U Crnoj Gori ima 170.247 porodica, a većina njih broji od tri do pet članova, pokazuju podaci Uprave za statistiku – Monstat.
Rezultati posljednjeg popisa iz 2023. godine pokazuju da su od ukupnog broja porodica u Crnoj Gori, 74,27 odsto ili 126.446 vjenčani bračni parovi sa djecom koja žive sa njima ili bez djece.
Prema tim podacima, porodica koje čine vanbračni parovi sa ili bez djece je 7.379 ili 4,33 odsto.
- Broj porodica koje čine bračni ili vanbračni parovi sa djecom, bez obzira na starost djeteta je 133.825 ili 78,60 odsto - naveli su iz Monstata.
Od ukupnog broja porodica, 43,88 odsto (74.712) su porodice u kojima živi bračni/vanbračni par sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina.
Broj porodica u kojoj živi samo jedan roditelj sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina je 16.791, odnosno 9,86 odsto.
Podaci Monstata pokazuju da je od ukupnog broja tih porodica, udio porodica u kojima je samo otac 22,81 odsto, dok udio porodica u kojima je samo majka sa najmanje jednim djetetom mlađim od 25 godina iznosi 77,19 odsto.
Prema brojnosti porodice, u svim opštinama, kao i na nivou Crne Gore, najzastupljenije su porodice sa tri do pet članova i one čine 60,69 odsto od ukupnog broja porodica.
- Udio porodica sa dva člana je 36,47 odsto, dok sa šest i više članova ima svega 2,84 odsto porodica u ukupnoj strukturi porodica - naveli su iz Monstata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori svega 2,8 odsto porodica sa šest ili više članova

Sedam Palestinaca, uključujući petočlanu porodicu, ubijeno je u subotu u nizu izraelskih vazdušnih i artiljerijskih napada širom Pojasa Gaze.
Prema riječima medicinskog izvora koji je govorio za Anadoliju, izraelski vazdušni napad pogodio je šator porodice Talib u naselju Sabra, južno od grada Gaze, pri čemu je poginulo svih pet članova porodice, među kojima je troje djece.
U odvojenom napadu, jedan Palestinac je ubijen u izraelskom napadu na četvrt Al-Tufah, na istoku Gaze, potvrdio je isti izvor.
Istovremeno, svjedoci su izvijestili o kontinuiranom izraelskom vazdušnom i artiljerijskom bombardovanju istočne Šejaije, gdje se stambene zgrade sistematski ruše.
Na jugu Pojasa Gaze, izraelske snage su usmrtile jedno palestinsko dijete na sjevernoj obali Rafaha, prema navodima medicinskog izvora.
Još dvije osobe ranjene su u artiljerijskom napadu na grupu civila zapadno od Rafaha.
Svjedoci su takođe kazali da je izraelska artiljerija tokom noći povremeno granatirala grad Abasan al-Kabira, istočno od Kan Junisa. Dodatno granatiranje zabilježeno je i u područjima sjeverno od izbjegličkog kampa Nuseirat, u centralnoj Gazi.
Od oktobra 2023. godine, u brutalnoj izraelskoj ofanzivi u Pojasu Gaze ubijeno je gotovo 52.800 Palestinaca, većinom žena i djece.

Izraelska vojska ubila petočlanu porodicu u Pojasu Gazu

Kad izađem iz prodavnice, mislim da je nešto pogrešno sabrano pa provjeravam račune jer su viši nego što je normalno, kaže Jelena iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući cijene u Crnoj Gori. Za osnovne potrebe njene četvoročlane porodice, uz plaćanje kredita za stan, neophodno je najmanje 2.300 eura mjesečno. - Najveći troškovi su za hranu i higijenu. Kad pregledam transakcije sa kartice, dnevno u prodavnici potrošim od 20 do 35 eura. I to za malu kesu – povrća, voća, mlijeka, mesa, jogurt, hljeb. Kad odemo u veću kupovinu jednom u deset ili petnaest dana, račun nikada nije niži od 150 eura - navodi Jelena. Prosječna neto plata u Crnoj Gori iznosi 861 euro, minimalna penzija 450 eura koliko i minimalna zarada. Jelena kaže da u konačni mjesečni trošak ne računa septembarsku pripremu dvoje djece za školu. - Da bih obukla i obula dva dječaka i to samo za ovaj period, za njihove sveske i druge sitnice, trebalo je 330 eura - istakla je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db" data-rendition-name="original" width="768" height="457" loading="lazy" alt="podaci"></figure>  Jelenini troškovi nešto su veći od iznosa mjesečne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). Troškovi za pristojan život četvoročlane porodice za posljednja tri mjeseca – od jula do septembra – iznose 2.000 eura, što je skuplje za 130 eura u odnosu na prethodni kvartal (april, maj, jun), pokazuju rezultati istraživanja USSCG. U ovom periodu zabilježili su rast troškova u pet od ukupno deset kategorija: hrane skoro 3,5 posto, troškova režija preko 6,5, rente preko 11, ljetovanja 25 a obrazovanja i kulture 30 odsto. <h2>Minimalna korpa državnog Monstata</h2> Istovremeno i državna Uprava za statistiku Monstat objavljuje godišnje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Ona po Monstatu za 2023. godinu iznosi 830 eura. Sadrži isključivo prehrambene proizvode koji se smatraju neophodnim da “zadovolje energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke aktivnosti”. Minimalna korpa po Monstatu podrazumijeva da jedan član porodice mjesečno konzumira 122 grama teletine, 600 grama piletine, 800 grama pomorandži, 2,3 litra mlijeka i 3,2 kilograma hljeba… i još oko 90 proizvoda. <h2>Kompletni troškovi porodice</h2> Za razliku od nje, Sindikalna potrošačka korpa (SPK) uključuje kompletne troškove četvoročlane porodice – za hranu, održavanje domaćinstva, rentu za stanovanje, obuću i odjeću, ličnu higijenu, prevoz, obrazovanje, rekreaciju i ljetovanja. Prema posljednjim podacima, za hranu četvoročlana porodica troši 605 eura, za troškove stanovanja (režije) 240, dok za prosječnu rentu ili kredit za otplatu stana izdvaja oko 390 eura. - Više relevantnih istraživanja pokazuje da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije do tri godine. Oko 10 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin ima stambeni ili neke drugi kredit - navodi se u analizi. Unija sindikata je računanje Sindikalne potrošačke korpe, odnosno ukupnih troškova života četvoročlane porodice na mjesečnom nivou, počela u decembru prošle godine. Tada je SPK iznosila 1.850 eura. Do trećeg kvartala ove godine porasla je na 2.000 eura. <h2>Od plate samo da se nahrane djeca</h2> - Ja samo hranim djecu, ništa drugo i ne mogu od plate koja je 900 eura. Sreća pa nemam dugova ni kredita - kaže državna službenica Marija iz Podgorice za RSE. Potvrđuje da su realni minimalni mjesečni troškovi četvoročlane porodice oko 2.000 eura. U sličnoj situaciji su, kaže, i njene kolege i koleginice: "Iako su javnosti ‘puna usta’ velikih plata i povećanja plate, visoko obrazovani službenik poslije 20 godina staža u državnoj upravi nerijetko ima platu nižu od prosjeka. Uz to je najčešće i kreditno zadužen.” U praksi to, prema Marijinim riječima, znači da državni službenik najčešće, kad mu “oduzmu” ratu za kredit, kući nosi pola plate. Od druge polovine, kaže, u najboljem slučaju plaća ratu za stan. - A u najgorem slučaju ratu za dječije patike. Svi smo svjedoci divljanja cijena i osjećaja koji imamo kad uđemo u bilo koju prodavnicu, pa je jasno koliko je prosječan građanin u mogućnosti da izdržava porodicu - rekla je ona. <h2>Za ljetovanje 1.500 eura u hotelu niže kategorije</h2> Sindikat je zabilježio povećanje cijena od sedam posto u posljednjem kvartalu u odnosu na prethodni. Prema riječima koordinatorke Centra za sindikalna istraživanja Jelene Mitrović, na rast troškova prehrambenih proizvoda je uticalo ukidanje Vladine akcije kojim su bile ograničene cijene. - Tokom ljeta je bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na potrošačku korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, te očekujemo da će se troškovi hrane, zbog nove državne mjere, smanjiti - kazala je Mitrović. Da bi pokušala da zaustavi rast cijena, Vlada je ograničila marže na dio osnovnih namirnica. Akcija se odnosi na 66 proizvoda i tajaće do kraja januara 2025. Treći kvartal, od jula do septembra, vrijeme je godišnjih odmora. I u tom sektoru cijene su porasle, pa je ovogodišnje porodično ljetovanje 25 posto skuplje nego prošle godine. - To znači da je za sedmodnevni boravak na moru četvoročlane porodice, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije bilo neophodno 1.500 eura - kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku Unije sindikata. No iduće će biti još skuplje. Vlada je naime od 1. oktobra povećala porez na turističke usluge sa sedam na 15 posto, što će neminovno usloviti povećanje cijena. Istovremeno Vlada je odlučila da prelije dio doprinosa iz penzijskog Fonda na neto plate, pa će za taj iznos biti uvećane oktobarske zarade u Crnoj Gori. Projekcija Vlade je da će time prosječne zarade sa 850 porasti na oko 1.000 eura.

Za pristojan život porodice u Crnoj Gori treba minimum 2.000 eura

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto. 
 
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno. 
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužilaštava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom prošle godine. 
 
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon još nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona. 
 
- Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori - dodao je Božović. 
 
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada završe, biti proslijeđen Evropskoj komisiji. 
 
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula. 
 
- Imamo najvišu stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je riješeno 2.493 - naveo je Božović. 
 
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će još brže i efikasnije raditi u budućem periodu. 
 
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu. 
 
- Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ništa, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji - rekao je Božović. 
 
On je kazao da očekuje širu podršku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način šalju dobru poruku da se zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi. 
 
Poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao da je da danas treba da glasa za povećanje naknada sudijama i tužiocima “herojima Sky prepiski”. 
 
- Treba da glasam za povećanje plate 30 odsto Suzani Mugoši koja je sa Vesnom Medenicom dogovarala kako da eliminiše dokaze i mjere tajnog nadzora u postupku poznatom kao “državni udar”, sudiji Borisu Saviću koji je saopštio da Nebojša Medojević i ja nemamo poslanički imunitet, Lidiji Vukčević, Tanji Božović, tužiocu Vukasu Radonjiću… E neću da glasam za njih - naveo je Knežević. 
 
On je rekao da će glasati za “ženu iz Višeg suda što je otkrila tunel ispod očiju Borisa Savića i svih sudija”. 
 
Knežević je kazao da pojedine sudije imaju platu više od tri hiljade EUR, a neki preko četiri hiljade. 
 
- Sada će sa ovim povećanjem da se izjednače kao da su igrali fudbal u Juventusu ili Real Madridu. A rezultati nula. Bukti nam rat između kavačkog i škaljarskog klana, bukte nam sukobi u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. Mi sada treba da ih nagradimo sa 30 odsto - naveo je Knežević. 
 
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom. 
 
- Danas ste došli u Skupštinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno miješanje izvršne grane vlasti u sudsku - upitao je Nikolić. 
 
On je ocijenio da tužilaštvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije “pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om”. 
 
- Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji pošteno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate - rekao je Nikolić. 
 
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima. 
 
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do šest hiljada EUR, ali ne dolazi na sjednice skupštinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu. 
 
- Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i pošteni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rješenje - rekao je Zirojević. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ništa protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad. 
 
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje. 
 
- Niko nema ništa protiv da se tim ljudima povećaju plate, još samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija - rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. 
 
On je kao da "treba da dobijaju nagrade, jer je bolje da ih plaća država, nego mafija, kao što je bilo u periodu prije 2020. godine”. 
 
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima. 
 
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguliše posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan. 
 
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužilaštvu. 
 
- Podrška ovom zakonu pokazuje naš odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog društva. Ako želimo da gradimo društvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da štite pravdu u državi - rekla je Vuković. 
 
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja. 
 
- Ako želimo da zaštitimo pravosuđe od spoljašnjih uticaja moramo ga jačati iznutra - materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu - rekla je Vuković. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rješenja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme. 
 
- Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i naših evropskih partnera - naveo je Smailović. 
 
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada. 
 
- Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosadašnji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosadašnje kolege - kazao je Smailović.

Poslanici najavili podršku povećanju zarada sudijama i tužiocima

Savjet Agencije za sprječavanje korupcije dočekao je da nezakonito smijenjenoj direktorici ove institucije Jeleni Perović istekne petogodišnji mandat i da tako stave tačku na aferu koju su proizveli njenom smjenom, a nakon što im je Upravni sud poništio odluku, što je po automatizmu značilo da se ona mora vratiti na funkciju.
Njihov vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić i dio zapošljenih, međutim, Perović su fizički zabranili da uđe u Agenciju i svoju kancelariju.
- Svi akti i odluke donijeti nakon 30. maja ne bi smjeli da proizvode pravno dejstvo, što i jeste cilj određenih političkih struktura, kojima je izgleda zadatak podrivanje pravnog sistema Crne Gore – kazala je danas Perović za Portal ETV.
Upravni sud je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.
Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog
suda. Riješili su se Perović, na poziciji ostaje Drakić, a oslobodili su se, vjeruju oni, i Upravnog suda.
- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u izjavi za Portal ETV.
Nezakonite radnje, dodaje ona, pokušavaju se uvesti u zakonite okvire, a što, prema njenim riječima, omogućava selektivnost u djelovanju čelnika najvažnijih državnih organa.
- Misija ASK-a je upravo da ukazuje na pomenuto, i da u saradnji sa ostalim državnim organima čuva pravne tamelje države. Da je cilj da se obezvrijede sve vrijednostii koje važe u demokratskim društvima jasno pokazuje i donošenje odluka od nezakonito imenovanog vršioca dužnosti, kome je i tako nezakonito imenovanom, po sili zakona prestao mandat danom donošenja, dostavljanja, odluke Upravnog suda – zaključila je Perović.
Savjet ASK-a saopštio je danas da je usvojen zaključak kojim se obustavlja postupak razrješenja Jelene Perović, zbog činjenice da joj je 24. jula istekao četvorogodišnji mandat na mjestu direktorice Agencije.
Predsjednik Savjeta Pavle Ćupić kazao je, prenijele su Vijesti, da se „ovim stavlja tačka na slučaj Jelene Perović“, te da je Savjet odlučivao imajući u vidu da više ne postoji pravni osnov za vođenje postupka po presudi Upravnog suda.
Za ovaj zaključak glasali su Ćupić i članovi Savjeta Slavica Mirković i Mladen Tomović, dok je Aleksandra Vukašinović glasala protiv, koja je najavila da će dostaviti izdvojeno mišljenje sa pravnim argumentima. Članica Savjeta Dragana Šuković nije bila na sjednici.
- Zbog nedostatka kvoruma na prethodnim sjednicama nijesmo mogli odlučivati o razrješenju, ali u međuvremenu je mandat gospođe Perović istekao. Predlažem da se postupak obustavi, jer je postao bespredmetan – kazao je Ćupić na sjednici, prenijele su Vijesti.
Vukašinović je kazala da se time što se Perović ukida mandat priznaje da jeste bila u mandatu.
Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović.
Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku.
Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“.

Perović: Svi akti i odluke ASK-a donijeti nakon 30. maja ne bi smjeli da proizvode pravno dejstvo

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.467 ambulantnih pregleda, od čega 185 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 213 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 303. 
 
- U istom periodu obavljena su 64 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 129 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju. 
 
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 460 dijagnostičkih procedura, od čega 86 CT i 36 MR pregleda. 
 
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 70 dijagnostičkih procedura, od čega šest CT i deset MR pregleda. 
 
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.076 pacijenata i odrađene su 35.574 analize - dodaju u saopštenju. 
 
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je osam beba.

U KCCG za dan obavljeno blizu 1,5 hiljada pregleda

Ključni cilj Crne Gore je da postane punopravna članica EU i u tom kontekstu još jednom je potvrđena snažna podrška Njemačke našoj zemlji - saopšteno je nakon kratkog susreta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa predsjednicom Njemačkog Bundesrata Ankom Relinger.
Oni su se susreli tokom Šeste svjetske konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica IPU (Interparlamentarne unije) koja se održava u Ženevi.
Mandić je, kako su kazali u Skupštini, iskoristio priliku da pozove predsjednicu da posjeti Crnu Goru.
- Što je ona sa zadovoljstvom prihvatila, uzvrativši poziv predsjedniku Mandiću da bude njen gost u Njemačkoj - zaključili su u saopštenju.

Mandić sa Relinger: Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke da postane punopravna članica EU

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Tag: porodica