Kada je u egipatskom Šarm el-Šeiku objavljeno da je postignut prekid vatre između izraelskih snaga i palestinskih frakcija predvođenih Hamasom, u Gazi je zavladala nevjerica, ali se pojavila i tiha nada.
Ljudi su izlazili iz šatora noseći ono malo što im je ostalo – bocu vode, dječju dekicu, plastičnu kesu s uspomenama. Mnogi su vjerovali da se vraćaju kući, ali su pronašli samo tišinu i prašinu. Kuće su nestale, čitavi kvartovi sravnjeni su sa zemljom, a ispod ruševina leže tragovi života koji je tu nekada postojao.
- Sve je bilo sivo, kao da je nestao svijet - kazala je Senija iz područja Al Šati u Pojasu Gaze.
Osim kuće, izgubila je muža i troje djece, a najstariji sin joj je živ samo zato što je davno otišao u Njemačku. Senijina priča jeste priča o sudbini stotina hiljada Palestinaca koji su imali život, porodicu i dom, a preko noći ostali bez ičega – u ovom okrutnom ratu koji je trajao više od dvije godine. Prekid vatre donio je mir, ali ne i sigurnost. U moru ruševina čovjek se ne može osjećati bezbjedno. Ipak, ljudi se vraćaju – ne zato što imaju gdje, već zato što nemaju kud drugo.
Na mjestima nekadašnjih kuća sada niču šatori u koje se sklanjaju hiljade porodica. Proći će još mnogo vremena prije nego što ponovo budu imali čvrst krov nad glavom. U šatorima se rađaju djeca, liječe rane, kuvaju posljednje zalihe hrane i traži voda. Noći su hladne, dani užareni, a svaka kap kiše pretvara se u borbu protiv blata i prokišnjavanja. Roditelji pokušavaju djeci da objasne zašto njihova soba više ne postoji, dok oni traže igračke ispod gomila kamenja.
Humanitarna pomoć i dalje sporo stiže u Gazu i to u ograničenim količinama. Uprkos ogromnom razaranju, život se ipak polako pokušava vratiti u normalu. Gotovo svi stanovnici Pojasa Gaze smješteni su u šatore i nastoje, koliko mogu, da održe bezbjednost i osnovne uslove za sebe i svoju djecu.
<h2>Stalna borba</h2>
Uprkos nedostatku osnovnih resursa, trude se da sebi stvore svakodnevnu rutinu. Sada je u toku borba za preživljavanje i prilagođavanje novim okolnostima – traže se načini da se u ruševinama pronađe makar neki izvor egzistencije.
Putem Skajpa Večernji list je razgovarao s nekoliko porodica koje su do prije dvije godine u Gazi imale lagodan život, a koje danas žive u šatorima. Porodica Al-Šetat odmah nakon proglašenja prekida vatre krenula je pješice prema svojoj četvrti Han Junis. Dani bježanja, skloništa i gladi bili su iza njih – barem su tako vjerovali. Ibrahim i njegova supruga Samira, sa svojih petoro djece, nijesu ni slutili da će se povratak pretvoriti u prekopavanje ruševina.
Put prema nekadašnjem domu vodio je, pričaju, preko ulica zatrpanih komadima betona, smrvljenim automobilima i tišinom težom od zvuka eksplozija.
- Djeca su mislila da će pronaći našu kuću – možda oštećenu, ali ipak kuću. Nijesu razumjela što znači "potpuno sravnjena" - priča za Večernji Samira dok stoji pred ostacima svog doma u Han Junisu.&nbsp;
Izraelska bombardovanja i raketiranja „preživio“ je samo betonski prag. Krov, zidovi, namještaj – sve je nestalo. Djeca su, kaže, nijemo gledala u ruševinu, a najmlađa Lejla upitala je: „Mama, gdje će sad spavati naši kreveti?“ Samira nije imala odgovor.
Ibrahim je od komada platna i starih metalnih šipki podigao improvizovani šator. To je sada njihov novi, privremeni dom – na prašnjavoj zemlji, bez struje i vode, ali s osjećajem da su barem na svome.
- Nijesam mogao dozvoliti da moja djeca spavaju među kamenjem i ruševinama. Šator je sve što imamo, ali i znak da nijesmo odustali - kaže Ibrahim.
Život u šatoru donosi brojne izazove. Noću je hladno, danju vruće, a kad padne kiša, voda se sliva niz platno. Djeca drže plastične boce i hvataju svaku kap. Samira svakog jutra ide do improvizovanog bunara po vodu i traži nešto hrane na lokalnoj pijaci, gdje su cijene višestruko porasle. Hrana se dijeli na male porcije – malo pirinča, nekoliko urmi, ponekad konzerva tune koju svi dijele.
- Naučili smo da živimo s manje, ali nikada se nećemo navići na to da nam djeca zaspu gladna - kaže Samira.
Sin Ahmed pomaže ocu popravljati šator i sakupljati drva za vatru, dok Lina brine o mlađima i priča im priče koje je zapamtila iz škole – škole koja je sada takođe ruševina.
Ne puca se, kažu Al-Šetati, ali noću se i dalje čuju dronovi.&nbsp;
- Svaki put kad čujem zvuk aviona, srce mi stane. Ne znaš hoće li se ovaj mir odjednom pretvoriti u novi dan užasa - kaže Samira.
Ibrahim svakog dana pretražuje ruševine njihovog doma, traži fotografije, uspomene – bilo šta što bi djeci vratilo osjećaj doma. Jednog dana pronašao je metalnu šolju s ugraviranim imenom "Lina". Donio ju je kćeri, a ona ju je poljubila i rekla: „Sad opet imam nešto svoje.“
Humanitarne organizacije povremeno donose osnovne potrepštine – brašno, deke, higijenske setove – ali to nije dovoljno.&nbsp;
- Ono što nama treba nije samo hrana, već život dostojan čovjeka. Djeca trebaju školu, igru, sigurnost. Umorna su od šatora - objašnjava Ibrahim.
Uprkos svemu, porodica Al-Šetat čini sve kako bi stvorila privid normalnosti. Petkom, kad sunce ne prži ili kiša ne lije previše, Samira kuva skroman ručak, uglavnom od pirinča i leće, a Ibrahim sjedi s djecom i priča im o vremenima prije rata – kako su sadili smokve u dvorištu, kako je Lejla trčala za kokoškama, a Ahmed pomagao đedu da popravlja bicikl. Djeca slušaju, oči im sijaju, jer u tim pričama postoji svijet koji nije srušen.
- Sanjam dan kad ćemo ponovo imati kuću, makar malu - stalno govori Lina, dodaje Ibrahim.
Šator je, kaže, dom bez adrese. Ipak, svaki dan započinju zahvalnošću što su živi i zajedno.&nbsp;
- Samira svakog jutra ponavlja molitvu: „Bože, daj nam snage da izdržimo i da naša djeca dožive mir koji traje duže od jednog prekida vatre“ - ispričao je Ibrahim Al-Šetat.
<h2>Šator postao simbol upornosti</h2>
Kao i porodica Al-Šetat, i porodica Al-Nadžar vratila se u svoju četvrt na sjeveru Gaze nakon proglašenja prekida vatre, ali nijesu imali šta da zateknu osim prašine i kamenja.
Kuća u kojoj su odrasla njihova djeca pretvorila se u gomilu građevinskog otpada, a dvorište u kojem su se nekada igrali sada je neprepoznatljivo. I ta porodica živi u improvizovanom šatoru pored svojih ruševina. Otac Fares i majka Hanan imali su šestoro djece – tačnije, imali su ih. U posljednjem bombardovanju izgubili su sina Mahmuda (14) i ćerku Salmu (10). Preostala djeca – Omar (16), Jasmin (12), Karim (8) i najmlađa Dalija (5) – žive s njima pod tankim platnom koje prokišnjava na svaku kap kiše.
- Kada se vratite i shvatite da su vaša djeca zakopana pod ruševinama vašeg doma, svijet prestaje da ima smisla - kaže Fares, čije su ruke ispucale od danonoćnog kopanja po betonu u potrazi za njihovim tijelima.&nbsp;
- Mahmuda sam pronašao nakon tri dana. Salmu su pronašli komšije. Nikada nijesam mislio da ću im kopati grob vlastitim rukama - govori u očaju.
Hanan dodaje da svakog dana sjedi na plastičnoj stolici ispred šatora i drži Salminu maramicu s izvezenim cvjetićem.&nbsp;
- Ona ju je sašila dan prije nego što je poginula - kaže.&nbsp;
Glas joj drhti, ali oči su suve – suza, kaže, više nema.&nbsp;
- Život u šatoru nije život, već preživljavanje. Ujutro pokušavam da skuvam nešto na malom plinskom kuvalu koje su nam donijeli volonteri. Kada plina nema, ložimo plastiku i drvo - objašnjava.
Šator je postao simbol upornosti porodice, svakodnevno ga popravljaju, učvršćuju kanapima i komadima lima.&nbsp;
- Ne mogu djeci vratiti dom, ali mogu im dati osjećaj da nijesu izgubljeni - govori Fares.&nbsp;
U šatoru su uredili kutak s nekoliko knjiga i igračaka koje su preživjele rat. Djeca tamo provode sate crtajući – kuće, drveće, nebo bez dima – svijet u kojem bi voljela da žive.
Humanitarna pomoć stiže povremeno: brašno, konzervirana hrana, voda, ponekad i paketi s igračkama.&nbsp;
- Kada Dalija vidi lutku, prvo pita: "Je li ovo Salmina?" Kako joj objasniti da Salma više nikada neće doći - pita Hanan.
Porodica Al-Nadžar ne želi da napusti mjesto na kojem je nekada živjela srećno.&nbsp;
- Ovdje smo rođeni, ovdje su nam djeca sahranjena. Ovdje ćemo i ostati. Ako odemo, bilo bi to kao da su njihovi životi izbrisani - odlučan je Fares.
Svaki zalazak sunca unosi tračak svjetlosti kroz poderano platno šatora. Djeca se okupljaju uz vatru, a Hanan im priča o Mahmudu i Salmi.&nbsp;
- Bili su hrabri, uvijek su dijelili sve što su imali - govori im, a Omar dodaje: „Zato ćemo i mi dijeliti ono malo što imamo, dok jednog dana opet ne budemo svi zajedno.“
Ti trenuci, iako bolni, vraćaju porodici snagu. Djeca su naučila da se nada ne gradi na zidovima, već u srcima. Njihova srca, uprkos ratu, i dalje kucaju. Kada noć prekrije ruševine, a vjetar zapuše kroz poderane šavove šatora, Fares šapuće: „Mahmude, Salma, vaša braća i sestre spavaju. Čuvajte ih odozgo.“&nbsp;
I dok gleda u nebo bez zvijezda, nada se da će jednog dana podići novu kuću – ne da zaboravi, već da vrati ono što su im rat i mržnja oduzeli.
I u zemlji bez domova, ljubav i sjećanje ostaju – kao posljednji krov nad glavom.
Razaranje u Pojasu Gaze tokom sukoba od 2023. godine do danas dostiglo je katastrofalne razmjere, s posljedicama koje će se osjećati decenijama.
Stanje je slikovito opisao i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je bio uključen u posredovanje pri sporazumu između Izraela i Hamasa. U intervjuu za emisiju CBS-a „60 minuta“ o prizoru koji je zatekao rekao je: „To je kao da je u tom području eksplodirala nuklearna bomba. Ljudi su žurili nazad prema svojim uništenim domovima, ne shvatajući u potpunosti šta ih tamo čeka.“
Izraelski vojnici objasnili su mu da se ljudi vraćaju u potpuno razorena područja kako bi, koliko mogu, sačuvali tragove svog života – podigli šatore na ruševinama i pokušali stvoriti makar privid doma.&nbsp;
- Veoma je tužno, jer pomislite: "Nemaju gdje drugo da odu." Sve što su imali – domove, ulice, škole – sada je sravnjeno sa zemljom - dodao je Kušner, naglašavajući ne samo materijalnu, već i ljudsku i psihološku dimenziju razarajućeg učinka sukoba.
Kušner je opisao i prizor povratka porodica: „Ljudi su se kretali potpuno razorenim područjima, gdje su ostali samo beton i metal. Pokušavali su da postave šatore i da povrate makar tragove svog života. I dok sam posmatrao te ljude, shvatio sam koliko je duboka njihova nemoć – i koliko su snažne njihove nade.“
Pojedini djelovi Gaze podsjećaju na gradove iz apokaliptičnih filmova: ulica nema, krovova nema, a jedini znak života jesu male improvizovane zajednice koje opstaju uprkos svemu.
Kušner je naglasio da je devastacija u Gazi simbol šire humanitarne krize.&nbsp;
- Pogled na ljude koji pokušavaju da obnove svoj život usred ruševina – to je prizor koji se ne zaboravlja. Oni nemaju gdje drugo da odu, a njihova svakodnevica sada se sastoji od borbe za preživljavanje – ne za luksuz, ne za udobnost, već za osnovno dostojanstvo - rekao je on.
<h2>Skupa i složena obnova</h2>
Obnova Pojasa Gaze nakon gotovo dvije godine intenzivnog sukoba s Izraelom zahtijevaće ogroman finansijski i logistički napor.
Prema procjenama Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), za obnovu i obezbjeđivanje bezbjednosti u Gazi biće potrebno oko 70 milijardi dolara, dok se za prve tri godine inicijalne obnove planira obezbijediti oko 20 milijardi dolara.
Ta procjena zasniva se na Privremenoj brzoj procjeni šteta i potreba (IRDNA), koju su zajednički sačinili UN, Evropska unija i Svjetska banka.
Gaza, duga 41 kilometar i široka između dva i pet kilometara, gotovo da nema djelova koji nijesu pogođeni stalnim bombardovanjem.
Džeko Silijers iz UNDP-a ističe da nivo razaranja dostiže oko 84%, dok u nekim područjima, uključujući grad Gazu, razaranja prelaze 90%.
Taj nivo uništenja stvorila je ogromne količine ruševina i otpada – procijenjene na više od 60 miliona tona – što uključuje betonske blokove, čelik, neeksplodirane bombe, pa čak i ljudske ostatke.
UNDP i partneri već pomažu 2,1 milion stanovnika Gaze u obezbjeđivanju pitke vode, medicinskih zaliha, uklanjanju otpada i čišćenju ruševina. Do sada je uklonjeno oko 81.000 tona ruševina, što odgovara otprilike 3.100 kamiona, čime se omogućava pristup humanitarnim radnicima, bolnicama i društvenim službama.
Iako postoji spremnost donatora iz arapskih zemalja, evropskih država i SAD-a da podrže prve faze obnove, humanitarne potrebe i dalje daleko prevazilaze dostupnu pomoć.
Nakon potpisivanja primirja u Šarm el-Šeiku, koje su podržali američki predsjednik Donald Tramp i lideri Egipta, Katara i Turske, oslobođeni su svi izraelski taoci, a Izrael je oslobodio palestinske zatvorenike. UN i humanitarne agencije ponovo pozivaju izraelske vlasti da otvore sve ulazne tačke u Gazu, kako bi humanitarna pomoć mogla da stigne do onih kojima je najpotrebnija.
Iako je Izrael dozvolio ulazak 190.000 tona pomoći, UN i partneri upozoravaju da su potrebe mnogo veće. Jens Larke iz Kancelarije UN-a za humanitarnu pomoć naglašava da pomoć mora doći do ljudi, a ne da ljudi rizikuju živote dolaskom po nju u udaljena područja.
Prvi korak u obnovi je uklanjanje ruševina. Milioni tona betona, metala, plastike i drugih materijala prekrivaju Pojas Gaze. Filip Buverat ističe da je za nastavak obnove neophodno najprije obezbijediti pogođena područja, ukloniti neeksplodirane bombe i pripremiti materijal za ponovnu izgradnju.
Beton i čelik koji se uklone mogu se drobiti i ponovo koristiti, dok će masovni uvoz građevinskog materijala biti moguć tek nakon izgradnje dubokomorske luke.
Ključne komunalne usluge – vodosnabdijevanje, kanalizacija i električna mreža – pretrpjele su teška oštećenja. Više od 70% od ukupno 600 postrojenja za vodu i sanitaciju oštećeno je ili uništeno, a posebno su pogođena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U Pojasu Gaze postoji šest takvih postrojenja i sva su oštećena, što povećava rizik od širenja bolesti, uključujući prolivne bolesti i koleru. Maher Nadžar, zamjenik direktora organizacije Coastal Municipalities Water Utility (CMWU), naglašava da su radovi na popravkama ometani stalnom prijetnjom napada i nedostatkom opreme.
Stambeni sektor takođe je pretrpio katastrofalna razaranja. Prema satelitskim snimcima i procjenama UN-a, oštećeno je ili uništeno 282.904 kuća i stanova širom Gaze, dok je u gradu Gazi posebno pogođena četvrt Šeih Radvan. Uprava grada navodi da je 90% gradskih puteva oštećeno, što dodatno otežava pristup i logistiku obnove.
Stručnjaci, poput Šeli Kalberson iz RAND Corporationa, upozoravaju da obnova stambenog fonda može potrajati decenijama ako se ne sprovede sistemsko planiranje, uključujući privremene kampove koji bi se mogli pretvoriti u trajne gradske četvrti.
Poljoprivreda je, takođe, pretrpjela težak udarac – 82,4% jednogodišnjih usjeva i više od 97% višegodišnjih nasada uništeno je tokom sukoba, što je dovelo do ozbiljne nesigurnosti u snabdijevanju hranom i proglašenja gladi u gradu Gazi.
Filip Buverat naglašava da je hitno čišćenje zemljišta od mina i neeksplodiranih bombi ključ za oporavak poljoprivrede i prehrambene bezbjednosti.
Obnova obrazovnog sektora takođe je od suštinske važnosti, jer gotovo polovina stanovništva ima manje od 18 godina. Tokom sukoba škole su služile kao skloništa, a 91,8% zgrada zahtijeva potpunu obnovu ili rekonstrukciju.
Obnova Gaze biće složena i dugotrajna, zahtijevaće koordinaciju donatora, humanitarnih organizacija i lokalnih vlasti. Bez sistemske pomoći spolja, povratak normalnom životu ostaće nedostižan, a humanitarna kriza nastaviće da prijeti milionima Palestinaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stotine hiljada Palestinaca vratilo se u apokalipsu: Gaza je pretvorena u prah i pepeo

Porodice pritvorenika koji štrajkuju glađu okupili su se ispred Višeg suda u Podgorici u znak podrške svojih najbližih koji se nalaze u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Na današnjem skupu, mogu se vidjeti transparenti na kojima piše “Podrška štrajku”, “Ustav Crne Gore - Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme”, “Kriv si dok se ne dokaže da si vlast”, “Drže nas u pritvoru da sakriju istinu”.
Oni su u ranijem saopštenju naveli da pritvorenici štrajkuju jer im nijesu ispunjeni zahtjevi.
- Za protest podrške štrajkačima obaviješteni su glavni državni organi pravde i međunarodne organizacije. Svi oni koji smatraju da je pravo i pravda zatajila mogu se pridružiti da daju podršku štrajkačima - kazali su iz NVO Evropski centar za zaštitu prava pritvorenih i osuđenih lica (ECPIC).
Prema jučerašnjem izvještaju UIKs-u, u Istražnom zatvoru od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Pritvorenici su juče, u pismu upućenom medijima, kazali da poslije 15 dana štrajka iscrpljeni nastavljaju odlučni da neće odustati od zahtjeva uprkos glasnom ćutanju crnogorskih institucija, političkih aktera kao i NVO za zaštitu ljudskih prava.
- Naše porodice će se skupljati ispred Višeg suda, a mi na ročištima otkazivati punomoć advokatima, koje ne uvažavaju u sudnicama, jer su sudije pod pritiskom političara i ministara, istih onih sa Skaj prepiski, tužilaca sa Skaj prepiski, kao i sudija Apelacionog, Vrhovnog suda, sa Vajber i Skaj prepiski. U ovom savezu sudije Višeg suda su nemoćne iako su to sudije krivičari sa dugogodišnjim iskustvom, jer politički pritisak i savezništvo tužilaštva i Apelacionog suda, sudijama Višeg suda vežu ruke - naveli su u pismu.

Protest porodica pritvorenika: “Drže nas u pritvoru da sakriju istinu”

Porodice tragično stradalih i ranjenih u dva stravična masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025 u kojima je svirepo ubijeno 23 ljudi, među kojima četvoro djece, zahtijevaju smjenu načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" koji Gorana Jokića, ali i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog izostanka punog institucionalnog odgovora na ove zločine, sankcionisanja odgovornih i preuzimanja mjera da se ovakve tragedije ponove. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmvcomuZ9IoE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Porodice su se danas sa građanima u 15 sati okupili kod spomenika Lovćenska vila na Cetinju, odakle su se zaputili u Medovinu gdje su zapalili svijeće i odali poštu stradalima. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fgur2e-ILFiY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa tog mjesta su ponovo zatraženi odgovori i odgovornost, istina i pravda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081215084_c60afb0eb343fc191ad9e13f244e233527a28a085b1ffba6528eeda0705ef9ef" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa okupljanja na Cetinju"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812150812_a0d378496fd522f0a1882f93de1f6823fcdbe5a1f7a468afb8586c9178e7df43" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812150816_a59790ffdec0e3554f24ec7c1965ba705d4475955c827e3c4ce32e0cab55f109" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Pročitan je niz zahtjeva, među kojima je da predstavnike porodica stradalih u najkraćem roku prime predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić u cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscbVSDADX3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon održanih sastanaka sa predsjednicima države i Vlade i potpunije prezentacije zahtjeva i njihove javno izražene spremnosti da se usvoje spremni smo "reducirati" vrijeme trajanja protesta na Kruševom ždrijelu na sat vremena, a po ispunjenju zahtjeva obustaviti blokade. U protivnom, ako i ovog puta nađemo na institucionalni "zid ćutanja" vrijeme naših blokada će biti povećano na tri sata - pročitala je zahtjeve Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250812150824_17600509fa30050ec2fdd05ea5e7cf36c4fae0733f1025d076213d7ecb2d2df3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Vesna Pejović"> <figcaption>Vesna Pejović(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Zatražila je političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene, kao čin jasnog pokazivanja predsjednika Vlade da su životi 23 crnogorska građanina vrednija "političke odgovornosti" od nesretno i nepametno urađene značke jednog boda. - Jokić je najkorumpiraniji policajac i zaprška u svakoj čorbi - istakla je Pejović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsmmC8NY0Hjg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Očekuje i da direktor Uprave policije Lazar Šćepanović hitno smijeni direktora policije Jokića koga smatraju direktno odgovornim za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dkk9E_EB987Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedan od zahtjeva je i usvajanje "Markovog i Mašanovog zakona", uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, a kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Porodice traže i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postpcima. Pejović se u ime porodica zahvalila svim strkovnim organizacijama, nevladinim organizacijama koje su ih podržale i dale snagu da istraju u svojoj borbi. - Zahvaljujemo i onima koji su "odćutali" i ostali kućama sa porukom da se mi borimo i za bezbjednost njih i njihove djece, jer tragedija ne bira naciju, vjeru i političko uvjerenje - naglasila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250812150812_cb426f09861e88d85c5a04a39da2d869c5718f9815b6c28db0eee54b6db1abbb" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Medovina, 12. 08. 2025."> <figcaption>Medovina, 12. 08. 2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Tri godine od prvog svirepog zločina, koliko traje muk institucija, ignorisanje porodica stradalih i prepuštanje zaboravu poručuju da svoje najmilije neće zaboraviti i da neće odustati.&nbsp; - Mi niti možemo ni hoćemo odustati i zaboraviti jer bi to bio ponovljeni zločin nad žrtvama i čin njihove najteže izdaje. Pokažimo da smo društvo solidarnosti, empatije i institucionalne odgovornosti. Pamtimo, ne zaboravljamo, ne tražimo osvetu, borimo se da dobijemo punu istinu i da odgovorni odgovaraju i da učinimo sve da ovakvi zločini nika više ne ponove - zaključila je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="2025081215080_2ced6c22af6665de72583e16b4a57d0a22eaae9dfcfcc48094ff0ee51c51c524" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju"> <figcaption>Sa skupa na Cetinju, 12.8.2025.(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Nakon što su zapalili svijeće u Medovini, građani su simbolično pustili u nebo bijele balone. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMa8mfA54cNo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

Tamara Klikovac

(FOTO/VIDEO) Porodice žrtava traže hitnu smjenu Jokića i Šaranovića, od sastanka sa premijerom i predsjednikom zavisi dužina trajanja blokada

Portparolka Vlade Sjeverne Makedonije Marija Miteva najavila je danas da će od ponedjeljka biti otvorena telefonska linija za direktnu komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u diskoteci u Kočanima.
- Uspostavljamo novu telefonsku liniju za direktnu komunikaciju, kojom upravlja Kancelarija premijera, koja će biti aktivna od ponedjeljka 9. juna, funkcionisaće neprekidno i biće dostupna svim povrijeđenim osobama i njihovim porodicama - rekla je Miteva na konferenciji za novinare.
Istakla je da je Vlada u prvoj fazi pozvala sve povrijeđene osobe i njihove porodice da se jave, da iznesu svoje zahtjeve, predloge i konkretne potrebe.
- Ova linija neće biti samo kontakt - već živi kanal komunikacije, putem kojeg će se održavati dnevna, nedeljna i mjesečna koordinacija, uz redovna ažuriranja i personalizovani pristup za svaki slučaj - rekla je portparolka Vlade Sjeverne Makedonije.
Miteva je objasnila da se ova telefonska linija sada otvara "zato što Vlada vjeruje da podrška ne treba da bude jednokratna, već proces i zato što zna da se zdravstveno i psihološko stanje povrijeđenih mijenja svakog dana i da im je prije svega potrebno vrijeme da se posvete svom oporavku".
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Sjeverne Makedonije, ukupno 187 pacijenata povrijeđenih u požaru u Kočanima 16. marta zadržano je na liječenju duže od 48 sati.
Od tog broja, kako je rekao direktor tog fonda Sašo Klekovski, 116 je upućeno u inostranstvo, a 71 osoba je liječena u bolnicama u Sjevernoj Makedoniji.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima stradalo je 59 ljudi, a troje je preminulo kasnije na liječenju u inostranstvu - dva u Litvaniji i jedan u Srbiji.
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
U istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 60 osoba i tri firme, od kojih 46 osoba istražuje Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Vlada S. Makedonije otvara telefonsku liniju za komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u Kočanima i njihovim porodicama

Porodice žrtava požara u diskoteci "Puls" u Kočanima odbile su danas poziv premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog na sastanak, koji je trebalo da se održi 13. maja u Skoplju.
U saopštenju poslatom medijima, roditelji poginulih u požaru u diskoteci "Puls" navode da je razlog odbijanja poziva to što je zakasnio, kao i to što su prethodno tražili da se sastanak održi u Kočanima.
- U vezi sa telefonskim pozivom iz kabineta premijera Hristijana Mickovskog da se održi sastanak sa nama, roditeljima tragično preminule djece u diskoteci 'Puls', zakazan za 13. maj 2025. godine u 15.00 u Skoplju, obavještavamo vas da poziv ne prihvatamo, jer je zakasnio - piše u tom saopštenju. 
 
Podsjeća se da je Mickoski bio pozvan od svih roditelja djece stradale u požaru u da dođe u Kočane i tamo organizuje sastanak u formi i sadržaju koji smatraju prikladnim.
- S obzirom na to da neki od roditelja nijesu u mogućnosti da putuju zbog posljedica tragedije, smatrali smo da je predlog za sastanak u Kočanima razuman i opravdan - piše u saopštenju, uz napomenu da je to stav najvećeg dijela roditelja.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci danas u podne su organizovali proteste u Kočanima nazvan "Marš za anđele", tražeći pravdu za svoju preminulu djecu.
Protest je počeo u 16.05, kao simboličan podsjetnik na zakašnjelu reakciju institucija, a majke i rođaci žrtava stajali su nijemo, sa fotografijama u rukama, ispred institucija, zahtijevajući neselektivnu i istinsku pravdu. 
 
"Tražimo pravdu", "Ne čekajte da vaše dijete bude sljedeće", "Inspekcije su spavale, djeca se nijesu probudila", "Nema oproštaja, mora biti pravde za naše anđele", "Gdje možemo pronaći veze da vratimo naše prijatelje", neki su od transparenata koje su nosili.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, 100 kilometara istočno od Skoplja, poginule su 62 osobe, a skoro 200 je povrijeđeno. 
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
Prema ranije objavljenim zvaničnim podacima Tužilaštva, u istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 59 osoba i tri firme, od kojih 45 osoba istražuje Osnovnoo tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Porodice žrtava iz Kočana odbile sastanak sa premijerom Sjeverne Makedonije

Službenici Stanice granične policije I Ulcinj lišili su slobode državljanina Republike Albanije R.I. (30), koji se potražuje po međunarodnoj potjernici, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, hapšenje je izvršeno na zajedničkom graničnom prelazu Sukobin – Murićani, prilikom ulaska R.I. u Crnu Goru. Tokom pasoške kontrole utvrđeno je da je za njim raspisana međunarodna potjernica od strane NCB Interpol Atina, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 11 godina, na koju je osuđen zbog krivičnog djela silovanje.
Nakon potvrde identiteta u saradnji sa službenicima NCB Interpol Podgorica, R.I. je lišen slobode i predat na dalju nadležnost sudiji za istragu.
U narednom periodu slijede dalje aktivnosti nadležnih pravosudnih organa Crne Gore i Grčke, u cilju sprovođenja postupka ekstradicije ovog lica.

Na Sukobinu uhapšen državljanin Albanije po međunarodnoj potjernici

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, u okviru pojačanih aktivnosti na suzbijanju ekonomskog kriminaliteta, podnijeli su krivične prijave protiv jednog pravnog i dva fizička lica iz tog grada, zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivična prijava podnijeta je protiv pravnog lica „S.B.D.“ d.o.o. iz Bijelog Polja, odgovornog lica u tom preduzeću D.K., kao i protiv B.M., zbog sumnje da su falsifikovali uvjerenja o izmirenim porezima i doprinosima.
Sumnja se da su navedena falsifikovana dokumenta upotrijebljena prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na subvencije za zapošljavanje lica sa invaliditetom, kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore – Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.
Iz Uprave policije poručuju da će suzbijanje ekonomskog, kao i svih drugih oblika kriminaliteta, i dalje biti u fokusu aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta za život i rad građana.

Bijelo Polje: Krivične prijave zbog falsifikovanja isprava

Ministri finansija Evropske unije su se složili da od jula naredne godine uvedu privremenu taksu od tri eura po pošiljci na sve male pakete koji stižu iz Kine i drugih zemalja van Evropske unije.
Taj režim biće prelazno rješenje do 2028. godine, kada stupa na snagu novi carinski sistem sa trajnim carinama za pakete vrijednosti ispod 150 eura, za koje se do sada nijesu plaćale dažbine, prenose agencije.
Privremena taksa uvedena je pod pritiskom Francuske, a ministar finansija te zemlje Rolan Leskir poručio je da male pošiljke koje su oslobođene carina predstavljaju nelojalnu konkurenciju tradicionalnoj trgovini i da je bilo vrijeme da se uvede paušalna naknada.
Cilj nove mjere je, kako ističu evropski ministri, da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija evropskim kompanijama, koje godinama trpe zbog ogromnog priliva jeftinih pošiljaka kineskih onlajn prodavnica kao što su Šejn, Temu i Aliekspres.
Prema podacima Evropske unije, broj paketa iz Kine vrijednih manje od 150 eura porastao je sa 1,9 milijardi u 2023. na 4,2 milijarde u prošloj godini, što čini čak 91 odsto takvih pošiljaka.
Evropski zvaničnici, takođe, upozoravaju da veliki dio robe iz Kine ne zadovoljava standarde kvaliteta, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.
Nova pravila se formalno odnose na sve pakete iz trećih zemalja van EU vrijednosti do 150 eura, gdje spadaju i Srbija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Turska i druge države.

Paketi iz Kine će biti malo skuplji

Policija Novog Južnog Velsa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno 10 osoba, uključujući jednog napadača, piše Index. Drugi napadač je u pritvoru i povrijeđen je.
Hitna pomoć potvrdila je da je 18 osoba u bolnici, a bolničari još uvijek pružaju pomoć drugima na mjestu događaja. Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.

Pucnjava u Sidneju: Deset osoba ubijeno, među njima i napadač

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: porodice