Televizija E otvara vrata novim talentima! Ako voliš dinamičan radni dan, želiš biti u središtu događaja i dijeliti priče koje inspirišu - prijavi se na oglas!
Zapošljavamo novinare, montažere i reportere.
Pošalji svoju prijavu na redakcija@etv.me ili nas kontaktiraj na 067 990 134.
Ako imaš strast prema medijima, želju za učenjem i timski duh, TVE je mjesto za tebe! Budi dio tima koji svakodnevno stvara kvalitetan i zanimljiv sadržaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

TVE zapošljava: Pridruži se kreativnom novinarskom timu!

U većini evropskih zemalja univerzitetska diploma znači manju šansu za nezaposlenost, ali Turska je izuzetak, pokazuju podaci koje je analizirao Euronews Business.
Da li vas diploma zaista štiti od nezaposlenosti u Evropi, odgovor je potvrdan jer podaci pokazuju da u svim članicama EU diplomci imaju nižu stopu nezaposlenosti od onih koji nemaju fakultet.
Ipak, ovo ne važi za cijelu Evropu, jer je Turska jedina zemlja gde je situacija drugačija.
Prema Eurostatu, u Turskoj univerzitetski obrazovani ljudi češće ostaju bez posla nego ostali.
I razlika u nezaposlenosti, i odnos diplomaca u odnosu na ukupnu populaciju, znatno se razlikuju od zemlje do zemlje.
Tokom 2024. nezaposlenost u Evropi se kretala od samo 2,6 odsto u Češkoj do 11,4 odsto u Španiji za građane uzrasta od 15 do 74 godine.
Prosječna stopa nezaposlenosti u EU iznosi 5,9 odsto.
Pored Španije, najvišu nezaposlenost imaju i Grčka, Turska, Srbija, Finska i Švedska - sve iznad osam odsto. 
S druge strane, zemlje poput Češke, Poljske, Malte, Njemačke, Islanda, Holandije i Slovenije imaju nezaposlenost ispod četiri odsto.
<h2>Nezaposlenost među diplomcima</h2>
Među visokoobrazovanima, najniža nezaposlenost u 2024. bila je u Češkoj i Poljskoj (1,4 odsto), dok je Turska prednjačila sa čak 9,2 odsto.
Prosječna nezaposlenost među diplomcima u EU je 3,8 odsto.
Odmah iza Turske po nezaposlenosti diplomaca su Grčka (7,3 odsto), Španija (6,9 odsto), Srbija (6,5 odsto) i Francuska (5 odsto).
Stoga, Turska je jedina zemlja gdje diploma povećava šansu za nezaposlenost. Iz OECD-a poručuju da je ovakva situacija uistinu neuobičajena. Najveći jaz bilježi Španija gdje je gotovo duplo manja nezaposlenost među diplomcima u odnosu na ukupnu populaciju.
Turska je jedina sa negativnim odnosom - 0,96, dok u EU prosječno diplomci imaju 55 odsto manju vjerovatnoću da budu nezaposleni.
Najveća razlika između diplomaca i opšte populacije u pogledu nezaposlenosti primijećena je u Rumuniji, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
<h2>Bum univerziteta u Turskoj</h2>
Tokom posljednjih 20 godina, Turska je jedina zemlja u kojoj su diplomci čak 12 puta bili nezaposleniji od opšte populacije.
U EU se jaz između diplomaca i ostalih smanjuje, što znači da visoko obrazovanje polako gubi prednost.
Turska je rekorder po broju studenata u odnosu na broj stanovnika - čak 95 na 1.000 ljudi.
Broj javnih univerziteta u Turskoj više se nego udvostručio sa 53 u 2003. na 129 u 2018. godini. Danas, Turska ima ukupno 204 univerziteta (129 državnih i 75 privatnih).
OECD upozorava da broj visokoobrazovanih raste brže nego što tržište rada može da prati, pa ekspanzija obrazovanja ugrožava kvalitet studija i smanjuje vrijednost diplome na tržištu rada.
Stoga, OECD savjetuje da Turska mora da stavi akcenat na kvalitet studija i njihovu primjenu u praksi, prenosi Euronews.
Zabrinjavajuće je i to što je Turska među zemljama sa najmanje diplomaca iz STEM oblasti, odnosno iz oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike.

1084x550

Jedina evropska zemlja gdje diploma fakulteta smanjuje šanse za posao

Univerzitet Crne Gore i kompanija One potpisali su danas u Rektoratu memorandum o saradnji u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“. Memorandum su svečano potpisali rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i izvršni direktor kompanije One Crna Gora, Branko Mitrović.
Cilj ovog memoranduma, kako je saopšteno sa Univerziteta Crne Gore, je pružanje podrške najuspješnijim studentima kroz stipendije, stručnu praksu i mogućnost zapošljavanja.
- Ova saradnja predstavlja važan korak ka unapređenju obrazovnog i profesionalnog razvoja mladih talenata, omogućavajući im da tokom studija dobiju finansijsku podršku i steknu praktična iskustva u kompaniji koja se bavi telekomunikacijama - poručili su oni.&nbsp;

1250x600

UCG i One potpisali memorandum o saradnji u okviru inicijative - Stipendije najboljima, posao kod najboljih

Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi, piše Euronews, a prenosi RTCG.
Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.
Međutim, ljudi zahtjevaju i aktivnosti koje ne podrazumijevaju rad. To ne znači da ništa osim rada nije produktivno ili ekonomski i društveno korisno. Upravo suprotno – briga za djecu, volontiranje, potrošnja te održavanje društvenih i porodičnih odnosa neke su od aktivnosti koje stvaraju veliku dodatnu vrijednost u društvu, a da nisu rad. Iz toga proizlazi da manje vremena utrošenog na rad ostavlja više vremena za slobodne, ali društveno i individualno jako vrijedne aktivnosti.
Rad je ipak nužnost koja se ne može ignorisati. Zadovoljavanje primarnih ljudskih potreba, poput hrane, kuće, odjeće i obuće uveliko zavisi od materijalnih mogućnosti koje proizilaze iz rada.
Bitan je balans između rada i slobodnog vremena, a idealno maksimizovanje vrijednosti rada da bi se minimizovala potreba za potrošenim vremenom na njega. U suštini se postavlja pitanje kako raditi što manje, a imati što više koristi od rada. Glavni je način za to na većem nivou da se država sve više ekonomski razvije. Jednostavno rečeno, stanovnici bogatijih država rade manje nego stanovnici siromašnih država. Kako to?
Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije
Ne mora da se posmatra globalna slika da bi se došlo do zaključka da je ekonomski razvoj najbolji put za ostvarivanje manje potrebe za radom. To se vidi već na nivou Evrope. Na zapadu Evrope se samo u jednoj državi radi više od 37 sati nedjeljno, Portugalu (37,5 sati). Najmanje sati nedjeljno odrade stanovnici Holandije, tek 32,1 sat. Manje od 34 sata nedjeljno radi se još u Njemačkoj (33,9 sati), Austriji (33,9 sati), Danskoj (33,9 sati) i Norveškoj (33,7 sati).
Na istoku Evrope radi se između 37 i 43,1 sat nedjeljno, s izuzetkom Estonije (36,5 sati). Najdužu satnicu u nedjelji odrade stanovnici Turske (43,1 sata), Srbije (41,3 sata) i Grčke (39,8 sati). U Sloveniji se nedjeljno radi 38 sati, a u Hrvatskoj 37,8 sati. Već je na prvi pogled vidljivo kako postoji negativna korelacija između visine BDP-a po stanovniku i prosječnog broja radnih sati nedjeljno. Okvirno, što je država više razvijena, to njeni građani nedjeljno rade manji broj sati.
U Adria regionu radi se sve manje
Ne radi se samo o zakonitosti koja postoji kada se države upoređuju međusobno nego i za svaku državu pojedinačno važi da što se više ekonomski razvija, to njeno stanovništvo manje radi. Prošle godine su zaposleni između 20 i 64 godine u Hrvatskoj radili 0,5 sati nedeljno manje nego 2015. To je još uvijek iznad prosjeka EU, u kojem je prosječni broj nedjeljnih radnih sati pao sa 36,9 2015. na 36 2024.
Još veći pad u tom razdoblju zabilježile su Slovenija i Srbija, sa 39 na 38, odnosno s 42,3 sata na 41,3 sata. Iako su podaci nepotpuni, BiH, Sjeverna Makedonija i Crna Gora bilježe sličan trend. Ekonomski rast dovodi do smanjenja broja nedjeljnih stvarnih radnih sati.
Siromašni moraju da rade mnogo više od bogatih
Podaci OECD-a dokazuju pravilo da siromašniji više rade od bogatih, na globalnom nivou. Od država za koje organizacija prikuplja podatke, najviše stvarnih radnih sati odrade zaposleni u Peruu, Meksiku i Kostariki, njih više od dvije hiljade.
S duge strane, u bogatim državama Evrope, poput Njemačke, Danske, Holandije, Norveške, Švedske, Francuske itd. radi se manje od 1,6 hiljada sati godišnje. Ipak, ne zavisi sve isključivo od visine standarda. Postoje države koje delimično iskaču, tj. rade neobično mnogo s obzirom na nivo ekonomskog razvoja, poput SAD sa 1.799 radnih sati godišnje i Južne Koreje sa 1.872 radna sata godišnje.
Međutim, okvirno pravilo da što je država razvijenija i bogatija, to stanovništvo radi manji broj radnih sati godišnje jako je čvrsto. Primjera radi, iako zaposleni u SAD rade neobično dugo za nivo dostignutog standarda, to je ipak 453 sata manje nego radnici Perua i 498 sati manje od radnika u Kolumbiji.
U cijeloj evidenciji OECD-a postoji samo jedna država u kojoj se 2023. radilo više radnih sati godišnje nego 2010. godine, Velika Britanija. U svim ostalim državama radilo se manje, te je prosječno na nivou cijelog OECD-a broj godišnjih radnih sati pao sa 1.797 2010. na 1.742 2023.
U Hrvatskoj je 2010. prosječni godišnji broj stvarnih radnih sati iznosio 1.942, a 2023. 1.837 sata, a u Sloveniji je prosječni radnik između 20 i 64 godine radio 1.680 stvarnih radnih sati, što je smanjeno na 1.616 sati do 2023.
Raditi kvalitetno, a ne dugo.
Bogatije države mogu da priušte da im stanovništvo radi manje sati i bez obzira na to zadrže visoki standard zato što su im radnici produktivniji nego u siromašnim državama. To je djelimično rezultat “kvalitetnije” radne snage, koja je obrazovanija, kvalifikovanija, zdravija i upotrebljava bolje poslovne procese.
Drugi uzrok je razlika u tipu industrija koje postoje u određenoj državi. Bogatije države imaju kompleksnije industrije koje ostvaruju veću dodatu vrijednost po radniku, kapitalno su intenzivnije (siromašne države oslanjaju se na radno intenzivnu industriju) i generalno su profitabilnije.
Radi se o međuzavisnosti. Industrije visoke dodatne vrijednosti zahtijevaju visokokvalifikovanu radnu snagu, visoka kapitalna opremljenost omogućuje radu veću produktivnost, a sam kapital zahtijeva obrazovanu radnu snagu da bi se mogao efikasno upotrebljavati. Na primjer, mašina koja se koristi u proizvodnji robe visoke dodate vrijednosti ne može biti korišćena ako nema kvalifikovane radne snage u državi.
Zbog toga u državama poput Irske, Norveške, Danske, Belgije i Švajcarske mogu nedjeljno i godišnje raditi manji broj sati, a svejedno da stvore daleko veću vrijednost od radnika u manje razvijenim državama koji vremenski rade mnogo više.
Važne su i institucije, formalne i neformalne. Bogate države imaju zajedničke karakteristike kao što su visoko ulaganje u istraživanje i razvoj, uspješne obrazovne institucije, efikasan pravosudni aparat, niske stope kriminala i korupcije te efikasno zdravstvo. Postoji i snažna pozitivna korelacija između ekonomskih sloboda tog nivoa ekonomskog prosperiteta u državama u smjeru da u bogatijim državama postoje veće ekonomske slobode.
Produktivnost po satu rada u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Letoniji, Portugalu i Rumuniji se 2023. kretala između 40 i 60 dolara po satu rada, dok je u SAD, Danskoj, Švajcarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Norveškoj i Irskoj bila između 90 i 150 dolara.
‘Nova Evropa’ sustiže ‘Staru Evropu’
U cijeloj EU produktivnost raste jako sporo posljednjih godina, prije svega zbog sporog rasta produktivnosti u velikim bogatim državama poput Njemačke, Italije i Francuske. Razvijene države svijeta se već decenijama muče s problemom sporog rasta produktivnosti, uprkos digitalizaciji, automatizaciji, robotizaciji i sličnim procesima koji su revolucionirali modernu ekonomiju. No države tzv. “Nove Evrope”, među kojima je i Hrvatska, ostvaruju bolji rast produktivnosti.
Prošle godine je produktivnost po satu rada u Hrvatskoj bila 16,85 odsto veća nego 2020. godini, u Srbiji 18,26 odsto veća, Bugarskoj 12,57 odsto veća, a Poljskoj 11,93 odsto veća. Na nivou cijelog EU je u posmatranom periodu praktički bila nepromenjena.
Oni koji žele da rade manje prvo moraju postati bogatiji
Kako bi se moglo manje raditi, treba se prvo ekonomski razviti i obogatiti. Koristi od ekonomskog napretka dvostruke su: povećavaju se realne plate i raste standard građana, a istovremeno se može raditi sve manje, što ostavlja više vremena za druge aktivnosti, kao što su volontiranje, briga o djeci, druženje, dodatno obrazovanje i sl.
Odrediti cilj lako je, sve države žele ekonomski napredak. Kako stići do tog cilja na najefikasniji mogući način teško je pitanje. Povećavanjem produktivnosti rada, svakako, ali koje politike i alate koristiti kako bi se to ostvarilo? Kvalitet odgovora na to pitanje stvara razlike u ekonomskim sudbinama država.

Ekonomska tajna bogatih zemalja: Manje rada, više novca

Predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš, kako su javili pljevaljski mediji, primio je danas Emira Loja, mladića koji je u četvrtak, 24. oktobra, bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara u krvi, sa nožem pod grlom i napadač koji je prijetio da će da ga zakolje. Predsjednik Opštine je, kako prenose lokalni mediji, izrazio duboko poštovanje i zahvalnost mladom heroju za njegovu hrabrost i odlučnost. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je Vraneš. On je, sudeći prema saopštenju sa ovog sastanka, Loju obećao posao. Iako diplomirani ekonomista ovaj maldić, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao i sakupio je desetine odbijenica. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud.&nbsp; Vraneš je danas rekao Loju da je sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom razgovarao o mogućnostima rješavanja njegovog zapošljenja. Mladom heroju Vraneš je uručio simboličan poklon, a, kako je saopšteno, razgovaralo se i o mogućim inicijativama za promovisanje sigurnosti na radnom mjestu i podršku zdravstvenim radnicima. - Ovaj događaj podsjeća sve nas na važnost solidarnosti i hrabrosti u teškim trenucima. Opština Pljevlja će nastaviti da radi na unaprjeđenju uslova rada i sigurnosti za sve naše građane, a istinske heroje će uvijek ponosno isticati – zaključio je Vraneš. Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, u subotu, 26. oktobra, kada smo istakli upravo sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.&nbsp; Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi Pljevljaka Pavla Čolovića koji je napisao da je dr Tursumović živ zahvaljujući Loju i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red da ovjeri ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Bez razmišljanja je utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Napisali smo da je rizikovao život, jer dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo za naš portal Na dr Tursumovića, poznatog neuropsihijatra, u ordinaciji je nasrnuo šezdesetpetogodišnji Pljevljak Dušan Vukašinović. Došao je u ambulantu, naoružan nožem, a pošto je ovaj ljekar dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo. On je i dalje u šoku zbog svega što se dogodilo prošle sedmice, a prema informacijama Portala ETV, do danas ga nijesu nazvale kolege dr Tursumovića – direktor Opšter bolnice Pljevlja Saša Grbović i direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković. Bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U subotu smo objavili i kako je poziv izostao sa adresa predsjednika Opštine Vraneša i ministra zdravlja Šimuna... Nakon našeg tekst, prvo je Šimun, u neđelju, tokom obilaska u bolnici dr Tursumovića, zahvalio Loju na na hraborom činu, a juče ga je ugostio i Vraneš. Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao, kako oni kažu, oštećeni. Niko nije pomenuo da je život ljekaru spasio čovjek koji se zatekao u hodniku Doma zdravlja i koji je napadača, zajedno sa još dvojicom momaka, kako nam je ispričao, držao dok nije stigla policija – pet-šest minuta kasnije. A policija je saopštila da su uhapsili napadača, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića"> <figcaption>Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  Dr Tursumović uspješno se oporavlja u pljevaljskoj bolnici. Imao je više ubodnih rana u na leđima, grudnom košu i po rukama. Pokušao je da otme nož napadaču, ali bezuspješno. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović danas, vjerovatno, ne bi bio živ. Vukašinović se tereti za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

Kaćuša Krsmanović

Vraneš i ministar Šimun obećavaju Loju posao

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Studentska reprezentacija Crne Gore boravi u Val di Zondu, u Italiji, gdje će u narednih pet dana učestvovati na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u zimskim sportovima.
Boje Crne Gore na ovom prestižnom takmičenju braniće Anastasija Vukasović i Petar Kasom, koji će se 16. i 17. decembra takmičiti u disciplinama veleslalom i slalom, dok je 18. decembra planiran njihov nastup u timskom veleslalomu.
Sa sportistima u Italiji borave selektorka Marina Kosić Radović i trener Pavle Kasom.
Učešće na Evropskom univerzitetskom prvenstvu predstavlja značajnu priliku da crnogorski studentski sportisti još jednom dostojno predstave državu na međunarodnoj sceni, ali i potvrdu kontinuiranog i kvalitetnog rada Studentskog sportskog saveza Crne Gore, koji kroz svoje aktivnosti afirmiše sport među mladima i omogućava im nastupe na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima.
Predsjednik Studentskog sportskog saveza Crne Gore Zoran Medenica istakao je da je nastup crnogorskih studenata na ovom prvenstvu veliki uspjeh i pokazatelj pozitivnog razvoja studentskog sporta u Crnoj Gori.
– Anastasija Vukasović i Petar Kasom imaju priliku da na međunarodnoj sceni odmjere snage sa najboljim evropskim studentima i na najbolji način predstave svoju zemlju i univerzitete koje predstavljaju. Studentski sportski savez Crne Gore nastaviće da pruža snažnu podršku mladim sportistima, jer vjerujemo da su ulaganje u studentski sport i stvaranje uslova za nastupe na međunarodnim takmičenjima ključni za njihov dalji razvoj i afirmaciju Crne Gore u evropskim sportskim okvirima – poručio je Medenica.

Crnogorski studenti skijaši na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u Italiji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je čestitku povodom praznika Hanuke, poručivši da neugasiva svjetlost ovog praznika simbolizuje istrajnost, posvećenost i nepokolebljivu snagu vjere, koja i u najtežim trenucima pruža osjećaj nade, sigurnosti i blagostanja.
U objavi na mreži X, iz Kabineta predsjednika Crne Gore istaknuto je da je jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan dio kulturnog i vjerskog mozaika države, na koji se s ponosom gleda.
– Jevrejska zajednica u Crnoj Gori neizostavan je dio kulturnog i vjerskog mozaika na koji smo ponosni, a koji ćemo i u predstojećem periodu nastaviti da gradimo na principima povjerenja, uvažavanja i razumijevanja – navodi se u objavi.
Milatović je poželio da svjetlost i toplina menore donesu mir i radost, uputivši čestitke svim pripadnicima jevrejskog naroda u Crnoj Gori povodom praznika Hanuke.

Milatović čestitao Hanuku: Jevrejska zajednica važan dio crnogorskog društva

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: posao