Analiza poslovne 2024. godine, koja je urađena u okviru inicijative Top Business Montenegro, pokazala je da je od 4.043 preduzeća koja su osnovana 2020. - samo njih 1.608, odnosno manje od 40 odsto, predalo finansijski iskaz za prošlu godinu i aktivno je u ovoj. To, kako su ukazali u TBM, znači da se preko 60 odsto preduzeća gasi &nbsp;prije svoje pete poslovne godine - odnosno da su danas aktivne svega dvije od pet firmi koje su osnovane 2020. godine&nbsp; Privreda Crne Gore u 2024. godini zabilježila je, prema ovim podacima, rast prihoda, ali i izražene znakove usporavanja, pad broja predatih finansijskih izvještaja i manje novoosnovanih preduzeća u odnosu na 2023. godinu. &nbsp;Ratko Nikolić, glavni analitičar TBM i osnivač BI Consultinga, kazao je na konferenciji za novinare u Privrednoj komori Crne Gore da je nominalna stopa rasta prihoda domaće privrede u 2024. godini bila oko 6,0, a realna oko 2,5 odsto. - Taj rast osjetno je manji i, uz još neke faktore, pokazuje jasne znakove usporavanja. Prvi put od kada radimo istraživanja bilježimo manji broj predatih finansijskih iskaza u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, manji je i broj novosnovanih preduzeća, a veći broj obrisanih i zatvorenih firmi. I pored toga što je razlika u korist novoosnovanih firmi i dalje pozitivna za oko 4,500 subjekata, broj predatih finansijskih iskaza je manji. Da li je u pitanju usporeni nastavak kretanja po inerciji od prethodnih godina ili je u pitanju samo predah pred intenzivan rast sa nekim novim impulsom ostaje nam da vidimo u narednom periodu - rekao je Nikolić. On je naglasio da je ostvaren rast prihoda u hotelskoj industriji i ugostiteljstvu, u onom dijelu koji se prijavljuje. - Imajući u vidu ranije objavljene procjene da je ukupni prihod od turizma u 2024. godini bio manji, može se zaključiti da je pad u segmentu privatnog smještaja i drugim segmentima prihoda koji se procjenjuju bio još veći. U tom dijelu, naglasio bih i znatan pad u IT industriji koji je zabilježen i pored nadprosječnog rasta cijena - naveo je Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180532_19d5e400ab15a17fd0aa7fa709466a60ab4f524c11ceb02fac3778174bdc65fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250529180532_19d5e400ab15a17fd0aa7fa709466a60ab4f524c11ceb02fac3778174bdc65fd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1200" loading="lazy" alt="TopBussinesMontenegro analiza"> </figure>  Rekao je da je poslovanje mikropreduzeća opet u kumulativnom minusu, a da se porast kapitala vjerovatno nadoknađuje dokapitalizacijom iz lične akumulacije. - Ove godine smo malo detaljnije analizirali novoosnovana preduzeća čime, nadamo se, iniciramo i neko detaljnije istraživanje na temu prosječnog ‘životnog vijeka’ preduzeća u Crnoj Gori. S tim u vezi došli smo do rezultata da svega 50 do 70 odsto novoosnovanih preduzeća predaje finansijske iskaze u godini u kojoj su osnovana i da je taj broj u padu, a da oko 3,5 odsto preduzeća bude ugašeno u istoj godini kada su osnovana. Posmatrano u nešto dužem periodu, od 4.043 preduzeća koja su osnovana 2020. godine samo njih 1.608 (manje od 40 odsto) predalo je finansijski iskaz za 2024. godinu i aktivno je u 2025. godini. To znači da preko 60 odsto preduzeća bude ugašeno prije svoje pete poslovne godine, odnosno da su danas aktivne svega dvije od pet firmi koje su osnovane 2020. godine - ukazao je Nikolić. &nbsp;Pavle Radovanović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, istakao je potrebu za strateškim pristupom i snažnijom komunikacijom između privrede i donosilaca odluka. - Poslovni ambijent u Crnoj Gori je, prema percepciji poslovne zajednice, prilično kompleksan i još uvijek obilježen brojnim izazovima. Najveći izazovi koje ističu odnose se na regulatornu nepredvidivost, administrativne barijere, nedostatak kvalifikovane radne snage, kao i prisustvo sive ekonomije - rekao je on. Smatraju, kaže, da se na takve izazove može odgovoriti ako donosioci odluka i privreda budu sarađivali, kroz otvorenu komunikaciju i institucionalno povjerenje. - Samo uz aktivno uključivanje privrede u proces donošenja odluka možemo stvarati stabilan i predvidiv poslovni ambijent. Uz to, ključan je strateški pristup kod kreiranja ekonomske politike i jasno definisanje razvojnih prioriteta - poručio je Radovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180532_029e38d08d49ba48261c7e1cd0f324bf3eb926cb2e07bc59539472289e59e0dd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250529180532_029e38d08d49ba48261c7e1cd0f324bf3eb926cb2e07bc59539472289e59e0dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1200" loading="lazy" alt="TopBussinesMontenegro analiza"> </figure>  Nikola Perišić, član Upravnog odbora CKB banke zadužen za Sektor poslovanja sa pravnim licima, naglasio je ulogu te finansijske institucije kao snažnog oslonca crnogorskoj ekonomiji. - Godina iza nas pokazala je koliko su crnogorske kompanije otporne, fleksibilne i spremne da odgovore na izazove savremenog poslovanja. Ponosni smo što su mnogi naši klijenti u 2024. godini ostvarili značajan rast, proširili polovanje i otvorili nova radna mjesta. Crnogorska komercijalna banka ostaje posvećen partner u tim uspjesima - kako velikim sistemima, tako malim i srednjim preduzećima - istakao je on. Poručio je da CKB prepoznaje ključnu ulogu malih biznisa u razvoju lokalne ekonomije. - Svaki veliku uspjeh počinje idejom i hrabrošću da se napravi prvi korak. Naša misija je da budemo oslonac tim idejama - kroz finansijsku podršku, savjetovanje i povjerenje. Čestitamo svim kompanijama koje su poslovale odgovorno i transparentno. Tu smo da zajedno gradimo snažniju i održiviju ekonomiju Crne Gore - istakao je Perišić. Bojana Maraš, predstavnica kompanije MTEL, istakla je lidersku poziciju kompanije i njenu posvećenost korisnicima. - Poslovni prihodi govore o viziji kompanije MTEL, o našoj inovativnosti i posvećenosti korisnicima. Svaka nagrada koju dobijemo je nagrada za naše korisnike, zbog kojih ćemo nastaviti da pomjeramo granice i otvaramo vrata budućnosti velikih i jednakih prilika. Osim poslovnih prihoda raste i naše tržišno učešće. U ovu godinu ušli smo kao apsolutni lider u svim segmentima i tim putem svi naši zaposleni koračaju predano, posvećeno i odgovorno - kazala je Maraš. Inicijativu Top Business Montenegro pokrenula je Agencija za kreativne komunikacije BI Communication, uz podršku prvog crnogorskog provajdera poslovnih informacija - kompanije BI Consulting. Projekat se realizuje u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i pod pokroviteljstvom Crnogorske komercijalne banke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analiza TBM: Preko 60 odsto preduzeća se gasi prije pete godine poslovanja

U Upravnom odboru Plantaža nema nijednog stručnjaka iz vinskog svijeta, a to nije ni izvršni direktor Igor Čađenović. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža, poručili su iz udruženja STEGA.
Udruženje STEGA već duže vremena upozorava na izuzetno loše poslovanje Plantaža i nestručan rad njenog rukovodstva. 
- Već više godina slušamo samohvalisenje rukovodstva Plantaza o „izuzetnim rezultatima“, a koje zaista teško bilo ko iz struke može razumjeti. Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Igora Ćađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantovanja ni jednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije - navedeno je u saopštenju STEGE.
Poslije, kako su rekli, „uspješne“ 2022. i 2023. godine po mišljenju uprave Plantaža, i 2024. se završila sa „fenomenalnim i istorijskim rezultatima". Stoga, u STEGI su postavili nekoliko pitanja i iznijeli činjenice.
- Predstavili ste kao veliki uspjeh to što ste 2023. ostvarili negativno poslovanje od oko šest miliona eura, i da je to značajno manji gubitak od 12 miliona eura ostvarenih u 2022. godine. Pitamo da li ijedna firma na svijetu ovakve rezultate prestavlja kao istorijski uspjeh? Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. pozitivno poslovanje od oko 300 hiljada eura, pa nas interesuje da li je Bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima, ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža, i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate - pitaju u ovom udruženju.
Takođe, postavljaju pitanje da li je dobar rezultat poslovanja što Plantaže duguju državi poreze i doprinose u iznosu od 15,4 miliona eura da bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu redovnim poslovanjem pokrivati. 
- Saopšteno je da ste naslijedili poreske dugove od stare uprave. Korektno i tačno bi bilo da su na kraju 2019. godine bila izmirena sva poreska dugovanja prema državi, i da je tada uslijedila korona i spriječenost u 2020. godini da se obaveze isplate, a koje su na kraju te godine iznosile oko 4,7 miliona eura. Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi periodu 2021-2024. povećane za oko 11 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
<h2>Proizvodnja</h2>
STEGA konstatuje da su vinogradarski zasadi suština Plantaža, te da rezultat ne može biti dobar dok je vinogrdaima stanje loše. 
- Ističete samo da je berba 2024. godine bolja od 2023, zaobilazeći podatak da je 2023. bila najgora berba u istoriji Plantaža kada se ubralo svega osam miliona kg grožđa, što je za devet miliona kg manje od nekadašnjeg prosjeka, a u 2024. šest miliona kg manje takođe od ranijeg prosjeka. Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujuću, prije svega, i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno manje 2,5 miliona litara,m odnosno četiri miliona litara - ističe se u saopštenju.
<h2>Prodaja</h2>
STEGA podsjeća da su se Plantaže pohvalile istorijskom prodajom flaširanih proizvoda, a tačno je, navode, da prodaja količinski nije dostigla 2019. godinu. Prema informacijama tog udruženja, prodaja 2023. godine bila je manja oko 700 hiljada litara, a 2022. iznosila je oko 1,6 miliona litara. Konačno, kažu, i u količinski prodaja je manja. 
- Što se tiče finansijskih iznosa znamo, da je zbog ekonomskih kretanja prosječna vrijednost skoro svake robe porasla od 2019. do 2024. za nekih 50 odsto, pa su tako ii proizvodi Plantaža povećali cijene proizvoda u prosjeku za nekih 30 odsto. Zar ne bi bilo logično da je finansijski prodaja trebalo više da raste, pa tako od prihoda prodaje iz 2019. godine od 25 miliona eura , sa povećanjem cijena od oko 30 odsto, trebalo je biti barem oko 32 miliona eura, a ne oko 27 miliona eura koliko je ove godine ostvareno - konstatuje se u saopštenju.
Podsjećaju i da su u Plantažama rekli da je prodaja usmjerena ka profitabilnosti i većoj prodajnoj cijeni, a ne u količinskoj realizaciji. Međutim, STEGA obavještava da su proizvodi Plantaža od 2021. do polovine 2024. g. bili jeftiniji od vina mnogih proizvođača koji su u prethodnim godinama bili jeftiniji od Plantaža. 
- Takođe su na mnogim tržištima prisutni popusti - akcije na Plantažina vina od punih 50 odsto, pa nas zaista čudi kako ste to vodili računa o većim prodajnim cijenama i profitabilnosti. Svakako je bilo lakše prodavati vina po bilo kojim cijenama kada vam je na zalihe ostalo preko 19 miliona litara, ili 42 miliona eura iz 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Kada Plantaže komentarišu „istorijsku“ prodaju u Crnoj Gori, treba da znaju, kažu u uddruženju STEGa, da je vrijednost uvoza vina u Crnu Goru u 2024. godini povećana u odnosu na 2019. za oko 7,5 miliona eura, dok su Plantaze u 2024. imale minimalno povećanje prodaje u Crnoj Gori u odnosu na 2019. To je, kažu, za brigu. 
- Izvozna tržišta se posljednjih godina drastično gube, poput Kine koja bilježi veliki pad prodaje, kao i sveobuhvatno izvoz koji Plantaže ostvaruju mimo zemalja regiona - konstatuje se u saopštenju.
<h2>Finansiijski rezulati</h2>
STEGa se osvrnula i na tvrdnje Plantaža o istorijskom uspjehu kompanije sa prihodima od 35 miliona eura, ili za oko 1,5 miliona eura viši nego 2019. godine.
- Ali ne navodite da je u te prihode ušla všsemilionska prodaja zemljišta, pa bi bilo korektno da makar iznesete da vam je prodaja zemljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. postignut baš istorijski rezultat, ali u povećanju troškova poslovanja, koji su inace u odnosu na 2019. veći za oko 5,5 miliona eura - navode iz tog udruženja.
Istaknuto je, podsjećaju, da je finansijski dug kompanije 2024. ggodine smanjen, i to prema bankama 3,6 miliona eura, a ukupni dug jedan milion eura.
STEGA pita zašto kompanija u analizi dugovanja firme ne navede da su povećali dugovanja na nekoj drugoj strani od 2,6 miliona eura, vjerovatno prema dobavljačima, ili državi.
- Navodite da ste posljednje četiri godine smanjili dug prema bankama sa 23,4 miliona na 16,5 miliona eura, a ne saopštavate da ste u tom periodu dug prema državi povećali za oko 11 miliona eura. Iznosite da je kompletan dug prema poslovnim bankama naslijeđen, iako treba da znate na koji način je potrošen taj kreditni novac. Tada su ostvarene značajne investicije: nova hladnjača, nova linija za flaširanje, podizanje vinograda itd. Za vrijeme Vašeg upravljanja prodato je više miliona eura zemljišta, a da nijedna ozbiljna investicija nije realizovana - naglašeno je u saopštenju.
Pošto se Čađenović, kažu u STEGI, pohvalio velikim uspjehom povećanjem investicija u 2024. od 1,5 miliona eura, ističu da su investicije zbirno gledajući za vrijeme njegovog upravljanja od tri godine iznosile oko 5,3 miliona eura, dok su investicije u periodu 2017-2019. iznosile oko 12,3 miliona eura. 
- Tvrdnja da se ste finansirali investicije iz sopstvenih sredstava, a s obzirom da državi dugujete 15,4 miliona eura i da ste prihodovali od prodaje zemlje 5,4 miliona eura, upućuje da se ipak može zaključiti da se finansirate iz „tuđih izvora“ - navedeno je u saopštenju.
Navođenje kao rješenje za plaćanja obaveza državi kroz valorizaciju zemljišta koje se decenijama ne koristi je, kažu u STEGi, nedopustivo jer ni proslije upravljačke strukture blizu 60 godina nisu prodavale zemljište u desetinama miliona eura za plaćanje poreza i doprinosa državi.
- Da li je istina da ste na tenderima u 34 javna poziva od 2022. do 2024. godine dali na prodaju preko 250.000 metara kvadratnih sa početnom cijenom od oko 17,5 miliona eura. Za period 2023/2024. na prodaju je ponuđeno oko 13 miliona eura zemljišta. Da li je istina da ste u milionskom iznosu prodali zemljište Plantaža u 2024. godini što je uticalo na značajno povećanje prihoda u 2024. godini? Da li smatrate da se treba hvaliti istorijskim prihodima na račun prodaje Plantažine zemlje? Da li je istina da ste imali zahtjev prema ministru poljoprivrede da se 30 hektara Plantažinog zemljišta prebaci sa poljoprivrednog na građevinsko, i na taj način omogući prodaja zemljišta u više desetina miliona eura? O Vašoj izjavi „mi ne prodajemo nacionalno blago i želimo da ga sačuvamo u naslijeđe budućim generacijama“ je nešto o čemu ce šira javnost donijeti sud. Za nas je najgora vrsta manipulacije - ističe se u saopštenju.
Poručuju da je Plantažama potreban menadžment i Upravni odbor koji su vinski znalci i vrhunski profesionalci. 
- U Upravnom odboru nema nijedan stručnjak iz vinskog svijeta, a nijeste to ni Vi. Izbor vrhunskih profesionalaca je prvi i najvažniji korak na početku oporavka Plantaža. Zato će se STEGA i dalje boriti za bolje Plantaže - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: "Plantaže" obmanjuju javnost, Čađenović svjesno stvara lažnu sliku o poslovanju kompanije

Za Aerodrome Crne Gore (ACG) ova godina je rekordna i po prometu putnika i po bruto poslovnim prihodima, saopštio je izvršni direktor kompanije, Roko Tolić.
Aerodromi Crne Gore su, kako je kazao, od 1. januara do 15. decembra, opslužili preko 2,82 miliona putnika, što je 15 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine.
- Dakle, ovo je za nas rekordna godina. Posebno izdvajamo Aerodrom Podgorica, na kojem smo opslužili čak 36 odsto više putnika nego tokom predpandemijske, 2019. godine, a u Tivtu prvi put od kovida imamo preko milion putnika - rekao je Tolić na godišnjoj konferenciji za novinare.

Tolić je, kako je saopšteno iz ACG, kada je riječ o poslovnim prihodima, kazao da je izvjesno da će preći 51 milion eura, što je 15 odsto više nego prošle godine.
- Neto dobit poslije oporezivanja premašiće deset miliona eura, što predstavlja još jednu godinu kontinuiteta u rastu od 2020. godine. Međutim, javnost treba da zna da od ukupnog prihoda, čak 12 miliona eura alociramo avio-kompanijama koje smo animirali da ostanu u Crnoj Gori. Tim iznosom podupiremo prevoznike koji su otvarali nove rute, koji su rasli u broju putnika, ili koji održavaju linije i preko zime kroz našu Podsticajnu šemu“, napomenuo je Tolić.
To znači, kako je rekao, da su ACG i tokom ove godine praktično bili „usamljeni“ u finansiranju avio-dostupnosti.
- Često čujemo kako je naš cjenovnik razlog nekonkurentnosti. To nije tako. Naš cjenovnik je konkurentan - objasnio je Tolić i skrenuo pažnju na to da sve države regiona, uz aerodrome, dodatno imaju različite modele kojima finansiraju otvaranje novih linija, dolazak novih-avio kompanija i to, prvenstveno, niskobudžetnih.
On je poručio da niko ne leti iz ljubavi.
- Sve države regiona, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Riječ je o milionskim iznosima koje ulažu u, prije svega, niskotarifne prevoznike, da bi ih motivisali da povećaju nalet. Dakle, aktivno radimo na tome da se i kod nas u taj proces uključe i naši uvaženi partneri iz privrede i organa vlasti - kazao je Tolić.
On je naveo da su, uz podršku resorne ministarke Maje Vukićević, blizu usvajanju novog modela dodatnih podsticaja.
S obzirom na proces evropskih integracija, najvažnije je da model dodatne podrške ne bude okarakterisan kao državna pomoć, već da bude u skladu sa EU regulativom.
- Od Agencije za zaštitu konkurencije smo, u ovoj fazi, dobili signal da bi slovenački model bio najoptimalniji - rekao je Tolić i dodao da su i od predsjednika Vlade, Milojka Spajića, u više navrata dobili konkretnu uključenost da taj model zaista zaživi.
Kada je riječ o postupku koncesije, Tolić je afirmisao odlučnost ove Vlade da se finalno izjasni o toj temi.
- Ishod, naravno, ne može biti poznat dok Crna Gora ne dobije konačne ponude za objektivnu procjenu njihove prihvatljivosti - rekao je Tolić.
U iščekivanju te odluke, ACG moraju djelimično prilagoditi infrastrukturu tokom predstojeće ljetnje sezone.
Tolić je najavio modularna, privremena rješenja, ali i istakao da su ACG uključeni u donošenje novog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, zbog niza planova koji se moraju realizovati u budućnosti, a podrazumijevaju produženje poletno-sletne staze, izgradnju novog terminala i slično.

Tolić: Rekordna godina za Aerodrome Crne Gore

Državna revizorska institucija (DRI) konstatovala je ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Civisa u protekloj godini.
Oni su izrazili negativno mišljenje o finansijskom izvještaju i pravilnosti poslovanja ovog političkog subjekta.
Nadležni Kolegijum DRI, koji čine predsjedavajući Senatom DRI, senator Nikola N. Kovačević, i senator dr Milan Dabović, naveo je da podaci prikazani u Godišnjem finansijskom izvještaju ne odražavaju tačno stvarno stanje finansijskog poslovanja „Civisa“ u protekloj godini.&nbsp;
- Tokom finansijske revizije, utvrđeno je da je politički subjekt ostvario prihode u iznosu od 61.131,39 eura, dok su rashodi iznosili 10.396,11 eura. Međutim, u poslovnim knjigama i u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima iskazani su značajno manji prihodi od 7.007,13 eura i rashodi od 524,12 eura. Ove razlike upućuju na ozbiljne nesuglasice u vođenju knjigovodstvenih evidencija - navodi se u izvještaju DRI.
Revizijom je, kažu, otkriveno da je „Civis“ imao poslovni rezultat za 2023. godinu u iznosu od 50.735,28 eura.
- Ali ovaj iznos nije bio iskazan u kapitalu u poslovnim knjigama. Na kraju 2023. godine, depoziti na žiro računima iznosili su 102.011,66 eura, dok su gotovina i gotovinski ekvivalenti iskazani u iznosu od samo 7.368,00 eura. Upravni organ DRI nije mogao utvrditi pravo stanje obaveza, uprkos tome što je politički subjekt iskazao dugoročne i kratkoročne obaveze - istakli su u izvještaju.
Revizija pravilnosti poslovanja takođe je, naglašavaju, otkrila brojne neusklađenosti koje se odnose na primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i Zakona o računovodstvu.&nbsp;
Iz DRI su naglasili da „Civis“ nije vodio pravilnu računovodstvenu evidenciju o svim prihodima, imovini i rashodima, što je dovelo do sačinjavanja Godišnjeg finansijskog izvještaja na osnovu nepotpunih podataka.
- U obrazloženju dostavljenom DRI, „Civis“ je naveo razloge zbog kojih nisu evidentirani svi žiro računi, ističući da su nadležni organi, poput Agencije za sprječavanje korupcije, bili upoznati sa situacijom. &nbsp;Politički subjekt takođe nije dostavio Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj za 2023. godinu u zakonom propisanom roku. Uz to, nije sačinio Izvještaj o načinu i namjeni utrošenih sredstava za finansiranje redovnog rada ženskih organizacija, uprkos tome što je ostvarivao prilive iz budžeta Crne Gore za ovu namjenu. Na to se nadovezuje i nedostatak Statuta ženske organizacije „Civis“, kao i finansijskog plana za 2023. godinu, koji nije donesen na vrijeme - naveli su u DRI.
Iz izvještaja se, kažum saznaje da je „Civis“ ostvario prihode od članarina u iznosu od 1.315,00 eura, ali nije donio Odluku o članarini, što je protivno važećim zakonskim propisima. Takođe, Izvještaj o popisu imovine nije izrađen, a nije bio dostupan ni popis depozita na žiro računima, gotovine u blagajni, obaveza i potraživanja.
- Nadležni Kolegijum DRI je preporučio Skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da izvrši izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kako bi se definisao način poslovanja grupe birača kao političkog subjekta, posebno nakon sticanja parlamentarnog statusa. Savez građana „Civis“ je obavezan da do 17. novembra 2024. godine dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 17. aprila 2025. godine Izvještaj o realizaciji tih preporuka. Izvještaj će biti dostavljen Odboru za antikorupciju, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i drugim relevantnim institucijama, radi daljnje analize i preduzimanja odgovarajućih mjera - poručuje se u izvještaju DRI.
Ovaj izvještaj dodatno, kažu, naglašava potrebu za većom odgovornošću i transparentnošću političkih subjekata u Crnoj Gori, s obzirom na to da se javni resursi koriste i finansiraju aktivnosti političkih organizacija.

DRI: Ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju CIVIS-a

Institut “Dr Simo Milošević” je, uprkos dobroj sezoni, poslovao sa minusom. Razlozi su brojni i sve ih obuhvata novi plan restrukturiranja koji s nestrpljenjem očekuju i zaposleni i pacijenti, njih oko 1.000 koji danas čekaju poziv na rehabilitaciju, navodi se u prilogu TVCG.
Od kada su početkom jula deblokirani računi, u Institutu su malo predahnuli. Radili su maksimalno, zaradili više nego prošle godine, ali i više potrošili, jer su prema novom kolektivnom ugovoru sada veći izdaci za plate.
- Možemo biti zadovoljni iz jednog razloga, zato što je stabilizovano poslovanje Instituta Igalo, koliko je to moguće u ovim okolnostima. Naravno, uz razumijevanje svih onih povjerilaca koji su ostali nenamireni u ovom periodu do usvajanja plana restrukturiranja. Zaposlenima su plate isplaćene sve zarade u neto iznosu za prethodni period, kao što će biti i ova avgustovska plata - kaže izvršni direktor Zoran Kovačevič.
Svi su u iščekivanju plana restrukturiranja Instituta. Od oko 25 miliona eura duga, 16 su obaveze prema opštini i državi. Kako će izaći iz dubioze i postati profitabilni? Zadatak je koji je Vlada nakon deblokade povjerila Univerzitetu.
- Treba naglasiti da su predstavnici Univerziteta na čelu sa Ekonomskim fakultetom u svakodnevnoj komunikaciji i posjeti Institutu Igalo u smislu kreiranja presjeka stanja u kojem se Institut nalazi na osnovu kojeg bi trebalo da se kreira odgovarajući plan restrukturiranja, odnosno model izlaska Instituta iz krize na način da bude održiv u narednom desetogodišnjem periodu, najmanje - kaže on.
Iz instituta traže i da se povećaju cijene za usluge koje pružaju crnogorskim osiguranicima.
- 45 eura je pun pansion koji mi dobijamo – tri obroka i pet terapija, ljekarski pregled i laboratorijski analize i sve ostalo. Svi smo svjesni koliko koštaju svi inputi - kaže izvršni direktor.
U prvoj polovini godine Institut je poslovao sa preko milion i po eura gubitka, no to je bio period kada su bili pred gašenjem nakon dobro odrađene sezone i još hiljadu crnogorskih građana koji čekaju poziv za rehabilitaciju puno je očekivanja od skorog plana restrukturiranja.

Institut Igalo poslovao sa minusom, svi u iščekivanju plana restrukturiranja

Ukupno ostvareni prihodi javnih emitera u Crnoj Gori u 2023. godini su iznosili 28.099.299 eura. Od navedenog iznosa 75 odsto, odnosno 21.109.182 eura se odnosi na ukupne prihode nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore dok se preostali iznos od 6.990.117 eura odnosi na ukupne prihode lokalnih javnih emitera.&nbsp;
To su neki od podataka najnovije Analize ekonomskog položaja javnih emitera u Crnoj Gori koju je objavila Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).
- Analiza obuhvata uporedne podatke o finansijskim i drugim pokazateljima za period od četiri godine – od 2020. do 2023. godine i to: prihode od prodaje, ostale prihode iz poslovanja, ukupne prihode, ukupne rashode, neto rezultat, broj zaposlenih. Prikazan je i pregled budžetiranih sredstava za lokalne javne emitere od strane lokalnih samouprava kao i njihovi prihodi od djelatnosti. Analiza sadrži i podatke iz Godišnjih izvještaja o transparentnosti finansiranja medija iz javnih prihoda za 2022. i 2023. godinu koje je objavilo Ministarstvo kulture i medija Crne Gore - navodi se u saopštenju koje potpisuje službenik za odnose sa javnošću i upravljanje projektima Damir Nikočević.
Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini je, kako se navodi, poslovalo sa negativnim rezultatom. Sa pozitivnim rezultatom 2023. godinu su završili Radio i Televizija Nikšić, Radio Televizija Pljevlja i Radio Televizija Ulcinj.
- Lokalni javni emiteri sa najvećim negativnim rezultatom u 2023. godini su bili Radio Berane i Radio i Televizija Rožaje. Najveći budžet u odnosu na broj stanovnika imali su Radio Televizija Budva i Radio Andrijevica, dok su najmanje budžete po stanovniku imali Radio Bar, Radio Bijelo Polje i Radio Danilovgrad. Kada je riječ o ukupnim prihodima lokalnih javnih emitera, u 2023. godini, bilježi se pad za dva odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 152.465 eura - kaže se u saopštenju.
U 2022. i 2021. godini zabilježen je porast ukupnih prihoda koji je na nivou jedne godine iznosio približno 1,5 miliona eura.
- Na drugoj strani, ukupni rashodi u 2023. godini su bili na nivou 26.671.275 eura od kojih se 73 odsto odnosilo na nacionalnog javnog emitera Javno preduzeće Radio i Televiziju Crne Gore 
dok se preostali iznos od 7.144.761 eura odnosio na ukupne rashode lokalnih javnih emitera. Posmatrajući ukupne rashode javnih emitera za period od 2020. do 2023. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine - dodaje se u saopštenju AMU.
Kako se dalje navodi, za period od 2020. godine do 2023. godine kod ovih medija bilježi se porast zaposlenih.
- Tokom 2021. godine broj zaposlenih je porastao za 107, dok u 2022. godini bilježi pad broja zaposlenih za 21. Javni emiteri su u 2023. godini imali porast broja zaposlenih za 16. 
Kontinuitet pozitivnog poslovanja predstavlja veliki izazov za lokalne javne emitere i njihove zaposlene. Implementacija zakonskog okvira biće prilika da se obezbijedi veća stabilnost i značajniji prihodi, a time im i omogući poboljšanje usluga koje pružaju građanima - ukazuju iz AMU.
Podaci za analizu su prikupljani u periodu od aprila do juna 2024. godine, a korišteni su sljedeći izvori: veb sajt Uprave prihoda i carina Crne Gore <a href="https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal">https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal</a>; veb sajt Vlade Crne Gore www.gov.me; veb sajt www.boniteti.me; finansijska dokumentacija dostavljena od strane javnih emitera u svrhu obračuna godišnje naknade za emitovanje, koja se nalazi u posjedu Agencije; odluke o budžetima lokalnih javnih samouprava koje su objavljene na Katalogu propisa; odobrenja za emitovanje javnih emitera, sa izmjenama.
- Prilikom izrade ove analize, na snazi su bili Zakon o elektronskim medijima, Zakon o medijima i Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Više od polovine lokalnih javnih emitera u 2023. godini poslovalo sa negativnim rezultatom

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da je karakter akcije Lugansk stvaranje Potemkinovih sela u odnosu na međunarodnu zajednicu.
- Kako može da se pokaže tobože da se Crna Gora bori sa nečim što je ruski maligni uticaj, a zapravo oni tom akcijom nijesu čak ni zahvatili vrh ledenog brijega - naveo je on gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On smatra da je neophodno obratiti pažnju na što su neka od lica prije više od pola godine privedena, a da u tužilačko-policijskom obrtu nijesu sprovedene mjere koje bi bile logične.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricanin-uhapsen-u-akciji-lugansk-pronadeni-pistolj-i-municija-u-ilegalnom-posjedu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mislim da bi to bila dovoljna tema da opozicija traži kontrolno saslušanje ljudi iz bezbjednosne zajednice. Drugi segment koji je takođe indikativan i iz koga se takođe možemo da zaključimo dosta je zašto Agencija za nacionalnu bezbjednost kao primarna obavještajna zajednica za ova pitanja nije uključena u ovu operaciju - naveo je on.
Misli, kaže, da su to dvije teme koje bi morale biti predmet saslušanja pred nadležnim skupštinskim odborom.
<h2>Moskva i Beograd rade na tome da ne uđemo u EU</h2>
- Režimi u Beogradu i Moskvi će učiniti sve - i vrlo aktivno rade na tome da Crna Gora nikad ne uđe u Evropsku uniju - naglasio je on.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, ocijenio da je opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda očigledno smišljena van Crne Gore, te da se tiče upravo zaustavljanja evropskih integracija Crne Gore.
- Što se ne dešava po prvi put - naglasio je on.
Podsjetio je na nekadašnjeg glasanja bivše poslanice Suade Zoronjić iz Građanskog pokreta URA, koje je 13 puta bila uzdržana tokom glasanja.
- Tragom te prakse u bavljenju politikom, da nešto što treba da bude stvar kompromisa i stvar dijaloga vi privatizujete, preuzmete i monopolizujete kao politička stranka ili ko vladajuća većina, iako je norma i duh Ustava i način na koji se sudije Ustavnog suda biraju podrazumijeva širi politički dijalog i toga nema ne zato što ne žele da do dijaloga dođe, već suptilno usporavaju ono što su evropske obaveze i neka niko nema bilo koju dilemu šta je cilj svega ovoga, cilj je ds Crna Gora ne da ne postane članica ‘28. nsgo da ne postane članica ni ‘30” - rekao je Kalezić.
Pored institucionalnih opstrukcija, objašnjava Kalezić, poput neizbora sudija uporedo su na snazi i vaninstitucionalne opstrukcije - poput onoga što se trenutno dešava u Botunu.
- Što su mehanizmi vladajuće većine da na suptilan i perfidan način zaustavili integracije - dodao je on.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kalezić: Akcija Lugansk je stvaranje Potemkinovih sela u odnosu na međunarodnu zajednicu

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći.
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno kiša

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: poslovanje