Sajbernapad u Francuskoj, izveden samo tri dana pred Uskrs, izbacio je iz funkcije poštansku službu, pa su isporuke pošiljki i onlajn plaćanja bili ili blokirani ili su kasnili. Napad i vrijeme njegovog izvođenja unesrećili su milione ljudi u jeku božićne sezone, dovodeći ljutite građane i poštanske službenike u sukob.
Za sada niko ne preuzima odgovornost za ovaj čin, ali neke sumnje se javljaju dok istražitelji iz Pariza ispituju slučaj.
Na primjer, poštanski radnici u jednoj pošti na jugu Pariza pitaju se da li napad ima veze sa Rusijom, a možda i sa nekim razoračaranim potrošačem, ili čak kolegom iz profesije.
Zvaničnici ne komentarišu slučaj, koji poštanska služba La Poste već naziva „velikim incidentom na mreži“ i pominje da se nalazi pod tzv DDoS napadom, što znači masovne zahtjeve za pružanjem usluge koje zbog toga postaje nedostupna.
Do večeras, osam sati pošto je napad prijavljen, stvari se nisu popravile.
La Poste tvrdi da podaci potrošača nisu ugroženi, ali da je poremećen sistem dostave pošiljki.
Pisma i čestitke je moguće poslati, i one bivaju isporučene, ali na udaru su transakcije koje uključuju praćenje pošiljke ili pristup kompjuterskim sistemima pošte. Stradalo je i onlajn bankarstvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Suđenje u ponovljenom postupku zbog pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka odloženo je danas pred podgoričkim Višim sudom. Zbog tog krivičnog djela u prvom postupku optužbi su oslobođeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.&nbsp; Razlog današnjeg odlaganja bio je što većina optuženih, kako ističu njihovi advokati, nijesu mogli pristupiti ročištu jer im je od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru u trajanju od pet godina.&nbsp; Kako su pojasnili advokati od odbrane, neki od optuženih danas su pušteni da pređu granični prelaz Vraćenovići, dok su drugi obavijestili sud da im je izrečena zabrana.&nbsp; Zabrana ulaska u Crnu Goru izrečena je Petru Zolaku, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljković i Srđan Svjetlanović. Sudu su danas od optuženih pristupili Mitar Knežević i Albijanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216121228_e102ce2054df9dbdf69ccce5057c13dd23b22963a537e8375f6a869c017c357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251216121228_e102ce2054df9dbdf69ccce5057c13dd23b22963a537e8375f6a869c017c357a" data-rendition-name="original" width="562" height="507" loading="lazy" alt="Albijanić"> </figure>  Sud je konstatovao da je optuženi Nemanja Miljković putem mejla sud obavijestio da mu je MUP CG zabranio ulazak u Crnu Goru u trajanju od pet godina. Advokat Miloš Vuksanović je sudu kazao da su mu optuženi Svjetlanović i Miljković javili da još čekaju na graničnom prelazu i da ih i dalje nadležni ne puštaju da uđu u našu državu. Optuženi Albijanić je sudu kazao da su i njega zadržali na granici i pustili ga nakon 45 minuta. Postupajući sudija Veljko Radovanović istakao je da će od MUP-a Crne Gore tražiti potvrdu o zabranu ulaska u Crnu Goru za pomenute optužene. Novo ročište zakazano je za 18. februar.&nbsp; Podsjećamo, pred podgoričkim Višim sudom 25.2.2025. izrečena je oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka. U ranijoj žalbi porodice Mrdak, između ostalog, predloženo je da se oslobađajuća presuda preinači u osuđujuću ili da se ukine i postupak vrati na ponovno suđenje. Apelacioni sud je 4. novembra 2025. objavio da je uvažio žalbu na oslobađajuću presudu &nbsp;zbog čega će se ponovo suditi. Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura. Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine. Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije I nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Pljačka pošte i ubistvo Mrdaka: Optuženima MUP zabranio ulazak u Crnu Goru, suđenje odgođeno

Danilovgrađanin N.M. (31) uhapšen je zbog sumnje da je prevario radnicu Pošte u jednom tržnom centru u Podgorici - kada je pozvao, predstavljajući se kao generalni direktor tog preduzeća i zahtijevao da prikupi novac od pazara od 19 hiljada eura, stavi ga u kovertu i preda taksi vozaču.
- Tom prilikom, pomenuta radnica predala je taksi vozaču iznos novca od oko 19.000 eura a nakon što je oštećena uvidjela da je u pitanju prevara, obavijestila je policiju - saopštili su u Upravi policije.
Danilovgradska i podgorička policija su preduzimajući operativno-taktičke mjere identifikovali i locirali N.M.
- Prilikom pregleda, kod N.M. je pronađen dio otuđenog novca koji će biti vraćen Pošti dok je drugi dio imenovani iskoristio, kako se sumnja, kod priređivača za igre na sreću - kazali su u policiji.
On je uhapšen u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.
- Regionalni centar bezbjednosti „Centar“ nastavlja sa aktivnostima na zaštiti imovine građana, suzbijanju i otkrivanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta - zaključili su u policiji.

Uhapšen Danilovgrađanin: Radnici Pošte se predstavio kao direktor i tražio da preda 19.000 eura taksisti

Grupa građana okupila se danas u Nikšiću zbog oslobađajuće presude osumnjičenima za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte u tom gradu.
Protest se održava na Trgu Šaka Petrovića, a počeo je u 17 sati.
Podsjetimo, pred podgoričkim Višim sudom u utorak je izrečena oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka u Nikšiću.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović. Sudija je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice morao sud da preuzme ulogu istražnog organa.
Zbog toga se sudilo Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću.

Nikšić: Počeo protest zbog oslobađajuće presude za ubistvo Mrdaka

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Američka poštanska služba (USPS) saopštila je da do daljeg obustavlja prijem paketa iz Kine i Hongkonga.
USPS u saopštenju ne navodi razlog ove suspenzije, niti su date dodatne informacije nakon upita američkih medija, piše SiEnEn (CNN).
Ta odluka je uslijedila nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao izvršnu naredbu kojom se ukida propis koji je omogućavao da paketi u vrijednosti manjoj od 800 dolara budu uvezeni bez carina i inspekcija.
Iako nije jasno da li je suspenzija prijema paketa direktno povezana sa Trampovom naredbom, analitičari upozoravaju da bi dodatne inspekcije usporile isporuku međunarodnih pošiljki u SAD.
Istovremeno, juče je stupila na snagu nova carina od 10 odsto na kineski uvoz u SAD.
Kineska vlada odgovorila je na nove američke carine uvođenjem paketa ekonomskih mjera, uključujući poreze od 15 odsto na određene vrste uglja i tečnog prirodnog gasa, kao i carine od 10 odsto na sirovu naftu, poljoprivredne mašine, automobile s velikom zapreminom motora i pikap kamione.
Ta mjera će stupiti na snagu 10. februara.
Takođe, Peking je uveo nove izvozne kontrole za više od dvadeset metalnih proizvoda i s tim povezanih tehnologija.

Američka poštanska služba obustavila prijem paketa iz Kine i Hongkonga

Bivši američki predsjednik Džo Bajden oglasio se povodom posljednjih dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama i brutalnih ubistava koja su sproveli pripadnici imigracijske službe ICE.
U njegovom prvom oglašavanju o ovom problemu, Bajden je rekao kako sve ono što se desilo u Mineapolisu izdaje najosnovnije vrijednosti Amerikanaca.
- Mi nismo nacija koja puca u svoje građane na ulici. Mi nismo nacija koja dozvoljava da naši građani budu brutalno zlostavljani zbog ostvarivanja svojih ustavnih prava. Mi nismo nacija koja gazi Četvrti amandman i toleriše terorisanje naših susjeda - rekao je Bajden.
Poručio je i kako nasilju nije mjesto u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Narod Minesote je ostao čvrst - pomažući članovima zajednice u nezamislivim okolnostima, govoreći protiv nepravde kada je vide i pozivajući našu vladu na odgovornost pred narodom. Stanovnici Minesote su nas sve podsjetili šta znači biti Amerikanac i dovoljno su patili od ruke ove administracije. Nasilje i teror nemaju mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada naša vlastita vlada cilja američke građane - naveo je bivši predsjednik.
Na kraju svog obraćanja Bajden je rekao kako je došlo vrijeme za akciju.
- Nijedna osoba ne može uništiti ono za šta se Amerika zalaže i u šta vjeruje, čak ni predsjednik, ako mi, cijela Amerika, ustanemo i progovorimo. Znamo ko smo. Vrijeme je da pokažemo svijetu. Što je još važnije, vrijeme je da pokažemo sebi. Sada, pravda zahtijeva potpunu, pravednu i transparentnu istragu o smrti dvojice Amerikanaca koji su izgubili živote u gradu koji su nazivali domom. Džil i ja šaljemo snagu porodicama i zajednicama koje vole Aleksa Pretija i Rene Gud dok svi oplakujemo njihovu besmislenu smrt - zaključio je Bajden.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoeBiden%2Fstatus%2F2016177515845283911%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016177515845283911%7Ctwgr%5E7109c8703005ea78a77d6cd043460c350207997f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bajden scene iz SAD-a opisao kao teror: "Vrijeme je da svijetu pokažemo ko smo"

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tag: posta