<p>Nacionalne parkove ove godine je posjetilo oko 700 hiljada turista, što pokazuje evidentan porast u odnosu na zabilježene rekorde ranijih godina i jasno iscrtava put njihovog napretka i odgovornog djelovanja, saopštio je stručni saradnik Nacionalnih parkova, <b>Bogdan Đurašković</b>.</p>
<p>On je kazao da je Nacionalni park (NP) Durmitor ove godine posjetilo nešto manje od 300 hiljada posjetilaca, Biogradsku goru skoro 100 hiljada, Prokletije oko 40 hiljada, Lovćen više od 105 hiljada, a Skadarsko jezero preko 150 hiljada.</p>
<p>- To nam dodatno daje podstrek za izradu plana strategije koja će se odnositi na produžetak sezonalog karaktera posjećenosti, širenjem spektra atraktivnih sadržaja, čime se obezbjeđuje podsticanje želje i namjere posjetilaca za produžavanjem boravka, kroz mogućnosti još značajnijeg unapređenja trenutne turističke ponude u okvirima adekvatne strategije održivog upravljanja posjetiocima koji isključuje uticaj na biodiverzitet, a sve sa ciljem postizanja njihove lojalnosti i zadovoljstva - naveo je Đurašković u saopštenju.</p>
<p>On je dodao da NPCG posebno vode računa o predsezoni koja ima važnu ulogu, kako zbog finalne pripreme glavnog dijela sezone, tako naravno i zbog prihoda koji se tokom njenog trajanja ostvaruje.</p>
<p>- U tom periodu dolazi do otklanjanja eventualnih nedostataka u funkcionisanju, kako bi se rizici koji se pojavljuju u toku sezone, smanjili na nivo koji ne bi uticao na sam tok, kvalitet usluge i cjelokupni doživljaj svakog posjetioca - kazao je Đurašković.</p>
<p>Među mnogobrojnim aktivnostima koje nude nacionalni parkovi, teško je izdvojiti najinteresantnije i najzastupljenije, jer turisti boravak uglavnom planiraju kako bi na što autentičniji način doživjeli prirodne atrakcije.</p>
<p>Iz NPCG su podsjetili da turistička ponuda NP Durmitor obuhvata pješačenje, planinarenje, rafting, splavarenje i kampovanje, NP Biogradska gora vožnju čamcem i obilaženje planinskih jezera, te posjetu jednoj od poslednjih prašuma u Evropi. Planinski biciklizam i uživanje u pejzažima netaknute prirode ponuda su NP Prokletije, informisanje o kulturno-istorijskom nasleđu Crne Gore i degustacija raznovrsnih i tradicionalnih gastronomskih specijaliteta u NP Lovćen, a sportsko-rekreativni ribolov, kajakarenje, posmatranje ptica i razgledanja karakterističnih vrsta flore i faune vodenih staza u NP Skadarsko jezero.</p>
<p>- Intnezivno se radi na obnavljanju starijih i unapređenju postojećih sadržaja u nacionalnim parkovima, u skladu sa propisima, jer se radi o zaštićenim područjima sa naznačenim zonama zaštite. Novitet u ponudi je formirana potpuno nova staza za boso hodanje i obnovljena Soba vuka u Centru za posjetioce u NP Lovćen, kao i obnovljena dječija staza na Ivanovim koritima, prevashodno zbog privlačenja pažnje i stvaranja uslova za ugodan i zanimljiv boravak svih starosnih grupa - objasnio je Đurašković.</p>
<p>On je dodao da se svake godine preduzimaju aktivnosti u svrhu promovisanja iznajmljivanja bicikala u svim parkovima, u sklopu već navedene agende aktivnog odmora.</p>
<p>Iz NPCG su naveli da je u planu obnova i sanacija staze oko Crnog jezera, kao i priprema interpretativnih programa obilaska parkova, u cilju sticanja boljeg i vjernijeg doživljaja parkova.</p>
<p>Iz NPCG su saopštili da je turistička djelatnost u Crnoj Gori doživjela značajan pomak u razvoju u 21. vijeku, što je rezurtiralo podsticanjem inicijativa za valorizaciju prirodnih, kulturnih i istorijskih znamenja, prevashodno u svrhu unapređivanja ekonomskog položaja u odnosu na region i šire.</p>
<p>Proces globalizacije i automatizacija privatnih i poslovnih aktivnosti koje se svakodnevno obavljaju, doveo je do toga da se, između ostalog, u domenu turizma trendovi u svijetu sve više okreću boravku u prirodi u sklopu agende vođenja zdravijih stilova života.</p>
<p>Đurašković smatra da je to pokazalo da čovjeku ponestaje neophodne energije koju mu priroda daje, ali i da to podstiče na odgovornost pojedinca da se bezuslovno drži politike održivih principa očuvanja i zaštite obnovljivih prirodnih resursa.</p>
<p>- Nacionalnim parkovima kao preduzeću ti svjetski trendovi idu u korist, ali nas i obavezuju da kontinuirano radimo na unapređenju kako turističkih, tako i svih ostalih aktivnosti u skladu sa održivim razvojem, u svrhu pronalaženja adekvatnijeg odgovora na izazove sa kojima se susrećemo - rekao je Đurašković.</p>
<p>On je dodao da se primjenom savremenih, odnosno modernizovanih sistema u procesu formiranja marketing strategije, promovisanjem prirodno atraktivnih predjela i sadržaja u njima, osmišljavanjem novih održivih turističkih proizvoda i ponuda, utiče se ne samo na povećanje nivoa posjećenosti, već i na podizanje svijesti o dobrobitima boravka u prirodi i njenom očuvanju za buduće generacije.</p>
<p>U skladu sa zakonom propisanim smjernicama, turističko djelovanje u nacionalnim parkovima je u najvećem procentu bazirano na aktivnom odmoru, koji je prateći trendove na globalnom nivou, postao sve popularnijii na domaćem tržištu.</p>
<p>- Na naše zadovoljstvo, kao i svih onih koji se bave turističkim djelatnostima, navedena činjenica predstavlja glavni indikator promjene ili makar početak promjene svijesti u društvu, a čiji bi jedan od prioritetnih ciljeva trebalo da bude očuvanje prirodne i kulturne baštine domovine, što bi između ostalog, na internacionalnom tržištu bila najkvalitetnija i najprimamljivija reklama ovih prostora - kazao je Đurašković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nacionalne parkove posjetilo 700.000 turista

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> boraviće danas i sjutra u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Milatović će biti dočekan u Sarajevu uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti sastanak sa članovima Predsjedništva BiH <b>Denisa Bećirovića</b>, <b>Željke Cvijanović</b> i <b>Željka Komšića</b>, a zatim i bilateralni sastanak delegacija dvije države.</p>
<p>U okviru posjete Bosni i Hercegovini, predsjednik Milatović sastaće se sa članovima kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH <b>Draganom Čovićem</b> i <b>Nebojšom Radmanovićem</b> i sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH<b> Borjanom Krišto</b>.</p>
<p>Predstojeća zvanična posjeta Bosni i Hercegovini treća je po redu posjeta predsjednika Milatovića regionu, nakon Srbije i Hrvatske, i nastavak posvećenosti predsjednika Crne Gore dobrosusjedskoj saradnji kao ključnom preduslovu na putu ka punopravnom članstvu države u Evropskoj uniji do 2028. godine.</p>
<p>Kako navode u saopštenju iz Kabineta predsjednika, teme razgovora biće jačanje političke i ekonomske saradnje dvije države i njihova zajednička evropska perspektiva, a poseban fokus je stavljen na održavanje poslovnog foruma privrednika dvije zemlje, koji će otvoriti predsjednik Milatović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bećirović.</p>

Milatović danas i sjutra u posjeti BiH

<p>Predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> boraviće danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, u okviru posjete Zapadnom Balkanu.</p>
<p>Ona će, kako je najavljeno iz Evropske kuće, u Podgorici razgovarati sa predsjednikom Crne Gore <b>Jakovom Milatovićem</b> i premijerom <b>Milojkom Spajićem</b>.</p>
<p>Navodi se da će Fon der Lajen i Spajić, nakon konferencije za novinare, posjetiti Vladin operativni centar za sajber bezbjednost, koji je osnovan uz podršku iz EU fondova.</p>
<p>Fon der Lajen od srijede boravi u posjeti državama Zapadnog Balkana, a na kraju zapadnobalkanske turneje posjećuje Crnu Goru.</p>

Fon der Lajen danas u Crnoj Gori

<p>Predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b> biće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori - a u okviru regionalne posjete Zapadnom Balkanu.&nbsp;</p>
<p>Fon der Lajen će se sastati u Vili „Gorica“ u Podgorici sa predsjednikom Crne Gore <b>Jakovom Milatovićem</b> i premijerom <b>Milojkom Spajićem</b>.&nbsp;</p>
<p>Nakon sastanaka u 15.10 sati biće održana zajednička konferencija za medije Fon der Lajen i Spajića.&nbsp;</p>
<p>Nakon konferencije za medije, Fon der Lejen i Spajić će posjetiti Vladin operativni centar za sajber bezbijednost (G-SOC), koji je osnovan uz podršku iz EU fondova.&nbsp;</p>

Ursula fon der Lajen sjutra u Crnoj Gori

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> će, na poziv predsjednika Vlade Mađarske <b>Viktora Orbana</b>, boraviti u radnoj posjeti Budimpešti, 23. i 24. oktobra.</p>
<p>- Radna posjeta predsjednika Vlade Mađarskoj predstavlja priliku za potvrdu odličnih odnosa dvije države, a pokazaće i spremnost za nastavak i unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - navedeno je u platformi za posjetu koju je donijela Vlada.</p>
<p>Ističe se da će Spajić u razgovoru sa Orbanom govoriti o značaju evropske integracije, odanosti NATO-u i zapadnim vrijednostima, posebno u kontekstu očuvanja stabilnosti i bezbjednosti strateški važnog regiona Zapadnog Balkana.</p>
<p>- Tokom radne posjete Budimpešti poseban akcenat će biti na unapređenju ekonomske saradnje, s obzirom na to da će predsjednik Vlade imati priliku da se sretne sa predstavnicima mađarske privrede i kompanija koje su prisutne u Crnoj Gori, kao što je IT kompanija 4IG -- dodaje se u dokumentu Platformi.</p>
<p>Iz Vlade naglašavaju da će radna posjeta Spajića Mađarskoj predstavljati odličnu priliku za potvrdu sadržajnih odnosa dvije države, a pokazaće i spremnost za nastavak i unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. </p>
<p>- U razgovorima sa Orbanom, Spajić će iskoristiti priliku da posebno afirmiše posvećenost Crne Gore da ostvari konkretan napredak na putu evropske integracije i postane prva naredna članica, te je u tom smislu posebno važna podrška Mađarske koja predsjedava Savjetu Evropske unije do kraja 2024. - ističe se u platformi.</p>
<p>U delegaciji, koju će predvoditi Spajić biće <b>Čedomir Fuštić,</b> ambasador Crne Gore u Mađarskoj, <b>Branko Krvavac,</b> šef Kabineta predsjednika Vlade, <b>Milica Perišić,</b> savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku, <b>Milena Milović,</b> savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku i <b>Jovana Bojović,</b> savjetnica predsjednika Vlade i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću.</p>

Spajić na poziv Orbana iduće sedmice u Budimpešti

<p>Predstavnici zdravstvenih institucija Sremske Kamenice prof. dr<b> Ilija Andrijević</b>, direktor Instituta za plućne bolesti Vojvodine, prof. dr <b>Zoran Radovanović</b>, direktor Instituta za onkologiju Vojvodine i prof. dr <b>Aleksandar Redžek</b>, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, boravili su u jednodnevnoj posjeti crnogorskom zdravstvenom sistemu na poziv direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), mr sc. dr <b>Aleksandra Radovića.</b></p> <p>Radni boravak u Crnoj Gori profesori Andrijević, Radovanović i Redžak, započeli su posjetom Ministarstvu zdravlja, gdje su tokom razgovara sa državnim sekretarkama doc. dr <b>Milenom Cojić</b>, mr <b>Slađanom Perišić</b> i direktoricom Direktorata za kvalitet, dr <b>Irenom Šubarić</b>, dodatno razmotreni modaliteti saradnje sa institutima u Sremskoj Kamenici.&nbsp;</p> <p>- Tokom susreta je zaključeno da dosadašnja izvanredna saradnja može biti unaprijeđena kroz edukaciju zdravstvenog kadra, ali i upućivanje pacijenata na dijagnostiku i liječenje u ove zdravstvene ustanove, koje su usko specijalizovane za oblasti plućnih, onkoloških i kardiovaskularnih bolesti za one procedure koje se ne sprovode rutinski u Crnoj Gori - saopšteno je iz Kliničkog centra.</p> <p>Nakon sastanka u Ministarstvu zdravlja uvažene profesore primio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) dr<b> Vuk Kadić</b>. Na zajedničkom sastanku, pored direktora Fonda i njegovih saradnika, prisustvovao je direktor KCCG, dr Radović.</p> <p>- Tokom ove značajne posjete razgovarano je o inovacijama u dijagnostici i liječenju, kao i o mogućim zajedničkim projektima koji bi unaprijedili pristup zdravstvenim uslugama pacijentima. Naglašena je važnost koordinacije između različitih institucija kako bi se stvorila efikasnija mreža zdravstvene zaštite - navedeno je u saopštenju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101712108_d8778cad5ec1094bd805b00e4cb3ef1e1192817a08dbac3a6522d7154d16365a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101712108_d8778cad5ec1094bd805b00e4cb3ef1e1192817a08dbac3a6522d7154d16365a" data-rendition-name="original" width="4252" height="2834" loading="lazy" alt="KCCG"> </figure>  <p><br/></p> <p>Radni boravak u Crnoj Gori profesori su završili posjetom KCCG-u. Na sastanku u KCCG, pored direktora dr Radovića i medicinskog direktora dr <b>Đorđija Krnjevića</b>, prisustvovao je i dr Kadić, zatim direktor Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik d<b>r Predrag Pejović</b>, kao i rukovodioci organizacionih jedinica KCCG: direktor Centra za kardiohirugiju dr <b>Aleksandar Mugoša</b>, direktor Hirurške klinike dr <b>Branko Čampar</b>, direktorica Instituta za onkologiju dr <b>Sanja Lekić</b>, direkor Klinike za medikalnu onkologiju Instituta za onkologiju dr <b>Nikola Milašević</b>, načelnik Odjeljenja za pulmologiju Interne klinike dr<b> Vladimir Jovanović</b> i načelnik Centra za interventnu kardiologiju dr <b>Siniša Dragnić</b>.</p> <p>Tokom susreta u KCCG dogovoreni su modaliteti unaprjeđenja dalje saradnje u dijagnostici i liječenju pulmoloških, onkoloških i kardiovaskularnih, kao i u razmjeni iskustava i edukaciji kadra.</p> <p>&nbsp;Nakon sastanka gosti su obišli Institut za onkologiju, gdje su se detaljno upoznali sa radom ove organizacione jedinice KCCG.&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Ova posjeta predstavlja važan korak ka jačanju regionalne saradnje i unaprjeđenju kvaliteta zdravstvenih usluga za sve građane Crne Gore - poručeno je iz Kliničkog centra.</p>

KCCG: Posjeta profesora Sremske Kamenice važan korak ka jačanju regionalne saradnje

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>posjetiće danas opštinu Šavnik i selo Komarnica, mjesto koje je pretrpjelo najveću štetu u nedavnim poplavama.&nbsp;</p>
<p>Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, Milatović će se u zgradi opštine Šavnik sastati sa predsjednikom opštine <b>Jugoslavom Jakićem</b>.&nbsp;</p>
<p>Nakon toga, Milatović će u selu Komarnica obići domaćinstva koja su pogođena nedavnim elementarnim nepogodama.</p>

Milatović u posjeti Šavniku, obići će i domaćinstva u Komarnici

<p>Ministar energetike u Vladi Crne Gore <b>Saša Mujović</b> sjutra će boraviti u radnoj posjeti Pljevljima.</p>
<p>Glavni razlozi posjete, kako je saopšteno iz Ministarstva energetike, su upoznavanje sa tokom realizacije ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja – ključnog projekta elektroenergetskog sistema Crne Gore.</p>
<p>Takođe, kako je najavljeno, ministar će obići radove na najvećem aktivnom projektu u Crnoj Gori, izmještanju toka rijeke Ćehotine. </p>
<p>- Konačno, posjetiće deponiju Šumane gdje je, prema njegovom obećanju datom građanima u januaru ove godine, realizovano asfaltiranje puta, i na taj način saniran jedan od najvećih ekoloških problema u Pljevljima - navedeno je u najavi Ministarstva energetike.</p>

Mujović sjutra u Pljevljima zbog projekta rekonstrukcije TE i izmještanja toka Ćehotine

<p>Predsjednik Skupštine Finske <b>Jusi Hala-ahou </b>će, od 6. do 8. oktobra, boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. </p>
<p>Kako je najavljeno iz Skupštine, njegov domaćin biće prvo čovjek crnogorskog najvišeg zakonodavnog doma <b>Andrija Mandić</b>. </p>
<p>Tim povodom, sjutra će, 10 sati, biti upriličen svečani doček na platou ispred Skupštine Crne Gore<u>,</u> nakon čega će uslijediti tête-à-tête razgovor u Kabinetu predsjednika i upisivanje u knjigu utisaka, a potom i sastanak sa predsjednikom i delegacijom Skupštine Crne Gore u Bijelom salonu.</p>
<p>Po završenom sastanku, Mandić i Halla-aho daće <u>i</u>zjave za medije na press poziciji ispred Plenarne sale, sa početkom u 11:20 sati - najavljeno je iz crnogorskog parlamenta.</p>

Šef finskog parlamenta u posjeti Crnoj Gori, dočekuje ga Mandić

<p>Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku politiku i bezbjednost <b>Žosep Borelj</b> otkazao je planiranu posjetu Izraelu, javili su izraelski mediji.<br/>
<br/>
Borelj je, u okviru regionalne turneje, posjetio Egipat i Liban, gdje je razgovarao o regionalnim tenzijama i ratu Izraela u Pojasu Gaze.<br/>
<br/>
Šef EU diplomatije rekao je izraelskom ambasadoru u Briselu Haimu Regevu da je odlučio da otkaže svoju posjetu Izraelu, javljaju tamošnji mediji, prenosi Anadolija.<br/>
<br/>
Borelj je ranije najavio posjetu Izraelu 14. i 15. septembra, ali ga je zvanični Tel Aviv, odnosno ministar vanjskih poslova Israel Katz zamolio da odgodi posjetu za kraj oktobra, što bi bilo nakon završetka njegovog mandata u Briselu.<br/>
<br/>
Borelj se našao na udaru kritika u Izraelu zbog poziva na uvođenje sankcija krajnje desničarskom ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru i ministru finansija Bezalelu Smotrichu zbog njihovih poruka mržnje prema Palestincima.</p>

Borelj otkazao posjetu Izraelu

<p>„Aleksandar Vučić je, uljuljkan u svoju svemoć i u tapšanja po ramenu koja mu stižu ne samo sa Istoka nego i sa Zapada, bio siguran u sebe i sprovođenje malignog projekta „srpskog sveta“ kroz koji pokušava da uništi građanski karakter Crne Gore.</p>
<p>Međutim, sad se odjednom mora baviti unutrašnjom situacijom u Srbiji, a Crna Gora kao da mu klizi iz ruku, jer su i neki crnogoroski političari koji su mu bili bliski i za koje je mislio da ih kontroliše osjetili njegovu slabost“, ocijenio je u razgovoruza Portal Analitika novinar i profesor Univerziteta u Novom Sadu, <b>Dinko Gruhonjić</b>.</p>
<h2>Uzaludan pokušaj skretanja pažnje sa tragedije na Željezničkoj stanici&nbsp;</h2>
<p>Tvrdnje Vučića, demantovane od strane Uprave policije Crne Gore, da je nedavno dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac bilo inspirisano vjerskim ekstremizmom počinioca Alije Balijagića, naš sagovornik vidi kao uzaludan pokušaj skretanja pažnje sa tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu koju je opisao kao ubistvo s predumišljajem.</p>
<p>„U trenutku dok odgovaram na vaše pitanje, prošlo je 15 dana od tragedije u kojoj je poginulo 14 ljudi (u međuvremenu je od posljedica pada nadstrešnice preminula još jedna osoba, prim.aut). I čitav postupak je i dalje u – predistražnoj fazi!? Tužilaštvo se zavuklo negdje u mišju rupu, što je redovna pojava kada je u pitanju utvrđivanje odgovornosti ovog režima za tragedije koje sve češće pogađaju građane Srbije. Saznali smo da su ispitali nekih 70 građana, ali to je, kako objašnjavaju pravni stručnjaci, samo pokušaj da se javnosti zamažu oči. Naime, riječ je o običnim informativnim razgovorima, a ne o saslušanjima potencijalno osumnjičenih za tragediju“, objašnjava Gruhonjić.&nbsp;</p>
<p>Ukratko, kako dodaje, tužilaštvo još uvijek nije izdalo naredbu za sprovođenje istrage.</p>
<p>„Štaviše, uklonjeni su i dokazi sa lica mjesta, i to najbrže što se moglo: ostaci nadstrešnice su prenijeti na nepoznatu lokaciju, gdje se navodno pažljivo čuvaju i vještače. Takav postupak je, opet prema riječima stručnjaka, u najmanju ruku čudan i suštinski predstavlja uklanjanje krunskih dokaza. I ne samo da tužilaštvo ne proviruje u javnost, nego mi i ne znamo ko od njih, poimence, vodi istragu. Mi novinari raznih medija uzalud postavljamo pitanja tužilaštvu, a oni nas dosljedno ignorišu. Oglasili su se 5. novembra saopštenjem za javnost i onda ih nije bilo u javnosti sve do 13. novembra. A tada su se oglasili tek kad su Vučić i Vučević dva sata ranije „izrazili uvjerenje“ da će se oglasiti“, podsjeća Gruhonjić.&nbsp;</p>
<h2>Ljude u Novom Sadu ubio režim svojim nemarom i korupcijom</h2>
<p>Drugim riječima, ističe on, više je nego očigledno da režim i u ovom slučaju pokušava da taktikom odugovlačenja izmori javnost i da je otjera u još dublju apatiju.</p>
<p>„Međutim, ovaj slučaj je, uz dužno poštovanje svim žrtvama dosadašnjih tragedija u Srbiji, jednostavno neodbranjiv. Ovdje se, naime, radi o tome da je poginulo 15 ljudi a veoma teško povrijeđeno troje, a među njima je doslovno mogao biti svako od nas, jer je Željeznička stanica mjesto kroz koje prolazi velika količina ljudi“, ukazuje on.</p>
<p>Izričit je da je te ljude ubio režim svojim nemarom i korupcijom.&nbsp;</p>
<p>„Riječ je o ubistvu s predumišljajem, a ne iz nehata, jer su znali ili su morali znati da se ovako nešto može dogoditi, ukoliko radovi nijesu izvedeni u skladu sa propisima. Nažalost, vidjeli smo da nijesu. Dakle, riječ je o ubistvu za koje je kriva država. Tačka. I to ne kažem ja, to je jasno svim građanima, kojima je jednostavno prekipjelo“, naglasio je Gruhonjić.&nbsp;</p>
<h2>Srpska napredna stranka u strahu koga će „žrtvovati“</h2>
<p>Sagovornik Analitike kaže i da Srpska napredna stranka jeste „u nekoj vrsti panike“.</p>
<p>„Jer Vučić - koji bjesomučno mjeri sopstveni rejting na nedjeljnom nivou – shvata više nego jasno da on opada, što je za njega doslovno nepodnošljivo, jer je riječ o nezamislivo sujetnoj osobi. S druge strane, on je poznat kao političar koji se ne odriče „svojih“. Ali, mislim da će sada morati. Jer kako je to lijepo primijetio kolega Draža Petrović, za „naprednjake“ riječ „moral“ znači kad nešto „moraš“, inače oni pojma nemaju šta je moral odista“, navodi Gruhonjić.&nbsp;</p>
<p>Koga će „žrtvovati“, to je, kaže, pitanje kojim se sasvim sigurno u strahu bave svi ti silni poltroni u njegovoj partiji.</p>
<p>„Od predsjednika Vlade Srbije Miloša Vučevića, inače gradonačelnika Novog Sada od 2012. do 2022, dakle i u vrijeme kada je počela „obnova“ zgrade Željezničke stanice – pa do aktuelnog gradonačelnika Milana Đurića, koji je samo fasadni prvi čovjek grada, jer Novim Sadom i dalje upravlja Vučević. Odnosno, da budemo precizniji, Andrej Vučić i Zvonko Veselinović, koji su od Novog Sada napravili najnebezbjedniji grad u Srbiji. To su, dakle, napravili od onoga grada koji je u Jugoslaviji bio najbezbjedniji i najuređeniji za život“, napominje Gruhonjić.&nbsp;</p>
<h2>Neograničena vlast znači i neograničenu odgovornost&nbsp;</h2>
<p>Kako dodaje, ukoliko Vučić bude primoran da sa funkcije otjera još nekog od sebi lojalnih ljudi, on će time pokazati slabost.</p>
<p>„A toga se strašno plaši, jer zna da poslije toga više nema nazad, već da je to put u političku propast. S druge strane, on je osoba koja sebe predstavlja kao direktora svega u Srbiji, on se u sve razumije, on donosi odluke i „presijeca“ stvari. To je neograničena vlast koju i sam priznaje i uživa u njoj. Ali, neograničena vlast znači i neograničenu odgovornost. Demonstranti su mu u Novom Sadu uzvikivali „Vučiću, ubico!“ To nikada do sada nijesmo čuli. Dakle, ako odlučuje o svemu, kako sam kaže za sebe, Vučić je odlučivao i o tome ko će se i koliko „ugraditi“ u 65 miliona eura vrijednom poslu „obnove“ zgrade Željezničke stanice. Samim tim, najveći krivac za tragediju je bez ikakve sumnje upravo on“, podvukao je Gruhonjić.&nbsp;</p>
<h2>Na bijes građana, Vučić odgovorio „paljenjem Rajhstaga“</h2>
<p>Nakon nesreće došlo je do protesta koje je naš sagovornik opisao kao najveće u Novom Sadu u posljednjih nekoliko decenija, te istakao kako nikada nije vidio veći broj policajaca u gradu.&nbsp;</p>
<p>„Riječ je bila, naravno, o pokušaju zastrašivanja građana koji im – mimo njihovih očekivanja – nije prošao. Iako su društvenim mrežama nekoliko sati prije protesta kružili video snimci oklopnih policijskih vozila i kolone „marica“ i automobila koje pristižu u Novi Sad, građane je to očigledno još više iznerviralo. Vučić na to odgovara „paljenjem Rajhstaga“, to jest Gradske kuće u Novom Sadu, u čijem su demoliranju u ubjedljivoj većini učestvovali njegovi organizovani huligani. Cijena za tu „uslugu“ je bila 50 eura plus motka u ruku. Policija, iako je bila veoma brojna i u opremi za razbijanje demonstracija, to je gledala ćutke i nije intervenisala“, ukazuje Gruhonjić.&nbsp;</p>
<h2>Policija i huligani imali sličan „stajling“</h2>
<p>Sve to je, kaže, već puno puta viđeno a cilj je, kako objašnjava sagovornik Analitike, bio da režimski mediji emituju sliku o tome kako su demonstracije nasilne. Dodaje da umjesto hapšenja huligana koji su razbijali i palili Gradsku kuću, policija u civilu – za koju, kaže, uopšte nijesu sigurni da je policija – hapsi mirne demonstrante.&nbsp;</p>
<p>„Jednu djevojku dvojica muškaraca, koji se ni na koji način nijesu legitimisali, prvo bacaju na tlo, pa jedan od njih sjeda na nju, pa je vuku po asfaltu. Potom se njen momak ustremljuje na njih da bi je zaštitio. Oni onda kreću da se obračunaju s njim i zatim se na njih ustremljuje nekadašnji potpredsjednik Vlade Vojvodine Goran Ješić. Tek tada jedna od tih nepoznatih osoba pokazuje policijsku značku, a druga ni tada. Epilog: Ješić i student Relja Stanojević koji je branio svoju djevojku su u pritvoru i osumnjičeni su za napad na službeno lice“, kaže Gruhonjić.</p>
<p>Kako dodaje, istovremeno niko od potencijalno odgovornih za stradanje 15 ljudi nije ni saslušan a kamoli da je u pritvoru.&nbsp;</p>
<p>„Čitav slučaj hapšenja Ješića zabilježile su i kamere TV N1. I svima je jasno da su „policajci u civilu“ imali sličan „stajling“ kao i huligani koji su uništavali Gradsku kuću: kapuljače preko glave, plus jakna zakopčana „do grla“, tako da im se lica jedva naziru“, naveo je Gruhonjić.</p>
<h2>Pitanje je da li je Srbija uopšte država ili je samo teritorija</h2>
<p>Dodaje da se još jedna veoma ilustrativna epizoda desila u petak, 8. novembra, kada su demonstranti u Novom Sadu blokirali Varadinski most.&nbsp;</p>
<p>„Dvije studentkinje novosadskog Filozofskog fakulteta iz Beograda stižu u Novi Sad negdje iza 18 sati. Izlaze na stanici u Petrovaradinu, jer je zgrada željezničke stanice u Novom Sadu zatvorena (vjerovatno će morati biti skroz srušena, jer je, padom nadstrešnice, statika te zgrade, inače originalno kapitalnog umjetničkog djela arhitekture jugoslovenskog socijalizma, nepovratno narušena. Toliko o „naprednjačkoj modernizaciji“ i „brzim prugama“, oni su u stanju sve da sruše). Studentkinjama Mili Pajić i Doroteji Antić prilaze šestorica muškaraca u crnom i kažu im da moraju poći za njima“, navodi Gruhonjić.&nbsp;</p>
<p>Kaže da nakon što one to odbijaju, Mila počinje da vrišti i tek tada se jedan od nepoznatih muškaraca legitimiše kao policajac.</p>
<p>„Ali nekako „iskosa“, da se jedva vidi značka. Potom ih odvode u nepoznatom pravcu. Doroteja se javlja ocu i kaže mu da je privedena. Otac sa advokatom tri i po sata obilazi sve policijske stanice u gradu, gdje im – redom – kažu da djevojke nijesu kod njih. Otac se veoma zabrinuo kada je shvatio da su policajci u stanicama iskreni, da ne znaju gdje su dvije djevojke. Potom je prijavio otmicu svoje kćerke. Ubrzo poslije te prijave, njih dvije su puštene. Ispostavilo se da su ipak bile u jednoj od policijskih stanica u kojima su ocu rekli da nijesu kod njih. Ko ih je, u stvari, uhapsio“, pita Gruhonjić.&nbsp;</p>
<p>Stava je da ovi slučajevi zapravo govore o tome da je država oteta.</p>
<p>„I da, sasvim izvjesno, postoje i neke parapolicijske strukture koje služe kao pretorijanska garda samom Vučiću. Ukoliko je tako, to je državni udar. A možda i nije. Jer, pravo pitanje je da li je Srbija uopšte država ili je samo teritorija“, ističe Gruhonjić.</p>
<h2>Ljudi sada gledaju gore kad hodaju, za svaki slučaj&nbsp;</h2>
<p>Kaže kako ne vjeruje da će ove demonstracije proći kao i prethodne u Srbiji.</p>
<p>„Ovdje je situacija kristalno jasna: Vučićev režim je svojim činjenjem ubio 15 ljudi, a troje veoma teško povrijedio. Sada vidimo da se stvaraju različiti „džepovi otpora“ i da građani shvataju da njihova borba ne može trajati kratko, da moraju biti uporni, jer je riječ o režimu koji je doslovno opasan po život svih ljudi. Jer svako se u tom tragičnom trenutku mogao naći ispod te nadstrešnice. Ljudi sada gledaju gore kad hodaju, za svaki slučaj. Cijela Srbija je pod nadstrešnicom“, istakao je Gruhonjić.&nbsp;</p>
<p>Smatra da u ovom momentu postoji i „kritična masa građana koja želi pad ovog režima, da postoji i kritična masa studenata, akademskih radnika, intelektualaca“...&nbsp;</p>
<p>„Ono što ne postoji a što se svakako može ubrzano popraviti jeste organizovana opozicija koja cijeli taj bijes, cijelu tu ogorčenost, svu tu beskrajnu tugu koju građani osjećaju u ovom trenutku ne može politički artikulisati niti kanalisati. Ja bih rekao da – što će na prvi pogled zvučati apsurdno jer je Vučić već 12 i po godina na vlasti – ovaj trenutak u vremenu predstavlja „nultu tačku“ za organizovanje opozicije. Mislim da je to realnost koju treba prihvatiti, kao i činjenicu da su demonstracije već sada iznjedrile neke nove političke lidere. Najviše se citira upravo Goran Ješić, koji je režimu poručio ono što je velikom broju građana na srcu: „Pi... vam materina, da vam pi... materina““, kazao je Gruhonjić.&nbsp;</p>
<h2>Nemoguće popraviti poziciju novinarstva bez solidarnosti</h2>
<p>Sagovornik Analitike se osvrnuo i na nedavni fizički i verbalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković.&nbsp;</p>
<p>„Napad na koleginicu u Podgorici je užasan primjer odnosa ovih novih „tranzicionih uglednih građana“, suštinski teških primitivaca koji su se na brzinu pljačkom obogatili, prema nama novinarima“, kazao je Gruhonjić.</p>
<p>Kaže kako ovaj napad, nažalost, nije ni prvi ni posljednji.</p>
<p>„Jer su svi ti razni vučići, dodici i njima slični svojim odnosom prema novinarima zapravo trasirali put da je nasilje nad nama ne samo dozvoljeno već i poželjno. I ne, nije moguće popraviti poziciju novinarstva bez solidarnosti“, istakao je Gruhonjić.&nbsp;</p>
<p>Njegov prijedlog je uvijek, kaže, jedan isti.</p>
<p>„Kada neko od nas bude napadnut, kolege i iz matične države i iz regiona treba da preuzmu priču kojom se bavimo i nastave je istraživati u svojim medijima. Pa će onda nasilnici, simbolično, dobiti bumerang u glavu: umjesto jednog medija, njima će se baviti njih 20 ili 30. S tim što treba praviti razliku između novinara i anti-novinara, kojih je u medijima danas nažalost mnogo. A njihova uloga jeste da ubiju povjerenje građana u novinarstvo i da budu na strani onih koji nam rade o glavi, bilo da je u pitanju „prava“ ili politička mafija“, zaključio je Gruhonjić.</p>

Gruhonjić: Cijela je Srbija pod nadstrešnicom, ovaj trenutak u vremenu je „nulta tačka“ za organizovanje opozicije

<p>Navijači Velsa, sinoć su u kardifu skandirali Crnoj Gori, čija je pobjeda nad Turskom, velšanima omogućila prvo mjesto u četvrtoj grupi B Lige nacija i plasman u diviziju A.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fzqu5bna8KVE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Velšani u Kardifu skandirali Crnoj Gori

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, posebno u drugom dijelu dana i tokom noći.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći se mjestimično očekuju umjerene do obilne količine kiše, a na sjeveru i snijeg.<br/>
<br/>
Vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južnih smjerova.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 15, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.</p>

Danas oblačno sa kišom, na sjeveru tokom noći i snijeg

<p>Osnovni sud u Podgorici 6. novembra donio je rješenje o izvršenju kojim se nalaže Radio televiziji Crne Gore da u roku od 15 dana od prijema donese novu i na zakonu osnovanu odluku o izboru generalnog direktora te medijske kuće - od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po konkursu iz 2021. godine.</p> <p>Sudija <b>Miloš Jokanović</b> ovo rješenje donio je na osnovu prethodne pravosnažne presude Osnovnog suda, a odlučujući u pravnoj stvari po zahtjevu Srđana Čovića, jednog od prijavljenih kandidata na konkursu od 17. juna 2021. godine.</p> <p>Kako se navodi u rješenju, RTCG mora kao izvršni dužnik, pod prijetnjom izricanja novčane kazne za pravno lice u iznosu od &nbsp;2.000 EUR i odgovornom licu u iznosu od 500 EUR, donijeti zakonitu odluku po konkursu iz 2021. godine.&nbsp;</p> <p>Ukoliko se u roku od 15 dana ta obaveza ne ispuni, sud će odrediti novi rok za izvršenje i izreći novu kaznu u većem iznosu, u skladu sa odredbama i članovima Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.</p> <p>- Predsjednik Savjeta RTCG, takozvani docent <b>Veselin Drljević</b>, &nbsp;koliko m je poznato, o ovome nije obavijestio članove Savjeta RTCG, a to će vjerovatno učiniti na svečanosti koje nelegalno rukovodstvo kani upriličiti povodom 80 godina RTCG – naveo je Čovć u dopisu medijima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112006114_ca7340961861b241db696cb8945bc9bef3fef8a55da7a6a2d309991b752bf04c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112006114_ca7340961861b241db696cb8945bc9bef3fef8a55da7a6a2d309991b752bf04c" data-rendition-name="original" width="813" height="1080" loading="lazy" alt="Rješenje o izvršenju Raonić RTCG"> </figure>  <p>Prema Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, na koji se Osnovni sud u presudi poziva, rješenjem o izvršenju sud će, ako izvršni dužnik u roku ne ispuni obavezu, izreći novčanu kaznu, i to fizičkom licu i odgovornom licu u pravnom licu, odnosno organu od 200 eura do 2.000 eura, a pravnom licu, preduzetniku i organu od 2.000 eura do 20.000 eura.</p> <p>- Ako izvršni dužnik u ostavljenom roku ne ispuni obavezu, sud će, po službenoj dužnosti, sprovesti izvršenje rješenja o izrečenoj novčanoj kazni – navodi se u Zakonu.</p> <p>U ovom slučaju, sud će istovremeno donijeti novo rješenje kojim će ostaviti izvršnom dužniku novi rok za ispunjenje obaveze i izreći novu novčanu kaznu u većem iznosu nego prethodnim rješenjem, ako ni u tom roku ne ispuni obavezu.</p> <p>Protiv izvršnog dužnika koji i pored izrečene kazne ne ispuni svoju obavezu, sud će i dalje postupati na istovjetan načina, sve dok dužnik ne ispuni obavezu.</p> <p>U pravosnažnoj presudi od 30. aprila, na osnovu koje je donijeto rješenje o izvršenju 6 novembra, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio, da osporena odluka o imenovanju <b>Borisa Raonića </b>ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.</p> <p>- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Višeg suda <b>Milorad Marotić</b>, a kojom je potvrđena odluka Osnovnog suda</p> <p>Sudovi su već konstatovali da Boris Raonić, na dan raspisivanja konkursa u junu 2021. godine, pa i 6. avgusta iste godine kada je izabran za direktora, nije ispunjavao uslove koji se tiču radnog iskustva, shodno članu 50 Zakona o javnom emiteru.</p> <p>Utvrđeno je da je Raonić diplomirao na Pravnom fakultetu 2018. godine, te da je jasno da nije ispunjavao uslov koji se odnosi na deset godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije VII1 nivoa obrazovanja.</p>

Izvršna presuda RTCG-u, Drljević je sakrio od članova Savjeta?

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: posjeta