Broj poginulih u poplavama širom jugoistočne Azije u petak se popeo na najmanje 161, a vlasti u regionu nastoje da spasu zaglavljene osobe, obnove snabdijevanje električnom energijom i telekomunikacije, kao i da koordinišu spasilačke napore dok je voda počela da se povlači.
Veliki djelovi Indonezije, Malezije i Tajlanda su pogođeni jednonedjeljnom obilnom kišom i rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom prolazu.
Dodatnih 46 ljudi je poginulo zbog ciklona u Šri Lanci, kazale su vlasti.
Na teško pogođenom indonežanskom ostrvu Sumatri, potvrđeno je da su do petka ujutro smrtno stradale 52 osobe, rekao je portparol službe za katastrofe Abdul Muhari.
U regionu Padang Pariaman na Sumatri, gdje su preminule ukupno 22 osobe, stanovnici su se suočili s nivoom vode od najmanje metra i do njih spasilačke ekipe u petak još nisu doprle.
- Ostajemo bez potrepština i hrane - kazao je 40-godišnji stanovnik Muhamad Rais koji je bio prisiljen da se preseli na drugi sprat svoje kuće u četvrtak kako bi pobegao od brzo rastuće vode.
Telekomunikacijski sistem nije funkcionisao u nekim djelovima ostrva, a vlasti su radile na obnavljanju snabdijevanja električnom energijom i čišćenju puteva blokiranih klizištima.
Tajlandska vlada je u saopštenju rekla da je 87 osoba poginulo u poplavama u osam južnih pokrajina. Kazala je da je ukupno pogođeno više od 3,5 miliona ljudi.
U Maleziji, gdje su potvrđene smrti dvije osobe, tropska oluja Senijar je došla na tlo oko ponoći i otada je oslabila. Meteorološke vlasti su najavile obilnu kišu i vjetrove i upozorile da bi nemirno more moglo da predstavlja rizik za manje brodove.
Ukupno 30.000 evakuisanih osoba je u skloništima, što je manje nego u četvrtak kada ih je tamo bilo 34.000.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U poplavama u jugoistočnoj Aziji poginulo više od 160 osoba

Koritom Grđevice rijeka nosi automobile koje građani Budve tu parkiraju kada vode nema, piše Antena M.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121116_11fea03fef00e755e7f29a6979c46875df941a3cb61fcda42bfdb3bba7de1a95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121116_11fea03fef00e755e7f29a6979c46875df941a3cb61fcda42bfdb3bba7de1a95" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Posljedice kiše u Budvi"> <figcaption>Posljedice kiše u Budvi(Photo: Patrola CG)</figcaption> </figure>  Velika količina padavina, međutim, doprinijela je tome da je trenutno u vodi više putničkih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111156_26570d6a9ced380836e02bdf19e970530da1b3354b7b798dfdf8ee01dc3b11d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119111156_26570d6a9ced380836e02bdf19e970530da1b3354b7b798dfdf8ee01dc3b11d7" data-rendition-name="original" width="712" height="404" loading="lazy" alt="Posljedice kiše u Budvi"> <figcaption>Posljedice kiše u Budvi(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOfcwKaK3IHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Bujica nosi automobile u Budvi

Obilne kiše pogodile su Njujork, usmrtivši dvije osobe, saopštio je gradonačelnik Erik Adams, dok su prateće oluje poremetile avionske letove, a meteorološke službe upozoravaju na mogućnost poplava u pojedinim područjima.
Mediji su izvijestili o poplavama i pričinjenoj šteti, dok su zvaničnici gradskih aerodroma JFK, La Gvardija i Njuark saopštili da su rasporedi letova poremećeni, prenio je Rojters.
- Ova oluja oborila je rekorde padavina za 30. oktobar- naveo je Adams na mreži X, dodajući da je većina kiše, koja je bila prognozirana za nekoliko sati, pala u svega desetak minuta.
Meteorološke službe su saopštile da je u Central Parku zabilježeno rekordnih 4,7 centimetara kiše, na aerodromu La Gvardija 5,31 centimetar, dok je na međunarodnom aerodromu Njuark Liberti u Nju Džerziju palo 5,05 centimetara.
Nacionalna meteorološka služba izdala je i upozorenja na obalne poplave za dijelove Bronksa, Bruklina i Kvinsa.

Njujork: Obilne kiše usmrtile dvije osobe i poremetile letove

Najmanje 23 osobe poginule su u Meksiku zbog obilnih kiša od četvrtka, objavile su lokalne vlasti u raznim državama širom zemlje. Prema meksičkoj Agenciji za civilnu zaštitu, obilne kiše padaju u 31 od 32 meksičke države, posebno u Verakruzu (istok), Querétaru i Hidalgu (središnji dio) te San Luis Potosiju (sjeverno-središnji dio).
Savezna država Hidalgo prijavila je 16 smrtnih slučajeva i da je 1.000 domova pogođeno poplavama. Savezna država Puebla (jugoistok) prijavila je pet smrtnih slučajeva, 11 nestalih i 80.000 ljudi pogođenih poplavama.
Pacifičku obalu zahvatila tropska oluja, slijedi uragan
U Querétaru je umrlo dijete, a u Verakruzu je život izgubio policajac. “Radimo na tome da pomognemo stanovništvu, ponovno otvorimo puteve i vratimo struju. Ostajemo budni”, poručila je predsjednica Klaudia Šeinbaum nakon sastanka s članovima svog kabineta i predstavnicima nadležnih lokalnih vlasti.
Pacifičku obalu Meksika zahvatila je tropska oluja Raymond, a slijedio je uragan Priscilla, koji je oslabio nakon što je prešao u kategoriju 2 na Saffir-Simpsonovoj ljestvici od 5, prema američkom Nacionalnom centru za uragane (NHC).
U Meksičkom zaljevu, istočno od zemlje, sistem niskog pritiska iznad poluostrvaa Jukatan stvorio je ogromno područje pljuskova i grmljavine. Svake godine Meksiko doživljava uragane i na pacifičkoj i na atlantskoj obali između maja i novembra.

Obilne kiše pogodile Meksiko, poginule najmanje 23 osobe

Gradić Jablanica, u sjevernom dijelu Hercegovine, danas se prisjetio prošlogodišnje tragedije izazvane bujičnim vodama, pijeskom i odronima kamenja, u kojoj je život izgubilo 19 osoba.
Na dva mjesna groblja, gdje se okupio veliki broj ljudi, proučene su molitve za žrtve. Glavni imam u Jablanici Ekrem Hodžić kazao je da se na taj način želi očuvati sjećanje na poginule mještane naselja Donja Jablanica, čije su domove u noći između 3. i 4. oktobra prošle godine pogodile bujične poplave praćene ogromnim količinama pijeska i kamenja sa obližnjeg brda.
Na komemoraciji, jedan od stanovnika Donje Jablanice Bakir Tufek, prisjetio se traumatičnog iskustva u kojem je izgubio više članova svoje porodice. Upozorio je da se još uvijek čeka na pravdu.
- Neko mora da odgovara, i boli nas što godinu kasnije još čekamo. Polažemo nade u nadležne institucije da će nam pružiti odgovore. Upućujem apel da se sudski procesi privedu kraju - rekao je Tufek.
Županijsko hercegovačko-neretvansko tužilaštvo vodi istragu protiv četiri osobe i jedne kompanije koja je vršila iskopavanje kamena na uzvišenju iznad naselja, odakle se i danas vidi trag kamenja, pijeska i zemlje koje je bujica nosila.&nbsp;
Obnova ovog naselja teče veoma sporo, a među prvima koji su pružili pomoć nastradalima bila je Republika Hrvatska, kao i sistem hitne pomoći Evropske unije.
Specijalni izaslanik EU za BiH Luiđi Soreka u otvorenom pismu podsjetio je na razorne poplave koje su prošle godine pogodile Bosnu i Hercegovinu, odnoseći ukupno 27 života i raselivši više od hiljadu porodica u nekoliko opština sjeverne Hercegovine i centralne Bosne.&nbsp;
EU je odmah poslala spasilačke timove i hitnu pomoć putem Mehanizma civilne zaštite.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je paket pomoći za obnovu u iznosu od 20 miliona eura.&nbsp;
Pored toga, EU je izdvojila dodatnih 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnosti za dugoročnu obnovu.&nbsp;
Soreka je naglasio važnost prevencije katastrofa, ulaganja u infrastrukturu i jačanja sistema ranog upozoravanja kako bi se spriječile buduće tragedije.

Godina je od razorne poplave u Jablanici, istraga još traje

Najmanje 14 osoba nastradalo je u poplavama na Baliju, a dvije se vode kao nestale, dok je najmanje 500 osoba evakuisano u škole i džamije, saopštile su vlasti Balija.
Kiša je u međuvremenu prestala, a 125 spasilaca je angažovano u potrazi za dvije nestale osobe u turističkom centru Denpasaru, rekao je portparol agencije za ublažavanje posljedica katastrofa Abdul Muhari.
Jake kiše u utorak i srijedu izazvale su poplave u Denpasaru i šest od osam regiona Balija, blokirajući glavne puteve, uključujući pristup međunarodnom aerodromu na indonežanskom ostrvu, prenosi AP.
Većina smrtnih slučajeva dogodila se kada su rijeke, koje su izbile iz korita, odnijele ljude, a među žrtvama nije bilo stranaca.
Spasioci i dalje pumpaju vodu iz nekoliko poplavljenih zgrada, a oko 500 vojnika je angažovano da očisti ulice od blata, ruševina i kamenja.
- Vrhunac nevremena je prošao i voda se generalno povukla. Sada se fokusiramo na čišćenje blata sa ulica - rekao je Muhari.
Jaka kiša je takođe izazvala poplave u Istočnoj Nusa Tengari u Indoneziji, gdje su četiri osobe poginule.

Najmanje 14 osoba poginulo, a 500 evakuisano zbog poplava na Baliju

Najmanje tri osobe su poginule, a tri se vode kao nestale nakon obilnih kiša koje su pogodile autonomnu regiju Unutrašnja Mongolija na sjeveru Kine, javili su državni mediji.
Prolomne kiše koje su počele u ponedjeljak pogodile su nekoliko okruga i distrikta u Ordosu.
Najmanje osam osoba je poginulo, a četiri su nestale nakon što je bujična poplava zahvatila kamp u subotu u uzvodnom dijelu rijeke Urad Rear Baner, u gradu Bajanur u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija.
Ranije ovog mjeseca, najmanje 22 osobe su poginule, a više od 20 ih je nestalo zbog obilnih kiša i poplava u provinciji Gansu, na sjeverozapadu Kine, prenosi Anadolija.
Krajem prošlog mjeseca, najmanje 30 ljudi je poginulo u Pekingu nakon obilnih kiša koje su pogodile grad, uzrokujući široko rasprostranjene poplave, štetu na infrastrukturi i masovne evakuacije.

Najmanje tri osobe stradale usljed obilnih kiša u Kini

Najmanje 49 osoba poginulo je u sjeverozapadnom Pakistanu i drugdje u zemlji u prethodna 24 sata u bujičnim poplavama izazvanim jakim kišama, rekli su danas zvaničnici.
Spasioci su evakuisali 1.300 blokiranih turista iz planiskog okruga pogođenog klizištima.
Više od 360 ljudi, uglavnom žene i djeca, poginulo je u incidentima vezanim za kišu širom Pakistana od 26. juna. Najveći broj najnovijih smrtnih slučajeva prijavljen je u sjevernom i sjeverozapadnom Pakistanu, objavili su lokalni zvaničnici.
Najmanje 10 osoba poginulo je juče kada ih je odnijela bujica u okrugu Gazar u oblasti Glgit-Batistan, rekao je portparol regionalne vlade Fajzulah Farak.
Još 16 osoba, uključujući žene i djecu, stradalo je dan ranije u okrugu Badžaur u sjeverozapadnoj provinciji Kajber Pahtukva kada je jaka kiša izazvala bujične poplave, rekao je spasilački zvaničnik i dodao da je još 17 ljudi odnijela voda i da se i dalje vode kao nestali.
Poplave su takođe pogodile okrug Batagram na sjeverozapadu kada je poginulo 19 osoba, a 18 se još vodi kao nestalo, rekao je predstavnik vlade.
Još sedam ljudi izgubilo je život juče u odvojenim incidentima vezanim za kišu u pakistanskom dijelu Kašmira, koji je podijeljen između Pakistana i Indije, a na koji polažu prava obje zemlje.
Portparol hitnih službi u provinciji Kajber Pakhtunkva Bilal Faizi rekao je da su spasioci radili satima da spasu 1.300 turista koji su juče bili zarobljeni bujičnim poplavama i klizištima u okrugu Mansehra u Dolini Siran.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvolcaholic1%2Fstatus%2F1955361507820044633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1955361507820044633%7Ctwgr%5E3e74878ff4cf21e52cfc6c5e02ec2640b5e067d4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oblast Gilgit-Baltistan pogođena je brojnim poplavama od jula, što je izazvalo klizišta duž autoputa Karakoram, ključnog trgovinskog i turističkog puta koji vezuje Pakistan i Kinu i koji turisti koriste da putuju na atraktivni sjever.
U toj oblasti se nalaze i glečeri koji čuvaju 75 odsto vode za Pakistan. Pakistanska agencija za upravljanje katastrofama izdala je nova upozorenja o probijanju glečerskih jezera i plavljenju na sjeveru i upozorila putnike da ne idu u te oblasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPakistanNature%2Fstatus%2F1956265293719732672%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1956265293719732672%7Ctwgr%5E3e74878ff4cf21e52cfc6c5e02ec2640b5e067d4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;Studija koju je ove nedjelje objavila mreža međunarodnih naučnika "World Weather Attribution" ukazuje da su padavine od 24. juna do 23. jula 10 do 15 odsto jače zbog globalnog zagrijavanja. Stručnjaci kažu da nagle intenzivne kiše iznad malih površina postaju sve učestalije u zemlji.
U 2022. godini, najgoroj monsunskoj sezoni u zemlji zabilježenoj do sada, poginulo je više od 1.700 osoba i izazvana šteta procijenjena na 40 milijardi dolara.

Najmanje 49 osoba poginulo u bujičnim poplavama izazvanim jakim kišama u Pakistanu

U Teksasu je danas napravljena pauza u potrazi za nestalima u poplavama koje su pogodile tu američku saveznu državu jer je došlo do novih oblinih padavina.
Prvi put se dešava da je talas novih jakih vremenskih nepogoda obustavio potragu od poplava započetu 4. jula, a u kojima je poginulo najmanje 129 ljudi.
Lokalne vlasti navode da se više od 160 ljudi još vodi kao nestalo u okrugu Ker.
Vatrogasna služba je naložila svojim timovima za potragu da evakuišu koridor rijeke Gvadelupe u okrugu Ker do daljeg, upozoravajući na povećanje vodostaja te rijeke.
Očekuje se da će potraga i spasavanja biti sjutra nastavljeni.
Meteorološka služba upozorila je da bi rijeka Gvadalupe mogla dodatno da poraste zbog kiše.
- Brojni sporedni putevi i mostovi su već poplavljeni i veoma opasni - navela je meteo služba.

U Teksasu obustavljena potraga za nestalima u poplavama zbog obilnih padavina

Broj žrtava u poplavama u jednoj od najsiromašnijih provincija Južne Afrike Istočni Kejp porastao je danas na najmanje 78, a zvaničnici su saopštili da su pokušaji spasavanja u prvim satima nakon katastrofe bili "paralizovani" zbog nedostatka resursa.
Zvaničnici pokrajinske vlade nisu dali tačan broj nestalih, ali su rekli da će se akcije spasavanja nastaviti u petak.
Spasilački timovi su danas proveli treći dan radeći kroz ruševine i poplavnu vodu kako bi pronašli nestale osobe i izvukli tijela nakon što su obilne kiše izazvale izlivanje rijeke iz korita. Najgore poplave pogodile su grad Mtatu i okolna područja, odnoseći žrtve zajedno sa djelovima njihovih kuća i automobila.
Premijer provincije Istočni Kejp rekao je da su poplave pogodile ljude dok su spavali. Voda je bila visoka od tri do četiri metra, dodao je.&nbsp;
Rekao je da su se lokalne vlasti mučile da pokrenu efikasnu akciju spasavanja jer se katastrofa dogodila u, kako je rekao, regionu kome hronično nedostaju resursi.
Dodao je da uglavnom ruralna provincija Istočni Kejp na jugoistoku Južne Afrike, u kojoj živi oko 7,2 miliona ljudi, ima samo jedan spasilački helikopter.&nbsp;
- Region nema specijalizovane ronioce ili jedinice sa psima što znači da su morali biti pozvani sa drugih mjesta da pomognu - istakao je on.
Poplave su pogodile provinciju nakon što je ekstremno hladni front donio obilne kiše, jake vjetrove i snijeg djelovima istočne i južne Južne Afrike. Meteorolozi su prošle nedjelje upozoravali na štetne vremenske uslove.

Najmanje 78 mrtvih u poplavama u Južnoj Africi

Udruženje pravnika Crne Gore zahtijeva da se povuku sve prijave protiv 35 crnogorskih građana koji su u julu protestovali protiv ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, književniku koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret.
U Udruženju pravnika ponovo skreće pažnju da je u ovom "predmetu" došlo do niza procesnih grešaka.
- Ovom prilikom navodimo da su svi predmeti zavedeni pod istim brojem i da su građani pozivani od strane policije umjesto suda za prekršaje. Takođe je selektivno objavljen spisak lica, na način da je medijski odmah objavljen identitet tri lica, a tek kasnije za ostale pod inicijaliama - saopštili su iz Udruženja pravnika.
Navode da poseban problem o kojem nadležni prekršajni sud mora voditi računa, je činjenica da je policija postupak pokrenula suprotno odredbi čl.153 stav 1 Zakona o prekršajima, koji utvrđuje rok u kom se može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
- Saglasno tome prekšajni sud bi trebalo da odbaci sve prijave protiv svih 35 lica, u skladu sa čl. 156 Zakona o prekršajima - poručuju iz Udruženja šravnika.
Izrazili su zabrinutost zbog činjenice da u policiji ne poznaju odredbe Zakona o prekršaju ili se radi o namjeri za postizanje ciljeva koji nijesu u duhu vladavine prava.
- Nakon ovog upozorenja Udruženja pravnika Crne Gore policija bi trebala saglasno članu 157 navedenog Zakona da odustane od zahtjeva za vođenje prekršajnog postupka - zaključeno je u saopštenju Udruženju pravniku.

Udruženje pravnika: Policija da odustane od prekršajnog postupka protiv 35 građana

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: poplava