Protiv pljevaljske firme „Dokument“ i tamošnje izvršne direktorice M.D. (52) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, falsifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i prevare. Ona je, navodno, uvozila kola sa lažnim ispravama i za to izbjegla plaćanje poreza u vrijednosti od 56.000 eura.
- Sumnja se da je M.D. pomenuta krivična djela počinila na način što je tokom 2020. i 2021. godine, u svojstvu odgovornog lica u pravnom licu, sačinila neistinite isprave - jedinstvene carinske deklaracije za uvoz 24 vozila, time izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine u ukupnom iznosu od 56.485 eura, a zatim pomenute isprave upotrijebila kao validne, podnoseći ih uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova - saopšteno je iz policije.
Kažu da je izvršenim provjeravama u Upravi carina – CI Pljevlja, utvrđeno da navedene carinske deklaracije nijesu registrovane, a da se na 10 carinskih deklaracija nalazi pečat službenika Uprave carina, koji je penzionisan 2003. godine.
- Sumnja se i da je M.D. u toku decembra 2020. godine, sačinila neistinitu carinsku deklaraciju za uvoz vozila Audi Q7, izbjegavajući plaćanje PDV-a i carine, podnoseći je kao validnu ispravu uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Izvršenom provjerom kod Uprave carina - CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojem carinske deklaracije nije registrovan uvoz navedenog vozila, već uvoz djelova za drugo pravno lice - istakli su u policiji.
M.D. je, kako se sumnja, u toku 2020. i 2021. godine lažnim prikazivanjem činjenica, dovela u zabludu dvojicu vlasnika vozila, na način što je sa istim dogovorila ocarinjenje vozila i navela ih da joj predaju novac za to.
- Te je nakon toga sačinila neistinite carinske deklaracije na uvoznike (vlasnike) vozila, izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine. Izvršenim provjerama kod Uprave carina – CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojevima isprava nije registrovan uvoz vozila, već uvoz ulja i brašna za druga pravna lica, dok je grafološkim vještačenjem utvrđeno da se otisak pečata carinskog službenika ne podudara sa dostavljenim otiskom, odnosno da se na carinskoj deklaraciji nalazi otisak pečata carinskog službenika koji je penzionisan 2003. godine - naveli su u policiji.
Protiv M.D. i pravnog lica D.o.o. „Dokument“ su krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu, prethodno podnijeli i službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, zbog sumnje da su na isti način tokom 2021. i 2022. godine stekli protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 15.624,36 eura.
- Ukupna protivpravna imovinska korist koju je M.D. stekla izvršenjem krivičnih djela u periodu od 2020. do 2022. godine iznosi 72.109,36 eura - dodali su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Direktorica pljevaljske firme osumnjičena da je uvozila kola lažnim ispravama, izbjegla plaćanje 56.000 eura poreza

Brazil bi mogao da oporezuje američke tehnološke platforme, ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ratifikuje carine na uvoz čelika i aluminijuma, piše Folha de S.Paulo.
Trampova mjera mogla bi direktno da utiče na Brazil koji je 48 odsto svog ukupnog izvoza, što je ekvivalentno 5,7 milijardi američkih dolara tokom prošle godine, usmjerio na američko tržište, prenosi B92.
Prema izvještaju, Vlada brazilskog predsjednika Luiz Inasio Lula da Silva nastoji da izbjegne otvoreni trgovinski sukob, ali priznaje potrebu za odgovorom.
Predloženi digitalni porez ciljao bi platforme kao što su Amazon, Gugl i Spotifaj.
Izvor je naglasio da se o toj mjeri raspravlja u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Porez bi navodno zaštitio brazilske industrijske sektore od povećanja troškova i ima podršku velikih predstavnika industrije.

1250x600

1084x550

Brazil bi mogao oporezovati američke tehnološke platforme

Duboko žalim zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država da uvede tarife na izvoz evropskog čelika i aluminijuma. Tarife su porezi – loše za biznis, još gore za potrošače - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ona je navela da neopravdane tarife na EU neće proći bez odgovora, već će „izazvati čvrste i proporcionalne protivmjere“.
- EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Štitićemo naše radnike, preduzeća i potrošače - istakla je Fon der Lajen.
Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje nove carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma, što će uticati na sve trgovinske partnere, uključujući Kanadu i Meksiko, najavio je predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen o američkim tarifama na izvoz čelika i aluminijuma: Loše za biznis, još gore za potrošače

Američki predsjednik Donald Tramp odlučio je u ponedjeljak da značajno podigne carine na uvoz čelika i aluminijuma, ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače - Kanadu, Meksiko, Brazil i druge zemlje.
Taj njegov potez bi mogao povećati rizik od trgovinskog rata.
Tramp je potpisao odluke kojima je podigao carinsku stopu na uvoz aluminijuma na 25 odsto s pređašnjih deset odsto koje je uveo 2018. godine, kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće, prensosi SEEbiz.
Time se ponovno uvode carine od 25 odsto na milione tona čelika i aluminijuma koji su se u Sjedinjene Američke Države (SAD) uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju hiljade proizvoda.
Tramp će takođe nametnuti novi sjevernoamerički standard, koji zahtijeva da se uvezeni čelik i aluminijum “tope i spijau” u regiji, kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika u SAD.
Trampov savjetnik za trgovinu Piter Navaro rekao je da će mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminijuma, te ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.

Tramp uveo carine na čelik i aluminijum

Američke kompanije koje nastavljaju poslovanje u Rusiji uplatile su više od milijardu američkih dolara poreza Moskvi u 2023. godini, prema podacima Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE) i organizacije B4Ukraine.
Američke firme uplatile su 2023. godine Rusiji 1,2 milijarde američkih dolara na ime poreza na dobit, čime su Sjedinjene Američke Države (SAD) postale najveći strani poreski obveznik u Rusiji, što je bivši visoki američki diplomata Majkl Mekfol nazvao "sramotnim", navodi američki nedjeljnik Njuzvik.
Nakon napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zapadne kompanije širom svijeta napustile su Rusiju kako bi izrazile moralno protivljenje ratu i izvršile ekonomski pritisak na Moskvu, prenosi B92.
Međutim, mnoge su ostale. Istraživanje Yale School of Management procjenjuje da 123 velike američke kompanije i dalje posluju u Rusiji, dok KSE, koji uključuje i manje firme, procjenjuje da ih je ukupno oko 328.
Među kompanijama koje su najviše uplatile poreza Rusiji 2023. nalaze se: Philip Morris International sa 220 miliona USD, PepsiCo sa 135 miliona, Mars 99 miliona, Procter &amp; Gamble 67 miliona, Mondelez 62 miliona, Citigroup 53 miliona, Cargill 50 miliona, Johnson &amp; Johnson 42 miliona, Coca-Cola Hellenic 34 miliona i Weatherford 32 miliona.
Philip Morris International saopštio je da je obustavio planirane investicije i smanjio proizvodnju u Rusiji kada je izbio rat. Ipak, u februaru 2023. godine, izvršni direktor te kompanije, Jacek Olzak, izjavio je da ne želi da proda poslovanje pod uslovima koje diktira Kremlj, zbog finansijskog gubitka koji bi to izazvalo.
Mondelez je ostao u Rusiji, tvrdeći da investitorima „moralno nije bitno“ da li kompanije tamo posluju. Coca-Cola je prestala da prodaje svoja pića u Rusiji, ali regionalni punilac Coca-Cola Hellenic prodaje proizvod pod nazivom Dobry Cola.
PepsiCo, Mars, Procter &amp; Gamble, Cargill i Weatherford smanjili su poslovne aktivnosti, ali nastavili proizvodnju osnovnih proizvoda. U septembru prošle godine, Citigroup je objavio da zatvara poslovanje u Rusiji.

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

Ontario, najnaseljenija provincija Kanade, mogla bi da zabrani alkohol proizveden u SAD i da ograniči izvoz struje i kritičnih sirovina za električne baterije u američke savezne države Mičigen, Njujork i Minesota, ako novoizabrani predsjednik te zemlje Donald Tramp stvarno uvede carine na sve kanadske proizvode, rekao je večeras jedan visoki zvaničnik Ontarija.
Taj zvaničnik, koji radi u vladi ontarijskog premijera Daga Forda, rekao je da se razmatra uvođenje zabrane ontarijskom odboru za kontrolu prometa žestokih pića da uvozi američki alkohol.
Ontario razmatra i ograničenja izvoza kritičnih minerala koji su neophodni da se proizvode baterije za električna vozila, kao i da se kompanije iz SAD sprečavaju da učestvuju u javnim nabavkama u toj kanadskoj provinciji, rekao je zvaničnik u Fordovoj vladi koji je tražio anonimnost jer nema ovlašćenje da govori javno o potencijalnim mjerama.
Ford je potvrdio sinoć da Ontario razmatra ograničenja izvoza struje u susedne američke države Mičigen, Njujork i Minesota, a danas je ponovio da bi ta mera dovela dotle da je Amerikanci više ne mogu sebi priuštiti.
- To je posljednja mjera. Ne mislim da novoizabrani predsjednik Tramp želi da se to desi. Šaljemo poruku Sjedinjenim Državama. Ako dođete i napadnete Ontario, vi napadate prihode ljudi u Ontariju kao i Kanađana, pa ćemo iskoristiti svako oruđe koje nam je na raspolaganju da branimo Ontarijce i Kanađane. Hajde da se nadamo da do toga neće doći - rekao je Ford.
Tramp prijeti da će uvesti carine od 25 odsto na sve proizvode koji se uvoze iz Kanade i Meksika, ako te dvije zemlje ne zaustave priliv migranata i narkotika u SAD.
Ontario omogućava elektrosnabdijevanje za 1,5 miliona domaćinstava u SAD i glavni je izvoznik struje u Mičigen, Minesotu i Njujork.
- To je okej ako on to bude uradio. To je baš fino - rekao je Tramp američkoj TV mreži Es-En-Bi-Si (CNBC) kada je, prilikom posjete njujorškoj berzi na Vol Stritu pitan za reakciju na Fordovu izjavu
Prema njegovim riječima, SAD subvencionišu Kanadu, a ne bi trebalo to da rade.
- Imamo mi snažne odnose. Tolike prijatelje imam u Kanadi, ali ne treba da dajemo podsticaje jednoj zemlji. Dajemo subvencije u iznosu od više od 100 milijardi dolara godišnje. Ne bi trebalo to da radimo - kazao je Tramp.
Novinar Es-En-Bi-Sija rekao je da mu je Tramp iza kamere rekao da se (ljudi iz njegove buduće administracije) nadaju da će nešto moći da dogovore sa Kanadom.
Danijela Smit, premijerka naftom bogate kanadske provincije Alberta, odbacila je svaku mogućnost da probleme zbog Trampovih prijetnji rješava prekidom izvoza nafte u SAD i ukazala da će pribjeći „diplomatskom pristupu“ i da su u toku sastanci „sa našim saveznicima u SAD“ i da im se stavlja do znanja da nafta i gas iz Alberte treba da budu „dio rješenja za energetsku dostupnost i bezbjednost“.
Kanada izvozi u SAD više nafte no ijedna druga zemlja na svijetu. Na Kanadu otpada 60 odsto uvoza sirove nafte u SAD, kao i 85 odsto uvoza struje.
Kanada je takođe u posjedu 34 kritična minerala i metala za kojima Pentagon žudi.

Ako Tramp uvede carine Kanadi, Ontario razmatra sankcije na uvoz alkohola iz SAD i izvoz struje

Vlasnici nekretnina u Baru koji imaju prebivalište u ovom gradu plaćaju niži porez na nepokretnost u odnosu na nerezidente. Shodno Odluci o porezu na nepokretnosti utvrđeno je da poreska stopa za rezidente u Baru iznosi 0,26, dok je za nerezidente 0,60 odsto.
Poreski obveznici koji imaju prebivalište, ili stalni boravak u Baru, mogu ostvariti olakšice na porez na nepokretnosti, odnosno umanjenje poreza i do 50 odsto. To je za Primorski portal potvrdila sekretarka Sekretarijata za finansije Opštine Bar Ivana Backović.
Backović je pojasnila uslove i procedure za ostvarivanje olakšica koji su u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti.
- Građani koji imaju prebivalište, ili stalni boravak na teritoriji opštine Bar, ostvaruju olakšice po osnovu stalnog stanovanja poreskog obveznika, u iznosu od 20 odsto, ukoliko predmetna nepokretnost predstavlja glavno mjesto prebivališta, ili stalnog boravka poreskog obveznika. Takođe, umanjenje se ostvaruje i po osnovu člana njegovog domaćinstva, po 10 odsto za svakog, s tim da je maksimalan broj članova po kojima se ostvaruje umanjenje 3 člana. Na ovaj način poreski obveznik može ostvariti umanjenje najviše do 50 odsto poreske obaveze - naveli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.
Poreski obveznici koji ispunjavaju gore navedene uslove, ovo pravo mogu ostvariti podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za finansije, uz koji je potrebno priložiti kopiju lične karte, ili uvjerenje MUP-a i izjavu o kućnoj zajednici.
- Takođe, propisano je da su vlasnici nepokretnosti dužni da u roku od 30 dana od dana sticanja nepokretnosti, podnesu poresku prijavu nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, kao i da su poreski obveznici, koji vode poslovne knjige, dužni da, nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, podnesu poresku prijavu do 31. marta godine za koju se porez utvrđuje.Shodno zakonu poreski obveznik je dužan da u poresku prijavu unese tačne i potpune podatke za utvrđivanje poreza na nepokretnosti - istakli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.
Na pitanje Primorskog portala, koliko u bazi ima stanova i privatnih kuća koji su u vlasništvu građana sa prebivalištem u Baru, iz Opštine Bar su precizirali: “U momentu utvrđivanja poreske obaveze za 2024. godinu izdato je 25.181 rješenje za porez na nepokretnosti za rezidntna lica“.
Evidentno je da se poslednjih godina intenzivno gradi u Baru, mnogo je stanova i privatnih kuća čiji su vlasnici državljani Crne Gore koji imaju prebivalište u nekom drugom gradu, a i strani državljani. Prema podacima Opštine Bar koji su dostavljeni Primorskom portalu, od 30.207 utvrđenih poreskih rješenja za nerezidente u momentu razreza za 2024. godinu, 3.246 rješenja je upućeno u gradove van Bara, 8.028 rješenja je poslato u zemlje iz regiona, 124 rješenja je upućeno u druge zemlje dok su ostala rješenja dostavljana na adresama nepokretnosti na teritoriji opštine Bar.

Bar: Olakšice za umanjenje poreza na nepokretnost i do 50 odsto

Ako je neko htio da napravi loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Prema izvještaju Centralne banke Crne Gore prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosili su 1.312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine.
Pad prihoda od turizma je prvenstveno zbog manjeg broja turista, kaže Rabrenović, i taj broj je, dodaje on, otprilike pet procenata, i za toliko je i manji broj noćenja.
- Dominantan deficit prihoda je u trećem kvartalu, znači ona tri ključna mjeseca kad je crnogorska ekonomija, posebno crnogorski turizam imao najveće prihode od od turizma, i kad je bilo najviše gostiju, ta tri mjeseca bilježimo oko 40 miliona manji prihod, nego što je to bilo u trećem kvartalu prošle godine. Znači, turistička sezona je podbacila, u odnosu na turističku sezonu prošle godine, a mislim da tu ima uticaja i manji broj gostiju iz zemalja poput Rusije, Ukrajine, ali i zemalja koje su zadnjih godina bili tradicionalno prisutni kod nas - rekao je Rabrenović.
Ako se vize za ruske državljane budu uvele to će uticati na turističku sezonu, mišljenja je Rabrenović, iako bi takav postupak bio opravdan, to je, dodaje on, radikalan metod, koji bi otežao posao, kako kaže, turističkim agencijama koje dovode turiste iz Rusije.
- Postoji opravdana bojazan da uvođenje viza za Ruse, za Turke, kasnije i za još neke građane određenih država, će smanjiti naš turistički prihod, i uopšte prihod koji naša ekonomija ostvaruje. Ja, da budem optimista, smatram da to neće značajnije uticati, i da, pored svega toga, fokus naše politike, posebno kada je u pitanju turizam, ne bi trebalo da bude na tim državama. Naša ciljana tržišta bi trebalo da budu zapadna tržišta, od tržišta zemalja Evropske unije, do Amerike, Japana, Austrije. To su države koje imaju visoko platežne goste i države koje mogu da ponude goste koji će doći u Crnu Goru bez ikakvih ograničenja kad su vize u pitanju - istakao je Rabrenović.
Povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto će definitvo uticati, smatra Rabrenović, jer je to povećanje preko 100 odsto, i to je, kako kaže, ogroman udarac turističkoj privredi.&nbsp;
- Mislim, ako je neko htjeo da napravi neki loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će bukvalno oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period. Ovo znači povećanje cijene smještaja, veće troškove hotelskim preduzećima, kad su u pitanju cijene aranžmana. Problem je za sljedeću godinu i to što su u najvećoj mjeri svi turistički aranžmani prodati, po porezu koji je bio 7 procenata, znači cijene aranžmana moraju pretrpjeti korekcije, što je nemoguće uraditi sa ozbiljnim poslenicima u dovođenju turista, jer povećanje od par procenata mora biti najavljeno par godina unaprijed, a ne za preko 100 posto i to će definitivno uticati strašno na crnogorsku ekonomiju, koja je i ovako slabašna, a prije svega će uticati na ozbiljna turistička preduzeća, kakvih u Crnoj Gori nemamo puno, dok na individualne izdavaoce smještaja neće, jer je jedan dobar dio i u sivoj zoni - naglasio je Rabrenović.
Povećanje PDV-a na hotelski smještaj je jednostrana odluka, poručuje Rabrenović, jer nije konstatovana struka iz oblasti na koju se to odnosi, dodaje on, a povećanje nije zanemarljivo, nego, kako kaže, preko 100 posto.
- Jednostrano povećanje poreza, bez konsultacije sa najširom mogućom bazom pravi probleme koje ćemo mi tek da vidimo, već iduće godine. Imaćemo i dodatni problem sa konkurentnošću naše turističke destinacije, koja nije baš najkonkurentnija i zbog povećanja cijena, zbog inflacije koja je prisutna, a tek sada, uz sve ovo što imamo kao negativne efekte loše organizacije turističke ponude, i uopšte, loše pripremljena turistička sezona, koja je prisutna iz godine u godinu, posljedice će biti takve kakve si pretpostavljamo da će biti - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Povećanje poreza preko 100 odsto je ogroman udarac turističkoj privredi

Za osam mjeseci Poreska uprava naplatila je 1,1 milijardu eura bruto prihoda, što je za 190,3 miliona eura ili 21 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine - saopšteno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Plan naplate za period od početka januara do kraja avgusta, kako ističu, premašen je za 122,3 miliona eura ili 13 odsto.&nbsp;
- Naplata svih kategorija poreza zabilježila je rast. Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 297,5 miliona, što je više za 54,3 miliona u odnosu na isti period lani &nbsp;i 14 miliona eura iznad plana za ovu godinu. Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 201,1 miliona eura i premašila je prošlogodinju za 61,4 miliona eura, rast je ostvaren i u odnosu na plan za 33 odsto. Naplata doprinosa iznosila je 388,8 miliona eura i veća je od naplate za prošlu godinu za 38,9 miliona eura ili 11 odsto, odnosno za 22,7 miliona eura od planirane naplate za ovu godinu - precizirano je u saopštenju.
U avgustu ostvarena bruto naplata prihoda iznosila je, kako dodaju, 143,6 miliona eura što je za 17,7 miliona eura ili 14 odsto više u odnosu na isti period lani, a za 7,8 miliona eura ili pet odsto više u odnosu &nbsp;na plan prihoda za avgust.
- Poreska uprava &nbsp;je tokom ljetnje turističke sezone ostvarila značajne budžetske prihode kroz aktivnosti usmjerene na povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i intenzivirani inspekcijski nadzor - ističu iz Poreske uprave.
&nbsp;

Za osam mjeseci Poreska uprava naplatila 1,1 milijardu eura bruto prihoda

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, na prijedlog direktora Uprave policije Lazara Šđepanovića suspendovao je još šest policijskih službenika, saopštio je potpredsjendik Vlade Aleksa Bečić navodeći da ga je o tome obavijestio njegov partijski drug
On u saopštenju navodi da su policajci suspendovani „zbog stvaranja kriminalne organizacije, bezbjednosnih smetnji i drugih ozbiljnih prestupa“. Ovo je danas već drugo saopštenje lidera Demokrata koje dolazi usred predizborne tišine uoči lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom u kojem veliča njihovu „borbu protiv organizovanog kriminala“. Bečić se, sa druge strane, mjesecima nakon posljednje tragedije na Cetinju pravio mrtav i „mudro ćutao“.&nbsp;
Portal ETV i Televizija E u više navrata su objavili informacije o planovima ministra unutrašnjih poslova i direktora UP da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike, što je izazvalo burne reakciju unutar MUP-a.&nbsp;
Pokrenuli su tako niz disciplinksih postupaka protiv mnoštva policijskih službenika koji su se našli na spisku nepodobnih, a koji su sredinom prošle godine počeli da prave Šaranović i Šćepanović.&nbsp;
Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp;
Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp;
Kako smo već pisali, prema našim saznanjima, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsaranovic-i-scepanovic-u-problemu-proganjani-policajci-spremaju-krivicne-prijave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.6055%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ffrizirane-biografije-za-partijsku-vojsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fustavna-inicijativa-kao-pravna-zastita-policijskih-sluzbenika-od-progona-ekipe-iz-demokrata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.7036%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpolicajce-goni-policajka-koja-je-blogerka-influenserka-i-tuziteljka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šaranović suspendovao još šest policajaca

Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza, objavio je na mreži X da su pripadnici Komunalne policije skinuli zastavu Crne Gore sa privatne ograde jednog građanina i bacili je na ulicu.
Prema njegovim riječima, zastava je bila postavljena na privatnom posjedu porodice iz Nikšića, a incident se dogodio juče.
- Zastavu Crne Gore, istaknutu na privatnoj ogradi našeg sugrađanina, juče su, kako mi je kazao, pripadnici Komunalne policije skinuli i bacili na ulicu - naveo je Zirojević.
On je dodao da je slučaj prijavljen policiji, budući da je, prema tvrdnjama vlasnika, zastava bila ispravno postavljena i bez ikakvih oštećenja.
- Imajući u vidu da se zastava nalazila na privatnom posjedu njegove porodice, ovaj slučaj je prijavljen policiji. Zastava je, prema tvrdnjama našeg sugrađanina, bila ispravno postavljena i bez oštećenja - istakao je Zirojević.
Kako navodi, porodica nije dobila nikakvo zvanično obavještenje niti rješenje o uklanjanju zastave.
- Pripadnici Komunalne policije, ni na koji način o ovom činu nijesu obavijestili porodicu niti su donijeli bilo kakvo rješenje o uklanjanju zastave. Suprotno tome, neovlašćeno su se popeli na privatnu ogradu i kapiju, zastavu bacili na ulicu i nastavili dalje. Četvorica službenika sa vozilom komunalne policije - kazao je Zirojević.
Prema njegovim navodima, izuzeti su snimci sa sigurnosnih kamera obližnje kladionice koji bi mogli potvrditi incident.
Zirojević je u objavi postavio i niz pitanja lokalnim vlastima.
- Pitam direktora Komunalne policije i opštinsko rukovodstvo – da li je ovo, po ko zna koji put, odnos lokalne samouprave prema Crnoj Gori i njenoj državnoj zastavi? Da li zastava smeta zbog jednog sjutrašnjeg događaja koji tuda prolazi? Sramno - poručio je Zirojević.

Zirojević: Komunalci sinuli crnogorsku zastavu sa privatnog posjeda i bacili je na ulicu

Mojkovačka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv R.B. (57) iz Mojkovca zbog sumnje da je bez odobrenja vršio sječu drveta u državnoj šumi, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac rasvijetlili su slučaj šumske krađe u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje krivičnih djela protiv životne sredine. Tužilaštvu u Bijelom Polju podnesen je poseban izvještaj kao dopuna ranije podnijete prijave protiv nepoznatog izvršioca.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac podnijeli su tužilaštvu krivičnu prijavu protiv R.B. (57) iz Mojkovca, zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa na štetu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, na način što je u toku marta ove godine, u državnoj šumi u GJ ‘Štitarica’, opština Mojkovac, bez potrebne dokumentacije, izvršio sječu stabala bukve u količini od 23.299m³ i tom prilikom pričinio štetu Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu od 1.090,78 € - navodi se u saopštenju.

Mojkovčaninu krivična prijava zbog šumske krađe

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada spremna je za predstojeću požarnu sezonu, kazao je vršilac dužnosti komandira te službe Zdravko Blečić i ocijenio da država treba da uradi mnogo više po pitanju edukacije stanovništva i prevencije požara. 
 
Blečić je naveo da sezona požara i različitih hazarda traje praktično čitave godine i da su u Službi spremni da odgovore na sve te izazove. 
 
„Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada raspolaže sa 23 vatrogasna vozila i imamo 72 operativca“, rekao je Blečić agenciji MINA. 
 
Kako je kazao, svakog ljeta budu angažovane dodatne snage, a decenijama unazad tako je angažovano po 25 ljudi. 
 
Blećić je naglasio da je u posljednje vrijeme opalo instresovanje za taj posao. 
 
„Mladi se baš i ne odlučuju za to kao nekada, pa smo možda imali i veće interesovanje i nije bilo problema sa angažmanom. Danas je to već drugačije i unazad nekoliko godina počeo je da se pojavljuje taj problem“, dodao je Blečić. 
 
On je istakao da u slučajevima velikih požara mogu da pomognu lokalne službe, kao što su Zelenilo, Čistoća i Deponija, ali i sa državnog nivoa – Vojska i Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). 
 
„Direktorat za zaštitu i zpašavanje koji je krovna organizacija i u slučajevima većih razmjera požara, 
kao što smo imali prilike prošle godine i ranije, dolazili su iz (službi) drugih gradova, a svim tim aktivnostima koordiniše Direktorat“, rekao je Blečić. 
 
Upitan da li imaju dovoljno operativaca za predstojeću požarnu sezonu, Blečić je kazao da njihov posao nije šablonski, pa se zbog toga ne može govoriti konkretno o broju potrebnih ljudi. 
 
„Zbog toga sam rekao da se uključuje čitav sistem zaštite i spašavanja, tako funkcioniše u čitavoj Crnoj Gori, jer dešava se često da požari u pojedinim opštinama prevaziđu lokalne snage i da su potrebne dodatne snage koje se angažuju iz susjednih opština“, pojasnio je Blečić. 
 
Kako je naveo, upravo zato je Direktorat na čelu sistema i koordinira svim aktivnostima, jer se ne može definisati koliko će biti čega, pogotovo u Podgorici koja je požarno veoma optarećena. 
 
Blečić je istakao da je Podgorica izuzetno požarno opterećena zbog vremenskih uslova, pogotovo tokom ljeta, pa u nekim danima imaju i do 50 intervencija. 
 
On je rekao da je Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada, tokom prethodne letnje požarne sezone, od 1. juna do 1. septembra, izašla na 948 požara, pri čemu je 55 odsto tih intervencija bilo na teritorijama opština Zeta i Tuzi. 
 
Blečić je kazao da sistem zaštite podrazumijeva tri segmenta djelovanja – preventivni, represivni i sanacioni. 
 
„Fokus stavljamo na preventivno djelovanje, jer mnogo je značajno da spriječimo da ne dođe do nastanka požara i naravno kao Služba djelujemo po tom pitanju vrlo proaktivno“, rekao je Blečić. 
 
On je podsjetio da je u toku projekat „Vatrograsac u mjesnoj zajednici“, u okviru kojeg su obišli 22 mjesne zajednice. 
 
„Izuzetno smo zadovoljni tim posjetama i razgovorima, gdje smo zajedno učestvovali u uklanjanju nekih stvari i anomalija koje zaista moraju biti prevaziđene i moraju biti naša prošlost“, rekao je Blečić. 
 
Kako je objasnio, moraju se dovesti u red hidrantska spemišta, moraju biti kupljeni protivpožarni aparati i postavljeni tamo gdje je potrebno, a mora postojati i prohodnost u svakom objektu, na svim etažama. 
 
Blečić ja naveo primjer preventivne mjere da treba ukloniti sve gorive materijale iz podruma ili sa tavana, koji su često izvori zapaljenja. 
 
„Uklanjanjem tih nepotrebnih stvari mi smanjujemo mogućnost nastanka požara“, rekao je Blečić i istakao da se svakom preventivnom mjerom smanjuje mogućnost nastanka požara. 
 
Upitan da li je država dovoljno uradila na polju preventivnog djelovanja i edukacije, Blečić je odgovorio odrično. 
 
„Smatram da nije urađeno dovoljno i da je vrlo malo urađeno, koliko bi trebalo“, naveo je Blečić. 
 
On smatra da priča o zaštiti i spašavanju mora da dobije jednu novu dimenziju, novi značaj i da se krene praktično ka tome da ona uđe u sistem obrazovanja. 
 
„Gdje ćemo poštovati standarde i neke tehničke normative, ako nećemo u dijelu kada su životi u pitanju, a to je aspekt zaštite i spašavanja od požara konkretno, ali i drugih hazarda“, istakao je Blečić. 
 
Kako je naveo, znanje i edukacija iz dijela zaštite i spašavanja od požara i drugih hazarda je u stvari dio opšte kulture ljudi i oni bi to morali da znaju. 
 
Blečić je pozvao građane da posjete sajt vatrogasci.podgorica.me, na kojem će naći vodič za postupanje u vanrednim situacijama i gdje će naći, osim preventivnih, sve aktivnosti i mjere koje treba odraditi u slučaju požara. 
 
Prema njegovim riječima, potrebna je pravilna dojava, pravilno postupanje do dolaska vatrogasaca i postupanje nakon njihovog dolaska. 
 
„To je nešto što moramo da znamo, jer u situaciji požara nemamo kad da čitamo uputstva i da gledamo za šta služi protivpožarni aparat, nego sve to moramo ranije da znamo i uradimo, to je dio neke opšte kulture“, rekao je Blečić. 
 
Upitan postoje li posebni planovi za postupanje u najkritičnijim područjima na teritoriji Podgorice, on je kazao da postoji plan zaštite i spašavanja od požara na teritoriji Glavnog grada koji je uradila Služba, ali da do sada nijesu rađeni planovi za Goricu, Ljubović i druge lokacije koje bi trebalo da budu prioritetne. 
 
Blečić je istakao da je u toku izrada plana za Goricu, navodeći da se nada da će ona do početka ljetnje požane sezone biti završena. 
 
On je, govoreći o saradnji Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada sa službama iz drugih opština, Vojskom i policijom, rekao da je ta saradnja odlična, što se pokazalo i tokom prethodne ljetnje požarne sezone. 
 
„Ima raznih situacija na različitim terenima i tu nam je zaista izuzetnu pomoć pružila Vojska Crne Gore“, rekao je Blečić. 
 
On je istakao da je tu i Direktorat za zaštitu i spašavanje da iskoordinira i usmjeri dodatne snage kada je to potrebno. 
 
Blečić je istakao da su, da bi pomogli, dolazile i njihove kolege iz drugih opština – Budve, Bara, Kolašina, sa Cetinja i iz Nikšića, navodeći da su i iz Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada isto tako spremni da idu da pomažu kolegama. 
 
On je podsjetio na situaciju u Jablanici, gdje je dio crnogorskog tima koji je upućen u taj grad Bosne i Hercegovine bila i ekipa iz Podgorice. 
 
„Mi smo samo jedan element sistema i u zavisnosti od potrebe, a po nalogu Direktorata, koji je krovna organizacija i kojim rukovodi Miodrag Bešović vrlo vispreno i odlučno, djelujemo onamo gdje treba. Mi smo tu i za nas dolaze kolege kada je potrebno“, rekao je Blečić. 
 
Govoreći o sređivanju imanja i dvorišta, on je zamolio građane da ne spaljuju sami biljni otpad. 
 
„Ako nijesu u mogućnosti da ga deponuju, treba da ga koncentrišu na nekom mjestu na kraju svog imanja, gdje u blizini nema objekta ili nečeg drugog što bi bilo ugroženo od samog plamena i da to ne rade ispod električnih vodova“, objasnio je Blečić. 
 
Kako je rekao, tu treba da odlože biljni otpad i nakon toga pozovu vatrogasce. 
 
„Nikako sami ne treba da kreću u avanturu koja može da bude vrlo opasna, nego da pozovu vatrogasce koji će dogovoriti termin kontrolisanog paljenja, gdje ćemo mi izaći i izvršiti to“, rekao je Blečić.

Blečić: Spremni smo za predstojeću požarnu sezonu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: porez