Tužioci u Nikšiću su nasilje u porodici kvalifikovali kao prekršaj, iako su, kako je ocijenio Operativni tim Vlade, postojali jasni elementi krivičnog djela. Oni su uočili i propuste u radu centara za socijalni rad, policije i sudova.
U izvještaju koji je objavila Vlada Crne Gore, navodi se da je Operativni tim u periodu od 1. aprila do 1. oktobra 2025. kontinuirano pratio i analizirao institucionalno postupanje u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici, uz fokus na unaprjeđenju efikasnosti i odgovornosti sistema zaštite.
Precizira se da je razmatrano 16 slučajeva koji uključuju različite oblike porodičnog nasilja i nasilja nad ženama.
Izvještaj opisuje da je Tim bio u komunikaciji sa policijom, centrima za socijalni rad, tužilaštvima, sudovima i ministarstvima, kako bi pribavio informacije, inicirao nadzore i pratio realizaciju preporuka.
Navode da je po prvi put korišćena nadležnost Komisije za nadzor u socijalnoj i dječjoj zaštiti, i iniciran postupak ispitivanja postupanja u predmetu A.P.
- Operativni tim inicirao je održavanje sastanka sa ministrom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s ciljem jačanja saradnje između Operativnog tima i Ministarstva, sistemskog sagledavanja problema u funkcionisanju centara za socijalni rad i drugih institucija u slučajevima nasilja, kao i razmjene podataka i zajedničkog planiranja mjera za unapređenje institucionalnog odgovora. Do dana podnošenja izvještaja, sastanak nije realizovan jer ministarstvo nije odgovorilo na zahtjev tima- istaknuto je u dokumentu.
Kada su u pitanju centri za socijalni rad, Operativni tim primjećuje propuste.
- Primijećen je formalistički i reaktivan pristup, umjesto postupanja u skladu sa zakonom propisanim nadležnostima. Pojedini centri i dalje ne postupaju u duhu Istanbulske konvencije i nacionalnog Protokola o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici, te žrtve dovode u situacije retraumatizacije i reviktimizacije- navodi se u dokumentu.
Ovo se ogleda u praksama poput zajedničkih razgovora sa žrtvama i učiniocima nasilja, što izaziva dodatni stres i opasnost za žrtve.
Navode i da u CSR Podgorica, roditelji bivaju tretirani kao ravnopravne strane čak i onda kada su postojali dokazi o nasilju.
Najvažniji nalaz odnosi se na tužilaštva.
- Pojedini tužioci (u konkretnom ODT u Nikšiću) djela nasilja u kojima su postojali jasni elementi krivičnog djela kvalifikovali kao prekršaje. Neki slučajevi nasilja bez osnova su procesuirani kroz prekršajni postupak, zbog činjenice da je cijenjen jedan konkretni incident nasilja, a ne širi kontekst nasilja, njegov kontinuitet i istorija koji su ukazivali na mogućnost ponavljanja nasilja i visok rizik po žrtvu i dijete- naveli su u dokumentu.
Sudovi su uočeni kao spori te je konstatovano da su prva ročišta u pojedinim predmetima održavana i nekoliko mjeseci nakon podnošenja prijave.
Takvo kašnjenje umanjuje zaštitni efekat zakonom propisanih mjera i može ugroziti djecu u situacijama roditeljskog kontakta sa nasilnim roditeljem.
Operativni tim zaključuje da je potrebno jačanje odgovornosti institucija, povećanje efikasnosti zaštite žrtava, unapređenje međusektorske koordinacije i komunikacije, te sistemsko praćenje primjene zaštitnih mjera i preporuka u svim institucijama uključenim u zaštitu žrtava nasilja.
Tim naglašava važnost stalnog nadzora, edukacije i unapređenja institucionalnih procedura da bi zaštita žrtava bila pravovremena, cjelovita i efikasna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Propusti tužilaštva u Nikšiću: Porodično nasilje završilo kao običan prekršaj

Službenici policije su, nakon poziva od strane ženskog lica preko dežurne službe u Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, da se njen suprug nalazi u alkoholisanom stanju te da je naoružan i upućuje joj riječi zbog kojih se osjeća ugroženo, preduzeli hitne aktivnosti na lociranju lica i sprečavanju eventualnih posljedica porodičnog nasilja, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su pojasnili iz policije, dolaskom na lice mjesta zatečen je S.J. i njegova supruga, dok su policijski službenici preduzeli hitne preventivne mjere i radnje, gdje su pregledom objekta i detaljnom širom pretragom terena u cilju pronalaska vatrenog oružja, u šumskom predjelu u blizini porodične kuće, pronašli dvije puške marke Zastava, od kojih jedna sa metkom u cijevi, kao i 24 komada municije.
- Takođe, sprovodeći preventivne aktivnosti u odnosu na ovaj slučaj, policija je i u Baru, izvršila pretres stana koji u ovom gradu koristi S.J. i ovom je prilikom oduzeta puška marke Zastava i jedan komad municije- kazali su iz policije.
Kako su dodali, od oba lica su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje prikupljena obavještenja na okolnosti događaja, nakon čega je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju te će nakon ocjene spisa predmeta dati nalog policiji za dalje postupanje, dok će oduzeto oružje biti predmet odgovarajućeg postupka.

Bijelo Polje: Nakon prijave o porodičnom nasilju pronađene i oduzete puške i municija

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata licu F.F., zbog osnovane sumnje da izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz ove institucije.
- Osumnjičeni je ušao u porodičnu kuću porodice B. u Podgorici, gdje je prijetio supruzi D.F.,kao i svastici N.B.i tašti ,M.B. rekavši im „neće se ovo na dobro završiti,sve ću vas pobiti“, nakon čega je oštećenu D.F.-svoju suprugu, udario šakom u predjelu lica- kazali su iz Tužilaštva.
Ovo lice je već prekršajno odgovaralo zbog prekršaja na štetu supruge.

Uhapšen Podgoričanin: Udario suprugu i prijetio njoj, svastici i tašti da će ih pobiti

Novinar Nebojša Redžić uhapšen je u Podgorici zbog optužbi za porodično nasilje - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Bivši novinar dopisnik Glasa Amerike se, kako navode, tereti za porodično nasilje na štetu supruge I. R, a u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore (Nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici).
Redžić je dugogodišnji novinar.

Uhapšen novinar Nebojša Redžić, osumnjičen za porodično nasilje

Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću odredio je zadržavanje R.L. zbog sumnje da je prijetio da će ugroziti život supruge i kćerke.
- Postoji osnovana sumnja da je R.L. 27. septembra 2024. godine u porodičnoj kući u Nikšiću, prijetnjom da će napasti na život i tijelo supruge i kćerke, ugrozio njihovu sigurnost - kazali su u nikšićkom ODT-u.
On se sumnjiči da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Nikšićaninu zadržavanje zbog sumnje da je prijetio da će ugroziti živote supruge i kćerke

Led i ledena kiša u četvrtak ujutro zaustavili su sve polaske na Aerodromu Berlin Brandenburg (BER), saopštili su zvaničnici, javlja agencija Anadolija.
- Trenutno se na BER-u ne odvijaju polijetanja zbog vremenskih uslova - saopštio je aerodrom na svojoj veb-stranici. Otkazano je i nekoliko dolaznih letova.
Zvaničnici aerodroma savjetovali su putnicima da očekuju otkazivanja i značajna kašnjenja i pozvali ih da prije polaska na aerodrom provjere status svojih letova kod aviokompanija.
Njemačka nacionalna meteorološka služba, Njemačka meteorološka služba (Dojče Vetterdinšt – DWD), izdala je upozorenja o visokom riziku od klizavih uslova u Berlinu zbog ledene kiše i leda. Građanima je upućen poziv na izuzetan oprez, uz savjet da izbjegavaju nepotrebne aktivnosti na otvorenom i putovanja automobilom, zbog ozbiljnih bezbjednosnih rizika.
Berlinska mreža javnog prevoza takođe je pretrpjela poremećaje usljed vremenskih prilika. Linije metroa U2 i U3 bile su prekinute na nadzemnim dionicama, dok je saobraćaj na više linija gradske željeznice S-Ban bio poremećen.
Njemački nacionalni željeznički operater Njemačke željeznice (Dojče Ban) prijavio je otkazivanja i kašnjenja, posebno na brzoj liniji InterSiti ekspres (ICE) između Berlina i Hanovera.

Zbog leda otkazani svi polasci na aerodromu u Berlinu

Identitetska pitanja u Crnoj Gori ponovo su otvorena.
Pitanja jezika, državljanstva i zastave pokrenula je prosrpska Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića u trenutku kada Crna Gora ostvaruje značajan napredak u evropskim integracijama.
I zbog njih je napustila vladu, čiji opstanak zbog toga ipak nije ugrožen. 
Vlada, premijera Milojka Spajića, ima parlamentarnu većinu i bez DNP.
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocjenjuje za RSE da izazivanje političke nestabilnosti i problematizovanje identitetskih pitanja imaju za cilj da potencijalno zakomplikuju proces evropskih integracija.
- Mislim da je više u pitanju uticaj iz Beograda, nego što je zaista potreba da se sada ova pitanja stavljaju u prvi plan - rekla je ona.
DNP, &nbsp;blizak zvaničnom Beogradu, izašao je 30. januara iz vlade, nakon što se ona nije izjasnila o zahtjevima te stranke o identitetskim pitanjima i dogovoru oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe su izašli iz gradske vlasti u Podgorici.
DNP je tražio ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog i donošenje Zakona o državljanstvu, koji bi omogućio dvojno državljanstvo bez prava glasa za one koji žive u Srbiji a porijeklom su iz Crne Gore.
Zahtijeva i izmjenu propisa o državnim simbolima da bi crveno-plavo-bijela trobojka bila proglašena narodnom zastavom i isticala se zajedno sa državnom zastavom Crne Gore.
Ta trobojka je bila definisana kao zastava u Ustavu Kneževine Crne Gore iz 1905.
<h2>Šta su pokazali rezultati popisa stanovništva?</h2>
Nakon objave rezultata popisa stanovništva u oktobru 2024, prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori. 
 U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao službeni, a srpski jezik je u službenoj upotrebi zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom.
Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 posto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 posto. 
 Na popisu se 41,1 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci, a 32,9 odsto kao Srbi.
Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi.
Prosrpske stranke u Crnoj Gori su nakon objavljivanja rezultata popisa tražile da srpski jezik bude službeni.
Međutim, potom je unutar vladajuće koalicije dogovoreno da se ne pokreću identitetska pitanja kako ne bi kočila završnicu evropskih integracija.
Vladajuću koaliciju u Crnoj Gori sada čine Pokret Evropa sad (PES), Demokratska Crna Gora (DCG), Bošnjačka stranka, Nova srpska demokratija (NSD), Socijalistička narodna partija (SNP), Albanska alternativa i Albanski forum.
<h2>Zašto je ambasador Srbije pozvan na razgovor?</h2>
Istog dana kada je DNP izašao iz vlade, zvanična Podgorica pozvala je na razgovor ambasadora Srbije Nebojšu Rodića zbog objave o srpskom jeziku.
Na nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, navedeno je da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ kojim govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore ocijenilo je da je to „neprimjeren način komentarisanja statusa srpskog jezika“ u toj zemlji.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije odgovorilo je da je sve „pogrešno protumačeno“.
To ministarstvo je navelo da je riječ o objavi na neformalnom nalogu Vladine kancelarije koja se „nije bavila ustavnim ili pravnim poretkom Crne Gore, već je uz zdravu dozu humora, ukazala na opštepoznatu činjenicu da je srpski jezik dio identiteta značajnog broja građana Crne Gore“.
- Začuđuje da se takav sadržaj javno i oštrim tonom pogrešno tumači i svjesno izvlači iz konteksta i, pogotovo, da sadržaj sa društvene mreže dobija tretman međudržavnog pitanja - navelo je ministarstvo u Beogradu.
U objavi Kancelarije Vlade Srbije korišćen je insert iz poznate animirane američke serije na kome se jedan od glavnih likova skriva u žbunje.
Snimak je objavljen uz poruku „Crna Gora upitana zašto ne priznaje srpski jezik kojim govori 43 odsto njenih građana“, uz konstataciju da je to jezik većine prema posljednjem istraživanju.
Na čelu Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije nalazi se Arno Gujon, funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke, koji je u prošlosti imao veze sa ekstremnom desnicom u Francuskoj.
<h2>Otvaranje "zatvorenih" tema</h2>
Profesor u penziji beogradskog Univerziteta i nekadašnji političar Žarko Korać kaže da Milan Knežević, uživajući punu podršku Beograda, pokušava da ostvari neki značajniji politički rezultat u Crnoj Gori.
- To sad već postaje prilično jasno da je Beograd vrlo nervozan što Crna Gora mnogo većom brzinom ide u evropske integracije, a Srbija je prije više od tri godine prestala da ide tim putem- naveo je Korać.
Crna Gora se smatra liderom među zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, dok Srbija nije otvorila nijedno poglavlje od decembra 2021.&nbsp;
Crnoj Gori je ostalo da zatvori još 20 od 33 poglavlja u pregovorima.
Milan Knežević je za beogradske provladine medije odbacio navode da se konsultovao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da mu je on rekao šta da radi.
Takođe je iznio tvrdnju da se Srbi u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa problemima u ostvarivanju svojih prava i da je neophodna institucionalna borba za njihovu punu ravnopravnost.
Prema navodima crnogorskih medija, premijer Milojko Spajić izjavio je 29. januara da je mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje Skupština Crne Gore.
DNP je 2. februara podnio Skupštini Crne Gore dopune Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti sa predlogom o korišćenju i isticanju narodne istorijske zastave sa crveno-plavo-bijelom bojom.
Takođe su najavili i podnošenje izmjena Zakona o državljanstvu.
Knežević je najavio razgovor sa liderom Nove srpske demokratije (NSD) Andrijom Mandićem o daljem djelovanju koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Uoči razgovora Knežević je poručio da je malo čudno da dio koalicije bude u vlasti, a dio u opoziciji.
Tu koaliciju čine DNP i NSD.
- U ovom trenutku predsjednik Skupštine Mandić ima daleko veći uticaj kao predstavnik jedne od srpskih stranaka, nego što je Knežević- smatra Korać.
<h2>Kakvi će biti efekti poteza DNP?</h2>
Docentkinja Nikoleta Đukanović kaže da stranke iz koalicije nemaju saglasnost oko identitetskih pitanja, odnosno da imaju različite interese ili makar različite puteve kako da dođu do tog cilja.
- Da postoji bolja sinhronizacija možda između DNP, Mandićeve stranke, SNP i drugih partija koje su ostale u vladi, onda bi to bio jedan značajan alarm ne samo u kontekstu novih parlamentarnih izbora, nego ukupne političke situacije- smatra ona.
Pošto, kako dodaje, to nije slučaj, može se „lako naći neko rješenje koje će ovu vladu održati“.
Crnu Goru očekuju opšti izbori 2027. godine.

Srpski jezik dijeli vlast u Crnoj Gori

Pjevačica Anđela Vranić, poznatija kao Lores, jedna je od učesnica nacionalnog izbora za predstavnika Srbije na 70. jubilarnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije. Na Beoviziji će se predstaviti numerom "Unseen", koja nosi snažnu ličnu poruku.
Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Lores je istakla da nije ni sanjala da će se naći na beovizijskoj sceni, te da se sve dogodilo potpuno spontano, nakon njenog povratka iz Amerike.
Provela je pet mjeseci u Sjedinjenim Američkim Državama, a po povratku je, kako kaže, dobila informaciju da postoji mogućnost da nastupi na Beoviziji. Upravo u tom periodu nastala je i pjesma „Unseen“, u saradnji sa kompozitorom Rubenom Papianom.
- Ja sam u Americi piskarala neke svoje tekstove, inače ne znam da pišem poeziju, pišem sve u prozi i onda tako molim ljude, moje kolege da mi to sastave u neki tekst koji bi bio ok za pjesmu. Tako se i desilo ovoga puta, upoznala sam kompozitora ove numere Rubena Papiana i sa njim u komunikaciji dala te neke svoje spise, a on je iz tih tekstova i tih informacija koje je izvukao iz mene sastavio ovaj tekst - ispričala je Lores.
Dodaje da je pjesma duboko lična, ali i univerzalna, jer se odnosi na osjećaj koji je svima poznat.
- U suštini tekst jesam stvarno ja, a mislim da je to svako u ovim godinama, možda postoji i u nekim tridesetim, jer svi smo mi u nekom trenutku života neviđeni i "Unseen" je neka borba koju svako od nas u jednom trenutku života vodi, možda čak i neprekidno, samo naviknemo da živimo sa tim - rekla je ona.
Lores ističe da se njen nastup na Beoviziji, kako je čula i od ostalih takmičara, dogodio neočekivano i bez velikih planova.
- Prvi put sada sjedim i gledam spot, nijesam ga odgledala nijednom do sada, sada pod pritiskom, to je valjda zbog treme, jer ovo je ipak velika stvar - zaključila je Lores.

Lores: "Unseen" je borba koju svako od nas vodi

Finska je pozvala američke zvaničnike da buduća bezbjednosna jamstva za poslijeratnu Ukrajinu ne opisuju kao ona „nalik Članu 5 NATO-a“, jer bi to moglo potkopati ključnu klauzulu kolektivne odbrane Alijanse, piše Politico, pozivajući se na depešu Stejt departmenta.
U dokumentu se navodi da je finska ministarka vanjskih poslova Elina Valtonen tokom razgovora s američkim kongresmenima istakla da Rusiju vidi kao dugoročnu stratešku prijetnju, ali i upozorila na rizik sklapanja „slabog“ mirovnog sporazuma koji bi Ukrajinu ostavio ranjivom. Ipak, usprotivila se korišćenju formulacije koja bi bezbjednosne garancije za Ukrajinu dovela u vezu s Članom 5, naglasivši da mora postojati „vatreni zid“ između NATO-a i eventualnih bilateralnih obećanja Kijevu.
Član 5 predviđa da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, a aktiviran je samo jednom — nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.&nbsp;
Finski zvaničnici poručuju da pojam bezbjednosnog „jamstva“ shvataju krajnje ozbiljno i da još nijesu spremni na takvu obavezu, iako dugoročno podržavaju članstvo Ukrajine u NATO-u.
Bivši zvaničnici i analitičari upozoravaju da bi upotreba izraza „Član 5“, čak i u prenesenom značenju, mogla stvoriti pogrešan utisak o ulozi NATO-a, ali i političke probleme unutar država članica.&nbsp;
Postoji i bojazan da bi Rusija mogla testirati takve formulacije vojnim pritiscima, što bi otvorilo pitanja o kredibilitetu same Alijanse.
Finska, koja se NATO-u pridružila 2022. godine, zauzima čvrst stav prema Moskvi. Valtonen je poručila da „ne treba biti naivan“ i očekivati promjenu Rusije, posebno ako bi sankcije bile ublažene. U međuvremenu, mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije ostaju neizvjesni, a Moskva i dalje ne pokazuje spremnost na značajan ustupak.

Tag: porodicno-nasilje