<p>Iako Poreska uprava tvrdi da je gubitak od 66 miliona eura „neutralisan“ rastom drugih prihoda, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, ekonomski analitičar<b> Vasilije Kostić </b>u izjavi za Portal ETV upozorava na dugoročne posljedice budžetskog finansiranja Fonda PIO.</p>
<p>Država je u prvih pet mjeseci ove godine ostala bez čak 66 miliona eura po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, ali iz Poreske uprave Crne Gore poručuju da taj gubitak „nije zabrinjavajući“, jer je u potpunosti kompenzovan rastom drugih budžetskih prihoda. Međutim, Kostić upozorava da je ovakav pristup opasan po dugoročnu stabilnost sistema socijalne sigurnosti.</p>
<p>- Kada su u pitanju doprinosi za PIO, moj je stav jasan – finansirati Fond iz budžeta je krajnje rizična strategija. Time se stepen rizika ostvarenja budžeta prenosi i na Fond PIO, koji je jedna od ključnih komponenti socijalne sigurnosti građana - rekao je Kostić za Portal ETV.</p>
<p>Prema zvaničnim podacima, naplata doprinosa u periodu januar–maj ove godine iznosila je 160,6 miliona eura – što je 29 odsto manje nego u istom periodu 2024. godine. Do ovakvog pada došlo je zbog zakonskog smanjenja doprinosa: s 15 na 10 odsto na teret osiguranika, te s 5,5 na nula odsto na teret poslodavaca. Ukupno opterećenje za PIO time je svedeno na svega 10 odsto.</p>
<p>Ipak, Poreska uprava ističe da je ukupna naplata budžetskih prihoda porasla za 4,7 miliona eura i iznosi 707,5 miliona eura. Tome je, navode, najviše doprinijela snažnija naplata PDV-a (203,2 miliona – rast od 19 odsto) i poreza na dobit (200,4 miliona – rast od osam odsto).</p>
<p>Za Kostića, relaksiranje privrede od dijela nameta jeste pozitivno, ali je neto efekat negativan.&nbsp;</p>
<p>- Koristi od tog podsticaja manje su od onoga što gubitak prihoda znači za državnu kasu i rizik za održivost socijalne sigurnosti. Ideja da će drugi prihodi nadomjestiti izgubljene doprinose je svojevrsna opsjena – jer da su doprinosi prisutni, ti dodatni prihodi mogli bi biti usmjereni na investicije - poručuje Kostić.</p>
<p>U situaciji kada demografski pritisci i starenje stanovništva dodatno opterećuju penzioni sistem, dugoročna održivost Fonda PIO zahtijeva oprezniju fiskalnu politiku, zaključuje Kostić.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Upozorenje ekonomiste: Pad doprinosa za PIO rizik za socijalnu sigurnost

<p>Građani od danas mogu Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi podnijeti zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze, u skladu sa odlukom te lokalne samouprave.</p>
<p>- Odlukom, koja je danas stupila na snagu, uređen je otpis obračunate, a neplaćene kamate na poreske obaveze koje su dospjele za plaćanje do 31. decembra - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Pravo na otpis kamate na poreske obaveze, odnosno lokalne poreze, takse i naknade, može da ostvari svako preduzeće, dio preduzeća, preduzetnik i pojedinac koji najkasnije do 16. juna uplati kompletne poreske obaveze i podnese zahtjev za otpis kamate.</p>
<p>- Zahtjev za otpis kamate na dospjele poreske obaveze se podnosi na obrascu koji se može preuzeti na pisarnici Uprave lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi ili na sajtu Opštine Herceg Novi <a href="https://www.hercegnovi.me/sr/">www.hercegnovi.me</a> - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Obrazac je potrebno popuniti i podnijeti Upravi lokalnih javnih prihoda Opštine Herceg Novi, u roku od 60 dana od stupanja na snagu odluke, odnosno do 16. juna.</p>

Portal ETV

Podnošenje zahtjeva za otpis kamate na dospjele poreske obaveze u Herceg Novom od danas

<p>Protiv pljevaljske firme „Dokument“ i tamošnje izvršne direktorice M.D. (52) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, falsifikovanje isprave, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i prevare. Ona je, navodno, uvozila kola sa lažnim ispravama i za to izbjegla plaćanje poreza u vrijednosti od 56.000 eura.</p>
<p>- Sumnja se da je M.D. pomenuta krivična djela počinila na način što je tokom 2020. i 2021. godine, u svojstvu odgovornog lica u pravnom licu, sačinila neistinite isprave - jedinstvene carinske deklaracije za uvoz 24 vozila, time izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine u ukupnom iznosu od 56.485 eura, a zatim pomenute isprave upotrijebila kao validne, podnoseći ih uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova - saopšteno je iz policije.</p>
<p>Kažu da je izvršenim provjeravama u Upravi carina – CI Pljevlja, utvrđeno da navedene carinske deklaracije nijesu registrovane, a da se na 10 carinskih deklaracija nalazi pečat službenika Uprave carina, koji je penzionisan 2003. godine.</p>
<p>- Sumnja se i da je M.D. u toku decembra 2020. godine, sačinila neistinitu carinsku deklaraciju za uvoz vozila Audi Q7, izbjegavajući plaćanje PDV-a i carine, podnoseći je kao validnu ispravu uz zahtjev za registraciju vozila područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova. Izvršenom provjerom kod Uprave carina - CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojem carinske deklaracije nije registrovan uvoz navedenog vozila, već uvoz djelova za drugo pravno lice - istakli su u policiji.</p>
<p>M.D. je, kako se sumnja, u toku 2020. i 2021. godine lažnim prikazivanjem činjenica, dovela u zabludu dvojicu vlasnika vozila, na način što je sa istim dogovorila ocarinjenje vozila i navela ih da joj predaju novac za to.</p>
<p>- Te je nakon toga sačinila neistinite carinske deklaracije na uvoznike (vlasnike) vozila, izbjegavajući obavezu plaćanja PDV-a i carine. Izvršenim provjerama kod Uprave carina – CI Pljevlja, utvrđeno je da pod navedenim brojevima isprava nije registrovan uvoz vozila, već uvoz ulja i brašna za druga pravna lica, dok je grafološkim vještačenjem utvrđeno da se otisak pečata carinskog službenika ne podudara sa dostavljenim otiskom, odnosno da se na carinskoj deklaraciji nalazi otisak pečata carinskog službenika koji je penzionisan 2003. godine - naveli su u policiji.</p>
<p>Protiv M.D. i pravnog lica D.o.o. „Dokument“ su krivične prijave nadležnom državnom tužilaštvu, prethodno podnijeli i službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, zbog sumnje da su na isti način tokom 2021. i 2022. godine stekli protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 15.624,36 eura.</p>
<p>- Ukupna protivpravna imovinska korist koju je M.D. stekla izvršenjem krivičnih djela u periodu od 2020. do 2022. godine iznosi 72.109,36 eura - dodali su u policiji.</p>

Direktorica pljevaljske firme osumnjičena da je uvozila kola lažnim ispravama, izbjegla plaćanje 56.000 eura poreza

<p>Brazil bi mogao da oporezuje američke tehnološke platforme, ako predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <b>Donald Tramp</b> ratifikuje carine na uvoz čelika i aluminijuma, piše Folha de S.Paulo.</p>
<p>Trampova mjera mogla bi direktno da utiče na Brazil koji je 48 odsto svog ukupnog izvoza, što je ekvivalentno 5,7 milijardi američkih dolara tokom prošle godine, usmjerio na američko tržište, prenosi B92.</p>
<p>Prema izvještaju, Vlada brazilskog predsjednika <b>Luiz Inasio Lula da Silva</b> nastoji da izbjegne otvoreni trgovinski sukob, ali priznaje potrebu za odgovorom.</p>
<p>Predloženi digitalni porez ciljao bi platforme kao što su Amazon, Gugl i Spotifaj.</p>
<p>Izvor je naglasio da se o toj mjeri raspravlja u okviru Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).</p>
<p>Porez bi navodno zaštitio brazilske industrijske sektore od povećanja troškova i ima podršku velikih predstavnika industrije.</p>

1250x600

1084x550

Brazil bi mogao oporezovati američke tehnološke platforme

<p>Duboko žalim zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država da uvede tarife na izvoz evropskog čelika i aluminijuma. Tarife su porezi – loše za biznis, još gore za potrošače - rekla je predsjednica Evropske komisije <b>Ursula fon der Lajen</b>.</p>
<p>Ona je navela da neopravdane tarife na EU neće proći bez odgovora, već će „izazvati čvrste i proporcionalne protivmjere“.</p>
<p>- EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Štitićemo naše radnike, preduzeća i potrošače - istakla je Fon der Lajen.</p>
<p>Sjedinjene Američke Države najavile su uvođenje nove carine od 25 odsto na sav uvoz čelika i aluminijuma, što će uticati na sve trgovinske partnere, uključujući Kanadu i Meksiko, najavio je predsjednik <b>Donald Tramp</b>.</p>

Fon der Lajen o američkim tarifama na izvoz čelika i aluminijuma: Loše za biznis, još gore za potrošače

<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> odlučio je u ponedjeljak da značajno podigne carine na uvoz čelika i aluminijuma, ukidajući izuzeća i bescarinske kvote za glavne dobavljače - Kanadu, Meksiko, Brazil i druge zemlje.</p>
<p>Taj njegov potez bi mogao povećati rizik od trgovinskog rata.</p>
<p>Tramp je potpisao odluke kojima je podigao carinsku stopu na uvoz aluminijuma na 25 odsto s pređašnjih deset odsto koje je uveo 2018. godine, kako bi pomogao sektoru koji je upao u teškoće, prensosi SEEbiz.</p>
<p>Time se ponovno uvode carine od 25 odsto na milione tona čelika i aluminijuma koji su se u Sjedinjene Američke Države (SAD) uvozili bez carine prema sporazumima o kvotama, izuzećima i isključivanju hiljade proizvoda.</p>
<p>Tramp će takođe nametnuti novi sjevernoamerički standard, koji zahtijeva da se uvezeni čelik i aluminijum “tope i spijau” u regiji, kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika u SAD.</p>
<p>Trampov savjetnik za trgovinu <b>Piter Navaro</b> rekao je da će mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminijuma, te ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.</p>

Tramp uveo carine na čelik i aluminijum

<p>Američke kompanije koje nastavljaju poslovanje u Rusiji uplatile su više od milijardu američkih dolara poreza Moskvi u 2023. godini, prema podacima Instituta Kijevske škole ekonomije (KSE) i organizacije B4Ukraine.</p>
<p>Američke firme uplatile su 2023. godine Rusiji 1,2 milijarde američkih dolara na ime poreza na dobit, čime su Sjedinjene Američke Države (SAD) postale najveći strani poreski obveznik u Rusiji, što je bivši visoki američki diplomata <b>Majkl Mekfol</b> nazvao "sramotnim", navodi američki nedjeljnik Njuzvik.</p>
<p>Nakon napada Rusije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, mnoge zapadne kompanije širom svijeta napustile su Rusiju kako bi izrazile moralno protivljenje ratu i izvršile ekonomski pritisak na Moskvu, prenosi B92.</p>
<p>Međutim, mnoge su ostale. Istraživanje Yale School of Management procjenjuje da 123 velike američke kompanije i dalje posluju u Rusiji, dok KSE, koji uključuje i manje firme, procjenjuje da ih je ukupno oko 328.</p>
<p>Među kompanijama koje su najviše uplatile poreza Rusiji 2023. nalaze se: Philip Morris International sa 220 miliona USD, PepsiCo sa 135 miliona, Mars 99 miliona, Procter &amp; Gamble 67 miliona, Mondelez 62 miliona, Citigroup 53 miliona, Cargill 50 miliona, Johnson &amp; Johnson 42 miliona, Coca-Cola Hellenic 34 miliona i Weatherford 32 miliona.</p>
<p>Philip Morris International saopštio je da je obustavio planirane investicije i smanjio proizvodnju u Rusiji kada je izbio rat. Ipak, u februaru 2023. godine, izvršni direktor te kompanije, Jacek Olzak, izjavio je da ne želi da proda poslovanje pod uslovima koje diktira Kremlj, zbog finansijskog gubitka koji bi to izazvalo.</p>
<p>Mondelez je ostao u Rusiji, tvrdeći da investitorima „moralno nije bitno“ da li kompanije tamo posluju. Coca-Cola je prestala da prodaje svoja pića u Rusiji, ali regionalni punilac Coca-Cola Hellenic prodaje proizvod pod nazivom Dobry Cola.</p>
<p>PepsiCo, Mars, Procter &amp; Gamble, Cargill i Weatherford smanjili su poslovne aktivnosti, ali nastavili proizvodnju osnovnih proizvoda. U septembru prošle godine, Citigroup je objavio da zatvara poslovanje u Rusiji.</p>

Uplatili više od milijardu američih dolara poreza Moskvi

<p>Ontario, najnaseljenija provincija Kanade, mogla bi da zabrani alkohol proizveden u SAD i da ograniči izvoz struje i kritičnih sirovina za električne baterije u američke savezne države Mičigen, Njujork i Minesota, ako novoizabrani predsjednik te zemlje<b> Donald Tramp </b>stvarno uvede carine na sve kanadske proizvode, rekao je večeras jedan visoki zvaničnik Ontarija.</p>
<p>Taj zvaničnik, koji radi u vladi ontarijskog premijera <b>Daga Forda,</b> rekao je da se razmatra uvođenje zabrane ontarijskom odboru za kontrolu prometa žestokih pića da uvozi američki alkohol.</p>
<p>Ontario razmatra i ograničenja izvoza kritičnih minerala koji su neophodni da se proizvode baterije za električna vozila, kao i da se kompanije iz SAD sprečavaju da učestvuju u javnim nabavkama u toj kanadskoj provinciji, rekao je zvaničnik u Fordovoj vladi koji je tražio anonimnost jer nema ovlašćenje da govori javno o potencijalnim mjerama.</p>
<p>Ford je potvrdio sinoć da Ontario razmatra ograničenja izvoza struje u susedne američke države Mičigen, Njujork i Minesota, a danas je ponovio da bi ta mera dovela dotle da je Amerikanci više ne mogu sebi priuštiti.</p>
<p>- To je posljednja mjera. Ne mislim da novoizabrani predsjednik Tramp želi da se to desi. Šaljemo poruku Sjedinjenim Državama. Ako dođete i napadnete Ontario, vi napadate prihode ljudi u Ontariju kao i Kanađana, pa ćemo iskoristiti svako oruđe koje nam je na raspolaganju da branimo Ontarijce i Kanađane. Hajde da se nadamo da do toga neće doći - rekao je Ford.</p>
<p>Tramp prijeti da će uvesti carine od 25 odsto na sve proizvode koji se uvoze iz Kanade i Meksika, ako te dvije zemlje ne zaustave priliv migranata i narkotika u SAD.</p>
<p>Ontario omogućava elektrosnabdijevanje za 1,5 miliona domaćinstava u SAD i glavni je izvoznik struje u Mičigen, Minesotu i Njujork.</p>
<p>- To je okej ako on to bude uradio. To je baš fino - rekao je Tramp američkoj TV mreži Es-En-Bi-Si (CNBC) kada je, prilikom posjete njujorškoj berzi na Vol Stritu pitan za reakciju na Fordovu izjavu</p>
<p>Prema njegovim riječima, SAD subvencionišu Kanadu, a ne bi trebalo to da rade.</p>
<p>- Imamo mi snažne odnose. Tolike prijatelje imam u Kanadi, ali ne treba da dajemo podsticaje jednoj zemlji. Dajemo subvencije u iznosu od više od 100 milijardi dolara godišnje. Ne bi trebalo to da radimo - kazao je Tramp.</p>
<p>Novinar Es-En-Bi-Sija rekao je da mu je Tramp iza kamere rekao da se (ljudi iz njegove buduće administracije) nadaju da će nešto moći da dogovore sa Kanadom.</p>
<p><b>Danijela Smit</b>, premijerka naftom bogate kanadske provincije Alberta, odbacila je svaku mogućnost da probleme zbog Trampovih prijetnji rješava prekidom izvoza nafte u SAD i ukazala da će pribjeći „diplomatskom pristupu“ i da su u toku sastanci „sa našim saveznicima u SAD“ i da im se stavlja do znanja da nafta i gas iz Alberte treba da budu „dio rješenja za energetsku dostupnost i bezbjednost“.</p>
<p>Kanada izvozi u SAD više nafte no ijedna druga zemlja na svijetu. Na Kanadu otpada 60 odsto uvoza sirove nafte u SAD, kao i 85 odsto uvoza struje.</p>
<p>Kanada je takođe u posjedu 34 kritična minerala i metala za kojima Pentagon žudi.</p>

Ako Tramp uvede carine Kanadi, Ontario razmatra sankcije na uvoz alkohola iz SAD i izvoz struje

<p>Vlasnici nekretnina u Baru koji imaju prebivalište u ovom gradu plaćaju niži porez na nepokretnost u odnosu na nerezidente. Shodno Odluci o porezu na nepokretnosti utvrđeno je da poreska stopa za rezidente u Baru iznosi 0,26, dok je za nerezidente 0,60 odsto.</p>
<p>Poreski obveznici koji imaju prebivalište, ili stalni boravak u Baru, mogu ostvariti olakšice na porez na nepokretnosti, odnosno umanjenje poreza  i do 50 odsto. To je za Primorski portal potvrdila sekretarka Sekretarijata za finansije Opštine Bar<b> Ivana Backović</b>.</p>
<p>Backović je pojasnila uslove i procedure za ostvarivanje olakšica koji su u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti.</p>
<p>- Građani koji imaju prebivalište, ili stalni boravak na teritoriji opštine Bar, ostvaruju olakšice po osnovu stalnog stanovanja poreskog obveznika, u iznosu od 20 odsto, ukoliko predmetna nepokretnost predstavlja glavno mjesto prebivališta, ili stalnog boravka poreskog obveznika. Takođe, umanjenje se ostvaruje i po osnovu člana njegovog domaćinstva, po 10 odsto za svakog, s tim da je maksimalan broj članova po kojima se ostvaruje umanjenje 3 člana. Na ovaj način poreski obveznik može ostvariti umanjenje najviše do 50 odsto poreske obaveze - naveli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.</p>
<p>Poreski obveznici koji ispunjavaju gore navedene uslove, ovo pravo mogu ostvariti podnošenjem zahtjeva Sekretarijatu za finansije, uz koji je potrebno priložiti kopiju lične karte, ili uvjerenje MUP-a i izjavu o kućnoj zajednici.</p>
<p>- Takođe, propisano je da su vlasnici nepokretnosti dužni da u roku od 30 dana od dana sticanja nepokretnosti, podnesu poresku prijavu nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, kao i da su poreski obveznici, koji vode poslovne knjige, dužni da, nadležnom poreskom organu jedinice lokalne uprave, podnesu poresku prijavu do 31. marta godine za koju se porez utvrđuje.Shodno zakonu poreski obveznik je dužan da u poresku prijavu unese tačne i potpune podatke za utvrđivanje poreza na nepokretnosti - istakli su iz Sekretarijata za finansije Opštine Bar.</p>
<p>Na pitanje Primorskog portala, koliko u bazi ima stanova i privatnih kuća koji su u vlasništvu građana sa prebivalištem u Baru, iz Opštine Bar su precizirali: “U momentu utvrđivanja poreske obaveze za 2024. godinu izdato je 25.181 rješenje za porez na nepokretnosti za rezidntna lica“.</p>
<p>Evidentno je da se poslednjih godina intenzivno gradi u Baru, mnogo je stanova i privatnih kuća čiji su vlasnici državljani Crne Gore koji imaju prebivalište u nekom drugom gradu, a i strani državljani. Prema podacima Opštine Bar koji su dostavljeni Primorskom portalu, od 30.207 utvrđenih poreskih rješenja za nerezidente u momentu razreza za 2024. godinu, 3.246 rješenja je upućeno u gradove van Bara, 8.028 rješenja je poslato u zemlje iz regiona, 124 rješenja je upućeno u druge zemlje dok su ostala rješenja dostavljana na adresama nepokretnosti na teritoriji opštine Bar.</p>

Bar: Olakšice za umanjenje poreza na nepokretnost i do 50 odsto

<p>Ako je neko htio da napravi loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, dr ekonomskih nauka <b>Jovan Rabrenović</b>.</p>
<p>Prema izvještaju Centralne banke Crne Gore prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosili su 1.312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Pad prihoda od turizma je prvenstveno zbog manjeg broja turista, kaže Rabrenović, i taj broj je, dodaje on, otprilike pet procenata, i za toliko je i manji broj noćenja.</p>
<p>- Dominantan deficit prihoda je u trećem kvartalu, znači ona tri ključna mjeseca kad je crnogorska ekonomija, posebno crnogorski turizam imao najveće prihode od od turizma, i kad je bilo najviše gostiju, ta tri mjeseca bilježimo oko 40 miliona manji prihod, nego što je to bilo u trećem kvartalu prošle godine. Znači, turistička sezona je podbacila, u odnosu na turističku sezonu prošle godine, a mislim da tu ima uticaja i manji broj gostiju iz zemalja poput Rusije, Ukrajine, ali i zemalja koje su zadnjih godina bili tradicionalno prisutni kod nas - rekao je Rabrenović.</p>
<p>Ako se vize za ruske državljane budu uvele to će uticati na turističku sezonu, mišljenja je Rabrenović, iako bi takav postupak bio opravdan, to je, dodaje on, radikalan metod, koji bi otežao posao, kako kaže, turističkim agencijama koje dovode turiste iz Rusije.</p>
<p>- Postoji opravdana bojazan da uvođenje viza za Ruse, za Turke, kasnije i za još neke građane određenih država, će smanjiti naš turistički prihod, i uopšte prihod koji naša ekonomija ostvaruje. Ja, da budem optimista, smatram da to neće značajnije uticati, i da, pored svega toga, fokus naše politike, posebno kada je u pitanju turizam, ne bi trebalo da bude na tim državama. Naša ciljana tržišta bi trebalo da budu zapadna tržišta, od tržišta zemalja Evropske unije, do Amerike, Japana, Austrije. To su države koje imaju visoko platežne goste i države koje mogu da ponude goste koji će doći u Crnu Goru bez ikakvih ograničenja kad su vize u pitanju - istakao je Rabrenović.</p>
<p>Povećanje PDV-a sa sedam na 15 odsto će definitvo uticati, smatra Rabrenović, jer je to povećanje preko 100 odsto, i to je, kako kaže, ogroman udarac turističkoj privredi.&nbsp;</p>
<p>- Mislim, ako je neko htjeo da napravi neki loš potez, kad je u pitanju turistička privreda, i uopšte ekonomija Crne Gore, nije mogao izabrati bolji potez kojim će bukvalno oštetiti ono što su bili planovi i predikcije turističke ekonomije i turističkih radnika za srednjoročni i dugoročni period. Ovo znači povećanje cijene smještaja, veće troškove hotelskim preduzećima, kad su u pitanju cijene aranžmana. Problem je za sljedeću godinu i to što su u najvećoj mjeri svi turistički aranžmani prodati, po porezu koji je bio 7 procenata, znači cijene aranžmana moraju pretrpjeti korekcije, što je nemoguće uraditi sa ozbiljnim poslenicima u dovođenju turista, jer povećanje od par procenata mora biti najavljeno par godina unaprijed, a ne za preko 100 posto i to će definitivno uticati strašno na crnogorsku ekonomiju, koja je i ovako slabašna, a prije svega će uticati na ozbiljna turistička preduzeća, kakvih u Crnoj Gori nemamo puno, dok na individualne izdavaoce smještaja neće, jer je jedan dobar dio i u sivoj zoni - naglasio je Rabrenović.</p>
<p>Povećanje PDV-a na hotelski smještaj je jednostrana odluka, poručuje Rabrenović, jer nije konstatovana struka iz oblasti na koju se to odnosi, dodaje on, a povećanje nije zanemarljivo, nego, kako kaže, preko 100 posto.</p>
<p>- Jednostrano povećanje poreza, bez konsultacije sa najširom mogućom bazom pravi probleme koje ćemo mi tek da vidimo, već iduće godine. Imaćemo i dodatni problem sa konkurentnošću naše turističke destinacije, koja nije baš najkonkurentnija i zbog povećanja cijena, zbog inflacije koja je prisutna, a tek sada, uz sve ovo što imamo kao negativne efekte loše organizacije turističke ponude, i uopšte, loše pripremljena turistička sezona, koja je prisutna iz godine u godinu, posljedice će biti takve kakve si pretpostavljamo da će biti - zaključio je Rabrenović.</p>

Rabrenović: Povećanje poreza preko 100 odsto je ogroman udarac turističkoj privredi

<p>Nacionalna avio kompanija Air Montenegro nabavila je i treći avion. Baš kako je Portal ETV i najavio, večeras je u Podgoricu sletio avion tipa “Embraer E195”, koji je prethodno dobio potrebne potvrde u Poljskoj, a u Crnoj Gori po dolasku, kako je potvrđeno iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV), stručni timovi će izvršiti detaljan pregled aviona.</p> <p>- Stiže pojačanje floti nacionalnog avioprevoznika AirMontenegro. Još jedan avion znači više destinacija i putnika što će doprinijeti boljem povezivanju sa turističkim tržištima i jačanju crnogorske &nbsp;privrede. Posadi i putnicima želim mnogo uspješnih letova, mirno nebo i sigurna slijetanja. Neka Air Montenegro nastavi da širi krila, povezujući ljude, ideje i mogućnosti, na ponos svih građana Crne Gore - napisao je premijer<b> Milojko Spajić </b>na mreži X.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620230648_90533ed0af46f2efeefd828a8a2a78ef3bb954025e41224c3e5770061941f063.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620230648_90533ed0af46f2efeefd828a8a2a78ef3bb954025e41224c3e5770061941f063" data-rendition-name="original" width="1286" height="788" loading="lazy" alt="avion Air Montenegro "> </figure>  <p>Nakon nedavnih medijskih spekulacija u vezi sa tehničkom ispravnošću ovog aviona, Air Montenegro se nedavno oglasio saopštenjem, u kojem odbacuju navode o bilo kakvim bezbjednosnim propustima.</p> <p>Mediji su ranije pisali da se avion &nbsp;prethodno nalazio na beogradskom aerodromu, gdje je mjesecima čekao eventualno uključivanje u flotu srpske nacionalne avio-kompanije Air Serbia. Iako su postojale najave da će srpski nacionalni prevoznik preuzeti avion, ta opcija je naprasno odbačena – iz, kako se nezvanično navodi, "nepoznatih razloga". Avion je potom prebačen u Poljsku, u servisni centar WYZL-2, specijalizovan za održavanje Embraerove E170/190 serije.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1936112977746293060&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Iz Poljske sletio treći avion za Air Montenegro, slijedi provjera ACV-a; Spajić: Želim mirno nebo i sigurna slijetanja

<p>Ruski predsjednik<b> Vladimir Putin </b>uputio je ozbiljno upozorenje Ukrajini, poručivši da bi svaki pokušaj upotrebe nuklearnog oružja protiv Rusije izazvao refleksni odgovor Moskve i imao katastrofalne posljedice po Kijev.</p>
<p>Govoreći na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu, Putin je kazao da bi eventualno korištenje takozvane prljave bombe, oružja koje kombinuje konvencionalnu eksploziju s radioaktivnim materijalom, bila kolosalna greška ukrajinskog rukovodstva.</p>
<p>- To bi vjerovatno bila njihova posljednja greška. Naš odgovor bi bio izuzetno oštar, možda i katastrofalan – ne samo za neonacistički režim u Kijevu, nego i za samu Ukrajinu - rekao je Putin.</p>
<p>Iako je priznao da Rusija trenutno ne posjeduje dokaze da Ukrajina planira nuklearni napad, upozorio je da bi takva ideja mogla nastati "u bolesnoj glavi".</p>
<p>U istom obraćanju, ruski lider je najavio stvaranje sigurnosne zone duž granice s Ukrajinom, kao odgovor na, kako tvrdi, sve češće napade na rusku teritoriju i nedavni upad u Kursku oblast. Zona bi, prema njegovim riječima, mogla biti duboka između osam i 12 kilometara.</p>
<p>Putin je dodatno rekao da Rusija ne planira zauzimanje grada Sumija, regionalnog centra na sjeveroistoku Ukrajine, ali to ne isključuje.</p>
<p>Komentarišući šire ciljeve ruske ofanzive, Putin je ponovo istakao stav da Rusi i Ukrajinci pripadaju istom narodu: "Cijela Ukrajina je naša. Gdje kroči ruski vojnik – to je naše."</p>

Putin: Cijela Ukrajina je naša, a gdje kroči ruski vojnik – to je naše

<p>Potpredsjednik Opštine Kolašin, <b>Vasilije Ivanović</b> i predsjednica odborničkog kluba u SO Kolašin, <b>Nada Selić </b>napustili su sastanak vladajuće koalicije u Kolašinu, zbog neslaganja sa dijelom vlasti oko načina funkcionisanja i vođenja buduće Agencije za planiranje prostora, kao i drugih preduzeća, koja bi trebalo da rade u interesu građana, navedeno je zajedničkom saopštenju medijima. </p>
<p>Ivanović i Selić dodaju da nijesu saglasni oko potrebe za organizovanim upravljanjem budućih sportskih objekata u zoni na Lugu. </p>
<p>- Vjerujemo da takvi projekti zahtijevaju jasnu viziju i dogovor, a ne improvizaciju i nerazumijevanje njihove važnosti za lokalnu zajednicu - ističu oni. </p>
<p>Ivanović i Selić su naglasili i da ih posebno zabrinjava što se, kako su kazali, suočavaju s otvorenim političkim opstrukcijama. </p>
<p>- Primjer toga je opštinski sekretar za finansije koji ne izdaje uvjerenja za zapošljavanje kandidatima koji ispunjavaju sve uslove, već na osnovu proizvoljnih pretpostavki o njihovoj političkoj pripadnosti. Na osnovu dosadašnjeg iskustva, uvjereni smo da takvo ponašanje nije slučajno, već dolazi uz podršku određenih političkih subjekata i bivših funkcionera - navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju. </p>
<p>Ističu da su se više puta obraćali nadležnima u vezi sa infrastrukturnim problemima u gradu. </p>
<p>- Saobraćajnice su oštećene, trotoari zapušteni, a zelene površine obrasle. Komunalno preduzeće ne odgovara na potrebe građana i ne ispunjava svoju osnovnu funkciju - naveli su Ivanović i Selić. </p>
<p>Kako kažu, neće dozvoliti da razvoj Kolašina bude žrtva ličnih sujeta i političkih igara.</p>
<p>- Učešćem u vlasti i stupanjem na funkcije, preuzeli smo odgovornost da povjerenje koji su nam građani dodjelili na izborima pretočimo u napredak Kolašina. Zato, svi započeti i planirani projekti moraju da se nastave nesmetano. Kolašin zaslužuje dinamičan razvoj i jasnu podršku Vlade Crne Gore – ali bez blokada koje dolaze od manjeg dijela lokalnog rukovodstva - zaključuju u saopštenju. </p>

Odbornici PES-a Ivanović i Selić: Napustili smo koalicioni sastanak zbog nesuglasica oko rukovođenja opšinskim preduzećima

<p>Crnogorske košarkašice poražene su od Češke na startu Evropskog prvenstva, rezultat je bio 89-44. Naši omladinci izgubili su od Španije, u trećem kolu Prvenstva Evrope, &nbsp;bilo je 0-5. "U 20" vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od Španije u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva - 23:9.</p>
<p>Neko će reći, bio je to loš dan za crnogorski sport.</p>
<p>Reći i, bojim se, pogriješiti.</p>
<p>Jer, jučerašnji dan zapravo je slika stanja u našem sportu i najava još lošijih vremena koja čekaju i naše klubove i naše reprezentativne selekcije.</p>
<p>Tri debakla na velikoj sceni nijesu došli niotkuda, nijesu ničim izazavani, nijesu trenutak slabosti. Teški porazi naših sportista posljedica su sve težeg stanja u crnogorskom sportu. Kao što je takvo stanje u našem sportu gorak plod stanja u našem društvu i državi.</p>
<p>Sport je jedan od najbitnijih nacionalnih simbola i, kao takav, u državama koje drže do svog međunarodnog ugleda zbrinut je i njegovan kroz različite sistemske modele. Države regulišu obrasce za stvaranje uslova u kojima se razvijaju sportisti kadri da budu njihovi "najbolji ambasadori" na Olimpijskim igrama, svjetskim i kontinentalnim prvenstvima. Uspjesi sportista snažna su poluga za promociju države ali i moćna hemija za jačanje nacionalnog ponosa i osjećaja pripadanja svojoj zemlji.</p>
<p>Kod nas su te stvari okrenute tumbe. Sistem podrške vrhunskom sportu nikad nije zaokružen na pravi način. Zato ga je bilo relativno lako razbiti u komade. A razbijanje je počelo onoga trenutka kad su na njegovo čelo došli ljudi kojima su na Olimpijskim igrama važnije bile utakmice reprezentacije susjedne države, nego one o čijem su trošku otputovali u Pariz i, prije toga, Tokio. Oni koji su prljavom propagandom deceniju i po reprezentacije Crne Gore i nekoliko crnogorskih klubova kadrih da se ozbiljno nose sa najboljima u Evropi, prokazivali i etiketirali kao partijske ispostave.</p>
<p>Istina je da je u crnogorskom sportu oduvijek bilo previše političara. Istina je i da se nije bilo imuno na zloupotrebu sporta u političke, pa i partijske svrhe. Kao što je istina da je, do prije pet godina, ipak krovni cilj ulaganja u sport bila promocija Crne Gore pred svijetom.&nbsp;</p>
<p>Ovo čemu sada prisustvujemo je izdisaj crnogorskog sportskog potencijala. Inercija iz perioda kad se o sportu koliko toliko vodilo računa dolazi do krajnje tačke. A na viđelo izlaze rezultati politike koja mrzi sve što predstavlja nacionalni simbol i što je Crnoj Gori godinama donosilo ugled i simpatije kao, često, jedine zemlje sa manje od milion stanovnika koja učestvuje na najvećim svjetskim smotrama.</p>
<p>Srebrna medalja rukometašica na OI i zlatna sa PE, zlato vaterpolista iz Malage, srebro Srđana Mrvaljevića na SP... ponos i samopouzdanje mlade države podigli su nepodnošljivo visoko za one koji su sve uradili da te države uopšte ne bude. Da njeni sportisti nikad ne nastupe u dresu sa crnogorskim grbom.</p>
<p>E, u ruke takvih pala je i država i sport. Jučerašnji porazi naših selekcija njihova je slatka osveta za sve duševne bolove koje su im pričinile pobjede sportista u dresu Crne Gore. Njihova strategija je jasna: stigli su nas Gibraltar i Farani, još samo da nas preskoči Lihtenštajn i San Marino pa će biti sramota navijati za Crnu Goru.</p>
<p>Dovoljno je, uostalom, bilo pratiti reakcije na najavu da će država pomoći KK "Budućnost Voli". Jedini crnogorski klub koji još ima kvalitet da se ozbiljno takmiči na međunarodnoj sceni. Između svakoga reda ispisanog u toj euforičnoj kampanji protiv glavnog sponzora i predsjednika Vlade, vrištala je poruka: nećemo "Budućnost" koja može da pobijedi Zvezdu i Partizan.</p>
<p>Inferioran sport kao dokaz neuspješnosti države, to je cilj ka kojem se planski ide. To je nastavak obračuna sa simbolima, započet gašenjem Montenegro erlajnsa, a nastavljen pa (zakratko?) obustavljen juče, napadom na FCJK.</p>
<p>Takvom "konačnom rješenju" nema se ko suprotstaviti osim nas - navijača bez rezervne domovine, reprezentacije i kluba. Otpor gašenju FCJK pokazao je da se to može. Pogotovo bi moglo kad bi se za crnogorske simbole svako borio kao Vukić Pulević, sa njegovih blizu 90 ljeta. Pominjem ga i zato što znam da je znao, prije skoro pola vijeka, sjesti u voz ili avion i biti jedini navijač "Budućnosti" u Ljubljani ili Skoplju. To je taj duh koji se, pod teretom prljave propagande da je svaki iskaz ljubavi prema bilo čemu crnogorskom neiskren - neđe zagubio.</p>
<p>A, naravno da nije tako. To moraju znati i crnogorski sportisti. Ne igraju za ministra sporta ili nekog direktora u tom resoru, nego za svoju zemlju i za stotine hiljada nas koji navijamo za njih. I kad dobijaju i kad, kao juče, ubjedljivo gube.</p>

Gaž/šenje crnogorskog sporta

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: porez