Na sve neistine koje i dalje neumorno, zloupotrebljavajući i lokalnu upravu, plasiraju Demokrate, imamo samo jednu poruku: ispoštujte svoju javno datu riječ i omogućite ponavljanje izbora na Prčanju i Mircu i grad će konačno imati vlast kakvu zaslužuje - poručili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS).
Zaboravili su, kažu u DPS-u, da je javno data riječ u Crnoj Gori zakon.
- Pa nastavljate da obmanjujete javnost. Grad je u blokadi zbog vaših malverzacija i nedostatka kapaciteta da shvatite da ste vi i vaš koalicioni partner, koji ste u vlasti na državnom novou, osvojili gotovo 300 glasova manje od nas - naveli su oni.
U kotorskom DPS-u podvlače da je taj grad u blokadi zbog nerada i opstrukcija Demokrata.
- Čitava Crna Gora je u blokadi zbog toga, a Kotor i Budva su najnoviji taoci vaših frustracija. Matematika je jasna - isto koliko i naš program i odbornici sa pobjedničke liste "Kotor prije svega" - te stoga Demokrate pozivamo da prestanu kako bi sačuvali makar malo dostojanstva, koje nemilosrdno ruše svakodnevnim nastupima - istakli su u saopštenju.
Pozvali su ih da sjednu i dogovore datum ponavljanja izbora, shodno pravosnažnim odlukama Državne izborne komisije.
- I da time konačno stavimo tačku na njihovu retrogradnu politiku, koja nam je ostavila "pametne" semafore, saobraćajni kolaps, sumnjive ugovore o izvođenju radova sa elementima korupcije, zabranu takmičenja na gradskom bazenu, zatvaranje otvorenog bazena u sred sezone, prevarene građane i nepoštovanje građanskih inicijativa kao i privatizaciju svih javnih institucija na čijem su čelu - naveli su oni.
Dokazali su, kažu u kotorskom DPS-u, da ne znaju, što i nije toliko strašno, koliko je porazno da nakon sedam godina vlasti nemaju nijedan projekat sa kojim bi izašli pred sugrađane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Kotor Demokratama: Omogućite ponavljanje izbora na Prčanju i Mircu i grad će imati vlast kakvu zaslužuje

U Pokretu Naprijed su, nakon odluke Ustavnog suda kojom je odbijena njihova žalba i zahtjev za ponavljanje izbora u Doljanima, poručili da je politički interes određenih struktura ispred zakona, Ustava i ljudskih prava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.9805%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-pokreta-naprijed-za-ponavljanje-izbora-u-doljanima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Jedan čuveni advokat je davno rekao: 'Kada politika uđe u sud kroz vrata, pravda izlazi kroz prozor'. U ovom slučaju, kada posljednja linija odbrane pravde, Ustava, ljudskih i izbornih prava postane poligon za političku trgovinu i odbranu onih 'vrijednosti' sistema koje su krasile trodecenijski period autokratske vladavine u kojem se, kako svjedoče skaj aplikacije, unaprijed znalo ko za koga i kako glasa, onda shvatamo da smo suštinski vrlo malo promijenili na bolje - navodi se u saopštenju Pokreta Naprijed.
Kažu da imaju samo jednu dilemu.
- Je li poraznije to što je Ustavni sud prilikom odlučivanja po žalbi Pokreta Naprijed u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji odlučio suprotno svojoj ranijoj odluci iz U-VII br.1/21 iz 2021. godine u predmetu povodom nestanka izvoda iz biračkog spiska sa biračkog mjesta Javljen u Nikšiću, ili što se danima unaprijed znao i tačan rezultat i raspored glasanja za današnje odluke - naveli su oni.
Poručili su da će nastaviti borbu za pravnu državu.
- Svjesni toga da je vrijeme majstorsko rešeto, Pokret Naprijed uzdignutog čela nastavlja borbu za pravnu državu u kojoj će struka i integritet biti jači od politike, nepravde i diskriminacije - zaključili su u saopštenju.

Pokret Naprijed: Politički interes određenih struktura bio ispred zakona, Ustava i ljudskih prava

Za novog ministra informisanja i telekomunikacija Srbije predložen je Boris Bratina koji je svojevremeno palio zastavu Evropske unije i Paradu ponosa nazivao "procesijom bolesnika".
Na mitingu održanom 24.marta 2009. u Beogradu, povodom 10 godina od NATO agresije na Srbiju, zapalio je zastavu Evropske unije.
- Ili ste Srbi i protiv ulaska u Evropsku uniju ili ste protiv Srbije. Sad ćemo da vam pokažemo šta mislimo u ulasku u EU… Srbija, Rusija, ne treba nam Unija! Dolje srpska marionetska Vlada! Srbija i Rusija uvijek zajedno! Živeli Srbi - vikao je Bratina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAlup2CHxm7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Bio je član Upravnog odbora „SNP 1389“.
<h2>Kako je govorio o LGBT osobama</h2>
Bratina je najavljivao suprotstavljanje održavanju Parade ponosa.
Kako prenosi Istinomer, govorio je da homoseksualce SNP Naši 1389 ne mrzi, ali ipak misle da je Parada ponosa „procesija bolesnika i da je takve skupove potrebno zabraniti“.
- Daleko više prava da održe paradu imaju invalidi, kojima naši partijci pokušavaju da se dodvore obećanjima o navodnim radnim mjestima. To je licemjerno. Gdje su naše lijepe djevojke da se zaljube u invalide sa ratišta, gdje su naši muškarci da se zaljube u ženu kojoj je lice unakaženo, a koja je nekad bila lijepa? Ti ljudi su marginalizovani i trpe najgoru diskriminaciju. Ne homoseksualci. Homoseksualcima ne treba ići niz dlaku i dozvoljavati im da iživljavaju svoj egzibicionizam. Sa druge strane, posljednjih deset godina Srbija stalno trpi propagiranje pederastije kao mjerila normalnosti. A ako ste protiv, treba vas otjerati u koncentracione logore zajedno sa prvosrbijancima koji valjda svi imaju brade do stomaka i jedu gibanicu? Dakle, mi ćemo se, kao i svakog puta, suprotstaviti paradi srama na sebi svojstven način. Kao i prošle godine, učestvovaćemo u njenom sprečavanju. Posebno ponavljamo poziv građanstvu da fotografiše sve učesnike ove parade, a mi ćemo potom otkupiti fotografije i oblijepićemo cijeli grad, tako da mogu svi skupa da budu ponosni i gledaju u sliku svog lika - govorio je Bratina 2010. godine.
<h2>O studentima</h2>
U decembru 2024, na početku velikih studentskih protesta, izjavio je da je „sve ovo što se događa sa univerzitetima u Srbiji čista zloupotreba i da na nju treba zakonski reagovati“.
- U najmanju ruku otpustiti te nastavnike, ako ne i druge nastavnike, vidjeti ulogu rektorata u svemu ovome i to ne samo beogradskog nivoa, nego generalno rektorata - rekao je Bratina i ocijenio i da bi poslije toga trebalo raskrinkati i ponašanje koje je, kako je rekao, indukovano "od strane antisrpske političke opozicije, a zatim i od zemalja koje imaju tu najviše interese".
Prema njegovim riječima, ono što se događa na srpskim univerzitetima je "prava bruka", ali je dodao i da to nije nova pojava na univerzitetima.
Član je inicijativnog odbora za osnivanje Pokreta za narod i državu Aleksandra Vučića.

Novi ministar informisanja Srbije poznat po paljenju zastave EU i homofobičnim izjvama

Goran Mićković osuđen je na pet mjeseci zatvora zbog napada na novinarku RTCG Dušku Pejović.
Presudu je izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.
Optuženom se stavljalo na teret ugrožavanje sigurnosti.
Optuženom je izrečeno pet mjeseci zatvora, prekvalifikovan je optužni prijedlog na stav 1 i produžen pritvor.
Ta kvalifikacija se odnosi na to da je Mićković osuđen zbog napada na Pejović &nbsp;kao građanku, a ne zbog posla koji obavlja.

Mićkoviću zbog napada na Pejović pet mjeseci zatvora

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 824,28 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.
U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina opslužio 824,28 hiljada vozila

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta sredinom narednog mjeseca posjetiće svih šest država Zapadnog Balkana.
Košta je svoj boravak u regionu najavio tokom sastanka sa albanskim premijerom Edijem Ramom u Briselu uoči Međuvladine konferencije na kojoj će Tirana otvoriti Klaster 2 u pregovorima sa EU.
Predsjednik Evropskog savjeta istakao je da je proširenje EU na Zapadni Balkan politički prioritet EU i da je Unija posvećena regionu.
- Najbolji način da se obezbijedi prosperitet, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu je pristupanje Evropskoj uniji. Zato ću sredinom maja lično posjetiti region, svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo unaprijedili našu saradnju i zajednički napor da imamo dobar rezultat u pristupanju - istakao je Košta.
Albanija će 16. maja biti domaćin Samita Evropske političke zajednice.

Košta sredinom maja u posjeti zemljama Zapadnog Balkana

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.