Kineske vlasti saopštile su danas da će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz Brazila, Australije i SAD, počev od 1. januara i trajaće tri godine.
Cijene govedine u Kini posljednjih godina imaju tendenciju pada, a analitičari ukazuju na prekomjernu ponudu i nedostatak potražnje kako se druga najveća svjetska ekonomija usporavala, prenijeli su mediji u Francuskoj.
Sa porastom uvoza, Kina predstavlja izuzetno važno tržište za zemlje kao što su Brazil, Argentina i Australija.
Prema anketi koju je sproveo Peking, uvoz govedine je naštetio domaćoj industriji Kine, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine.
Anketa je obuhvatila svežu, smrznutu, govedinu sa kostima i govedinu bez kostiju.
Dodatne carine će se primjenjivati tri godine, do 31. decembra 2028. godine.
Ministarstvo trgovine je to opisalo kao zaštitne mjere, navodeći da će se postepeno ublažavati.
Zemljama su dodijeljene godišnje kvote za uvoz, a pošiljke govedine u Kinu biće podložne dodatnom porezu od 55 odsto ako uvoz premaši ovu količinu. Kvote će se svake godine blago povećavati.
Za 2026. godinu, Brazil će imati uvoznu kvotu od 1,1 milion tona, Argentina pola miliona tona, Australija 200.000 tona, a SAD 164.000 tona.
Ministarstvo trgovine je navelo da suspenduje dio sporazuma o slobodnoj trgovini sa Australijom koji se odnosi na govedinu.
Brazilske vlasti, najveći svjetski izvoznik mesa, saopštio je danas da namjerava da "sarađuje sa kineskom vladom, kako bilateralno tako i u okviru Svjetske trgovinske organziracije (STO), kako bi ublažio uticaj" te mjere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kina će uvesti dodatne carine od 55 odsto na uvoz govedine iz nekih zemalja

Kina će uvesti privremene namete u visini do 42,7 odsto na uvoz određenih mliječnih proizvoda iz Evropske unije (EU), objavilo je Ministarstvo trgovine nakon završetka prve faze antisubvencione istrage.
Istragu o subvencijama mliječnih proizvoda uvezenih iz EU kinesko Ministarstvo trgovine pokrenulo je u avgustu prošle godine, na zahtjev Udruženja kineskih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda, navodi kineski list Global Times.
- EU subvencioniše pojedine mliječne proizvode koje izvozi u Kinu, što direktno šteti kineskim proizvođačima - zaključilo je Ministarstvo u prvoj fazi istrage koja je obuhvatila proizvode među kojima su mlijeko i sir.
Radi neutralizacije utjecaja subvencija, Peking je odredio da će uvoznici od danas plaćati depozite na uvozne mliječne proizvode u rasponu od 21,9 odsto do 42,7 odsto vrijednosti robe, prenosi Hina.
Većina od oko 60 pogođenih evropskih kompanija plaćaće namete od oko 30 odsto.
Najnižu stopu plaćaće talijanska kompanija Sterilgarda Alimenti, a najvišu stopu kinesko Ministarstvo odredilo je belgijskoj i nizozemskoj podružnici danske multinacionalne prehrambene kompanije FrieslandCampina.
Kompanije koje nijesu učestvovale u istrazi plaćaće najvišu stopu.
Kineska odluka privremena je i Ministarstvo bi je moglo revidirati po zaključenju istrage.&nbsp;

Kina uvodi privremene namete na uvoz mliječnih proizvoda iz EU

Švajcarska je u nedjelju velikom većinom odbila predlog o uvođenju poreza od 50 odsto na naslijeđeno bogatstvo od 50 miliona švicarskih franaka ili više, piše Reuters.
Na kraju je 78 odsto birača glasalo protiv ovog predloga, što je bila veća razlika nego što se pretpostavljalo da će biti, sudeći prema anketama, prenosi Klix.ba.
Bankari su pomno pratili glasanje, predstavljajući ga kao test spremnosti na preraspodjelu bogatstva u Švicarskoj, dok su druge zemlje, poput Norveške, pojačale svoje poreze na bogatstvo ili raspravljale o sličnim mjerama.
Švajcarska je dom nekih od najskupljih gradova u svijetu, a zabrinutost zbog troškova života sve više dobija na značaju u lokalnoj politici.
Predlog omladinskog krila ljevičarskih Socijaldemokrata, JUSO-a, imao je za cilj finansirati projekte za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Kritičari inicijative rekli su da bi ona mogla izazvati egzodus bogatih iz Švajcarske, čime bi se smanjili ukupni poreski prihodi. Švajcarska Vlada pozvala je birače da je odbiju.

Švajcarci na referendumu odbili podizanje poreza za naslijeđeno bogatstvo

Predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza, Mirko Stanić, saopštio je da aktuelna ekonomska politika Vlade dodatno opterećuje građane koji se već suočavaju s rastućom inflacijom i poskupljenjima.
– Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smišlja nove poreze, akcize i namete – poručio je Stanić.
On je podsjetio da se već pet godina građanima obećava dolazak “vodećih imena” japanske privrede, dok se, kako je naveo, u stvarnosti prodaju avioni, brodovi, aerodromi, plaže i sve što nije “za nebo okačeno”.
– Bajke će nas skupo koštati! – zaključio je Stanić.

1250x600

1084x550

Stanić: Inflacija izvlači posljednji euro iz džepova građana, a Vlada smišlja nove poreze i namete

Službenici policije podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica "K." u Podgorici i ovlašćenog lica u ovoj kompaniji, državljanina Republike Albanije K. L. (41), zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa oštetili budžet za nešto manje od 165.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
U višemjesečnoj akciji su učestvovali službenici Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga Sektora za borbu protiv kriminala u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i Poreske uprave, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici.
- Do podnošenja krivične prijave utvrđeno je da su prijavljeni K. L, kao osnivač i izvršni direktor, te pravno lice “K.” krivična djela utaje poreza i doprinosa počinili na način što su od 2020. do 2025. prikrili stvarne prihode i prilikom prijave Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa, oštetivši na taj način Budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 164.995,93 eura - precizirano je u saopštenju.
Službenici policije, kako se dodaju, u okviru nacionalnog projekta trajnog karaktera kodnog naziva “Evazija” nastavljaju sa intenzivnim i prioritetnim policijsko-tužilačkim aktivnostima usmjerenim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednog sektora čije kriminalne radnje direktno podrivaju ekonomski poredak države.
- Kroz snažnu multisektorsku saradnju i koordinisano djelovanje sa nadležnim institucijama preduzimaju se konkretne mjere radi zaštite ekonomskih interesa građana i očuvanja budžeta Crne Gore. Akcija “Evazija” predstavlja odlučan odgovor države na poreske i finansijske malverzacije, sa jasnim ciljem uspostavljanje sistema odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim segmentima privrednog života - zaključili su iz Uprave policije.

Državljanin Albanije osumnjiičen da je utajom poreza i doprinosa oštetio budžet za oko 165.000 eura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uveo je 50 odsto carine na većinu indijskog izvoza u SAD, ispunjavajući raniju prijetnju da će kazniti Nju Delhi zbog kupovine jeftinije ruske nafte.
Carine su stupile na snagu u srijedu u ponoć po vašingtonskom vremenu, a stručnjaci upozoravaju da bi potez mogao ozbiljno pogoditi indijsku ekonomiju i dodatno poremetiti globalne lance snabdijevanja.
Samo početkom mjeseca na snazi su bile carine od 25 posto, ali je Tramp odlučio stopu udvostručiti, uz tvrdnju da Indija svojim uvozom ruske nafte indirektno finansira rat Moskve protiv Ukrajine.
Ovim potezom Indija se svrstava među zemlje s najvišim američkim carinama, uz Brazil, koji je takođe pogođen stopom od 50 odsto. Tramp je od povratka u Bijelu kuću u januaru značajno povećao carine na uvoz iz niza država, što je dodatno zateglo odnose sa saveznicima i rivalima, ali i povećalo strah od inflacije.
Indijski ministri tvrde da je njihova zemlja nepravedno izdvojena zbog trgovinskih veza s Moskvom te upozoravaju da će Nju Delhi, kao odgovor, vjerovatno ojačati saradnju s Rusijom i Kinom.
Prošle godine SAD je iz Indije uvezao robe u vrijednosti od 87,3 milijarde dolara. Sada većina tih proizvoda nosi visoke carine, osim određenih artikala poput pametnih telefona, koji su privremeno izuzeti.
Tramp je ranije izjavio na svojoj mreži Truth Social da ga ne zanima šta Indija radi s Rusijom.&nbsp;
- Mogu zajedno propadati koliko hoće - napisao je on.
U Indiji, pak, vlada prkosna atmosfera. Premijer Narendra Modi pozvao je građane da kupuju domaće proizvode.
- Svi treba da slijedimo mantru kupovine samo ‘Made in India’ robe. Pritisak carina može rasti, ali mi ćemo ga podnijeti - poručio je on.
Ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajne carine od 50 posto mogle smanjiti rast BDP-a ispod šest posto, dok konkurenti iz Turske, Tajlanda i drugih zemalja već preuzimaju dio američkog tržišta nudeći jeftiniju robu. Posebno pogođeni sektori su tekstil, nakit, dragulji i morski plodovi, dok oko 30 posto indijskog izvoza, uključujući farmaceutske proizvode i elektroniku, i dalje ostaje oslobođeno carina.
Federacija indijskih izvoznika upozorila je da su brojne fabrike tekstila već zaustavile proizvodnju jer su izgubile konkurentnost u odnosu na Kinu, Vijetnam i druge azijske zemlje.
Berze su reagovale padom – indeks Sensex u Mumbaiju spustio se za 1 posto, na 80.876 poena.
Indijski ministar vanjskih poslova S. Jaišankar ocijenio je zahtjeve Vašingtona da se zaustavi kupovina ruske nafte “neopravdanim i neosnovanim”, podsjećajući da Evropa s Rusijom trguje daleko više od Indije.
Analitičari upozoravaju da, bez obzira na dalji tok trgovinskog spora, najveća šteta može biti nanesena povjerenju u odnose Vašingtona i Nju Delhija.
- Trump je ovo upropastio. Godine truda na izgradnji strateškog partnerstva sada su dovedene u pitanje. Trebaće dugo vremena da se sve ponovo izgradi, a vjerovatno neće dok je on na vlasti - izjavio je jedan visoki indijski trgovinski zvaničnik za kojeg se navodi da je želio ostati anoniman.
Indija je u međuvremenu intenzivirala kontakte s Moskvom i Pekingom, dok se najavljuje da će Vladimir Putin posjetiti Nju Delhi do kraja godine, a Modi će prisustvovati samitu Šangajske organizacije za saradnju u Kini.
- Trenutna administracija u Vašingtonu možda bilježi rekord po broju autogolova u odnosima s ključnim partnerima u tako kratkom vremenu - ocijenio je analitičar Majkl Kugelman.

Tramp kaznio Indiju zbog kupovine jeftinije ruske nafte: "Upropastio je godine truda"

Francuska Federacija izvoznika vina i alkoholnih pića (FEVS) izrazila je "duboko razočaranje" pošto je EU objavila da nije uspjela da izdejstvuje izuzeće od carina za taj sektor, za koji će carina biti 15 odsto po ulasku u SAD.
- Vlada ogromno razočaranje zato što smo jako puno radili da dobijemo izuzeće i bilo je na dohvat ruke. Uvjereni smo da će to dovesti do ogrmnih teškoća za sektor vina i alkoholnih pića - rekao je za Frans pres predsjednik Federacije Gabrijel Pikar.
On je rekao da će se tih 15 odsto carine dodati na 15 odsto od efekta deviznog kursa s kojim se taj sektor već suočava pri izvozu u SAD, koje su njihovo glavno tržište, zbog sadašnjeg slabog dolara u odnosu na euro.
U 2024. godini EU je izvezla u SAD alkoholna pića u vrijednosti osam milijardi dolara, od čega više od pet milijardi se odnosi na vina.
Na Francusku otpada polovina, 2,4 milijarde eura za vino i 1,5 milijardi eura za alkoholna pića. U SAD ide 23 odsto njenog izvoza.
- Odbrana naših izvoznih sektora ostaje naš prioritet. Sporazum ostaje otvoren za mogućnost dodatnih izuzeća i radimo na tome - rekao je francuski ministar za trgovinu Loran Sen-Marten.

SAD ne odustaju od carina na vino iz EU, francuski vinari duboko razočarani

Danska planira da ukine porez na knjige koji je najviši u svijetu, u nastojanju da podstakne ljude da više čitaju.
Porez na knjige u Danskoj iznosi 25 odsto, a Vlada smatra da takva politika doprinosi rastućoj "krizi čitanja".
Ministar kulture Jakob Engel-Šmit saopštio je da će Vlada predložiti u svom planu budžeta da se ukine porez na knjige, što će zemlju koštati 330 miliona danskih kruna (44 miliona eura) godišnje, prenosi Gardijan.
Engel-Šmit je rekao da vjeruje da se mora rizikovati da bi se okončala kriza čitanja koja se širi posljednjih godina.
- Nevjerovatno sam ponosan. Ne dešava se svaki dan da neko uspije da ubijedi kolege da tako ogroman novac treba da se ulaže u potrošnju i kulturu Danaca - kazao je ministar.
I druge nordijske zemlje imaju standardnu stopu poreza od 25 odsto, ali je ne primjenjuju na knjige. U Finskoj je PDV na knjige 14 odsto, u Švedskoj šest, a u Norveškoj se ne naplaćuje.
Švedska je 2001. smanjila porez na knjige što je povećalo prodaju knjiga ali, kako su pokazale analize, knjige su kupovali oni koji su već čitali.
Engel-Šmit je rekao da je cilj širenje literature i da je već izdvojen novac za jačanje saradnje javnih biblioteka i škola, kako bi se više djece upoznalo s dobrom literaturom.
U Danskoj, koja ima nešto više od šest miliona stanovnika, 2023. godine je prodato 8,3 miliona knjiga, u knjižarama i preko interneta, prema podacima nacionalne statističke agencije.
Najviše su se prodavale knjige za najmlađe, slikovnice i knjige sa aktivnostima, a drugi najpopularniji žanrovi bili su kriminalistički romani i trileri.
Ako ova mjera ne dovede do pada cijena knjiga, Engel-Šmit je rekao da će ponovo razmotriti da li je to bio pravi korak.
- Pratiću naravno kako se cijene razvijaju. Ako se ispostavi da ukidanje PDV-a dovede samo do rasta profita izdavača, a da cijene knjiga ne padaju, onda moramo razmotriti da li je to bila ispravna stvar - rekao je Engel-Šmit.

Danska ukida porez na knjige da bi podstakla čitanje

Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede.
U skupštinsku proceduru predat je amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sadašnjih 12 na 15 odsto. Međutim, iz Privredne komore podsjećaju da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa PDV-om za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju. 
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnološko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
- Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona eura, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom, i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rješenja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom - navedeno je u saopštenju Privredne komore.
Ponavljaju da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija. Ovaj amandman, napominju, nikako ne ide u prilog ovoj činjenici.
Takođe, u Privrednoj komori podsjećaju da crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od 1 do 5), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je još manja. 
- I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno urušavaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslušali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere - zaključeno je u saopštenju.

PKCG: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

Poreska inspekcija je od 1. maja do 6. jula sprovela pojačane kontrole poreskih obveznika na teritoriji cijele države, te izvršila 1.075 kontrola sa posebnim fokusom na provjeri zakonitosti poslovanja, poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.
Inspekcijskim nadzorom identifikovane su 172 nepravilnosti, a po tom osnovu izdat je 251 prekršajni nalog, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 854.200 eura.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 543.448 eura, od čega je naplaćeno 314.863 eura, odnosno 57,94 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - precizirano je u saopštenju.
Tokom prethodne sedmice poreski inspektori izvršili su 341 provjeru regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 49 poreskih obveznika.&nbsp;
- Po tom osnovu izdato je 65 prekršajnih naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 202.800 eura. Podsjećamo da je u saradnji sa Upravom policije, u okviru operacije „Bar-kod“ otkriven sistem za izdavanje falsifikovanih fiskalnih računa - navodi se u saopštenju.
Pozivamo poreske obveznike da poštuju poreske propise, redovno prijavljuju prihode i druge poreske obaveze, blagovremeno podnose poreske prijave i izmiruju dugovanja, kao i da obezbjeđuju tačne podatke. Apelujemo i na sve građane da prijave nepravilnosti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Intenziviran nadzor poreske inspekcije: Od početka maja 1.075 kontrola, izrečeno 854.200 eura kazni

Britanac je priznao krivicu, pred sudom u Velikoj Britaniji, da je drogirao i silovao svoju sada već bivšu suprugu tokom perioda od 13 godina, piše CNN.
Filip Jang priznao je 48 od 56 tačaka optužnice protiv njega, izjasnivši se krivim po 14 tačaka voajerizma, 11 tačaka silovanja i 11 tačaka davanja supstance sa „namjerom da omami“ svoju tadašnju suprugu, saopštila je Kraljevska tužilačka služba, a prenosi CNN.
Takođe je priznao sedam tačaka napada penetracijom, kako se navodi, četiri tačke seksualnog napada na svoju bivšu suprugu i jednu tačku objavljivanja opscenih materijala, naveli su tužioci.
Jang je takođe optužen za voajerizam, posjedovanje nepristojnih slika djece i posjedovanje ekstremnih slika, piše ovaj medij. Negirao je tri tačke optužnice za pravljenje nepristojnih slika djece, izjasnio se da nije kriv za posjedovanje zabranjene slike djeteta, kao i da nije kriv po četiri tačke optužnice za posjedovanje ekstremnih pornografskih slika - uključujući jednu definisanu kao sliku koja prikazuje čin koji ugrožava život, piše ovaj medij.
Navodna krivična djela dogodila su se između 2010. i 2023. godine.
Četrdesetdevetogodišnji bivši lokalni izabrani zvaničnik iz britanske Konzervativne partije iznio je svoja priznanja u prisustvu svoje bivše supruge Džoan Jang pred Krunskim sudom u Vinčesteru, na jugu Engleske, u petak, piše u tekstu.
Džoan Jang, koja se odrekla svog automatskog zakonskog prava na anonimnost, bila je u sudnici uz podršku svoje sestre i člana službe za podršku svjedocima.
Viši istražni oficir, detektiv Džef Smit, pohvalio je hrabrost Džoan Jang u petak, rekavši: "Želim da odam priznanje njenoj nevjerovatnoj hrabrosti tokom čitavog ovog procesa i ona i dalje ima podršku posebno obučenih policijskih službenika.“
Još pet muškaraca takođe je optuženo za seksualna krivična djela protiv Džoan Jang, od kojih su se četvorica pojavila pred sudom u petak, piše ovaj medij.
- Norman Maksoni, 47, koji je optužen po jednoj tački silovanja i posjedovanja ekstremnih slika, izjasnio se da nije kriv za silovanje. Koner Sanderson Dojl, 31, koji je optužen za seksualni napad penetracijom i seksualno dodirivanje, izjasnio se da nije kriv. Ričard Vilkins, 61, koji se suočava sa jednom tačkom silovanja i seksualnog dodirivanja, izjasnio se da nije kriv za seksualno dodirivanje. Mohamed Hasan, 37, koji je optužen za seksualno dodirivanje, izjasnio se da nije kriv - piše u tekstu.
Din Hamilton, takođe 47, suočava se sa jednom tačkom silovanja i seksualnog napada penetracijom i dvije tačke seksualnog dodirivanja. On još nije iznio izjašnjenje, piše ovaj medij.
Slučajevi bračnog silovanja, upotrebe supstanci radi onesposobljavanja žrtava i neovlašćenog dijeljenja intimnih snimaka nastavljaju da se umnožavaju širom Evrope, navodi se u tekstu.
Prošlog mjeseca, 61-godišnji njemački muškarac identifikovan kao Fernando P. proglašen je krivim za drogiranje i silovanje svoje onesviješćene supruge tokom više godina i dijeljenje snimaka svojih zločina na internetu, piše.
Oni povlače poređenja sa slučajem Dominika Pelikoa u Francuskoj - koji je tokom skoro deset godina putem čet-sobe pozivao desetine nepoznatih muškaraca da siluju i zlostavljaju njegovu tadašnju suprugu Žizel.
U decembru 2024. godine, on i još četrdeset devet muškaraca proglašeni su krivima za silovanje ili seksualni napad u slučaju koji je šokirao svijet i pokrenuo kulturno preispitivanje rodno zasnovanog nasilja i mizoginije u Francuskoj.

Britanski političar priznao da je više od decenije drogirao i silovao bivšu suprugu

Najmanje pet osoba poginulo je dok je nekoliko njih povrijeđeno u eksploziji na vjenčanju u sjeverozapadnom Pakistanu, izvijestili su policija i lokalni mediji.
Kako prenosi Anadolija, eksplozija je ciljala kuću provladinog vođe mirovne milicije u okrugu Dera Ismail Khan u sjeverozapadnoj provinciji Khiber Pakhtunkhva.
Eksplozija se dogodila dok je u kući bilo u toku vjenčanje.
Policija je saopštila da utvrđuje prirodu eksplozije, a početna istraga sugeriše da se radilo o samoubilačkom bombaškom napadu.

Najmanje pet poginulih u napadu u Pakistanu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović smatra poražavajućim to što su je u zahtjevima Demokratske narodne partije (DNP) upućenim Vladi povezano pitanje srpskog jezika, zastave i državljanstva sa izgradnjom kolektora, ističući da mu ta inicijativa pomalo djeluje kao pozorišna predstava.
Govoreći o najavljenom izlasku DNP-a iz vlasti u Podgorici, Mujović je pohvalio odbornike te partije, navodeći da su dali "izuzetan doprinos radu gradske administracije".&nbsp;
- Sjajni su moji saradnici, od prvog momenta su me podržavali i bili konstruktivni - rekao je Mujović u emisiji "Okvir" na TVCG.
Istakao je da želi da im stane u odbranu zbog narativa koji je stvoren da su odbornici DNP-a podržali izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
- U budžetu Glavnog grada, odnosno u sredstvima opredijeljenim za izgradnju postrojenja, nigdje ne stoji da je postrojenje projektovano u Botunu - napomenuo je Mujović, konstatujući da su zapravo pogriješili članovi Vlade iz redova DNP-a.
Podsjetio je da su oni donijeli Prostorni plan Crne Gore i PUP Podgorica u kojima jasno stoji postrojenje u Botunu.
- I niko nije reagovao i glasao protiv. To je to politikanstvo - naglasio je gradonačelnik Podgorice.
On je rekao da očekuje sjednicu gradskog parlamenta u februaru. Kaže i da nije razgovarao sa odbornicima DNP-a o aktuelnim pitanjima, ali navodi da bi želio da ostanu dio vlasti.
- Vidjećemo ko će doći. Nijesam pričao sa odbornicima DNP-a i nema potrebe da pričamo, ne želim da na bilo koji način to otežava njihovu situaciju. Želio bih da ostanu dio vlasti i da nastavimo započeti posao. Ali sa njima ili bez njih, moramo ići dalje - poručio je Mujović.
On je i da ima dobru saradnju sa opozicijom, ali nije konkretno odgovorio da li vidi među njima buduće saradnike u vlasti. Kako kaže, najbolja opcija je čist račun, odnosno izlazak na izbore.
- Treba da su nam u fokusu gradske teme, ne mogu na nivou grada biti važna identiteksta pitanja. Treba da vidimo s kim možemo raditi na rješavanje gradskih pitanja - kazao je Mujović.
T.K.

Mujović: Odbornici DNP-a sjajni saradnici, članovi Vlade iz te partije se služe politikanstvom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.
- Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata - trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.
On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.
- Delegacija je stalno u kontaktu - Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sjutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki - rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sjutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji - rekao je Zelenski.

Tag: porez