Vlada Crne Gore je, a kako je to i najavio Portal ETV, raspisala javni poziv domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje države u međunarodnom arbitražnom postupku koji se vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu. Ponude se mogu dostaviti do 3. septembra. &nbsp;Postupak je pokrenula švajcarska kompanija Tara Resources AG, putem renomirane advokatske kancelarije Boies Schiller Flexner LLP iz Londona. &nbsp;Tara Resources pokrenula je međunarodnu arbitražu protiv Crne Gore nakon što je Vlada prošle godine raskinula ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca. &nbsp;Time se, ukoliko bi se utvrdila odgovornost države, otvara rizik da Crna Gora eventualno plati odštetu od najmanje 300 miliona dolara.&nbsp;
Predmet arbitraže odnosi se na navodna kršenja prava stranog investitora u crnogorskom rudarskom sektoru.&nbsp;
<h2>Vlada traži iskusne arbitražne stručnjake</h2>
Ministarstvo energetike i rudarstva pozvalo je sve zainteresovane advokatske kancelarije sa dokazanim iskustvom u međunarodnim arbitražnim sporovima – naročito pred ICSID-om – da dostave ponude za zastupanje države Crne Gore.
Angažovani advokatski tim biće zadužen za kompletno pravno zastupanje u postupku, uključujući pripremu pravnih podnesaka, vođenje komunikacije sa arbitražnim tribunalom, zastupanje na usmenim raspravama, kao i strateško savjetovanje Vlade tokom čitavog procesa.
<h2>Strogi uslovi i ozbiljna konkurencija</h2>
Ponuda mora sadržati detaljne podatke o kancelariji i timu koji bi radio na predmetu, uključujući reference iz prethodnih arbitražnih slučajeva, finansijsku ponudu (fiksna cijena, satnica ili kombinovani model), kao i izjavu o nezavisnosti i nepostojanju sukoba interesa.
Crna Gora je prethodnih godina već bila strana u više međunarodnih sporova pred arbitražnim tribunalima, a nadležni navode da je odabir pravnog zastupnika u ovakvim postupcima od presudne važnosti za zaštitu državnih interesa i javnih finansija.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora traži advokate za arbitražu u Vašingtonu: Pokrenut postupak potencijalno vrijedan više stotina miliona

Vještak medicinske struke Nemanja Radojević sjutra će se izjasniti da li i koliko vremenski dugo može bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica da prati dalji tok sudskog postupka zbog zdravstvenih problema.
Ova odluka sutkinje Vesne Kovačević uslijedila je nakon što su Medenica i njen advokat Zdravko Begović dostavili medicinsku dokumentaciju.
- Ja znam da je moje prisustvo ovdje bitno ali želim da se moja dokumentacija izvještači. Ne mogu da sjedim pet sati u sudnici i da dođem u situaciju da odem na još jednu operaciju - kazala je Medenica. Ukazujući sudskom vijeću na zdravstvene probleme koje ima i koji su konstatovani u nalazima i izvještajima ljekara.
Advokat Begović je ukazao da njegova branjenica ima ozbiljne probleme zbog dugog sjeđenja.
- Neće ona da ometa ovaj postupak samo da povedete računa da to bude u nekim granicama koje su prihvatljive za nju da ročišta ne traju pet sati - kazao je Begović.
Vesna Medenica se tereti da je bila član kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT -a, formirao njen sin Miloš Medenica.
U nastavku postupka pročitani su brojni pisani dokazi i po stavu odbrane oni potvrđuju navode njihovih klijenata.
Sutkinja Kovačević odbila je prijedlog odbrane optuženog Luke Bakoča da mu se ukine pritvor. On je nedavno uhapšen jer je bio u bjekstvu.
Upravo su te okolnosti bile ključne da mu se pritvor ne ukine.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice i Bakoča su i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Vještak Radojević sjutra će se izjasniti da li i koliko vremenski Vesna Medenica može da prati postupak

Zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije (nedostavljanje izvještaja o prihodima i imovini u zakonskim rokovima, po prestanku funkcije, u slučaju uvećanja imovine...), javni funkcioneri u Crnoj Gori najčešće prolaze bez sankcije, a i u slučaju kada im je izrekne nadležni sud za prekršaje, to uglavnom bude – opomena.
Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), u prvom kvartalu ove godine okončan je 331 postupak (uključujući i one iz prethodnih godina) pred prekršajnim sudovima zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije, a u svega 30 odsto slučajeva, odnosno 99 predmeta, izrečene su sankcije.
Od 99 izrečenih sankcija, 28 je novčanih kazni, a 71 opomena. Upitno je koliko ovako izrečene (novčane) kazne imaju odvraćujući karakter kako funkcioneri ne bi ponovo kršili zakon i potencijalno krili imovinu, s obzirom da je ukupan iznos za sve izrečene novčane kazne ukupno 5.000 eura (prosječno 178,5 eura).
Najviše okončanih postupaka u prvom kvartalu ove godine odnosi se na slučajeve pokrenute zbog nedostavljanja redovnog godišnjeg izvještaja o prihodima i imovini (159 postupaka).
– U prvom kvartalu, prema podacima iz evidencije ASK, konstatovano je da 15 od 151 javnog funkcionera koji su imali obavezu dostavljanja izvještaja 30 dana od stupanja na javnu funkciju nije ispunilo obavezu. Takođe, 18 od 148 lica koja su imali obavezu dostavljanja izvještaja 30 dana po prestanku javne funkcije nije ispunilo obavezu – navodi se u kvartalnom izvještaju.
Iako je planirano da realizacija provjere izvještaja o prihodima i imovini otpočne u drugom kvartalu, iz ASK navode da je već izvršena provjera tačnosti i potpunosti jednog izvještaja, u kojem su utvrđene nepravilnosti.
– Po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev (drugog državnog organa, fizičkog ili pravnog lica, anonimno), u prvom kvartalu je započeta provjera tačnosti i potpunosti 51 izvještaja o prihodima i imovini. Okončana je provjera 48 izvještaja – u 27 su utvrđena moguća kršenja zakona i predmeti su upućeni nadležnom odsjeku na dalje postupanje – naglasili su iz Agencije.
Najsloženijem vidu kontrole prihoda i imovine javnih funkcionera – dubinskoj provjeri izvještaja – biće podvrgnuto maksimalno 30 javnih funkcionera, izabranih u skladu sa stepenom ranjivosti oblasti/funkcije na korupciju. Pod lupom ASK dodatno će se naći ministri tri ministarstva koja imaju najveći budžet (ukoliko nijesu bili dio provjere prethodne godine), direktori dva veća javna preduzeća, sedam starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, tri visoka funkcionera Uprave policije, dvije visoke tužilačke i dvije visoke sudske funkcije, tri ili pet članova (zavisno od toga koje je preduzeće) odbora direktora u privrednim društvima u kojima država ima najmanje 33 odsto udjela u vlasništvu i direktor Centralnog depozitarnog klirinškog društva.

Portal ETV

Za skrivanje imovine javnim funkcionerima najčešća "kazna" opomena

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove i član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Filip Ivanović je, komentarišući to što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet protiv predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića zbog navoda koje je na nedavnoj sjednici tog tijela iznijela izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković, kazao da njegova partija nema šta da krije.
- PES je od samog osnivanja politiku gradio na tri temelja: poboljšanju životnog standarda građana, ubrzanju procesa pristupanja Evropskoj uniji, te vladavini prava. Upravo zahvaljujući zalaganju PES-a, zajedno s drugim konstituentima vlasti, Crna Gora je u kratkom roku kompletirala pravosudne i tužilačke institucije, kojima smo nedvosmisleno izražavali podršku i garantovali nezavisnost u postupanju - naveo je Ivanović na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsdt-formirao-predmet-protiv-lakovica-on-porucio-da-je-spreman-i-za-poligraf&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema njegovim riječima, Laković upravo svojim primjerom pokazuje dosljednost takvoj politici.
Postupak SDT, po određenoj krivičnoj prijavi, kakva god ona bila, je, ističe Ivanović, stvar redovne procedure, "a ne senzacionalizma kojem danas svjedočimo". 
- Naprotiv, Mišo Laković već nedjeljama vrlo jasno i glasno govori da je spreman da nadležnim organima odgovori na sva potencijalna pitanja i dostavi sve relevantne podatke koji mogu biti od interesa za zatvaranje ovog “slučaja”. Nažalost, umjesto da to bude dio redovnog postupka, čiji ishod očekujemo u što kraćem roku, pojedini društveni i politički činioci vode danonoćnu kampanju u pokušaju diskreditacije poslanika PES-a, a posredno i kriminalizacije naše stranke - napominje Ivanović.
U nedostatku bilo kakvih dokaza, ali i racionalnih i vjerodostojnih argumenata, Ivanović kaže da oponentima ne preostaje ništa drugo do da "stvaraju maglu sumnje i nelagode, ne bi li nanijeli štetu našoj partiji".
- Da ne bude ni najmanje dileme: PES čvrsto stoji na stanovištu da od pravde nedodirljivih nema, te da se to odnosi na sve, bez izuzetka, uključujući i sve pojedince iz PES, ali i sve one koji se nadaju da su se, zbog trenutne vještačke buke, njihova nepočinstva zaboravila. Kao ni poslanik Laković, ni PES nema šta da krije. Naprotiv, s nestrpljenjem iščekujemo epilog svih optužbi i insinuacija kojima smo izloženi u posljednje vrijeme. Da li će nakon toga svi koji su u tome učestvovali sačuvati pređašnji kredibilitet, ostaje da se vidi - zaključio je Ivanović.

1250x600

1084x550

Ivanović: PES nema što da krije, postupak SDT u slučaju MANS-Laković stvar redovne procedure

Glavni tužilac sudskog Mehanizma u Hagu Serž Bramerc izrazio je danas, pred Savjetom bezbjednosti UN, očekivanje da će uskoro biti okončano ustupanje pravosuđu Srbije postupka protiv vođe Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i saoptuženih za nepoštovanje suda.
- Može se očekivati da će ustupanje postupka protiv Vojislava Šešelja biti okončano u doglednoj budućnosti, kako bi mu tamo u Srbiji moglo biti suđeno - rekao je Bramerc, podnoseći redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti u Njujorku, prenosi Beta.
Bramerc je ocijenio da je to u skladu sa „uputstvom Savjeta da bi države članice trebalo da preuzmu odgovornost za postupke zbog nepoštovanja suda“.
Tužilaštvo u Hagu je, zajedno sa Šešeljom, za nepoštovanje suda optužilo zvaničnike SRS Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića, Ljiljanu Mihajlović i Ognjena Mihajlović.
Po optužnici, oni su krivično djelo nepoštovanja suda počinili tako što su objavljivali povjerljive materijale i podatke o zaštićenim svjedocima iz procesa koji je Haški tribunal vodio protiv Šešelja po optužnici za ratne zločine 1991-93. godine.
Optužnica petoro radikala tereti za „hotimično ometanje sprovođenja pravde, otkrivanje povjerljivih informacija o zaštićenim svjedocima“, kao i za to što su „propustili da se povinuju nalozima suda da prestanu da objavljuju povjerljive materijale“.
Povjerljive podatke, optuženi su, po tužiocima, objavili i širili preko Šešeljevih knjiga, ali i posredstvom internet stranica.
Mehanizam je taj predmet ustupio pravosuđu Srbije, a suđenje će posmatrati kontrolor haškog suda Brent Hiks. Optužnicu protiv Šešelja i četvoro radikala, sud u Hagu podigao je 11. avgusta 2023.
U podnescima haškom sudu, prije nego što je donijeta odluka o ustupanju procesa Srbiji, svi optuženi su obećali da će se „pojaviti pred relevantnim domaćim vlastima kada budu pozvani“.
Ukoliko srpsko pravosuđe ne bude sprovelo postupak protiv Šešelja i saoptuženih, sud u Hagu ima pravo da ponovo preuzme taj proces, a Srbija je obavezna da optužene preda Mehanizmu.
Prema spisima haškog suda, postupak bi u Srbiji trebalo da vodi Tužilaštvo za ratne zločine pred Višim sudom u Beogradu.

Bramerc u UN: Uskoro okončanje ustupanja procesa protiv Šešelja i radikala

Bivši direktor Policijske akademije u Danilovgradu Boban Šaranović pisao je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću od koga traži preduzimanje hitnih koraka u cilju rješavanja slučaja iz juna 2023. godina kada su ga metalnim šipkama napali osumnjičeni Savo Nikitović i Radovan Popara i nanijeli mu teške tjelesne povrede.
Šaranović smatra da mu je život u opasnosti, pa je uputio i urgenciju ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću pozivajući ga da preduzme adekvatne mjere u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti njegove bezbjednosti.
<h2>Predugo vještačenje telefona</h2>
Šaranović je 1. juna 2023. godine napadnut u Bulevaru Džordža Vašingtona, dok je ulazio u svoj automobil. &nbsp;Teže posljedice spriječili su policajci u civilu, koju su pritrčali Šaranoviću, a potom i sustigli jednog od napadača - Savu Nikitovića, i uhapsili ga. Popara je bio u bjekstvu, a lisice na ruke su mu stavljene 19. jula prošle godine.
Njima se na teret stavlja &nbsp;izvršenje teškog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Suđenje napadačima je u toku pred sudskim vijećem Višeg suda u Podgorici.
Šaranović je danas obavijestio Markovića da i dalje postoji visok stepen ugroženosti njegove bezbjednosti i to iz više razloga. U urgenciji je iznio dio podataka izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjenost (ANB)i dopisa Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).&nbsp;
- Dakle, lica koja navodno pripadaju tzv. "škaljarskom klanu” angažovana su kako bi počinili krivično djelo upereno protiv mog života i tijela. U dopisu UIKS-a se navodi i ime pripadnika škaljarskog klana — nikšićkog ogranka, A.M. koji se tada nalazio u pritvoru i koji je angažovao dva lica. Interesantan podatak je da je sa A.M. u pritvoru bio i rođeni brat Save Nikitovića, koji je osumnjičen da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu moje malenkosti. Podaci ANB, kao i navedene činjenice u dopisu UIKS-a, eksplicitno navode da mi je bezbjednost i dalje ugroženał odnosno da ova lica i dalje planiraju da završe ono što su započeli – naglasio je Šaranović.
On je napomenuo da je okrivljenima, nakon 10 mjeseci, ukinut pritvor i da su pušteni da se brane sa slobode, uz zabranu napuštanja prebivališta (teritorija opštine Nikšić).&nbsp;
- Koliko su okrivljeni doživjeli ozbiljno sudsko vijeće i izrečenu mjeru, najbolje dokazuje podatak da je okrivljeni Sava Nikitović, 14. juna 2024. godine, uhapšen u Podgorici zbog posjedovanja opojne droge – naveo je Šaranović.
Kao razlog obraćanja navodi to što je jedan od dokaza — oduzeti telefon od okrivljenog Nikitovića, još na vještačenju.&nbsp;
- Dakle, prošlo je više od 17 mjeseci od trenutka oduzimanja predmetnog telefona i prosto je nevjerovatno da vještačenje nije završeno, odnosno da telefon nije ”otvoren". Ova činjenica postaje još bitnija jer je okrivljeni Nikitović Sava imao taj telefon u trenutku izvršenja krivičnog djela, te je jasan motiv bio da nakon izvršenog djela obavijesti nalogodavce o ostvarenom naumu kao i da postoji realna mogućnost da se u telefonu nalaze i poruke ili kontakti Nikitovića prije izvršenja predmetnog djela sa određenim licima. Osim toga, činjenica da i dalje postoji visok rizik ugroženosti moje bezbjednosti sama po sebi govori da je neophodno urgentno preduzeti sve potrebne korake u rješavanju ovog predmeta. Stoga, ovim putem Vas molim da svojim autoritetom obezbijedite sprovodenje vještačenja predmetnog telefona, a sve u cilju rasvjetljavanja izvršenog krivičnog djela – poručio je Šaranović u obraćanju Markoviću.
<h2>Neozbiljan odnos MUP i UP</h2>
U obraćanju ministru Šaranoviću, bivši director Policijske akademije takođe ističe da mu je ugrožena bezbjednost, pozivajući se na podatke ANB-a i UIKS-a.
- Nažalost, MUP i Uprava policije, bez obzira na sve ove navedene činjenice, nije ozbiljno shvatila situaciju, te je predložila mjeru kojom će spriječiti ugroženost — a to je ta da, inspektori u civilu, s vremena na vrijeme prolaze ispred ulaza u kojem stanujem. Osim što se ova mjera i ne primjenjuje u praksi, ona, pri tome, uopšte nije cjelishodna, odnosno, nema smisao. Ovakva mjera i njena primjena jedino mogu umiriti kriminalce i nalogodavca da još jednom pokušaju dovršiti krivično djelo, tj. da me liše života – stave je Šaranović.
On tvrdi da je ovakav neprofesionalan odnos MUP-a i UP trajao u kontinuitetu, odnosno od samog trenutka izvršenja krivičnog djela.&nbsp;
- Tadašnji ministar (Filip Adžić) je u jednoj tv emisiji, samo par sati nakon što su okrivljeni pokušali krivično djelo protiv mog života i tijela, izjavio da je napad na mene uzrokovan ličnim nesuglasicama sa napadačima. Koliko je bilo istine u riječima Adžića, dovoljno govori optužnica nadležnog tužilaštva kao i sprovedeni dokazi (izjave svjedoka i video zapisi) čime je nepobitno utrvđeno da se radi o naručenom djelu – kazao je Šaranović.
Nedvosmileno je, ističe on, da je MUP, od samog trenutka izvršenja krivičnog djela, iz njima znanih razloga, ovo tretirao kao napad, a ne kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, te da je shodno tome i bezbjednosnu procjenu shvatio olako.&nbsp;
- Olako, uprkos svim navedenim podacima o tome da je jedan od izvršilaca pripadnik jednog od kriminalnih klanova, pa do planiranja daljih napada na mene od strane odredenih lica. Stoga, ovim putem Vam se obraćam da se na osnovu utvrđenih podataka iz izvještaja o bezbjednosnoj procjeni, kao i drugih relevantnih zvaničnih dokumenata, odredi adekvatna mjera u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti – poručio je Šaranović.

Tamara Klikovac

Šaranović uplašen za svoj život, pisao VDT-u i MUP-u: Okončati slučaj napada i preduzeti adekvatne mjere povodom ugrožene bezbjednosti

Crna Gora se nalazi pred samim ulazom u Evropsku uniju. Pamtimo i cijenimo podršku koju nam je Grčka u kontinuitetu pružala i sigurni smo sigurni da će, kada dođe trenutak za to, upravo ta zemlja ne samo podržati naš ulazak u zajednicu, već i snažno savjetovati druge zemlje članice da glasaju za prijem Crne Gore u EU, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Mandić je danas u Vili „Gorica“ upriličio svečani ručak u čast Konstantinosa Tasulasa, predsjednika Republike Grčke, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Mandić je, prvenstveno, poželio srdačnu dobrodošlicu predsjedniku Tasulasu i njegovoj delegaciji, istakavši da Crna Gora kako danas, tako i kroz istoriju, Republiku Grčku posmatra kao najiskrenijeg prijatelja i saveznika.
Tasulas se zahvalio predsjedniku Mandiću na ovoj svečanosti, dodajući da će Grčka uvijek biti iskreni prijatelj naše zemlje.
- U tom kontekstu, on je dodao da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa i da će na svakom nivou podržati želju naših građana da postanemo prva naredna članica Evropske unije - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Tasulasom: Sigurni smo da će Grčka savjetovati druge zemlje da glasaju za prijem Crne Gore u EU

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:

Tema dana: No passaran

- Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) obratila se povodom prekršajnog procesuiranja 35 građana koji su u julu protestovali zbog, kako navode, nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji. Učesnici skupa poručili su da institucije djeluju selektivno i ne štite zakon, već interese pojedinaca, te da je time dovedena u pitanje elementarna pravna sigurnost svakog građanina. Govornici su istakli da je riječ o borbi za ustavni poredak, pravdu i antifašističke vrijednosti, najavljujući nastavak protesta 19. decembra uz poruku “No pasaran”.

Ostale teme:

- U Skupštini se raspravljalo o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, kao i o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

- Kancelar Njemačke Fridrih Merc saopštio da sa Crnom Gorom treba početi rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji.
 
- Ustavni sud nije odlučio o tri pritvorske žalbe za Danila Mandića. Nisu dobili potrebnu većinu jer su glasovi bili podjeljeni. Za ponovno glasanje čekaće se izbor nedostajućih sudija.
Gost emisije je Miloš Đuričković, međunarodni sekretar SD-a, predstavnik Evropskog saveza (učesnik protesta 8. jula i jedan od procesuiranih).
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Đuričković, tema dana "No passaran"

Vlada je donijela je uredbu prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz MERS-a su kazali da je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, donijeta na predlog resornog ministra Damjana Ćulafića.
Uredbom se, kako su pojasnili, utvrđuju način obračuna plaćanja i visina naknade za ove vrste plastičnih kesa, sa ciljem jačanja sistema upravljanja plastičnim otpadom.
- Uredbom je propisano da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koja je prodavac stavio u promet, a izvještaj se dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine, najkasnije do petog u mjesecu - navodi se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da se naknade obračunavaju rješenjem nadležnog organ, a upućuje se u roku od 15 dana od dana izdavanja rješenja na poseban račun Fonda za zaštitu životne sredine, u skladu sa propisima o uplati javnih prihoda.
Ćulafić je podsjetio da je, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona stupila na snagu 20. oktobra prošle godine.
- Ta mjera je odmah dala prve, veoma ohrabrujuće rezultate. Na deponijama smo zabilježili čak 72 odsto manje plastičnih kesa, u trgovačkim lancima prodaja je smanjena za pola, što sve jasno ukazuje da mjere koje sprovodimo imaju efekta - rekao je Ćulafić.
On je napomenuo da je MERS kroz kontinuiranu kampanju, usmjerenu na podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike, značajno uticao na promjenu navika građana.
- U sklopu te kampanje podijelili smo deset hiljada biorazgradivih cegera, čime smo dodatno podstakli prelazak na održivije alternative - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da su za plastične kese debljine preko 50 mikrona prodavci do sada plaćali naknadu od tri centa, a sredstva koja Agencija za zaštitu životne sredine prikuplja po tom osnovu uplaćuju se Fondu za zaštitu životne sredine.
- Taj novac biće usmjeren u nove kampanje i edukativne aktivnosti, posebno u oblasti podizanja svijesti javnosti o važnosti smanjenja plastičnog otpada - dodao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenjem Uredbe nastavlja se sa jasnom i dosljednom politikom smanjenja upotrebe plastičnih kesa, a sve u cilju čuvanja naše životne sredine.
- Od donošenja Zakona o upravljanju otpadom, Državnog plana upravljanja otpadom, preko zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, pa do ove nove Uredbe, pravimo korak po korak i bilježimo mjerljive rezultate u rješavanju višedecenijskog problema plastičnog otpada - istakao je Ćulafić.
Kako je naveo, ohrabruje činjenica da crnogorski građani postaju sve osvješćeniji.
- Danas na ulicama sve češće vidimo ceger kao zamjenu za plastičnu kesu, posebno među mladima, koji su nosioci promjena, ali i naši najglasniji kritičari i najodgovorniji korisnici. To je jasan signal da se kultura potrošnje mijenja na bolje i da zajedno gradimo održiviju Crnu Goru - zaključio je Ćulafić.

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

U Crnoj Gori većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru, a kao najčešće percipirane oblike te pojave vide pružanje usluga i davanje poklona, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Kako prenosi PR Centar, istraživanje o korupciji i sivoj ekonomiji sprovedeo je tokom juna, na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana Crne Gore.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Nemanja Stankov, rekao je da većina građana smatra da je korupcija prisutna u javnom sektoru.
Prema njegovim riječima, 7,8 odsto građana vjeruje da su skoro svi službenici uključeni, 31,3 odsto da je riječ o većini, a 34,3 odsto smatra da se radi o manjem broju službenika.
- Najčešće percipirani oblici korupcije odnose se na pružanje usluga (53,4 odsto), davanje poklona (51,5 odsto), dok je davanje novca ocijenjeno kao najmanje vjerovatno (34 odsto) među ponuđenim opcijama - naveo je Stankov.
Prema njegovim riječima, iako većina ispitanika, 52 odsto, navodi da ne bi prihvatila mito jer to smatra neprihvatljivim, uočava se pad odlučnog odbijanja u odnosu na 2023. godinu, kada je to bilo 77,2 odsto.
- Istovremeno, raste udio građana bez jasnog stava, 26,9 odsto, naspram 3,2 odsto u 2023 - rekao je Stankov.
Kako je naveo, kada je riječ o situacijama u kojima službenik direktno zahtijeva mito, istraživanje je pokazalo da 35 odsto građana kaže da ga ni u kom slučaju ne bi platilo, dok bi 24,5 odsto odbilo ukoliko postoji drugi način rješavanja problema, a samo manji dio građana (6,7 odsto) navodi da bi svakako platio.
- Najveći broj ispitanika, 40,1 odsto, smatra da će korupcija uvijek postojati, ali da se može ograničiti do određenog stepena. Povećava se broj građana koji vjeruju da je moguće potpuno iskorijeniti korupciju 19,2 odsto u ovoj godini, naspram 10,4 odsto u 2023., dok je značajno smanjen broj onih koji smatraju da se korupcija može značajno smanjiti 7,7 odsto naspram 41,5 odsto u 2023. - kazao je Stankov.
Prema njegovim riječima, građani percipiraju da se odluke u najvećoj mjeri donose u interesu političkih partija (37,6 odsto) i biznis elita (18,8 odsto), dok samo 5,1 odsto vjeruje da se prilikom donošenja odluka uvažava interes javnosti.
- Više od polovine građana vjeruje da se javnim resursima upravlja ili se prodaju u korist uskog kruga ljudi, bilo povremeno 34,6 odsto ili veoma često 20,4 odsto - kazao je Stankov. &nbsp;
On je ukazao na to da kao najveće prepreke nezavisnosti zemlje ispitanici najčešće izdvajaju korupciju političara i zvaničnika (23,4 odsto), kao i podređivanje javnih institucija privatnim ili političkim interesima (20,5 odsto).
Predstavljajući nalaze istraživanja koji se odnose na percepciju građana u pravosuđu, projektni asistent u CEMI-ju Luka Pavićević kazao je da većina ispitanika, odnosno 68,8 odsto, nikada nije bila uključena u sudski proces, dok 6,6 odsto jeste.
- Ispitanike koji su bili uključeni pitali smo da li misle je da je bilo moguće uticati na ishod tužbe na bilo koji način, bilo uslugama (poklon, novac) ili putem korišćenja veza, pa trećina ispitanika (33,3 odsto) smatra da je donekle bilo moguće uticati na ishod tužbe putem usluga, novca ili veza, dok 9,1 odsto vjeruje da je to sigurno bilo moguće - rekao je Pavićević.
Kako je dodao, suprotno tome, 24,2 odsto misli da to nije bilo moguće, a 13,6 odsto je uvjereno da je bilo nemoguće.
Predstavljajući podatke koji se odnose na sivu ekonomiju, Pavićević je kazao da su građane pitali da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem na glavnom poslu, navodeći da je 73 odsto ispitanika kazalo da ima potpisan ugovor sa poslodavcem, dok 13,5 odsto da je navelo da nema.&nbsp;
- Među ispitanicima koji imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, 6,5 odsto ističe da je stvarna zarada koju primaju veća od one koja je naznačena u ugovoru - rekao je Pavićević.
Govoreći o stepenu povjerenja, Pavićević je kazao da građani najviše povjerenja imaju u ljekare, nastavnike, profesore, kao i predstavnike nevladinih organizacija.
- Sa druge strane, građani najmanje povjerenja imaju u lidere političkih partija i koalicija – 70,1 odsto malo ili nimalo povjerenja, poslanike – 67,6 odsto malo ili nimalo povjerenja, lokalne političke lidere – 64,6 odsto malo ili nimalo povjerenja - naveo je Pavićević.

Većina građana smatra da ima korupcije u javnom sektoru ,najmanje povjerenja u lidere partija i koalicija

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: postupak