Klub odbornika Demokratske partije socijalista u SO Berane je u skupštinsku proceduru uputio prijedlog odluke o finansijskoj podršci nezaposlenim trudnicama i porodiljama i odluku o sufinansiranju troškova svečane večeri za učenike i učenice srednjih škola.
Od predsjednice Skupštine opštine zahtijevali su da se ove odluke uvrste u dnevni red prve redovne sjednice.
- Predložena Odluka o finansijskoj podršci nezaposlenim trudnicama i porodiljama usmjerena je na zaustavljanje negativnih demografskih kretanja i podsticanje nataliteta, naročito među najranjivijim kategorijama stanovništva. Odlukom se predviđa da nezaposlene trudnice od 12. nedjelje trudnoće, kao i nezaposlene porodilje do navršene prve godine života djeteta, ostvaruju pravo na mjesečnu finansijsku podršku u iznosu od 450 eura. Za porodilje koje rode dvoje, troje ili više djece, ovaj iznos bi se uvećavao za dodatnih 150 eura po djetetu - precizirali su u beranskom DPS-u.
Time se, kako su kazali, šalje jasna poruka da nezaposlenost ne smije biti prepreka roditeljstvu, niti razlog za njegovo odlaganje.
- Nakon sprovođenja svih skupštinskih procedura i usvajanja, predviđeno je da odluka stupi na snagu 1. januara 2026. godine, u skladu sa prijedlogom koji je dostavljen - naveli su u DPS-u Berane.
Cilj predložene Odluke o sufinansiranju troškova svečane večeri za učenike i učenice srednjih škola sa teritorije opštine Berane je, kažu, pružanje konkretne podrške mladima tako što će opština Berane finansirati troškove organizacije svečane večere u iznosu do 35 eura po učeniku/učenici.
Izvjestioci po ovim tačkama Dnevnog reda biće odbornice Demokratske partije socijalista u SO Berane Rosa Boričić i Mirjana Babić.
- Na kraju, predložene odluke predstavljaju samo dio inicijativa koje naš odbornički klub pokreće, uvijek vođen isključivo interesima građanki i građana Berana. Želimo da vjerujemo da će ove mjere naići na podršku i kod ostalih odbornika i odbornica u lokalnom parlamentu, jer kada se odlučuje o pitanjima važnim za građane i građanke, političke razlike i lične sujete bi trebalo da budu ostavljene po strani - zaključili su odbornici DPS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Berane predlaže finansijsku podršku nezaposlenim trudnicama i porodiljama i sufinansiranje svečane večeri za srednjoškolce

Ministarstvo zdravlja iniciralo je formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i Evropske unije (EU), koja će se baviti slučajem smrti porodilje Drite Tafe, kazao je resorni ministar Vojislav Šimun.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Albanske alternative Iljira Čapunija o smrti Tafe i unapređenju uslova u bolnici u Ulcinju, rekao da je Ministarstvo zdravlja preduzelo zdravstveni i sanitarni nadzor u Opštoj bolnici (OB) Bar, kao i u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je Tafa preminula.
Šimun je rekao da je sprovedena obdukcija i da se čeka izvještaj.
- Inicirao sam formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i država EU, i očekujem da ćemo imati nepristrasan uvid u cijeli proces - rekao je Šimun.
On je kazao da to duguju porodici i javnosti.
Govoreći o porodilištu u Ulcinju, Šimun je rekao da su formirali Nacionalnu komisiju koja će se baviti unapređenjem stanja u tom porodilištu.
- Očekujem brzo izvještaj te komisije. Smatram da ulcinjsko porodilište treba osnažiti u tom pogledu - rekao je Šimun.
On je, odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista Nermina Abdića o potrošnji ljekova u Crnoj Gori, kazao da se tri puta godišnje revidira lista ljekova.
Šimun je kazao da su farmakoekonomskim mjerama izvršili uštede.
- Komora za citostatike dodatno će smanjiti trošak ljekova 15 do 20 odsto. Uvođenjem „track and trace“ sistema za ljekove dodatno će se omogućiti uštede - kazao je Šimun.
On je, govoreći o povećanju cijena ljekova, rekao da je, što se tiče cijene antibotika, ona manje-više ista.
- Ono što se u Crnoj Gori radi je uvođenje inovativne terapije. Konkretno, ukupno je uvedeno preko 20 inovativnih ljekova, za onkologiju je izdvojeno pola od toga - rekao je Šimun.
On je najavio da je u pripremi izmjena Zakona o ljekovima.
- Koji će ljekove van liste ograničiti cijenama. To je nešto što je moglo hiljadu puta da se uradi dosad. Umjesto 1,5 hiljada ljekova koji su već na listi, mi ćemo još hiljadu ograničiti cijenema - dodao je Šimun.
On je kazao da je planirano i da se omogući da se na tendere Montefarma jave i druge drogerije, a ne samo domaće, kako bi se smanjila mogućnost monopola.
- Nešto se štedi, ali se uglavnom prebacuje na inovativnu terapiju, kako bismo bili u korak sa državama kojima stremimo - rekao je Šimun.
Odgovarajući na pitanje Abdića o listama čekanja, Šimun je rekao da je sitacija dosta bolje nego ranije kada se na specijalističke preglede čekalo po više mjeseci, a na kontrolni pregled mjesec.
- Veliki problem je to što smo oslobodili termine, ali se pacijenti ne jave, ili završe pregled van sistema centralnog zakazivanja, ili bez uputa - rekao je Šimun.
On je kazao da prave transparentne liste kako bi da pacijentima pružili mogućnost da dobiju termin.
- Uveli smo i to da specijalisti zakazuju kontrolne preglede. Povećan je dopunski rad sa mjesec na tri. Sve to doprinosu boljoj organizaciji, ali činjenica je da u nekim segmentima moramo povećati kapacitete, ne samo ljudske nego i infrastrkturne - ukazao je Šimun.
On je rekao da će se dodatnom optimizacijom procesa i eliminacijom segmenta gdje se i do 50 odsto građana ne javi na pregled, dodatno skraćivati liste čekanja.
Odgovarajući na pitanje poslanike Vladimira Dobričanina o tome da li Ministarstvo zdravlja planira da uvede doprinose za zdravstvo, odnosno plaćanje zdravstvenog osiguranja i na koji način, Šimun je rekao da je Dobričanin glasao za Evropu sad 1 koja je pokazala da je aktuelni model održiv.
- Ne finansiramo se više iz doprinosa i to je olakšica za građane, a sa druge strane imamo bolju poresku politiku - kazao je Šimun.
To je, kako je naveo, model koji se primjenjuje i u drugim zemljama Evrope.
- Činjenica je da smo imali nekoliko sastanaka sa Svjetskom zdravstvenom organizacjom (SZO), sa ekspertima za planiranje budžeta, gdje je ovaj model pohvaljen. Model je otporniji na eventualne fluktuacije u smislu stope zaposlenosti, ukoliko bi došlo do povećanja stope nezaposlenosti ovaj sistem je u odnosu na njega otporniji - rekao je Šimun.
On je kazao da je proteklih godina budžet Ministarstva rastao.
- Kroz Evropu sad 2 dodatno smo osnažili plate. Svi parametri, uz pohvalu SZO, ne ukazuju na nestabilnost u tom pogledu nego na održiv sistem - rekao je Šimun.
Na pitanje poslanice Građanskog pokreta URA Ane Novaković o gradnji Klinike za hematologiju, Šimun je rekao da je u toku dopuna projekta.
- Završava se ta procedura u novembru, a u prvom kvartalu iduće godine raspisujemo tender za izgradnju klinike i nabavku PET skenera. Projekat je vrijedan 15 miliona, a sam skener 2,5 miliona eura, uz kontribuciju Ministarstva od oko 750 hiljada eura - kazao je Šimun.

Šimun: Stručnjaci iz regiona i EU baviće se slučajem preminule porodilje

Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju porodilja Drite Tafa i Asmire Alošević ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima, saopštio je direktor te bolnice Igor Karišik.
Iz bolnice Bar saopštili su da se sve procedure u bolnici sprovode stručno i profesionalno, da, kako tvrde ,,ishitrene izjave od strane različitih subjekata unijele su nemir i nepovjerenje kod građana, te da nakon ozbiljnog pristupa žele da govore jezikom struke."&nbsp;
Karišik je, u svoje i ime članova kolektiva, izjavio saučešće porodici preminule pacijentkinje Drite Tafić.
- Sve nas je pogodila vijest o njenoj smrti i učestvujemo u žalosti sa njenom porodicom. Razlog što nismo do sada davali izjave je taj što smo htjeli da provjerimo sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju, uzmemo izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafić i Asmire Alošević. Nakon toga organizovan je sastanak komisije za kontrolu kvaliteta u našoj bolnici i doneseni su zaključci i formirani izvještaji koji su poslati nadležnim institucijama - istakao je on u saopštenju za javnost.
U saopštenju je naveo i šta je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila u vezi toka liječenja Drite Tafa.
- Komisija za kontrolu kvaliteta zaključe na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju da su u liječenju ove pacijentkinje ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa tenutno važećim protokolima. &nbsp;I pored činjenice koju smo konstatovali da je pacijentkinja tokom operacije u OB Bar imala komplikaciju podvezivanja desnog uretera i zbog čega je upućena u KCCG. Obzirom da se pacijentkinja nakon izlaska iz KCCG nije javljala u barsku bolnicu, teško možemo da nađemo vezu odnosno razionalne i objektivne razloge zašto pacijentkinja koja je operisana carskim rezom prije mjesec ipo dana odnosno šest nedjelja egzitirala u KCCG, s obzirom da nije rađena obdukcija te nemamo obdukcioni nalaz - naglasio je on.
On tvrdi da se ve procedure u bolnici se sprovode stručno i profesionalno.
Pacijentkinji Driti Tafić je, kako kaže, nakon pregleda 13. septembra indikovan i urađen hitni, treći carski rez i desna adneksektomija.
- Odmah sutradan je prepoznata komplikacija , sumnja na podvezivanje desnog uretera, odrađena dijagnostika i nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u ovu ustanovu tercijarnog nivoa radi daljeg liječenja. Nakon perioda liječenja je bila otpuštena kući te se kasnije javila u klinički centar na zakazanu intervenciju gdje je urađena procedura nakon koje je na žalost pacijentkinja preminula. U pomenutom periodu nije se javljala na preglede u Opštu bolnicu Bar - naveo je Karišik.
Stoga je demantovao prvobitne informacije da je pacijentkinja preminula u barskoj bolnici.&nbsp;
- Naime mjesec i po dana nakon upućivanja u Klinički centar je došlo do smrtnog ishoda. Komplikacije su na žalost sastavni dio medicine, naročito hirurških procedura - istakao je Karišik.
U uvom slučaju je, ističe on, komplikacija brzo prepoznata i pravovremeno je reagovano.
- Da nije bilo prepoznavanja komplikacije radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema - naznačio je Karišik.
Potom je naveo da je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila, na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju, da su i u liječenju pacijentkinje Alošević ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.
- Zbog krvarenja koje se i pored odgovarajuće terapije nije stbilizovalo zbog sumnje da se radi o poremećaju koagulacije, pacijentkinja se upućuje u KCCG na dalje liječenje u pratnji dežurnog anesteziologa - dr Dragaš, dežurnog specijalizanta ginekologije- dr Kolašinac, glavne sestre porodilišta - Ivane Prelević i pripravnog anestetičara - Šoškić Dražena. I pored prijedloga dežurnog anesteziologa da se pacijentkinja primi u jedinicu intenzivog liječenja, pacijentkinja se prima na Odjeljenje humane reprodukcije - rekao je Karišik.
On je saopštio da je Alošević primljena u barsku bolnicu 10. septembra i da je nakon pregleda indikovan i urađen hitan carski rez.
- U postoperativnom periodu je primjećeno izraženije i neuobičajeno krvarenje koje se javilo dva sata nakon završene operacije, oko 15h i nije adekvatno reagovalo na primjenjenu terapiju. Zbog osnovane sumnje i bojazni da je koagulopatija uzrok pojačanog krvarenja, pacijentkinja je nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u isti oko 18 časova, gdje je nastavljeno liječenje. Od trenutka operacije do transporta, pacijentkinja se nalazila u jedinici intenzivno liječenja bolnice Bar. Prema postojećim informacijama ona se i dalje nalazi na bolničkom liječenju u KCCG i nadamo se njenom brzom oporavku - istakao je Karišik.
Prema njegovim riječima, nadležni ginekolozi, kad je u pitanju zdravstveno stanje obje pacijentkinje, interesovali i kontaktirali kolege iz Kliničkog centra.
- Interesovanje za zdravstveno stanje i dalji tok liječenja pacijenata koji se upute na dalje liječenje u druge ustanove je uobičajeno. Nadležne institucije će obaviti detaljnu istragu i utvrditi istinu te se nadamo da ćemo po završenim procedurama saznati zvanične rezultate - saopštio je Karišik.

Barska bolnica: U liječenju dvije porodilje ispoštovali smo sva medicinska načela i pravila

Ministar zdravlja Vojislav Šimun je prije deset dana, odnosno 7. oktobra izdao uputstvo svim domovima zdravlja u Crnoj Gori da hitno obustave izdavanja izvještaja za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad licima koja koriste porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo.
U dokumentu koji je adresiran na direktore domova zdravlja navodi se da je riječ o pravima koja su u nadležnosti Ministarstva socijalne zaštite brige o porodici i demografije, te da je to ministarstvo o svemu obaviješteno, odnosno da mu je upućena inicijativa za izmjenu ovog pravilnika.
Međutim kako nezvanično saznaje M portal, ovo ministarstvo još uvijek nema uredbu kojom bi regulisalo pitanje doznaka za bolovanje porodiljama i osobama koje su na roditeljskom odsustvu.
Tako su se porodilje i osobe na roditeljskom odsustvu našli u “procjepu zakona” i evidentno imaju problem da ostvare svoja prava. Porodilja koja se javila redakciji M portal kazala je da žene koje se sada porađaju nemaju gdje da traže doznake jer doktori po naređenju ministra ne mogu da izdaju doznake. 
- Izvršena je analiza pravnih propisa i utvrđena njihova pogrešna primjena u odnosu ne utvrđivanje privremene spriječenosti za rad licima koja koriste pravo na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo - navodi se u uputstvu koje je Šimun poslao domovima zdravlja.
On se u ovom slučaju poziva na Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju (Službeni list CG", broj 145/21), Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24 1 85/24), Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/2015), 56/16, 68/16, 1/17, 42/17, 50/17 59/21, 145/21, 3/23 i 48/) i Pravilniku o bližim uslovima za ostvarivanje os&gt;novnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite ("Službeni list CG", br. 43/20, 43/21, 76/21, 113/21, 79/23 i 58/24)
- Članom 11 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju naknada zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad propisana je kao jedno od prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja koje, u skladu sa članom 36 ovog zakona, imaju osiguranici iz člana 6 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona, ako nijesu ostvarili pravo na penziju, u skladu sa propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, ako su usljed bolesti ili povrede privremeno spriječeni za rad, stavljeni pod zdravstveni nadzor ili se nad njima sprovodi karantin ili kućna izolacija, izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u domaćinstvu, određeni da njeguju oboljelog člana uže porodice, spriječeni da rade zbog dobrovoljnog davanja krvi, organa, tkiva i ćelija i određeni za pratioca oboljelog lica upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u drugo mjesto, odnosno dok traje bolničko liječenje - navodi se u dokumentu koji potpisuje Šimun.
On dalje konstatuje da među navedenim razlozima nema porodiljskog niti roditeljskog odsustva jer ova prava uređuju propisi o radu o socijalnoj i dječjoj zaštiti i po tom osnovu ova lica koriste pravo na odsustvo sa rada.
Dodaje da Zakon o radu ("Službeni list CG", br. 74/19, 8/21, 59/21, 68/21, 145/21, 77/24 1 86/24) u odredbama čl. 17, 102, 126, 127, 137 bliže uređuje ova prava, kao prava koja zaposleni ostvaruju ne osnovu ovog zakona, a u vezi ostvarivanja prava iz socijalne i dječje zaštite, saglasno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti ("Službeni list CG", br. 27/13, 1/15, 42/2015), 563 66/16, 1/17, 42/17, 50/17, 59/21, 145/21, 3/23 148/).
- Medutim, Pravilnik o bližim uslovima za ostvarivanja osnovnih materijalnih davanja iz socjalne i dječje zaštite ("Službeni is: CG", br. 43/20, 43/21, 76/21, 113/21, 79/23 1 58/24) sadrži odredbu koja propisuje obavezu zaposlenog lica da nadležnom centru za socijalni rad između ostalog dostavi i dokaz o privremenoj spriječenosti za rad. Ova odredba koja je nezakonita, dovela je do pogrešne prakse i izdavanja izvještaja o privremenoj, spriječenosti za rad licima koja koriste pravo na odsustvo na osnovu propisa o radu i socjalnoj i dječjoj zaštiti a ne na osnovu Zakona o obaveznom zdravstvenom osigurenju iz razloga propisanih članom 36 ovog zakona - ističe ministar zdravlja Šimun.
Pomenuti navodi upućuju na zaključak da tri posljednje vlade, Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića nijesu postupale u skladu sa zakonom, jer Ministarstvo zdravlja tek sada ukazuje na to da je zaposleni obavezan da nadležnom centru za socijalni rad pored ostalog dostavi i dokaz o privremenoj spriječenosti za rad. 
Šimun naglašava i da je o svemu pomenutom obaviješteno resorno Ministarstvo socijalne zaštite, brige o porodici i demografije, kome je upućena inicijativa za izmjenu ovog pravilnika.
No on takođe tvrdi da izmjena Pravilnika ne sprečava Ministarstvo zdravlja da ukaže na ovaj problem i izda uputstvo za postupanje Domovima zdravlja, da izabrani doktori odmah prekinu nezakonito utvrđivanje privremne spriječenosti za rad zdravim licima, koja odsustvo koriste sa drugim propisima.
- Iz navedenih razloga, dužni ste da izabranim doktorima hitno naložite obustavu izdavanja izvještaja za obračun naknade zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad licima koja koriste porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo - zaključuje Šimun u dopisu domovima zdravlja.

Šimun ukinuo naknade zarada porodiljama

Led i ledena kiša u četvrtak ujutro zaustavili su sve polaske na Aerodromu Berlin Brandenburg (BER), saopštili su zvaničnici, javlja agencija Anadolija.
- Trenutno se na BER-u ne odvijaju polijetanja zbog vremenskih uslova - saopštio je aerodrom na svojoj veb-stranici. Otkazano je i nekoliko dolaznih letova.
Zvaničnici aerodroma savjetovali su putnicima da očekuju otkazivanja i značajna kašnjenja i pozvali ih da prije polaska na aerodrom provjere status svojih letova kod aviokompanija.
Njemačka nacionalna meteorološka služba, Njemačka meteorološka služba (Dojče Vetterdinšt – DWD), izdala je upozorenja o visokom riziku od klizavih uslova u Berlinu zbog ledene kiše i leda. Građanima je upućen poziv na izuzetan oprez, uz savjet da izbjegavaju nepotrebne aktivnosti na otvorenom i putovanja automobilom, zbog ozbiljnih bezbjednosnih rizika.
Berlinska mreža javnog prevoza takođe je pretrpjela poremećaje usljed vremenskih prilika. Linije metroa U2 i U3 bile su prekinute na nadzemnim dionicama, dok je saobraćaj na više linija gradske željeznice S-Ban bio poremećen.
Njemački nacionalni željeznički operater Njemačke željeznice (Dojče Ban) prijavio je otkazivanja i kašnjenja, posebno na brzoj liniji InterSiti ekspres (ICE) između Berlina i Hanovera.

Zbog leda otkazani svi polasci na aerodromu u Berlinu

Identitetska pitanja u Crnoj Gori ponovo su otvorena.
Pitanja jezika, državljanstva i zastave pokrenula je prosrpska Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak u evropskim integracijama.
I zbog njih je napustila vladu, čiji opstanak zbog toga ipak nije ugrožen. 
Vlada, premijera Milojka Spajića, ima parlamentarnu većinu i bez DNP.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocjenjuje za RSE da izazivanje političke nestabilnosti i problematizovanje identitetskih pitanja imaju za cilj da potencijalno zakomplikuju proces evropskih integracija.
- Mislim da je više u pitanju uticaj iz Beograda, nego što je zaista potreba da se sada ova pitanja stavljaju u prvi plan - rekla je ona.
DNP, &nbsp;blizak zvaničnom Beogradu, izašao je 30. januara iz vlade, nakon što se ona nije izjasnila o zahtjevima te stranke o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe su izašli iz gradske vlasti u Podgorici.
DNP je tražio ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog i donošenje Zakona o državljanstvu, koji bi omogućio dvojno državljanstvo bez prava glasa za one koji žive u Srbiji a porijeklom su iz Crne Gore.
Zahtijeva i izmjenu propisa o državnim simbolima da bi crveno-plavo-bijela trobojka bila proglašena narodnom zastavom i isticala se zajedno sa državnom zastavom Crne Gore.
Ta trobojka je bila definisana kao zastava u Ustavu Kneževine Crne Gore iz 1905.
<h2>Šta su pokazali rezultati popisa stanovništva?</h2>
Nakon objave rezultata popisa stanovništva u oktobru 2024, prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori. 
 U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom.
Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 posto. 
 Na popisu se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi.
Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.
Prosrpske stranke u Crnoj Gori su nakon objavljivanja rezultata popisa tražile da srpski jezik bude službeni.
Međutim, potom je unutar vladajuće koalicije dogovoreno da se ne pokreću identitetska pitanja kako ne bi kočila završnicu evropskih integracija.
Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad (PES), Demokratska Crna Gora (DCG), Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija (NSD), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa i Albanski forum.
<h2>Zašto je ambasador Srbije pozvan na razgovor?</h2>
Istog dana kada je DNP izašao iz vlade, zvanična Podgorica pozvala je na razgovor ambasadora Srbije Nebojšu Rodića zbog objave o srpskom jeziku.
Na nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ kojim govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore ocijenilo je da je to „neprimjeren način komentarisanja statusa srpskog jezika“ u toj zemlji.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je da je sve „pogrešno protumačeno“.
To ministarstvo je navelo da je riječ o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se „nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je uz zdravu dozu humora, ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik dio identiteta značajnog broja građana Crne Gore“.
- Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svjesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja - navelo je ministarstvo u Beogradu.
U objavi Kancelarije Vlade Srbije korišćen je insert iz poznate animirane američke serije na kome se jedan od glavnih likova skriva u žbunje.
Snimak je objavljen uz poruku „Crna Gora upitana zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana“, uz konstataciju da je to jezik većine prema posljednjem istraživanju.
Na čelu Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije nalazi se Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
<h2>Otvaranje "zatvorenih" tema</h2>
Profesor u penziji beogradskog Univerziteta i nekadašnji političar Žarko Korać kaže da Milan Knežević, uživajući punu podršku Beograda, pokušava da ostvari neki značajniji politički rezultat u Crnoj Gori.
- To sad već postaje prilično jasno da je Beograd vrlo nervozan što Crna Gora mnogo većom brzinom ide u evropske integracije, a Srbija je prije više od tri godine prestala da ide tim putem- naveo je Korać.
Crna Gora se smatra liderom među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, dok Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od decembra 2021.&nbsp;
Crnoj Gori je ostalo da zatvori još 20 od 33 poglavlja u pregovorima.
Milan Knežević je za beogradske provladine medije odbacio navode da se konsultovao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da mu je on rekao šta da radi.
Takođe je iznio tvrdnju da se Srbi u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju svojih prava i da je neophodna institucionalna borba za njihovu punu ravnopravnost.
Prema navodima crnogorskih medija, premijer Milojko Spajić izjavio je 29. januara da je mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje Skupština Crne Gore.
DNP je 2. februara podnio Skupštini Crne Gore dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti sa predlogom o korišćenju i isticanju narodne istorijske zastave sa crveno-plavo-bijelom bojom.
Takođe su najavili i podnošenje izmjena Zakona o državljanstvu.
Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem djelovanju koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Uoči razgovora Knežević je poručio da je malo čudno da dio koalicije bude u vlasti, a dio u opoziciji.
Tu koaliciju čine DNP i NSD.
- U ovom trenutku predsjednik Skupštine Mandić ima daleko veći uticaj kao predstavnik jedne od srpskih stranaka, nego što je Knežević- smatra Korać.
<h2>Kakvi će biti efekti poteza DNP?</h2>
Docentkinja Nikoleta Đukanović kaže da stranke iz koalicije nemaju saglasnost oko identitetskih pitanja, odnosno da imaju različite interese ili makar različite puteve kako da dođu do tog cilja.
- Da postoji bolja sinhronizacija možda između DNP, Mandićeve stranke, SNP i drugih partija koje su ostale u vladi, onda bi to bio jedan značajan alarm ne samo u kontekstu novih parlamentarnih izbora, nego ukupne političke situacije- smatra ona.
Pošto, kako dodaje, to nije slučaj, može se „lako naći neko rješenje koje će ovu vladu održati“.
Crnu Goru očekuju opšti izbori 2027. godine.

Srpski jezik dijeli vlast u Crnoj Gori

Pjevačica Anđela Vranić, poznatija kao Lores, jedna je od učesnica nacionalnog izbora za predstavnika Srbije na 70. jubilarnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije. Na Beoviziji će se predstaviti numerom "Unseen", koja nosi snažnu ličnu poruku.
Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Lores je istakla da nije ni sanjala da će se naći na beovizijskoj sceni, te da se sve dogodilo potpuno spontano, nakon njenog povratka iz Amerike.
Provela je pet mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama, a po povratku je, kako kaže, dobila informaciju da postoji mogućnost da nastupi na Beoviziji. Upravo u tom periodu nastala je i pjesma „Unseen“, u saradnji sa kompozitorom Rubenom Papianom.
- Ja sam u Americi piskarala neke svoje tekstove, inače ne znam da pišem poeziju, pišem sve u prozi i onda tako molim ljude, moje kolege da mi to sastave u neki tekst koji bi bio ok za pjesmu. Tako se i desilo ovoga puta, upoznala sam kompozitora ove numere Rubena Papiana i sa njim u komunikaciji dala te neke svoje spise, a on je iz tih tekstova i tih informacija koje je izvukao iz mene sastavio ovaj tekst - ispričala je Lores.
Dodaje da je pjesma duboko lična, ali i univerzalna, jer se odnosi na osjećaj koji je svima poznat.
- U suštini tekst jesam stvarno ja, a mislim da je to svako u ovim godinama, možda postoji i u nekim tridesetim, jer svi smo mi u nekom trenutku života neviđeni i "Unseen" je neka borba koju svako od nas u jednom trenutku života vodi, možda čak i neprekidno, samo naviknemo da živimo sa tim - rekla je ona.
Lores ističe da se njen nastup na Beoviziji, kako je čula i od ostalih takmičara, dogodio neočekivano i bez velikih planova.
- Prvi put sada sjedim i gledam spot, nijesam ga odgledala nijednom do sada, sada pod pritiskom, to je valjda zbog treme, jer ovo je ipak velika stvar - zaključila je Lores.

Lores: "Unseen" je borba koju svako od nas vodi

Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Tag: porodilje