Crna Gora dobila snažnu podršku evropskih parlamentaraca za članstvo u EU
Usvajanjem Deklaracije Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje u crnogorskom parlamentu potvrđen je značajan napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović istakao je da sadržaj i ton Deklaracije nose snažnu poruku ohrabrenja i jasnu potvrdu opredjeljenja Crne Gore da pregovore sa Evropskom unijom završi do 2026. godine.
On je naglasio da je riječ o dokumentu koji, pored priznanja dosadašnjim naporima, šalje i snažnu poruku podrške od strane evropskih parlamentaraca.
- Pohvale za dinamiku procesa pridruživanja, posvećenost Vlade i Skupštine, napredak u oblasti vladavine prava i ekonomsku stabilnost predstavljaju priznanje dosadašnjem radu naših institucija, ali i podsticaj da nastavimo sa reformama, čiji je krajnji cilj članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji 2028. godine - poručio je Ivanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffivanovicpg%2Fstatus%2F1969028911469093324%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović nakon usvajanja Deklaracije POSP-a: Priznanje dosadašnjem radu naših institucija

Crna Gora ima realnu šansu da pregovore sa Evropskom unijom (EU) završi do kraja naredne godine - kazao je predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajs.
Nakon što se završi posao koji se odnosi na zakonodavstvo, očekuju, kaže, da bude zatvoreno pet ili šest poglavlja do kraja godine.
On je na konferenciji za novinare nakon dvodnevnog sastanka POSP-a u Podgorici rekao da je optimista da pregovori mogu biti završeni do kraja iduće godine.
- Mogu da podijelim svoj optimistični pogled, postoji realna šansa da će se pregovori završiti do kraja 2026. godine - kazao je Vajs.
Ocijenio da postoji jasno poboljšanje u oblasti vladavine prava i borbi protiv kriminala i korupcije.
Istakao je i da su se tokom dvodnevnog trajanja POSP-a bavili važnim pozicijama koje treba popuniti, kao što su se one u Ustavnom sudu, Centralnoj banci Crne Gore, te da su razgovarali i o poglavlju 27. Postoji, kako je rekao, nekoliko projekata koji su na čekanju - kao što su kolektor i druga ekološka pitanja.
On je kazao da nije sve savršeno ni u EU ni u Crnoj Gori ali da je važno da vidimo napredak koji se odvija u pravom pravcu.&nbsp;
- Vlada i Skupština su obavile važan posao i ako zadrže ovaj angažman optimističan sam da ćemo moći da dočekamo Crnu Goru kao EU članicu do kraja 2028. godine - ocijenio je Vajs.

500x500

1250x600

1084x550

Vajs: Realna šansa da Crna Gora završi pregovore do kraja naredne godine

Pravo i pravdu u Crnoj Gori definišu crkvena lica Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja obuzdavaju i ograničavaju postupanje policije i tužilaštva, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici.
Nikolić je na sastanku u Skupštini Crne Gore kazao da su u toj partiji zadovoljni činjenicom što nova vlast nije, kako je obećavala ranije, izvesla Crnu Goru iz NATO-a, ukinula sankcije Rusiji i promijenila kurs vanjske politike.
- Upozoravamo na to da se ključni problem Crne Gore danas odnosi na suštinsku razliku između onoga što vlast govori i radi- kontinirani napadi na predstavnike medijske zajednice, civilni sektor, uklanjanje državnih simbola iz državnih institucija, zagovaranje istorijskog revizionizma i negiranje presuda međunarodnih sudova za ratne zločine samo su neke od političkih praksi kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, poručio je Nikolić, prenosi Portal Antena M.
Objašnjenje za takvo ponašanje, kako je rekao, leži u činjenici da u ovom trenutku snagu većine čine velikosrpski nacionalisti na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Posebno brine nedostatak autoriteta državne vlasti i njenih institucija da sprovode zakone na teritoriji Crne Gore već pravo i pravdu definišu crkvena lica SPC, koja obuzdavaju i ograničavaju postupanje policije i tužilaštva - rekao kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, u svađu sa Hrvatskom guraju nas ektremni nacionalisti kojima se upravlja iz Beograda.&nbsp;
- Crnogorska opozicija će nastaviti da bude brana svim destruktivnim snagama i malignim uticajima iz susjedstva- poručio je Nikolić.

Nikolić: Pravo i pravdu u Crnoj Gori definišu crkvena lica SPC, oni ograničavaju postupanje policije i tužilaštva

Parlamentarna većina snažno radi na tome da do kraja godine zatvori još pet poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i vjeruje da Crna Gora može postati članica Unije do 2028. godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
On je na sjednici Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Podgorici kazao da je aktuelna partlamentarna većina od kada je formirana 2023. godine učinila mnogo na planu evropskih integracija.
Kako je rekao Mandić, odblokirali su proces evropskih integracija, dobili pozitivan IBAR-a, krajem prošle godine zatvorili tri poglavlja, a sredinom ove godine još jedno.
- Danas snažno radimo na tome da do kraja godine zatvorimo još pet poglavlja, a kako stvari sada stoje imaćemo unutrašnju spremnost da zatvorimo još dva poglavlja - rekao je Mandić.
On je istakao da je put ka EU kompleksan i zahtijevan, kao i da nije bez prepreka.
- Ne bih bio fer ako ne kažem da smo oko ključnih glasanja imali snažnu podršku opozicije u Crnoj Gori. Ona je u jednom momentu posegnula vaninstitucionalnim djelovanjem, ali je uvijek, kada su u pitanju EU integracije, stajala zajedno sa nama - rekao je Mandić.
On je naglasio da gotovo 83 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU.
- Kao legitimni predstavnici narodne volje imamo obavezu da tu želju naroda sprovedemo u djelo i to radimo svi uporno - dodao je Mandić.
On je kazao da je plan jasan - zatvoriti sva poglavlja do kraja narede godine i stvoriti preduslove da države članice EU obezbijede snažnu političku podršku pristupanju Crne Gore.
- Vjerujemo da uz vašu podršku Crna Gora može postati prva naredna članica EU do 2028. godine - naveo je Mandić
On je istakao da je važno da i EU pošalje poruku svim protivnicima takvog blokovskog ujedinjenja i ne vjeruju u njen opstanak da kroz proširenje pošalje poruku: “Živi smo, širimo se”.
Kopredsjedavajući POSP-a Dejan Đurović kazao je da je Crna Gora u važnoj fazi EU puta, napominjući da je cilj vlasti da pregovore sa Unijom završi do kraja 2026. i da do 2028. država bude u potpunosti spremna za članstvo.
- To nije samo plan političkih partija i institucija, već vizija koju dijelimo sa građanima i koja nas obavezuje - rekao je Đurović.
On je kazao da u ovom procesu Skuptšina ima posebnu ulogu.
- Od nas se očekuje ne samo da pratimo proces, već da budemo aktivan partner koji donosi zakone i uspostavlja standard koje građani očekuju - naveo je Đurović.
Kopredsjedavajući POSP-a Tomas Vajs pohvalio je odluke koje je Skupština donijela u posljednjih pola godine, posebno ističući važnost podrške koju je veliki broj partija dao prilikom usvajanja zakona.
On je konstatovao da su u crnogorskom parlamentu prevaziđene podjele i sporovi, te da postoji zajednička volja za napredak u pristupnim pregovorima.
Vajs je kazao da je optimističan po pitanju završetka pregovora i da smatra da bi tcilj finalizovanja pregovora do 2026. godine mogao biti realan.
- Ako Skupština nastavi sa konstruktivnom praksom odlučivanja smatram da je moj optmizam opravdan i da zajedno, uz podršku koju dobijemo od predsjedavanja, možemo tako brzo da napredujemo i završimo pregovora do naredne godine, što bi nam omogućilo da Crnoj Gori 2028. poželimo dobrodošlicu - rekao je Vajs.

Mandić: Vjerujemo da Crna Gora može postati članica EU do 2028; Vajs: Optimističan sam po pitanju završetka pregovora

Ključno je da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji, poručeno je sa sastanka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa predsjedavajućim Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomasom Vajsom.
Milatović je na mreži X naveo da je imao sadržajan razgovor sa Vajsom o aktuelnom momentu u pregovorima.
- Istakao sam da Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, mora iskoristiti povoljan trenutak kako bi ispunila sve obaveze i postala prva naredna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato je ključno da se proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja dodatno ubrza, kroz suštinski nastavak reformi i dalji fokus na evropskoj agendi svih političkih aktera u našoj zemlji - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1927712088740253865%3Ft%3DC0I3h37cjvh8W7g9rzEOfw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa Vajsom: Ubrzati proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja

Nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović.
<h2>Zaključci i preporuke POSP-a</h2>
Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.
- To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet - rekla je Đurović.
Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori. Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.
- Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore - kaže Đurović.
Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu. 
 
- Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu - objašnajva Đurović.
Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.
- Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: “vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…” Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći - poručila je Đurović.
<h2>Sporazum sa UAE</h2>
Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.
- Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima... Mnogo više bi odgovarao model ugovora o zajedničkom ulaganju nego koncesija na 90 i više godina. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija - istakla je Đurović.
<h2>Trampovi nameti</h2>
Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.
- Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjendika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga - zaključila je Đurović.

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

Sastanak Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) biće održan naredna dva dana u Evropskom parlamentu (EP) u Strazburu.
Kako je saopšteno iz crnogorskog parlamenta, sastanku će predsjedavati šef delegacije Skupštine Crne Gore u POSP-u Dejan Đurović i šef delegacije EP Tomas Vajc.
- Tokom dvodnevneg rada poslanici će razgovarati na temu trenutnog stanja pristupnih pregovora, u okviru koje će razmijeniti mišljenja sa predstavnicima Vlade Crne Gore, poljskog predsjedavanja Savjetu EU, Evropske komisije i Evropske službe za vanjske poslove - rekli su iz Skupštine.
Kako su kazali, sastanak će biti prilika da poslanici razgovaraju i o Reformskoj agendi Crne Gore, sa fokusom na reformu vladavine prava i izbornih procesa, o bezbjednosti i saradnji na Mediteranu i održivom turizmu kao pokretaču ekonomije.
POSP je obrazovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Odbor čini po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i EP.

Sastanak POSP-a naredna dva dana u Strazburu

Da je neophodna snažna politička posvećenost za ubrzanje našeg evropskog puta ocijenjeno je na sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom Evropskog parlamenta koja je učestvovala na 22. sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP), predvođenu šefom delegacije, poslanikom Tomasom Vajcom.&nbsp;
- Tema razgovora bila je Deklaracija POSP-a i preporuke Savjetu za stabilizaciju i pridruživanje, te institucijama Crne Gore i Evropske unije. Ocijenjeno je da je Deklaracija kojom se pozdravlja obnovljeni zamah u politici proširenja za Zapadni Balkan važan signal za nastavak pristupnih pregovora, koji zahtijevaju snažnu političku posvećenost kako EU tako i zemalja kandidata na njihovom putu ka punopravnom članstvu - saopšteno je iz kabineta Milatovića.
Istaknut je, dodajuk, strateški značaj Zapadnog Balkana u današnjem geopolitičkom kontekstu za bezbjednost i stabilnost EU u cjelini.&nbsp;
- Predsjednik Milatović je poručio kako je cilj Crne Gore da postane 28. država članica EU do 2028. godine, i da je tome u potpunosti posvećen. Ukazao je na zabrinjavajuće trendove koji proteklih mjeseci, kako je kazao, ugrožavaju dalji demokratski razvoj zemlje i izrazio očekivanje da Vlada i parlamentarna većina promijene negativne prakse i sprovedu suštinsku reformu koja mora biti osnov integracionog procesa - navodi se u saopštenju.
Članovi delegacije Evropskog parlamenta saopštili su, kažu u Milatovićevom kabinetu, da je jasna volja da se Crna Gora podrži na evropskom putu, i istakli da je, uz posvećenost reformama, od najvećeg značaja snažan rad sa 27 država članica koje treba da odluče o njenom pridruživanju EU.&nbsp;
Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovali su poslanici Evropskog parlamenta Tomas Vajc, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol, Thijs Reuten, Marjan Šarec i Arash Saeidi.

Milatović sa poslanicima EP: Neophodna snažna politička posvećenost za ubrzanje evropskog puta Crne Gore

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), Tomas Vajs skrenuo je pažnju pojedinim poslanicima vlasti da se uzdrže od prozivanja europoslanika koji danas ne prisustvuju na sastanku POSP-a u crnogorskom parlamentu.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je tokom obraćanja optužio hrvstkog EU poslanika Tomislava Sokola da je neprijatelj evropskom putu Crne Gore, te da želi da stvori ambijent pristiska kako bi se usporio proces pridruženja Uniji, ili blokirao.
Takođe, Bojović ga je optužio da se svrstao na stranu opozicije, odnosno Demokratske partije socijalista i pitao ga je da li smatra da se u Jasenovcu desio genocid.
- Pošto ste problematizovali dvojno državljanstvo sa Srbijom, navešću primjer Davor Iva Štira koji je rođen u Argentini, potomak je ustaške emigracije, dobio je hrvatsko državljanstvo i sada ima i hrvatsko i argentisnsko državljanstvo. I Vama je sada sporno ako Crnogorci koji žive u Srbiji, ukoliko se potpiše sporazum o dvojnom državljanstvu, dobiju isto tako državljanstvo u Crnoj Gori - rekao je Bojović.
Vajs je upozorio Bojovića da ne govori o onima koji nisu prisutni u salu, navodeći da je Rezolucija o Jasenovcu izazvala diplomatske turbulencije sa komšijama.&nbsp;
- Neću da kažem da je to bilo namjerno, ali činjenica je da je to dio stvarnosti. Ja i moje kolege smo uložili prilično energije da pokušamo da takve diplomatske poremećaje ublažimo. Činjenica da su Sokol i Sunčana Glavak ovdje danas pokazuje njihovu posvećenost podržavanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji - rekao je Vajs.
On je poručio da treba da vode debatu i budu direktni i kritički nastojeni, ali i da se uzdrže od okrivljavanja jedni drugih, posebno ne na ličnom nivou.&nbsp;
- Možemo da imamo različita mišljenja i da ih razmjenjujemo, ali ne smijemo vrijeđati jedni druge. Budući da ste, gospodine Bojoviću, direktno govorili o nešem članu koji nije ovdje, hrvatskom europoslaniku Davoru Štiru, zamolio bih Vas da ne upućujemo optužbe članu koji nije prisutan i koji ne može da se brani, jer je ova praksa nefer. U parlamentu na isti način postupamo, izbjegavamo optužbe na račun nekog ko nije prisutan. Niko ne želi da vam drži lekcije o tome kako treba govoriti, ali neko ko rukovodi ovom delegacijom EP - moram to da kažem i nadam se da možemo da nastavimo izražavajući poštovanje i u konstruktivnom duhu - poručio je Vajs.&nbsp;
Predsjedavajući današnjim sastankom Dragan Đurović prihvatio je zamjerku Vajsa i kazao da je njegova greška što nije prekinuo Bojovića kada je spominjao Štira. Mđutim, pokušao je i da opravda kolegu iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".
- Donekle i razumijem reakciju jer, gospodine Vajs, mi od vas evropskih poslanika želimo da vidimo jedan pozitivan impuls da nam pomognete da budemo dio EU i želimo da date doprinos, a ne da nam dajete packe i da favorizujete opozicioni ili pozicioni dio u parlament. Možda je to bila reakcija na govore koji nisu bili afirmativni kada je u pitanju naš put ka EU, već više kritički, čini mi se, određenim političkim partijama i grupacijama, koje na sreću imaju 52 od 81 poslanika, što je značajna većina - odgovorio je Đurović.

Tamara Klikovac

Vajs upozorio Bojovića: Ne optužujte EU poslanike koji nisu tu, uložili smo energiju da ublažimo diplomatske poremećaje koje je izazvala Rezolucija o Jasenovcu

Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore predstavlja podsticaj za ubrzanje reformi i punopravno članstvo u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Mandić je rekao da mu je zadovoljstvo da pozdravi prisutne i otvori 22. sastanak sa delegacijom Evropskog parlamenta (POSP).
- Današnji susret je važan za jačanje veza sa EU. Želim da istaknem pozitivne ocjene koje smo dobili u izvještaju Evropske komisije. Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore predstavlja podsticaj za ubrzanje reformi i punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Čini mi posebnu čast što je 28 savez Skupštine Crne Gore na čijem sam čelu napravio istorijske rezultate, a najznačajni je napredak u pogledu pravosuđa - rekao je Mandić.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je da su geopolitička dešavanja uslovila učvršćivanje unutar evropskih solidarnosti i sve veće interesovanje za integrisanje država kandidata.
- Istovremeno u Crnoj Gori se desio osjetan impuls. Široka politička podrška reflektovana je i postignutim društvenim konsenzusom oko evropske budućnosti koja je programski temelj Vlade - rekla je Gorčević.
Gorčević navodi da ulaskom u finalnu fazu pregovaračkog procesa već smo pristupili završnim koracima u zatvaranju seta programa.
- Poglavlja koja planiramo da zatvorimo su poglavlja sedam, 10, 20 i 31. i vjerujemo da će ova poglavlja biti zatvorena u decembru ove godine na međuvladinoj konferenciji tokom mađarskog predsjedavanja - kazala je Gorčević.
U ime mađarskom predsjedavanja Savjetu EU, ambasador te zemlje u Crnoj Gori Jozef Neđeši rekao je da je Evropski savjet istakao značaj proširenja.
- Vrijeme u koje živimo nam potvrđuje da je to važno. Mi se nadamo da će Crna Gora nastaviti reformski zamajac i da ćemo imati novu konferenciju sa vama. Crna Gora je nedavno preduzela važne korake kako bi uspostavila funkcionisanje glavnih pravosudnih organa. Smatramo da su to mjere koje garantuju nezavisno i efikasno pravosuđe, podržavamo Crnu Goru da jača napore u pogledu korupcije, zaštite ljudskih prava, slobode medija i slobodi izražavanja - istakao je Neđeši.
On je istakao da je "budućnost Crne Gore i njenih građana u Evropskoj uniji".
Ambasador Johan Satler kazao je da je cilj Crne Gore da bude članica do 2028. godine ambiciozan, ali dostižan.
- Crna Gora je napredovala u ispunjavanju poglavlja koja se tiču vladavine prava, Savjet kojim prdsjedava sada Mađarska će početi da razgovara o četiri poglavlja koja treba do kraja godine da budu zatvorena - istakao je Satler.
Poslanik DPS Ivan Vuković rekao je da ulazak Crne Gore u EU do kraja ove decenije predstavlja najvažniji politički zadatak.
- Punopravno članstvo garantuje da će generacije živjeti u zemlji evropskih vrijednosti, vladavine prava, političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta. Biće to i snažna potvrda ispravnostoi odluke prethodne generacije koja je na istorijskom referendumu 2006. godine obnovila nezavisnost Crne Gore. Ujedno integracije Crne Gore u EU predstavljaće dokaz da je proces njenog proširenja i dalje živ. Za našu zemlju pitanje EU integracije je pitanje više od dnevne, vanjske politike. Toga su svjesni i oni koji naporno rade da postanemo članica EU, a toga su svjesni i oni drugi koji se uporno trude da Crnu Goru skrenu sa EU puta. U ovom trenutku Crna Gora je na istorijskog raskrsnici - navodi Vuković.
Kako navodi tokom prve polovine ove godine Crbna Gora je ostvarila osjetan napredak u procesu pregovora sa Evropskom unijom.
- Posebno želim istaći da su usvajanju IBAR zakjona podršku dale i stranke parlamentarne opoziciije. Nažalost, ovaj značajan uspjeh Crne Gore nije označio inteziviranje ovog procesa, samo mjesec dana kasnije Vlada je rekonstruisana na način što su partije poznate po proruskim i antievropskim stavovima postale njen dio. U njihovim agendama u prvi plan su teme koje duboko dijele crnogorsko društvo, ugrožavaju demokratske vrijednosti i kvare naše, tradicionalno, dobre odnose sa susjedima. Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, otvoreno negiranje genocida u Srebrenici, nedavno glasanje jednog broja ministara protiv produžavanja sankcija Rusiji, politizacija rezultata popisa stanovništa, ovakvi postupci kojim kordinira predsjednik Skupštine Crne Gore, a koje glasnim ćutanjem legitimiše predsjednik Vlade imaju za cilj da podignu političe tenzije kako bi se proces ulaska u EU potpuno zaustavio - kazao je Vuković.
Vuković je istako da su kao predstavnici opozicije zabrinuti zbog ovakvog razvoja događaja u Crnoj Gori.
- Crna Gora je na istorijskoj raskrsnici pred nama su dva puta: jedan ka EU, a drugi je onaj koji Crnu Goru vodi u mračne devedesete i vrijeme etnonacinalnih tenzija - rekao je Vuković
Poslanik evropskog parlamenta Tomislav Sokol istakao je da sada šaljemo koliko je Crna Gora važna kao zemlja kandidatkinja.
- Kada slušamo sve što se desilo određeni napredak je postignut. Međutim postoje i mnogi problemi na koje sam upozoravao, najveći problem je sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese u Crnoj Gori. Imamo situaciju da su političke strane koje su zaista otvoreno prosrpske, a u velikoj mjeri i proruske, prvi put ušle u Vladu i to nije nešto što treba pozdrviti. Iz perspektive Hrvatske vidjeli smo niz provokacija, donošenje famozne Rezolucije o Jasenovcu čiji je isključivi cilj bio dovesti do toga da se zastvai crnogorski evropski put. Nije bilo potrebe da se donese ova Rezolucija i ona je bila provokacija, što pokazuje koordinaciju sa Srbijom i Vučićem. Uticaj Srbije i Rusije dovodi u pitanje sam temelj crnogorskog identiteta, a dugoročno i opstanak Crne Gore - naveo je Sokol.
Skupštinu možete pratiti na linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7doPIrtp6I4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Pred nama su dva puta - ka EU ili onaj koji Crnu Goru vodi u mračne devedesete

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

UCG i Univerzitet u Skadru jačaju saradnju u nauci, nastavi i EU projektima

Većina najnovijih kritika Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na pretrpanost istražnog zatvora i nepoštovanje prava pritvorenika, kao i neuslovnog smještaja i tretmana pacijenata u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti ponavljaju se godinama unazad, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA) komentarišući preliminarni nalaz CPT poslije nedavne posjete Crnoj Gori, a čiji dio su objavile Vijesti.
U HRA su konstatovali da neuslovne zgrade istražnih zatvora nikako ne obezbjeđuju obavezne uslove za boravak ljudi u odnosu na koje važi pretpostavka nevinosti.
- A posebno što saznajemo od CPT da su u njima postavljani i kreveti na čak četiri sprata koji ugrožavaju život. Ignorisanje pretvaranja civilne Dobrote u forenzičku (zatvorsku) bolnicu bez adekvatnih uslova za to odavno je prevršilo svaku mjeru - naglasili su u HRA.
Zatečeni su, kako kažu u toj organizaciji, alarmantnim nalazima o dječjim pritvorskim i zatvorskim odjeljenjima u Podgorici, da šesnaestogodišnjaci žive zaključani po 23 sata dnevno u prljavim ćelijama u neprihvatljivim uslovima, kao i o ponižavajućoj oskudici siromašnih ljudi i stranih državljana u istražnim zatvorima, gdje ne dobijaju ni osnovna sredstva za higijenu.
Kako ističu, uslovi u kojima borave ljudi lišeni slobode pokazuju savjest jedne države i ono što ona stvarno misli o ljudskim pravima malo dalje od očiju javnosti.&nbsp;
- Stanje koje je CPT zatekao u državnim ustanovama - zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju, kao i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, ogledalo je iznevjerenih očekivanja od novih vlasti, koje su nastupile posle avgusta 2020. godine i koje su se predstavljale kao reformske - naglasili su u HRA.
Dodaju da nije sadržaj preliminarnih nalaza CPT nije ništa novo, te da je ista upozorenja taj komitet dao i 2017. i 2022. godine.
- Prošlo je pet punih godina u kojima poštovanje prava ljudi lišenih slobode u ustanovama zatvorenog tipa nije unaprijeđeno. Umjesto toga je i pogoršano, kako se CPT nije ustezao da saopšti - ističu u HRA.
Podsjećaju da je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, prilikom sastanka na najvišem nivou sa predsjednikom CPT-ja Alenom Mičelom, u februaru 2024. saopštio da „nadležne institucije aktivno rade na implementaciji preporuka CPT-ja“.&nbsp;
- Međutim, preporuke do novembra 2025. očigledno nisu dovoljno implementirane, pa je CPT stanje u istražnim zatvorima ocijenio kao nečovječno i ponižavajuće - napominju u HRA.
Podsjećaju da Crna Gora ove godine u novembru preuzima predsjedavanje Savjetom Evrope, "pa joj tim prije višegodišnje nepoštovanje preporuka komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja ne služi na čast".
U HRA naznačavaju da bez primjene preporuka CPT neće biti učlanjenja Crne Gore u EU, jer je to završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
- Žalosno je, da smo zbog nerada Vlade, dovedeni u situaciju da EU kao uslov za pridruživanje mora da zahtijeva od Crne Gore osnovno poštovanje prava i dostojanstva naših građana ugroženih bolešću i bijednim uslovima u Dobroti, u pritvoru i zatvoru - poručuju u HRA.
Imajući u vidu značaj nalaza CPT za nacionalni interes pridruživanja EU, u HRA kažu da premijer Milojko Spajić treba da objavi cjelokupne preliminarne nalaze CPT i saopšti koje je sve hitne mjere već preduzela njegova Vlada, na ministarskom nivou, od kada je primila preliminarna zapažanja CPT, i šta će sve i u kojim rokovima preduzeti da ispuni preporuke komiteta, koje se samo ponavljaju posljednjih deset i više godina. Takođe, napominju da Vlada treba da da automatsko odobrenje za objavu cjelokupnog izvještaja CPT čim bude sačinjen.
- Šteta je i što je Vlada propustila priliku da sama objavi preliminarne nalaze CPT i da bez prozivanja sama objavi mjere koje preduzima da stanje hitno popravi. Akcija za ljudska prava je još početkom decembra apelovala da se to učini. Ipak, objava procurjelih nalaza u Vijestima daje nadu da u državnim organima ima savjesnih službenika, spremnih da sebe izlože riziku da bi upalili alarm za pomoć ljudima i djeci koji tavore zatvoreni u nečovječnim i ponižavajućim uslovima u državnim ustanovama Crne Gore - zaključeno je u saopštenju HRA.

Tag: posp