Tivat bilježi rast turističkih posjeta, pokazuju posljednji podaci Turističke organizacije o strukturi smještaja i broju ostvarenih dolazaka.&nbsp;
U tom gradu trenutno boravi 1,3 hiljade gostiju od kojih najveći udio čine strani turisti, njih čak 1,28 hiljada, dok je domaćih evidentirano 16.
U odnosu na godinu ranije zabilježen je rast od 17 odsto, dok je u odnosu na 2024. neznatno niže, prenosi Radio Tivat.
Najveći dio turističkog prometa ostvaren je u privatnom smještaju, gdje je zabilježeno ukupno 1,15 hiljada posjeta, od čega su gotovo svi strani gosti, 1,14 hiljada. U poređenju s prethodnom godinom, ovaj segment bilježi rast od osam odsto, dok je u poređenju sa 2024. godinom zabilježen blagi pad od pet odsto.
U hotelima boravi 151 gost, sa značajnim učešćem stranih gostiju-136. Taj vid smještaja u poređenju sa godinom ranije bilježi snažan rast, što pokazuje na povećano interesovanje za hotelski smještaj u Tivtu.
Najveći udio gostiju čine turisti sa tržišta Rusije, dok se odmah iza njih nalaze gosti iz Srbije. Slijede Azerbejdžan i Ukrajina, koji imaju primjetno manji, ali i dalje značajan doprinos u ukupnom broju dolazaka. Zapažen je i udio gostiju sa tržišta Velike Britanije i Turske.
Nije zanemarljiv ni broj gostiju koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, dok Hrvatska i Njemačka bilježe podjednak, ali znatno manji udio u odnosu na vodeće zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Porast broja gostiju u Tivtu

Tradicionalni Diplomatski bazar, sedamnaesti po redu, otvoren je danas u tržnom centru "Big Fashion" u Podgorici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSHa04yQ_yQc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Cilj manifestacija koja iz godine u godinu okuplja ambasade, konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i posjetioce iz cijele Crne Gore je prikupljanje sredstava za humanitarne projekte. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjzsxuCSwbw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ove godine učestvuje 31 ambasada, uključujući i konzularna predstavništva u Crnoj Gori. Izlagači predstavljaju autentične proizvode karakteristične za svoje zemlje, kroz koje će ambasade prikazati bogatstvo svojih kultura i tradicija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_d9539aed3654d01223fd3fea7ea20e1c2081b91946699cdcf82492d18270c0c1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251206131244_d9539aed3654d01223fd3fea7ea20e1c2081b91946699cdcf82492d18270c0c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>  Brojni posjetioci u prilici su da probaju hranu iz različitih djelova svijeta, kupe autentične rukotvorine i učestvuju u tradicionalnoj humanitarnoj lutriji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_56214a9335b40a6c0071317cc31f47e62a3191ec5d8d9914f2bb82b01d5253d8.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251206131244_56214a9335b40a6c0071317cc31f47e62a3191ec5d8d9914f2bb82b01d5253d8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_57ac4cd8fa8d6ed6c4781eeffd080c84d611d42a7ae14be1455fc7f894fef9c0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251206131244_57ac4cd8fa8d6ed6c4781eeffd080c84d611d42a7ae14be1455fc7f894fef9c0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131244_dba231598dcdf02315ee049736dd883b550e0a9f557221b8719b9fecd6b5694e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251206131244_dba231598dcdf02315ee049736dd883b550e0a9f557221b8719b9fecd6b5694e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Diplomatski bazar"><figcaption>Diplomatski bazar(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption></figure>

610x380

500x500

1250x600

1084x550

(FOTO i VIDEO) Kulture svijeta na jednom mjestu: Bogata ponuda i gužve na Diplomatskom bazaru

Osnovna škola ,,Vladimir Nazor” ugostila je grupu od 18 novinara iz država članica Evropske unije, koja boravi u Crnoj Gori od 22. do 26. septembra 2025. godine.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ovu posjetu je organizovala Evropska komisija na inicijativu Ministarstva evropskih poslova.
- Od ključnog je značaja za pružanje uvida u širi značaj ulaganja Evropske unije u sektor obrazovanja - ocijenili su u MPNI.
Novinarima su se obratili Marko Vukašinović, generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i Ljiljana Marković, direktorica OŠ ,,Vladimir Nazor”. Događaju je prisustvovala i Lizelot Isakson iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Vukašinović je predstavio obrazovni sistem u Crnoj Gori, strateški i zakonodavni okvir, kao i dosadašnja i buduća ulaganja u insfrastrukturu i opremanje obrazovnih ustanova. Poseban osvrt je napravio na ulaganja iz EU sredstava i drugim finansijskim aranžmanima u cilju unapređenja uslova za učenje i rad u školama u svim djelovima Crne Gore - kazali su u MPNI.
Marković je, prema njihovim riječima, govorila o novom školskom objektu, vrijednom 7.2 miliona eura i njegovom značaju za djecu, roditelje, nastavnike i cijelu zajednicu
- &nbsp;Izgradnja je finansirana 63 odsto iz kredita Evropske investicione banke (EIB), 30 odsto iz granta sredstava iz Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) i bilateralnih donatora i sedam odsto nacionalnog budžeta. Ima kapacitet za 1200 učenika, sa 29 savremeno opremljenih učionica, bibliotekom, multimedijalnom učionicom i rekonstruisanom fiskulturnom salom - naveli su u MPNI.
Nakon razgovora sa novinarima koji je, ističu oni, protekao i prijatnoj i prijateljskoj atmosferi, gosti su u pratnji domaćima obišli školu i uvjerili se da nova školska zgrada pruža idealne uslove za rad i predstavlja idealno mjesto za učenike i nastavnike da ostvare svoj puni potencijal.
- Posjeta je dio šireg napora Evropske komisije da privuče interesovanje medija i poveća svijest javnosti u državama članicama EU o značaju procesa proširenja. Cilj je da se novinarima omogući dublje razumijevanje puta Crne Gore ka članstvu u EU i tekućih reformi u zemlji, kako bi mogli da, po povratku u svoju zemlju, prenesu relevantne informacije i utiske svojim sugrađanima - zaključili su u MPNI.

Grupa stranih novinara posjetila OŠ „Vladimir Nazor“ u Podgorici: Uvid u širi značaj ulaganja EU u sektor obrazovanja

Park šuma Gorica, brdo Ljubović, arheološki lokatiteti Duklja i Medun ponovo su otvoreni za posjetioce, saopšteno je iz Glavnog grada.
Ovi lokaliteti bili su zatvoreni prethodnih dana uslijed povećanog rizika od požara.
Nakon višednevne borbe sa vatrom na više frontova, te kiše koja je juče pala situacija po pitanju požara u Podgorici je pod kontrolom.
Kako je saopšteno, trenutno je aktivan požar na Bioču, ali je manjen intenziteta. Ekipe su na terenu i prate situaciju.

Gorica, Ljubović, Duklja i Medun otvoreni za posjetioce

Povoljne vremenske prilike i značajne količine snijega ovog vikenda su privukle veliki broj posjetilaca na Bjelasicu i ski centar Kolašin 1600. Kako lokalno stanovništvo, tako i mnogobrojni gosti iz drugih gradova Crne Gore i regiona uživali su u skijanju, sankanju, bordanju, vožnji žičarom, ali i bogatoj gastro ponudi restorana Troglava. Ski centar je posjetila i ministarka saobraćaja Maja Vukićević koja je ukazala da Skijališta Crne Gore imaju podršku Vlade Crne Gore. Zadovoljstvo zbog dobre posjećenosti i kvalitetnog početka sezone izrazio je izvršni direktor Skijališta Crne Gore, Đuro Milošević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106080140_1c16dc4ffeece2567c0ce8ae3528d79ea2475feab9b33a2fca58ea6312b27239.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106080140_1c16dc4ffeece2567c0ce8ae3528d79ea2475feab9b33a2fca58ea6312b27239" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"></figure>  - Ovdje vlada prava zimska idila, puno je skijaša, vrijeme je fenomenalno, sve funkcioniše kako treba na zadovoljstvo nas zaposlenih i posjetilaca. Desetak dana otkako smo otvorili skijašku sezonu postižemo izvanredne rezultate. Najviše gostiju nam je iz Crne Gore, ali po brojnosti ne zaostaju gosti iz Albanije, Srbije, Bosne, Hrvatske, a takođe imamo goste iz Rusije i Ukrajine. Ljubitelji skijanja su se očigledno uželjeli Bjelasice. Posljednjih deset dana parametar su jedne dobre sezone i nadam se da ćemo i sa nastavkom veoma brzo riješiti sve finansijske probleme i da ćemo napraviti jednu stabilnu osnovu za funkcionisanje tokom 2025. godine - naveo je Milošević. Milošević je istakao da je prethodna zimska sezona za Skijališta Crne Gore bila veoma izazovna jer je protekla bez ijednog skijaškog dana. - Više smo prometa u samom ski centru ostvarili za posljednjih deset dana decembra, nego za ostalih 355 dana prethodne godine. Uspjeli smo da isplatimo 12 neto zarada. Nažalost, samo četiri smo zaradili na samom ski centru što nam je osnovni izvor prihoda, Vlada nam je pomogla za četiri neto zarade, a još četiri neto zarade su ostvarene kroz aktivnosti komercijalno-marketinškog sektora - saopštio je Milošević. Podsjetio je da posjetioci trenutno mogu uživati u vožnji žičarom K8 i svim stazama u okviru te žičare, te najavio da će dva ski lifta od narednih dana biti u funkciji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106080140_18937273e46dbf003e26f5a5ab1a303ab0ab8ca5caffcbfaa78fd477a85b06eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250106080140_18937273e46dbf003e26f5a5ab1a303ab0ab8ca5caffcbfaa78fd477a85b06eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Kolašin 1600"></figure>  Uprkos svim naporima Skijališta Crne Gore da ova zimska sezona protekne u najboljem redu i da posjetioci uživaju u svim pogodnostima ski centra Kolašin 1600, Milošević ukazuje da im problem sa žičarom K7 otežava funkcionisanje. - To je problem koji nije do nas. Privatni investitor je sa svojim radovima ugrozio stub žičare K7. Mi smo preduzeli sve što je bilo do nas – pratili smo radove, na vrijeme smo intervenisali kod svih institucija, angažovali smo stručnjake iz Dopelmajera koji su stub žičare vratili u prvobitni položaj, angažovali smo geometra koji je tokom septembra mjeseca snimio trenutno stanje. Od Uprave za kapitalne projekte smo sa zakašnjenjem dobili geodetski snimak pređašnjeg stanja, te smo angažovanjem vještaka građevinske stuke utvrdili da zemljište oko stuba nije stabilno, pa žičara K7 još ne može da se da na korištenje. Ako budemo prinuđeni, pokrenućemo postupak nadoknade štete. Ovo je na štetu kako zaposlenih u skijalištu, tako i grada Kolašina, Crne Gore i turističke privrede, ali i skijaša koji bi inače uživali u 21 kilometru staza - poručio je direktor Skijališta Crne Gore. Milošević ističe da se nadam brzom rješenju ovog problema, te poziva sve da posjete ski centar Kolašin 1600 i uživaju u svemu što ova obećavajuća zimska sezona donosi.

Milošević: Posljednjih deset dana parametar su dobre zimske sezone

Ovogodišnje 15. izdanje Bedem Festa koje je nedavno održano na Tvrđavi u Nikšiću privuklo je veliko interesovanje javnosti, te o njegovom uspjehu i dalje govore kako publika, tako i izvođači. Prema procjenama organizatora kapijama Tvrđave je u vrijeme festivala prodefilovalo između 7.000 i 8.000 ljudi.&nbsp;
- Prema podacima sa graničnih prelaza dosta ljudi je došlo iz regiona – iz Bosne i Srbije isključivo inspirisano Bedem festom, jer zaista koncerti Vanne, Marine Perazić, Neleta Karajlića i Voodoo Popeye-a su bili ekskluzivni nastupi jer te izvođače niste imali priliku da vidite i čujete bilo gdje drugo. Kao što smo i najavljivali pola godine prije nego što će se desiti 15. Bedem fest bili smo sigurni da radimo pravu stvar i da je ovo jedno novo festivalsko poglavlje u Crnoj Gori. Pokloniti tako dobre ekskluzivne koncerte tako velikog broja izvođača i sve to učiniti od srca, vratiti se na Tvrđavu, oživjeti stari grad Nikšić – toliko smo uradili sjajnih stvari. Bedem fest je ove godine opravdao sva očekivanja - naveo organizator festivala Petar Šundić.&nbsp;
Jedna od vrijednosti ovog festivala je i u tome što iznova skreće pažnju na sav potencijal Tvrđave i Stag grada u Nikšiću.
- Konačno smo pokazali da Tvrđava i Stari grad – Bedem u Nikšiću moraju da žive tokom godine i da je Bedem fest donio tu svjetlost i da je donio taj život i siguran sam da od sljedeće godine nećemo više biti domoroci i da će se pojaviti neki novi programi i sadržaji na Tvrđavi - istakao je Šundić.&nbsp;
Ovogodišnje izdanje festivala je bilo prilika da se osim velikih imena regionalne muzičke scene publici u Nikšiću prezentuju i neki novi i mladi muzičari.&nbsp;
- Mi smo ove godine uradili jednu sjajnu stvar sa Omladinskim resursnim centrom iz Tuzle, imali smo sjajnu saradnju kroz projekat We Can Do It Together sa Regionalnom kancelarijom za mlade i Omladinskim kulturnim fondom. Predstavili smo dva mlada benda – Deminutiv iz Banja Luke i Roba bez greške iz Podgorice. Uspostavili smo saradnju sa Serbia Creates, jednom platformom koja promoviše mlade bendove. Imali smo premijerne nastupe bendova Keni nije mrtav i Kruz Roudi, tu je bio i pobjednički sastav Bunt Rock festivala, Mali demon - naveo je organizator.&nbsp;
Osim promocije Tvrđave i mladih talenata, posebno treba istaći i zeleni koncept festivala koji promoviše očuvanje životne sredine.&nbsp;
- Nikšić je nekada bio grad piva, rock’n’roll-a i čelika, a danas dobija neko novo lice. Mi smo grad kandidat za Prijestonicu kulture 2030. godine. Trebamo iznalaziti nova rješenja održivosti našeg Nikšića, a upravo je za to poslužio naš zeleni koncept ove godine – to su novi modeli održivosti. Moramo prevazilaziti teške industrije koje su iza nas, a koje su imale užasno štetne ekološke posljedice po zdravlje, vazduh i čistoću. Sa Elektroprivredom Crne Gore ćemo tražiti neka nova rješenja kada je riječ o elektrifikaciji Tvrđave i nekim novim načinima da se snabdijevamo putem vjetra ili sunca kojeg toliko ima svake godine - naveo Šundić.&nbsp;
Zelenom konceptu ove godine doprinijela je i saradnja za Željezničkim prevozom Crne Gore te je posjetiocima bio omogućen besplatan željeznički prevoz iz Podgorice do Nikšića. Tako je voz promovisan kao zeleno i bezbjedno prevozno sredstvo.&nbsp;
Posebnu zahvalnost organizator je uputio i pripadnicima i pripadnicama Vojske Crne Gore i Ministarstvu odbrane Crne Gore, bez kojih, kako kaže, ne bi uspješno mogli pripremiti i realizovati 15. Bedem fest.&nbsp;
Tek što je završeno ovogodišnje izdanje, organizatori za 2025. već planiraju novo 16. izdanje Bedem Festa.&nbsp;
- Obećavam da će 16. izdanje prevazići 15, puni smo energije i želje. Festival Bedem Fest kao prvi među jednakima u Crnoj Gori je jednostavno taj magnet, ta neka energija koja privlači svojim dobrim primjerom. Mi smo entuzijasti, mi smo volonteri, mi smo između donosioca odluka i publike, mi smo spremni da radimo svoje stvari iz ljubavi i za opšte dobro. U tom pravcu ćemo i nastaviti. Zahvaljujem se svima koji su se popeli na Tvrđavu, pokazali su da su ispoštovali sve ono što smo željeli, a to je da dođu u velikom broju, a sa druge strane pozivamo i one partnere koji nisu bili sa nama da se pridruže u 16. izdanju da pokažemo da zajedno možemo raditi sjajne stvari -podvukao je Šundić.
&nbsp;

Šundić: Bedem fest okupio između 7.000 i 8.000 ljudi

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Projekat će doprinijeti višem nivou društvene prihvaćenosti LGBTQI+ osoba kroz promociju etičkog medijskog izvještavanja

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, donio odluku o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet.
Na sjednici su razmatrana finansijska i kadrovska pitanja, uključujući finansijski izvještaj za 2025. godinu, kao i utvrđivanje plana javnih nabavki za 2026. godinu radi odvijanja tekućih aktivnosti i djelatnosti Univerziteta.
- Donesena je odluka o promjeni naziva Metalurško-tehnološkog fakulteta u Tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore, čime se dodatno naglašava njegov širi akademski profil i strateški razvoj studijskih programa, uključujući oblasti tehnologije, inženjerstva i održivog razvoja - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Na sjednici su donesene odluke o obavezi godišnjeg izvještavanja za tržišne i nacionalne naučno-istraživačke projekte, čime se, kažu u UCG, jača transparentnost i odgovorno upravljanje projektima.
Takođe, razmotrene su studentske inicijative za podršku o osiguravanju održivosti projekata „Summer Job 2026“ i „Dan otvorenih vrata“, koje, ističu u Univerzitetu, doprinose praktičnom angažovanju i podršci studentima.
- Upravni odbor je ocijenio da razmatrana pitanja i donesene odluke imaju značajan uticaj na kvalitet rada i unapređenje razvojnih procesa na Univerzitetu Crne Gore - poručeno je u saopštenju.

Tag: posjetioci