<p>Grupa građana podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici povodom postupanja policije tokom protesta kod Vile Gorica, dok je u toku bila dodjela Trinaestojulske nagrade.</p>
<p><b>Aleksandar Radoman, Momčilo Vujošević, Miloš Šuković, Veselin Bato Radulović i Slobodan Lončarević</b> podnijeli su prijavu protiv više NN lica, službenika Uprave policije, zbog osnovanje sumnje da su izvršili krivlčno djelo zloupotreba službenog položaja, navedeno je u dokumentu u koji je Portal Analitika imala uvid.</p>
<p>- Dana 8. avgusta, ispred Vile Gorica na protestu građana zbog dodjele Trinaestojulske nagrade, uračunljivi, svjesni svojih djela čije izvršenje su htjeli i znali da su njihova djela protivpravna, suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima protivpravno iskoristili službeni položaj i prekoračili službena ovlašćenja na načiun što su prema okupljenim građanima primijenili prekomjernu i nepotrebnu silu, tako što su ij prskali ručnim sprejom sa nadražujićim dejstvom, tzv. biber sprejom, u situacijama kada nije postojala potreba za primjenu tog sredstva ili bilo kog sredstva prinude, pri čemu posebnu bezobzirnost pokazali prema građanima starije dobni, jureći ih prskajući u predjelu oči i lica- stoji u prijavi.</p>
<p>Podnosioci prijave - oštećeni, podsjetili su da su bili među okupljenima na protestu.</p>
<p>- Tokom protesta, više službenika policije je bez opravdanog razloga, nezakonito i nesrazmjerno počelo sa upotrebom ručnog spreja sa nadražujićim sredstvom- poručuje gruđa građana.</p>
<p>Oni dalje podsjećaju da je jedan policijski službenik, u trenutku kada niko od okupljenih građana nije preduzimao bilo kakvu protivpravnu radnju, sprej usmjerio prema licu oštećenog<b> Miloša Šukovića </b>i tom prilikom ga isprskao sprejom po očima.</p>
<p>- Član 99. Zakona o unutrašnjim poslovima propisuje da se ručni sprej sa nadražujićim sredstvom može upotrijebiti ako su ispunjeni uslovi za upotrebu fizičke snage, osim u slučajevima savladavanja pasivnog otpora i da se ručni sprej sa nadražujićim dejstvom može upotrijebiti radi odbijanja napada ili savladavanja aktivnog otpora lica- stoji u prijavi.</p>
<p>U dokumentu, podnosioci prijave predlažu da tužilaštvo sasluša odgovorna lica UP-a, identifikuje i pokrene postupak protiv drugih lica koja su eventualno učestvovala u radnjama krivičnog djela, i da preduzmu sve druge radnje radi donošenja zakonite i pravične odluke.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Grupa građana podnijela krivičnu prijavu: Policijajci zloupotrijebili položaj, nije postojala potreba za korišćenje biber spreja

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom postupanja policije na protestu ispred Vile Gorica 8. jula, održanom zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade. Građani su negodovali, a kao odgovor dobili biber sprej u lice. Postupanjem policije bavi se i Savjet za građansku kontrolu njenog rada, a pod lupom bi mogao da se nađe i jedan od policijskih straješina, koji nije imao uniformu, ali je bio u prvom redu, sa opremom za razbijanje demonstracija.<br/>
<br/>
Neprofesionalno, neozbiljno, mimo svih pravila. To su prve asocijacije koje naviru kao reakcija na nesvakidašnju sliku nastalu tokom građanskog protesta u Podgorici - civila koji stoji sa policijskim štitom u policijskoj blokadi. Brojne građanke i građani 8. jula pokušali su da ispred Vile Gorica protestuju zbog nezakonitog dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade, ali ih je policijska blokada zaustavila na ulici, stotinjak metara od Vile Gorica.</p>
<p>U metežu koji je trajao više sati, pripadnici policije su upotrijebili i biber sprej, a trinaestoro, uglavnom starijih građana, potražilo je medicinsku pomoć. Brutalnost policijske akcije nije, nažalost, izuzetak u Crnoj Gori, pa ni u regionu. Sasvim je moguće da su crnogorski policijski blokaderi prekomjernu upotrebu sile koristili po uzoru na policijske odrede Aleksandra Vučića u Srbiji. Ipak, fotografija čovjeka u crvenoj majici i farmericama, koji drži policijski štit, dio zaštitne opreme - nije do sada viđena. Ni u Crnoj Gori, ni prilikom sličnih policijskih intervencija u regionu. A nije ni mogla biti viđena, jer profesionalna policijska intervencija je jasno kodirana, kao i obaveza nošenja uniforme, Pravilnikom o obavljanju policijskih poslova i primjeni ovlašćenja. <br/>
<br/>
- Radi neposrednog preventivnog djelovanja policije u održavanju javnog reda i mira i sprječavanju vršenja krivičnih djela i prekršaja, policijske poslove na pozorničkom i patrolnom rejonu vrše policijski službenici u uniformi - navodi se u članu 117 ovog Pravilnika.<br/>
<br/>
Naravno, blokada kod Vile Gorica nije bila u takozvanom patrolnom rejonu. I tačno je da svi policijski službenici, oni koji nose i oni koji ne nose uniformu, raspolažu istim policijskim ovlašćenjima. Ali, na samoj blokadi se ne bi smjeli pojavljivati policijski službenici u civilu, bez obilježja i bez službenog broja. To je osnovno pravilo koje razlikuje uređenu policijsku formaciju od parapolicijskih snaga. U cilju razjašnjenja posupka policajca u civilu, Televizija E je poslala upit Upravi policije. Uz dopis poslali smo i fotografiju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxKh8RoooAz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>- Poštovani predstavnici Uprave policije, ovo je fotografija snimljena tokom protesta ispred Vile Gorica, 8. jula. Molimo vas na nam izađete u susret i odgovorite na sljedeća pitanja:<br/>
- ko je čovjek u civilu koji nosi dio opreme namijenjen za razbijanje demonstracija?<br/>
- Zašto, kada je u civilu, stoji u kordonu policije i nosi opremu za razbijanje demonstracija?<br/>
- Po čijem nalogu je to učinio i zbog čega?<br/>
<br/>
Iz Uprave policije do emitovanja ovog priloga - odgovora nije bilo. Kako je Televizija E detaljno pratila i izvještavala protest građanki i građana 8. jula, kao i policijsku intervneciju u kojoj je, između ostalog, neprimjereno upotrijebljena veća količina biber spreja - ustanovili smo kretanje i postupke policajca sa fotografije.</p>
<p>Upravo je čovjek u crvenoj majici nekoliko puta upotrebljavao biber sprej, ali i dodavao patrone kolegama u prim redovima kordona. Redakciji Televizije E poznat je identitet policijskog službenika u civilu koji radi u Podgorici, ali ga nećemo saopštavati u nadi da će nadležne institucije dati ocjenu njegovog postupanja.<br/>
<br/>
Da li je bila regularna upotreba sredstava prilikom policijskog očuvanja reda i mira, možda će odgovor dati i Savjet za građansku kontrolu policije kojem smo poslali dokumentaciju. U međuvremenu, brojne nevladine organizacije, intelektualci, kao opozicione partije žestoko su kritikovali postupanje Uprave policije tokom večeri u utorak 8. jula. Žestoke ocjene o policijskoj brutalnosti stigle su i iz Evrope.<br/>
<br/>
- Šokiran i zabrinut sam zbog brutalnog gušenja protesta u Podgorici. Građani imaju pravo na slobodu izrađžavanja i okupljanja. Upotreba sile i otrovnih gasov nad miroljubivim demonstrantima, opozicijom i civilnim sektorom je nedopustiva za zemlju koja teži članstvu u EU – poručio je Roman Jakič, evropski parlamentarac na društvenoj mreži X.<br/>
<br/>
I nakon reakcije iz Evrope, čelnici crnogorske policije uporno ćute, ostajući pri prvobitnom stavu da su građani, mahom ljudi srednje dobi, bili nasilni i opasni po javni red i mir. Zašto je civil bio u prvom redu kordona, zbog čega nije poštovan policijski pravilnik, zašto je uopšte policije primijenila biber sprej - to su izgleda pitanja koja političku elitu, time i čelnike crnogorske policije uopšte ne interesuju.</p>

Pod lupom bi mogao da se nađe i policajac koji je bio u civilu - ali sa opremom za razbijanje demonstracija

<p>Savjet za građansku kontrolu rada policije je, po sopstvenoj inicijativi, donio odluku da provjeri postupanje policije u slučaju protesta kod Vile Gorica, a povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, prenosi Portal Analitika.</p>
<p>Podsjećamo, protest ispred Vile Gorica organizovan je zbog odluke da se ovogodišnja Trinaestojulska nagrada dodijeli negatoru Crne Gore i crnogorske nacije <b>Bećiru Vukoviću</b>.</p>
<p>U intervenciji policije pozlilo je nekoliko građana, među kojima i arhitekti <b>Veselinu Raduloviću</b>. Hitna je došla tek nakon 25 minuta i pružila im pomoć. U drugom naletu upotrebe biber spreja pozlilo je i dekanu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) <b>Aleksandru Radomanu</b> koga je takođe odvela Hitna pomoć.</p>
<p>Kako je našem portalu juče rečeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, medicinski timovi hitne pomoći su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.</p>

Savjet za građansku kontrolu rada policije provjeriće postupanje policije na protestu kod Vile Gorica

<p>Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je primila 43 pritužbe na postupanja Uprave policije, koje su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja.<br/>
<br/>
Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67.<br/>
<br/>
- Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata - naveli su iz institucije Zaštitnika.<br/>
<br/>
Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama.<br/>
<br/>
Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19.<br/>
<br/>
Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose.<br/>
<br/>
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).<br/>
<br/>
Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši.<br/>
<br/>
- Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe - naglasili su iz institucije Zaštitnika.<br/>
<br/>
Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti.<br/>
<br/>
Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem.<br/>
<br/>
Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije.<br/>
<br/>
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru.<br/>
<br/>
Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije - smanjenja doze buprenorfina.<br/>
<br/>
- Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje - istakli su iz institucije Zaštitnika.<br/>
<br/>
Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta.<br/>
<br/>
Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata.<br/>
<br/>
Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.</p>

1250x600

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

<p>Odlukom Osnovnog suda Cetinje vraćena je na dopunu istrage optužnica koja je podignuta povodom postupanja policije na demonstracijama građana radi ustoličenja Mitropolita crnogorsko-primorskog <b>Joanikija</b>.</p>
<p>- Optužnica Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje Kt.br.89/22 od 15.02.2024. godine, podnijeta protiv okrivljenih<b> Mugoša Dragiše, Varajić Baja, Bajović Ljubiše, Stanišić Dragoslava, Marković Neđeljka, Vlahović Dragomira, Nedović Vladana</b> i <b>Janić Srđana</b>, zbog krivičnog djela mučenje iz čl. 167.stav 2 u vezi stava 1 u vezi čl. 23 Krivičnog zakonika Crne Gore, Vraća se Osnovnom državnom tužilaštvu Cetinj, na dopunu istrage - navodi se u rešenju u koje je portal Dan imao uvid.</p>
<p>Podsjećamo, odbrana je tokom ročišta za kontrolu optužnice više puta ukazala da nema mjesta optužbama i da su službenici policije postupali u skladu sa zakonom.</p>
<p>- Iako smatram da je Osnovni sud u Cetinju, imao više nego dovoljno elemenata da obustavi postupak u fazi kontrole optužnice, ne mogu reći da sam nezadovoljan činjenicom da je optužnica vraćena na dopunu istrage - kazao je danas u izjavi za medije advokat <b>Ranko Radonjić</b>.</p>
<p>Dodaje da je to je pokazatelj ispravnosti argumentacije odbrane koju su izložili predsjedniku suda na ročištu.</p>
<p>- I zaista vjerujem da će, nakon što postupi po nalozima iz ovog rešenja, tužilaštvi samo staviti tačku na ovaj postupak donošenjem rešenja o obustavi istrage. Ukoliko to ne učini, ne sumnjam da će to uraditi sud prilikom naredne kontrole, jer ljudi koji se nalaže u optužnici zaista ništa nezakonito nijesu uradili, naprotiv. To je očigledno i vrijeme će pokazati - poručio je advokat Radonjić.</p>
<p>U pomenutom dokumentu Sud od tužilaštva traži da se "razjasniti, odnosno opisati u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih i kakve su bile vremenske prilike kritičnom prilikom i da li su iste i kakvog uticaja imale prilikom upotrebe hemijskih sredstava koja se prenose zrakom na nastale posljedice, te naznačiti konkretne odredbe odgovarajućeg propisa, kojim je propisana zabrana upotrebe "gumenih metaka, obzirom da se okrivljeni terete za upotrebu istih".</p>
<p>Kako je navedeno u odluci suda "branioci okrivljenih advokati Radonjić Ranko, <b>Lekić Damir</b> i <b>Vukčević Danka </b>su na ročištu u bitnom ukazali na nezakonite dokaze, propuste u istrazi i nejasnoće u činjeničnom opisu djela, zaključujući u konačnom da nema dovoljno dokaza da su okrivljeni osnovano sumnjivi za djelo koje je predmet optužbe, te predložili da se postupak protiv istih obustavi."</p>
<p>- Naime, optužnica mora da sadrži sve elemente predviđene čl. 292 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku, dakle pored ostalog mora da sadrži opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i druge okolnosti potrebne da se krivično djelo što tačnije odredi, pri čemu činjenične tvrdnje optužbe moraju imati utemeljenje u predloženim dokazima - stav je suda.</p>
<p>Dalje je u odluci navedeno da "krivično djelo mučenje iz čl.167 KZCG pored ostalog podrazumijeva nanošenje od strane učinioca drugome velike boli ili teške patnje, bilo da su tjelesne ili duševne, da bi se postigao neki od navedenih ciljeva".</p>
<p>- Dakle, iz zakonskog određenja ovog krivičnog djela proizilazi da je kod istog bitan element djela nanošenje velike boli ili teške patnje, odnosno isto predstavlja kvalifikatornu okolnost. Stoga je od značaja odgovarajućim medicinskim vještačenjem utvrditi da li su oštećeni pretrpjeli veliku bol, odnosno teške patnje, a to imajući u vidu njihove tjelesne povrede i mehanizam nastanka istih, utvrđen u ranije provedenom sudsko - medicinskom vještačenju. Pored toga, u činjeničnom opisu djela navedenog u optužnici ODT Cetinje Kt.89/22 od 15.02.2024. godine pored ostalog se navodi da su okrivljeni nezakonito upotrijebili sredstva prinude i hemijska sredstva, pri tom i gumene metke, čija je upotreba zabranjena, u savladavanju pasivnog otpora oštećenih, i to ne samo prema onima prema kojima su smatrali da im prijeti neposredna opasnost, već i sporadično prema okupljenim građanima, i građanima koji su se udaljavali sa lica mjesta, te kod upotrebe hemijskih sredstava koja su se prenosila zrakom nijesu uzeli u obzir vremenske prilike u datom području.  Kod takvih činjeničnih tvrdnji optužbe, odnosno kod takvog činjeničnog opisa, bilo je nužno a nije opisano, u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih, te kakve su tada bile vremenske prilike i da li su iste i kakvog uticaja imale na nastale posljedice, te navesti i odredbe odgovarajućeg propisa kojim je propisana zabrana upotrebe "gumenih metaka" - dio je navoda iz pomenute odluke.</p>
<p>Sud u dokumentu precizira da " činjeničnog opisa djela na ukazani način, osim što je potrebno da se krivično djelo stavljeno na teret okrivljenima što tačnije odredi i da se u tom kontekstu razjasni da li se radio o nezakonitoj upotrebi sredstava prinude i hemijskih sredstava, isto je od značaja i za pravilnu pravnu ocjenu predmetnog krivičnog djela".</p>
<p>- Ovo kod činjenice da je u opisu djela naznačeno i da su okrivljeni ispaljivali hemijske projektile i prema onima prema kojima su smatrali da im prijeti neposredna opasnost i prema građanima koji su pružali pasivan otpor, pa je u tom kontekstu nužno razjasniti u čemu se sastojao pasivni otpor oštećenih i da li su u njihovoj blizini bili pojedinci prema kojima su okrivljeni smatrali da im prijeti neposredna opasnost. Nadalje, u optužnici je u odnosu na okrivljenog Mugoša Darka naznačeno da je ostalim saokrivljenima izdao usmena naređenja da upotrijebe sredstva prinude, te se tako izričito saglasio sa izvršenjem krivičnog djela mučenje iz čl. 167 Krivičnog zakonika Crne Gore. Međutim, stavom 2 navedenog člana je propisano da ovo djelo iz stava 1 čini službeno lice ili djelo izvršeno uz njegov izričiti ili prećutni pristanak ili ako je službeno lice podstrekavalo drugo lice na izvršenje djela iz stava 1. Kod prednjeg, a obzirom da se okrivljenom Mugoši stavlja na teret da je ostalim saokrivljenim izdao usmena naređenja da upotrijebe sredstva prinude, to proizilazi da bi se radilo o podstrekavanju kao obliku saučesništva, pa je u tom pravcu potrebno precizirati činjenični opis u odnosu na tog okrivljenog - zaključuje se u odluci Suda.</p>

Vraćena na dopunu optužnica povodom postupanja policije tokom ustoličenja Joanikija

<p>U kotorsku luku uplovila su četiri kruzera, sa ukupno 4,29 hiljada putnika.</p>
<p>Prema informacijama iz Luke Kotor, na vezu do 16 sati je brod La Belle de L'Adriatique, sa 156 putnika.</p>
<p>Na sidrištu jedan do 18 sati je Marella Explorer sa 2,14 hiljada putnika, a na sidrištu dva takođe do 18 sati Royal Clipper sa 195 putnika, prenosi Radio Kotor.</p>
<p>Na sidrištu tri je do 17 sati Marella Explorer 2, sa 1,8 hiljada putnika.</p>

U Kotoru četiri broda sa više od 4.000 putnika

<p>Evropski i ukrajinski lideri razgovaraće sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD), <b>Donaldom Trampom</b>, na virtualnom sastanku u srijedu, uoči njegovog samita s predsjednikom Rusije, <b>Vladimirom Putinom</b>.</p>
<p>Tramp će u petak ugostiti Putina – koji je izolovan od Zapada otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 2022. godine – na razgovorima u Aljasci.</p>
<p>Američki predsjednik izjavio je da će taj sastanak poslužiti kao „upoznavanje“ u okviru njegovih napora da okonča rat između Rusije i Ukrajine.</p>
<p>Prošle sedmice, Tramp je pristao na održavanje prvog sastanka SAD-a i Rusije od 2021. godine, &nbsp;uprkos tome što je sedmicama izražavao razočarenje Putinom, koji je ignorisao američku mirovnu inicijativu.</p>
<p>Tramp kaže da će i Kijev i Moskva morati da se odreknu dijelova svoje teritorije kako bi se okončao rat. Ruske trupe već su okupirale gotovo petinu ukupne teritorije Ukrajine.</p>
<p>Nepredvidivost načina na koji će se odvijati sastanak na Aljasci izazvala je zabrinutost u Evropi da bi američki i ruski lideri mogli donijeti odluke sa širokim posljedicama, pa čak i pokušati da prisile &nbsp;Ukrajinu da prihvati nepovoljnu nagodbu.</p>
<p>- Sada se fokusiramo na to da osiguramo da se to ne dogodi, sarađujući s američkim partnerima i ostajući koordinisani i ujedinjeni s evropske strane. Do petka još ima dosta vremena - rekao je jedan visoki zvaničnik iz Istočne Evrope.</p>
<p>Trampova administracija u utorak je umanjila očekivanja o bilo kakvom većem napretku prema prekidu vatre, nazvavši njegov sastanak s Putinom na Aljasci „dobrom prilikom za slušanje“.</p>
<p>Virtualni video sastanak između Trampa, ukrajinskog predsjednika <b>Volodimira Zelenskog</b> i lidera Njemačke, Finske, Francuske, Britanije, Italije, Poljske i Evropske unije planiran je za 14 sati, saopštio je portparol njemačke vlade.</p>
<p>Generalni sekretar NATO-a, <b>Mark Rute</b>, takođe će učestvovati na konferenciji koju organizuje njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b>.</p>
<p>Ukrajina se nada da će sastanak poslužiti, barem djelimično, kao evropska protivteža samitu na Aljasci.</p>
<p>Evropski lideri su više puta naglasili da pozdravljaju Trampove napore za mir, ali su istakli da ne smije biti dogovora o Ukrajini bez učešća same Ukrajine.</p>
<p>Šest visokih evropskih zvaničnika izjavilo je za Reuters da vide rizik od sporazuma koji bi bio nepovoljan za Evropu i sigurnost Ukrajine. Naveli su da bi evropsko jedinstvo bilo ključno ako do toga dođe.</p>
<p>Portparolka Bijele kuće, <b>Karolina Levit</b>, izjavila je novinarima u utorak da će samit biti „dobra prilika za slušanje“ za Trampa, kako bi saznao šta je potrebno za postizanje sporazuma.</p>
<p>Nakon virtualnog sastanka, Tramp i potpredsjednik <b>JD Vens </b>trebali bi razgovarati s evropskim liderima na još jednom online sastanku u 15 sati, saopštio je njemački portparol.</p>
<p>Zatim, u 16:30, planiran je online sastanak „koalicije voljnih“, grupe zemalja koje rade na planovima za podršku Ukrajini u slučaju prekida vatre.</p>
<p>&nbsp;</p>

Zelenski i evropski lideri će razgovarati s Trampom uoči njegovog sastanka s Putinom

<p>Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i Eko-fond opredijeliće 400.000 eura &nbsp;za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima, saopštio je resorni ministar <b>Damjan Ćulafić</b>.</p>
<p>On je kazao da kao ministar, ali prije svega kao čovjek, osjeća duboku obavezu da reaguje i pomogne, posebno u trenucima kada Crna Gora gori i kada, kako smatra, niko ne smije ostati po strani.</p>
<p>- Stoga smo donijeli odluku da MERS i Eko-fond opredijele 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima - naveo je Ćulafić.</p>
<p>Taj novac, kako je rekao, namijenjen je porodicama koje su u trenu ostale bez krova nad glavom.</p>
<p>Ćulafić je kazao da su odluku donijeli kako bi pomogli tim porodicama da se što prije vrate normalnom životu i da osjete da nijesu same.</p>
<p>- Jer, kada strada priroda, stradamo svi mi, kao neodvojivi dio životne sredine. Ne mogu da opet ne spomenem da na našu veliku, nacionalnu, žalost, nijesmo izgubili samo kuće, već i ljudski život. I to je najveći gubitak Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Kako je istakao Ćulafić, Crna Gora je u prethodnim danima pokazala koliko u svima ima snage, solidarnosti i hrabrosti.</p>
<p>- Ovo su situacije koje u nama drže vjeru u našeg čovjeka. Svi ljudi, od vatrogasaca, službi zaštite i spasavanja, vojnika, do građana koji su bez oklijevanja stali rame uz rame. Na tome im dugujem neizmjernu zahvalnost - naglasio je Ćulafić.</p>
<p>On je kazao da će MERS bez odlaganja pokrenuti potrebne procedure, a informacija o sredstvima biće dostavljena Vladi na saglasnost.</p>
<p>- Naš cilj je jasan, da pomoć stigne tamo gdje je najpotrebnija, što brže i efikasnije. Crna Gora je mala zemlja, koju i danas čine velikom ljudi - istakao je Ćulafić.</p>

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera opredijeliće 400.000 eura za sanaciju i obnovu domova oštećenih u požarima

<p>Predsjedništvo Bosne i Hercegovine upravo je odobrilo slanje jednog helikoptera sa posadom za gašenje požara u Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.</p>
<p>On je, kako se navodi u saopštenju, sinoć razgovarao sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine <b>Denisom Bećirovićem</b>.</p>
<p>- Milatović nastavlja intenzivnu diplomatsku aktivnost kako bi osigurao međunarodnu podršku u borbi protiv vatrene stihije - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore je, kako se navodi, juče razgovarao i sa predsjednikom Republike Hrvatske <b>Zoranom Milanovićem</b> nakon čega je hrvatski kanader stigao u Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Zahvalio se juče i predsjedniku Republike Srbije <b>Aleksandru Vučiću</b> na podršci i helikopteru koju je poslala Srbija - kazali su iz Kabineta predsjednika.&nbsp;</p>
<p>Podsjećaju da je juče nakon razgovora Milatovića sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a <b>Radmilom Šekerinskom</b> aktiviran Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre (EADRCC), kao glavni mehanizam NATO-a za civilni odgovor u vanrednim situacijama čime je državama članicama upućen zahtjev za hitnu pomoć.</p>
<p>- Milatović je juče izrazio i veliku zahvalnost kancelaru Austrije <b>Kristijanu Štokeru</b> na spremnosti njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u borbi sa katastrofalnim požarima u našoj zemlji. Predsjednik Crne Gore uputio je veliku zahvalnost na ogromnoj i važnoj podršci koja je stigla iz Italije - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.</p>

Milatović: Stiže helikopter sa posadom za gašenje požara iz Bosne i Hercegovine

<p><b>Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom.</b> Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;</p>
<p>Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije <b>Draže Mihailovića</b>. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide <b>contradictio in adjecto</b> čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao <b>Adolf Hitler</b>.</p>
<p>Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou <b>Toponica</b> ili <b>Kovin</b> u Srbiji, odnosno <b>Dobrota</b> u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. <b>Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.</b>&nbsp;</p>
<p>Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.</p>
<p>No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: <b>države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.</b></p>
<p>Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, <b>erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi</b>. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s <b>Vukašinom Milićevićem</b> i <b>Blagojem Pantelićem</b>. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.</p>
<p>Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu <b>Slobodanu Miloševiću</b> u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav <b>porez</b> na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva <b>doprinose</b> sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka <b>sredstva</b> za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate <b>donacije</b> iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.</p>
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
<p>Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;</p>
<p>Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. <b>SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta.</b> I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.</p>
<p>Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. <b>Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa</b>, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.</p>
<p>U praksi, bar u Srbiji,<b> popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve.</b> Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi <b>državne institucije morale da budu laičke</b>, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;</p>
<p>U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. <b>Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda</b> (što sadrži i elemente krivičnog dela), <b>koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije</b>, <b>aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore</b>. Nema bolje ilustracije za to od odnosa <b>Ljubiše</b> <b>Ostojića</b> - <b>Metodija </b>prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.</p>
<p><b>Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države.</b> Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": <b>zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.</b></p>
<p>Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.</p>
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
<p>Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su <b>svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države</b>. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.</p>
<p>Treba li, najzad, uopšte naglašavati<b> </b>da <b>religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? </b>Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?</p>
<p>Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.</p>
<p>Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: <b>ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber</b>.&nbsp;</p>
<p>Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.</p>
<p><b>Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.</b></p>

Vrele igre pod mantijom

<p>U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp;</p> <p>U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: TAMARA KLIKOVAC </p></div> <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Video: Tamara Klikovac </p></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne <span>(Photo: Tamara Klikovac )</span></figcaption> </figure>

(VIDEO) Bemax cistijerne dopremaju vodu kako bi se ugasio požar u Piperima

<p>Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji <b>Gorana Jokića</b>, ali i ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> i premijer <b>Milojko Spajić</b> u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve <b>Vesna Pejović</b>, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda.</p> <p>- Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Očekuje i da direktor Uprave policije <b>Lazar Šćepanović </b>hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja.</p> <p>Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima.</p> <p>Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi.</p> <p>- Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp;</p> <p>- Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.<span>(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

<p>Dok država gori, dok se vojnici i vatrogasci nadljudskim naporima bore da spasu imovinu i živote, Crna Gora pita jedno: gdje je trojac koji bi trebalo da vodi brigu o njenoj bezbjednosti?</p>
<p>Gdje je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>? Gdje je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>? Gdje je koordinator bezbjednosnih službi i potpredsjednik Vlade <b>Aleksa Bečić</b>?</p>
<p>Da li odmaraju u hladovini neke egzotične destinacije? Ili su možda previše zauzeti fotošop kampanjama i partijskim kalkulacijama da bi se obratili narodu? Da li je moguće da ih ni buktinja koja guta cijela sela ne može izvući iz komfora političke letargije?</p>
<p>Zašto je Šaranović čekao s pozivom za NATO pomoć dok su ljudi gasili vatru golim rukama? Gdje je Krapović – da li komanduje odbranom države, ili čeka da neko drugi preuzme odgovornost? I šta tačno radi Bečić, osim što se krije iza parole “sve je pod kontrolom”?</p>
<p>Nema ih. Nema ih dok Crna Gora gori. Nema ih kad se borimo za dah pod gustim dimom. Nema ih ni na razglednicama. </p>
<p>Zapravo, ovo je obrazac njihovog (ne)djelovanja. Sjetimo se masakra za koje niko nije odgovarao. Sjetimo se klanova koji su preuzeli ulice. Sjetimo se ovih godina bez odgovornosti. I opet se pitamo – zar je neko očekivao drugačije?</p>
<p>Možda Krapović trenutno poručuje nove značke, inspirisan hrvatskim kanaderom. Možda Šaranović bira naočare za sljedeće televizijsko javljanje. Možda Bečić i Bogdanović smišljaju novi slogan – “Demokrate: Za narod kad vatra utihne.”</p>
<p>Imaju li vremena za Crnu Goru? Nikad ga nijesu imali. Ali izgleda da političko vrijeme polako ističe – njima.</p>

Tag: postupanje-policije