Analiza poslovne 2024. godine, koja je urađena u okviru inicijative Top Business Montenegro, pokazala je da je od 4.043 preduzeća koja su osnovana 2020. - samo njih 1.608, odnosno manje od 40 odsto, predalo finansijski iskaz za prošlu godinu i aktivno je u ovoj. To, kako su ukazali u TBM, znači da se preko 60 odsto preduzeća gasi &nbsp;prije svoje pete poslovne godine - odnosno da su danas aktivne svega dvije od pet firmi koje su osnovane 2020. godine&nbsp; Privreda Crne Gore u 2024. godini zabilježila je, prema ovim podacima, rast prihoda, ali i izražene znakove usporavanja, pad broja predatih finansijskih izvještaja i manje novoosnovanih preduzeća u odnosu na 2023. godinu. &nbsp;Ratko Nikolić, glavni analitičar TBM i osnivač BI Consultinga, kazao je na konferenciji za novinare u Privrednoj komori Crne Gore da je nominalna stopa rasta prihoda domaće privrede u 2024. godini bila oko 6,0, a realna oko 2,5 odsto. - Taj rast osjetno je manji i, uz još neke faktore, pokazuje jasne znakove usporavanja. Prvi put od kada radimo istraživanja bilježimo manji broj predatih finansijskih iskaza u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, manji je i broj novosnovanih preduzeća, a veći broj obrisanih i zatvorenih firmi. I pored toga što je razlika u korist novoosnovanih firmi i dalje pozitivna za oko 4,500 subjekata, broj predatih finansijskih iskaza je manji. Da li je u pitanju usporeni nastavak kretanja po inerciji od prethodnih godina ili je u pitanju samo predah pred intenzivan rast sa nekim novim impulsom ostaje nam da vidimo u narednom periodu - rekao je Nikolić. On je naglasio da je ostvaren rast prihoda u hotelskoj industriji i ugostiteljstvu, u onom dijelu koji se prijavljuje. - Imajući u vidu ranije objavljene procjene da je ukupni prihod od turizma u 2024. godini bio manji, može se zaključiti da je pad u segmentu privatnog smještaja i drugim segmentima prihoda koji se procjenjuju bio još veći. U tom dijelu, naglasio bih i znatan pad u IT industriji koji je zabilježen i pored nadprosječnog rasta cijena - naveo je Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180532_19d5e400ab15a17fd0aa7fa709466a60ab4f524c11ceb02fac3778174bdc65fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250529180532_19d5e400ab15a17fd0aa7fa709466a60ab4f524c11ceb02fac3778174bdc65fd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1200" loading="lazy" alt="TopBussinesMontenegro analiza"> </figure>  Rekao je da je poslovanje mikropreduzeća opet u kumulativnom minusu, a da se porast kapitala vjerovatno nadoknađuje dokapitalizacijom iz lične akumulacije. - Ove godine smo malo detaljnije analizirali novoosnovana preduzeća čime, nadamo se, iniciramo i neko detaljnije istraživanje na temu prosječnog ‘životnog vijeka’ preduzeća u Crnoj Gori. S tim u vezi došli smo do rezultata da svega 50 do 70 odsto novoosnovanih preduzeća predaje finansijske iskaze u godini u kojoj su osnovana i da je taj broj u padu, a da oko 3,5 odsto preduzeća bude ugašeno u istoj godini kada su osnovana. Posmatrano u nešto dužem periodu, od 4.043 preduzeća koja su osnovana 2020. godine samo njih 1.608 (manje od 40 odsto) predalo je finansijski iskaz za 2024. godinu i aktivno je u 2025. godini. To znači da preko 60 odsto preduzeća bude ugašeno prije svoje pete poslovne godine, odnosno da su danas aktivne svega dvije od pet firmi koje su osnovane 2020. godine - ukazao je Nikolić. &nbsp;Pavle Radovanović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, istakao je potrebu za strateškim pristupom i snažnijom komunikacijom između privrede i donosilaca odluka. - Poslovni ambijent u Crnoj Gori je, prema percepciji poslovne zajednice, prilično kompleksan i još uvijek obilježen brojnim izazovima. Najveći izazovi koje ističu odnose se na regulatornu nepredvidivost, administrativne barijere, nedostatak kvalifikovane radne snage, kao i prisustvo sive ekonomije - rekao je on. Smatraju, kaže, da se na takve izazove može odgovoriti ako donosioci odluka i privreda budu sarađivali, kroz otvorenu komunikaciju i institucionalno povjerenje. - Samo uz aktivno uključivanje privrede u proces donošenja odluka možemo stvarati stabilan i predvidiv poslovni ambijent. Uz to, ključan je strateški pristup kod kreiranja ekonomske politike i jasno definisanje razvojnih prioriteta - poručio je Radovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180532_029e38d08d49ba48261c7e1cd0f324bf3eb926cb2e07bc59539472289e59e0dd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529180532_029e38d08d49ba48261c7e1cd0f324bf3eb926cb2e07bc59539472289e59e0dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1200" loading="lazy" alt="TopBussinesMontenegro analiza"> </figure>  Nikola Perišić, član Upravnog odbora CKB banke zadužen za Sektor poslovanja sa pravnim licima, naglasio je ulogu te finansijske institucije kao snažnog oslonca crnogorskoj ekonomiji. - Godina iza nas pokazala je koliko su crnogorske kompanije otporne, fleksibilne i spremne da odgovore na izazove savremenog poslovanja. Ponosni smo što su mnogi naši klijenti u 2024. godini ostvarili značajan rast, proširili polovanje i otvorili nova radna mjesta. Crnogorska komercijalna banka ostaje posvećen partner u tim uspjesima - kako velikim sistemima, tako malim i srednjim preduzećima - istakao je on. Poručio je da CKB prepoznaje ključnu ulogu malih biznisa u razvoju lokalne ekonomije. - Svaki veliku uspjeh počinje idejom i hrabrošću da se napravi prvi korak. Naša misija je da budemo oslonac tim idejama - kroz finansijsku podršku, savjetovanje i povjerenje. Čestitamo svim kompanijama koje su poslovale odgovorno i transparentno. Tu smo da zajedno gradimo snažniju i održiviju ekonomiju Crne Gore - istakao je Perišić. Bojana Maraš, predstavnica kompanije MTEL, istakla je lidersku poziciju kompanije i njenu posvećenost korisnicima. - Poslovni prihodi govore o viziji kompanije MTEL, o našoj inovativnosti i posvećenosti korisnicima. Svaka nagrada koju dobijemo je nagrada za naše korisnike, zbog kojih ćemo nastaviti da pomjeramo granice i otvaramo vrata budućnosti velikih i jednakih prilika. Osim poslovnih prihoda raste i naše tržišno učešće. U ovu godinu ušli smo kao apsolutni lider u svim segmentima i tim putem svi naši zaposleni koračaju predano, posvećeno i odgovorno - kazala je Maraš. Inicijativu Top Business Montenegro pokrenula je Agencija za kreativne komunikacije BI Communication, uz podršku prvog crnogorskog provajdera poslovnih informacija - kompanije BI Consulting. Projekat se realizuje u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i pod pokroviteljstvom Crnogorske komercijalne banke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analiza TBM: Preko 60 odsto preduzeća se gasi prije pete godine poslovanja

U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor Igor Čađenović. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.
Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. 
- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.
Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.
- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.
Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. 
- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
<h2>Proizvodnja</h2>
STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. 
- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.
<h2>Prodaja</h2>
STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja. 
- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. 
- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. 
- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.
<h2>Finansiijski rezulati</h2>
STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.
- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.
Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.
STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.
- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.
Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu 2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. 
- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.
Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.
- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.
Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. 
- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

Za Aerodrome Crne Gore (ACG) ova godina je rekordna i po prometu putnika i po bruto poslovnim prihodima, saopštio je izvršni direktor kompanije, Roko Tolić.
Aerodromi Crne Gore su, kako je kazao, od 1. januara do 15. decembra, opslužili preko 2,82 miliona putnika, što je 15 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine.
- Dakle, ovo je za nas rekordna godina. Posebno izdvajamo Aerodrom Podgorica, na kojem smo opslužili čak 36 odsto više putnika nego tokom predpandemijske, 2019. godine, a u Tivtu prvi put od kovida imamo preko milion putnika - rekao je Tolić na godišnjoj konferenciji za novinare.

Tolić je, kako je saopšteno iz ACG, kada je riječ o poslovnim prihodima, kazao da je izvjesno da će preći 51 milion eura, što je 15 odsto više nego prošle godine.
- Neto dobit poslije oporezivanja premašiće deset miliona eura, što predstavlja još jednu godinu kontinuiteta u rastu od 2020. godine. Međutim, javnost treba da zna da od ukupnog prihoda, čak 12 miliona eura alociramo avio-kompanijama koje smo animirali da ostanu u Crnoj Gori. Tim iznosom podupiremo prevoznike koji su otvarali nove rute, koji su rasli u broju putnika, ili koji održavaju linije i preko zime kroz našu Podsticajnu šemu“, napomenuo je Tolić.
To znači, kako je rekao, da su ACG i tokom ove godine praktično bili „usamljeni“ u finansiranju avio-dostupnosti.
- Često čujemo kako je naš cjenovnik razlog nekonkurentnosti. To nije tako. Naš cjenovnik je konkurentan - objasnio je Tolić i skrenuo pažnju na to da sve države regiona, uz aerodrome, dodatno imaju različite modele kojima finansiraju otvaranje novih linija, dolazak novih-avio kompanija i to, prvenstveno, niskobudžetnih.
On je poručio da niko ne leti iz ljubavi.
- Sve države regiona, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Riječ je o milionskim iznosima koje ulažu u, prije svega, niskotarifne prevoznike, da bi ih motivisali da povećaju nalet. Dakle, aktivno radimo na tome da se i kod nas u taj proces uključe i naši uvaženi partneri iz privrede i organa vlasti - kazao je Tolić.
On je naveo da su, uz podršku resorne ministarke Maje Vukićević, blizu usvajanju novog modela dodatnih podsticaja.
S obzirom na proces evropskih integracija, najvažnije je da model dodatne podrške ne bude okarakterisan kao državna pomoć, već da bude u skladu sa EU regulativom.
- Od Agencije za zaštitu konkurencije smo, u ovoj fazi, dobili signal da bi slovenački model bio najoptimalniji - rekao je Tolić i dodao da su i od predsjednika Vlade, Milojka Spajića, u više navrata dobili konkretnu uključenost da taj model zaista zaživi.
Kada je riječ o postupku koncesije, Tolić je afirmisao odlučnost ove Vlade da se finalno izjasni o toj temi.
- Ishod, naravno, ne može biti poznat dok Crna Gora ne dobije konačne ponude za objektivnu procjenu njihove prihvatljivosti - rekao je Tolić.
U iščekivanju te odluke, ACG moraju djelimično prilagoditi infrastrukturu tokom predstojeće ljetnje sezone.
Tolić je najavio modularna, privremena rješenja, ali i istakao da su ACG uključeni u donošenje novog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, zbog niza planova koji se moraju realizovati u budućnosti, a podrazumijevaju produženje poletno-sletne staze, izgradnju novog terminala i slično.

Tolić: Rekordna godina za Aerodrome Crne Gore

Državna revizorska institucija (DRI) konstatovala je ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Civisa u protekloj godini.
Oni su izrazili negativno mišljenje o finansijskom izvještaju i pravilnosti poslovanja ovog političkog subjekta.
Nadležni Kolegijum DRI, koji čine predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević, i senator dr Milan Dabović, naveo je da podaci prikazani u Godišnjem finansijskom izvještaju ne odražavaju tačno stvarno stanje finansijskog poslovanja „Civisa“ u protekloj godini.&nbsp;
- Tokom finansijske revizije, utvrđeno je da je politički subjekt ostvario prihode u iznosu od 61.131,39 eura, dok su rashodi iznosili 10.396,11 eura. Međutim, u poslovnim knjigama i u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima iskazani su značajno manji prihodi od 7.007,13 eura i rashodi od 524,12 eura. Ove razlike upućuju na ozbiljne nesuglasice u vođenju knjigovodstvenih evidencija - navodi se u izvještaju DRI.
Revizijom je, kažu, otkriveno da je „Civis“ imao poslovni rezultat za 2023. godinu u iznosu od 50.735,28 eura.
- Ali ovaj iznos nije bio iskazan u kapitalu u poslovnim knjigama. Na kraju 2023. godine, depoziti na žiro računima iznosili su 102.011,66 eura, dok su gotovina i gotovinski ekvivalenti iskazani u iznosu od samo 7.368,00 eura. Upravni organ DRI nije mogao utvrditi pravo stanje obaveza, uprkos tome što je politički subjekt iskazao dugoročne i kratkoročne obaveze - istakli su u izvještaju.
Revizija pravilnosti poslovanja takođe je, naglašavaju, otkrila brojne neusklađenosti koje se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o računovodstvu.&nbsp;
Iz DRI su naglasili da „Civis“ nije vodio pravilnu računovodstvenu evidenciju o svim prihodima, imovini i rashodima, što je dovelo do sačinjavanja Godišnjeg finansijskog izvještaja na osnovu nepotpunih podataka.
- U obrazloženju dostavljenom DRI, „Civis“ je naveo razloge zbog kojih nisu evidentirani svi žiro računi, ističući da su nadležni organi, poput Agencije za sprječavanje korupcije, bili upoznati sa situacijom. &nbsp;Politički subjekt takođe nije dostavio Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj za 2023. godinu u zakonom propisanom roku. Uz to, nije sačinio Izvještaj o načinu i namjeni utrošenih sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija, uprkos tome što je ostvarivao prilive iz budžeta Crne Gore za ovu namjenu. Na to se nadovezuje i nedostatak Statuta ženske organizacije „Civis“, kao i finansijskog plana za 2023. godinu, koji nije donesen na vrijeme - naveli su u DRI.
Iz izvještaja se, kažum saznaje da je „Civis“ ostvario prihode od članarina u iznosu od 1.315,00 eura, ali nije donio Odluku o članarini, što je protivno važećim zakonskim propisima. Takođe, Izvještaj o popisu imovine nije izrađen, a nije bio dostupan ni popis depozita na žiro računima, gotovine u blagajni, obaveza i potraživanja.
- Nadležni Kolegijum DRI je preporučio Skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da izvrši izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se definisao način poslovanja grupe birača kao političkog subjekta, posebno nakon sticanja parlamentarnog statusa. Savez građana „Civis“ je obavezan da do 17. novembra 2024. godine dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji tih preporuka. Izvještaj će biti dostavljen Odboru za antikorupciju, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i drugim relevantnim institucijama, radi daljnje analize i preduzimanja odgovarajućih mjera - poručuje se u izvještaju DRI.
Ovaj izvještaj dodatno, kažu, naglašava potrebu za većom odgovornošću i transparentnošću političkih subjekata u Crnoj Gori, s obzirom na to da se javni resursi koriste i finansiraju aktivnosti političkih organizacija.

DRI: Ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju CIVIS-a

Institut “Dr Simo Milošević” je, uprkos dobroj sezoni, poslovao sa minusom. Razlozi su brojni i sve ih obuhvata novi plan restrukturiranja koji s nestrpljenjem očekuju i zaposleni i pacijenti, njih oko 1.000 koji danas čekaju poziv na rehabilitaciju, navodi se u prilogu TVCG.
Od kada su početkom jula deblokirani računi, u Institutu su malo predahnuli. Radili su maksimalno, zaradili više nego prošle godine, ali i više potrošili, jer su prema novom kolektivnom ugovoru sada veći izdaci za plate.
- Možemo biti zadovoljni iz jednog razloga, zato što je stabilizovano poslovanje Instituta Igalo, koliko je to moguće u ovim okolnostima. Naravno, uz razumijevanje svih onih povjerilaca koji su ostali nenamireni u ovom periodu do usvajanja plana restrukturiranja. Zaposlenima su plate isplaćene sve zarade u neto iznosu za prethodni period, kao što će biti i ova avgustovska plata - kaže izvršni direktor Zoran Kovačevič.
Svi su u iščekivanju plana restrukturiranja Instituta. Od oko 25 miliona eura duga, 16 su obaveze prema opštini i državi. Kako će izaći iz dubioze i postati profitabilni? Zadatak je koji je Vlada nakon deblokade povjerila Univerzitetu.
- Treba naglasiti da su predstavnici Univerziteta na čelu sa Ekonomskim fakultetom u svakodnevnoj komunikaciji i posjeti Institutu Igalo u smislu kreiranja presjeka stanja u kojem se Institut nalazi na osnovu kojeg bi trebalo da se kreira odgovarajući plan restrukturiranja, odnosno model izlaska Instituta iz krize na način da bude održiv u narednom desetogodišnjem periodu, najmanje - kaže on.
Iz instituta traže i da se povećaju cijene za usluge koje pružaju crnogorskim osiguranicima.
- 45 eura je pun pansion koji mi dobijamo – tri obroka i pet terapija, ljekarski pregled i laboratorijski analize i sve ostalo. Svi smo svjesni koliko koštaju svi inputi - kaže izvršni direktor.
U prvoj polovini godine Institut je poslovao sa preko milion i po eura gubitka, no to je bio period kada su bili pred gašenjem nakon dobro odrađene sezone i još hiljadu crnogorskih građana koji čekaju poziv za rehabilitaciju puno je očekivanja od skorog plana restrukturiranja.

Institut Igalo poslovao sa minusom, svi u iščekivanju plana restrukturiranja

Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2023. godini su iznosili 28.099.299 eura. Od navedenog iznosa 75 odsto, odnosno 21.109.182 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore dok se preostali iznos od 6.990.117 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera.&nbsp;
To su neki od podataka najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
- Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od četiri godine – od 2020. do 2023. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih. Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava kao i njihovi prihodi od djelatnosti. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za 2022. i 2023. godinu koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore - navodi se u saopštenju koje potpisuje službenik za odnose sa javnošću i upravljanje projektima Damir Nikočević.
Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini je, kako se navodi, poslovalo sa negativnim rezultatom. Sa pozitivnim rezultatom 2023. godinu su završili Radio i Televizija Nikšić, Radio Televizija Pljevlja i Radio Televizija Ulcinj.
- Lokalni javni emiteri sa najvećim negativnim rezultatom u 2023. godini su bili Radio Berane i Radio i Televizija Rožaje. Najveći budžet u odnosu na broj stanovnika imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje budžete po stanovniku imali Radio Bar, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad. Kada je riječ o ukupnim prihodima lokalnih javnih emitera, u 2023. godini, bilježi se pad za dva odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 152.465 eura - kaže se u saopštenju.
U 2022. i 2021. godini zabilježen je porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura.
- Na drugoj strani, ukupni rashodi u 2023. godini su bili na nivou 26.671.275 eura od kojih se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore 
dok se preostali iznos od 7.144.761 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera. Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2023. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine - dodaje se u saopštenju AMU.
Kako se dalje navodi, za period od 2020. godine do 2023. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih.
- Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su u 2023. godini imali porast broja zaposlenih za 16. 
Kontinuitet pozitivnog poslovanja predstavlja veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene. Implementacija zakonskog okvira biće prilika da se obezbijedi veća stabilnost i značajniji prihodi, a time im i omogući poboljšanje usluga koje pružaju građanima - ukazuju iz AMU.
Podaci za analizu su prikupljani u periodu od aprila do juna 2024. godine, a korišteni su sljedeći izvori: veb sajt Uprave prihoda i carina Crne Gore <a href="https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal">https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal</a>; veb sajt Vlade Crne Gore www.gov.me; veb sajt www.boniteti.me; finansijska dokumentacija dostavljena od strane javnih emitera u svrhu obračuna godišnje naknade za emitovanje, koja se nalazi u posjedu Agencije; odluke o budžetima lokalnih javnih samouprava koje su objavljene na Katalogu propisa; odobrenja za emitovanje javnih emitera, sa izmjenama.
- Prilikom izrade ove analize, na snazi su bili Zakon o elektronskim medijima, Zakon o medijima i Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini poslovalo sa negativnim rezultatom

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović uputila je ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću zahtjev za dostavljanje podataka u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, povodom, kako navodi, sve učestalijih sumnji da je jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz regiona. Despotović je na mreži X saopštila da je neophodno da ministarstvo hitno razjasni stanje na tržištu jagnjadi i provjeri eventualne zloupotrebe. U zvaničnom zahtjevu, poslanica traži odgovore na pet pitanja: - Koliko je ministarstvo planiralo da otkupi jagnjadi u 2025. godini? - Koliko je jagnjadi otkupljeno zaključno sa 11. decembrom 2025. godine? - Da li je registrovan uvoz jagnjadi tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine? - Ko je nadležan za kontrolu uvoza na graničnim prelazima? - Koliko je Fond PIO povukao jagnjadi do 11. decembra 2025. godine? Despotović ističe da neodgovoreni podaci otvaraju ozbiljnu zabrinutost među farmerima i upozorava da ministarsko ćutanje može dodatno produbiti nepovjerenje u institucije. - S obzirom na to da su sve učestalije sumnje da su jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz zemalja regiona, zahtijevamo od ministra Jokovića hitne odgovore na ova pitanja - poručila je poslanica. Zahtjev je zvanično zavedен u Skupštini Crne Gore 11. decembra 2025. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4" data-rendition-name="original" width="1320" height="1867" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  &nbsp;

Despotović traži hitne odgovore ministra Jokovića o neotkupljenoj jagnjadi i sumnjama u nelegalan uvoz

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: poslovanje