Predsjednik Poljske Karol Navrocki izjavio je da je istorija pokazala da nikada ne može da bude nikakvih sporazuma sa Rusijom.
- Istorijski događaji su lekcija za savremenu Poljsku i Poljake: nema sporazuma sa Moskovljanima ni u 19. vijeku, ni u 20. vijeku, ni u 21. vijeku. Postoje samo laži, želja da im se oduzme duh i želja da se unište. To je lekcija koju svi moramo da naučimo, sa dubokom vjerom u poljske kadete, oficire i generale - rekao je poljski predsjednik tokom ceremonije povodom 195. godišnjice Novembarskog ustanka (ustanak Poljaka protiv Ruske imperije 1830-1831), objavio je šef kancelarije poljskog predsjednika Zbignjev Bogucki na društvenoj mreži Iks (X).
Navrocki je ranije donio odluku da otkaže sastanak sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
On je takođe kritikovao američki prijedlog za okončanje rata u Ukrajini, napominjući da svaki mirovni plan "prvo mora da odobri Ukrajina i da ne bi trebalo da nagrađuje agresora".
- Svi prijedlozi za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine moraju uzeti u obzir jednu važnu činjenicu: Rusija je država koja ne ispunjava sporazume i ne drži se svoje riječi - rekao je Navrocki.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Poljski predsjednik: Nema sporazuma sa Rusima

Predsjednik Poljske Karol Navrocki demonstrativno je danas otkazao planirani susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog toga što se u petak sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pa tako u Mađarsku Navrocki putuje samo na samit predsjednika Višegradske grupe, 3. decembra u Estergomu.
- Predsjednik Karol Navrocki dosljedno se zalaže za traženje mirnog rješenja rata u Ukrajini koji je izazvala Ruska Federacija. Bezbijednost Evrope zavisi od solidarnog djelovanja, takođe i u oblasti energetike. Zbog posjete premijera Viktora Orbana Moskvi i njenog konteksta predsjednik Karol Navrocki odlučio je da ograniči program svoje posjete Mađarskoj isključivo na samit predsjednika Višegradske grupe - saopštio je danas savjetnik Navrockog Marćin Pšidač.
Novi poljski predsjednik planirao je da nakon samita predsjednika Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske u srijedu nastavi u četvrtak državnu posjetu Mađarskoj tokom koje je bio planiran i susret sa premijerom Orbanom.
Poljski premijer Donald Tusk, povodom susreta Orbana sa Putinom u petak, kada su tema bile isporuke ruske nafte i gasa Mađarskoj, kritikovao je Navrockog što će se sastati sa Orbanom.
- Orban ide u posjetu Putinu, Navrocki Orbanu. Haos u pregovorima o planu Vitkofa, a u Kijevu politička kriza. Fatalna kombinacija - poručio je Tusk na mreži Iks.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski poručio je Navrockom da, kad se već sreće sa Orbanom, bolje poradi na tome da Mađarska prestane da blokira evropske sankcije Rusiji i novac koji Poljska treba da dobije iz savezničkih fondova kao kompenzaciju za to što je poslala pomoć u oružju Ukrajini.

Poljski predsjednik otkazao susret sa Orbanom zbog Putina

Evropski sud naložio je Poljskoj da mora priznati istopolni brak koji su njihova dva državljanina sklopila u Poljskoj.
Ta država odbijala je to da učini, no ES je iznio stav prema kojem je to pogrešno, uprkos tome što poljski zakon ne poznaje istopolne brakove.
Jer, kako su precizirali, institucija braka, uključujući i onaj između supružnika istog pola, mora biti uvažavana na području čitave Evropske unije.
- To krši ne samo slobodu kretanja i prebivališta, već i fundamentalno pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života - stoji u presudi.
Pomenuti par živio je u Njemačkoj, no pošto su se vratili u Poljsku, tamo su naišli na problem - država nije priznavala njihovo bračno stanje.
U Poljskoj je izuzetno snažna konzervativna katolička struja, čiji su politički predstavnici donedavno dugo bili i na vlasti. Ti krugovi, pritom, borbu za jednakost LGBT parova predstavljaju kao "opasnu stranu ideologiju".&nbsp;
No, aktuelna vlast u Poljskoj preduzima korake kako bi ozakonili i istopolna partnerstva.

Evropski sud: Poljska je, kao i sve druge članice EU, dužna da priznaje istopolne brakove

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Poljski premijer Donald Tusk optužio je danas Rusiju za državni terorizam u Poljskoj i naveo da je posljednjim diverzijama na pruzi Lublin - Varšava za koju je angažovala dvojicu Ukrajinaca u eskalaciji hibridnog rata, prešla kritičnu granicu.
- Sabotaže koje inspirišu ili direktno organizuju službe Kremlja sada su prešle kritičnu granicu. Danas već možemo da govorimo o državnom terorizmu - kazao je premijer Tusk u vanrednom obraćanju poslanicima Sejma poljskog parlamenta.
Tusk je rekao i da poljska nacionalistička opozicija, koja posljednjih godina pošto nema migranata iz Azije i Afrike podstiče antiukrajinsko raspoloženje i neprijatelja vidi prvenstveno u Briselu i Berlinu, a da Moskva upravo to i hoće.
- Rusija želi da nas oslabi po svaku cijenu jer je danas Poljska suviše jaka da je napadne direktno. Strategija Moskve je vidljiva. Po njoj treba da se posvađamo sa Evropom, posvađamo sa Ukrajinom a što je najvažnije među sobom. Takav scenario a ni njegov dio ne smemo da dopustimo - rekao je Tusk.
Poljski premijer dramatično je apelovao na poslanike opozicije.
- Opametite se dok ima vremena. Ono što je u mirnodopskim uslovima glupost, zabluda ili grijeh u ratnim vremenima postaje izdaja. Za svakog poljskog političara koji nije izdajica imam pet jednostavnih principa - kazao je Tusk.

Tusk optužio Rusiju za državni terorizam u Poljskoj: Žele da nas oslabe po svaku cijenu

Ruski konzulat u poljskom gradu Gdanjsku zatvoren je kao odmazda za eksplozije na željezničkim prugama, objavio je poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski. Poljske vlasti tvrde da su napade tokom vikenda 15. i 16. novembra izvele ruske snage.
Današnja odluka znači da su svi ruski konzulati u Poljskoj, osim jednog, sada zatvoreni, s jedinom izuzetkom onog u Varšavi.
Ovaj potez dolazi nakon otkrića sabotaže 16. novembra na dva dijela željezničke pruge koja prometuje između Varšave i istočnog grada Lublina.
Poljska je vjerovala podacima ukrajinskih vlasti koje su identifikovale otiske prstiju ostavljene na mjestu zločina kao one koji pripadaju dvojici ukrajinskih državljana koje smatra ruskim snagama.
Jedan od uključenih osuđen je za sabotažu protiv Ukrajine u ime Rusije u maju.
Dvojica Ukrajinaca navodno su ušli u Poljsku iz Bjelorusije ranije ove jeseni, a zatim su odmah nakon incidenta pobjegli nazad preko granice, prenosi “BrusselsSignal”.

Poljska zatvorila ruski konzulat

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je eksplozija na glavnoj željezničkoj pruzi koja se koristi za transport vojne opreme i pomoći Ukrajini uzrokovana "neviđenim činom sabotaže".
Tusk je u objavi na društvenim mrežama &nbsp;naveo da se eksplozija dogodila dan ranije na pruzi koja vodi od Varšave do istočnog poljskog grada Lublina, oko 100 kilometara (60 milja) od granice s Ukrajinom.
- Dizanje u vazduh željezničke pruge na relaciji Varšava–Lublin je neviđen čin sabotaže usmjeren na sigurnost poljske države i njenih građana- napisao je Tusk, dodajući da je istraga u toku.
Nije dao dodatne detalje o eksploziji niti o tome ko bi mogao stajati iza nje, ali je rekao da je otkriveno drugo mjesto s oštećenjem na istoj pruzi, dalje na istoku.
Poljski zvaničnici, kao i oni iz drugih evropskih zemalja, već dugo optužuju Moskvu da vodi "hibridnu" kampanju sabotaže i špijunaže protiv zemalja koje pomažu Ukrajini otkako je Rusija pokrenula punu invaziju u februaru 2022. godine.
Prošlog mjeseca poljske vlasti uhapsile su osam osoba osumnjičenih za špijunažu ili planiranje napada u ime Rusije.
U januaru je Tusk optužio Rusiju da planira terorističke napade na neodređene ciljeve koristeći avione.
Njegovi komentari uslijedili su usred sve većeg broja sumnjivih, alarmantnih i neobjašnjenih incidenata.
Neki su uključivali međunarodne aviokompanije i tvrdnje da je Rusija pokušavala postaviti tajne eksplozive na teretne letove, dok su drugi uključivali brodove koji su ometali podmorske kablove.
Moskva je rutinski negirala zapadne optužbe za terorističke napade, uključujući podmetanje požara, provale, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.

Poljski premijer tvrdi da je eksplozija na željezničkoj pruzi Varšava–Lublin 'čin sabotaže'

Timur Mindič, istaknuti biznismen i navodno glavni čovjek velikog korupcijskog skandala u energetskom sektoru Ukrajine, koristio je luksuznu taksi službu da ode iz zemlje u Poljsku u satima prije nego što su vlasti pokrenule pretrese u vezi s istragom, saznaje RSE.
Izvještaj Shema, istraživačke jedinice Ukrajinskog servisa RSE, pokazuje da je Mindič koristio TimeLux, kompaniju za luksuzni prevoz sa sjedištem u zapadnom gradu Lavovu i napustio Ukrajinu u 2.09 ujutru 10. novembra u Mercedesu "S 350" registrovanom na jednog od vlasnika firme.
Sheme su saznale registarski broj automobila iz izvora u organima reda koji imaju pristup podacima o Mindičevom prelasku granice, poslije čega su pratile automobil preko objava na društvenim mrežama kako bi utvrdile njegovog vlasnika.
Mindičev odlazak iz Ukrajine u satima prije pretresa koje su pokrenuli istražitelji izazvao je kontroverze. Ukrajinska antikorupcijska agencija saopštila je da je otkrila "operaciju velikih razmjera" koja je pokazala desetine miliona dolara mita u energetskom sektoru u jeku ruske invazije. Mindičeva upletenost je takođe dovela do negodovanja zbog njegovih ranijih veza s vodećim političarima, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Korišćenje luksuzne taksi službe nudi nove detalje o tome kako je Mindič, 46-godišnji biznismen s dobrim vezama u Ukrajini, otišao iz zemlje neposredno prije nego što je policija izvršila pretres njegovog doma 10. novembra u okviru jednog od najvećih korupcijskih skandala u zemlji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.
<h2>Šta kompanija za luksuzne taksije govori o tome kako je Mindič otišao iz Ukrajine?</h2>
Mercedes "S 350" pripada 38-godišnjem preduzetniku iz Lavova, Maksimu Vovku, za koga zapisi pokazuju da je direktor i glavni vlasnik kompanije TimeLux.
Kada ga je kontaktirao RSE, Vovk je rekao da "kompanija ne provjerava dokumenta putnika" i da je ta odgovornost na ukrajinskim graničnim vlastima.
- Nemam informacije da komentarišem vaše pitanje - rekao je on.&nbsp;
Na pitanje da li poznaje Mindiča odgovorio je: "Hvala Bogu, ne."
Drugi suvlasnik kompanije TimeLux je Eldar Asadulajev, koji je ranije radio u zapadnom regionalnom odeljenju Državne granične službe Ukrajine. Takođe je naveden u jednoj od aplikacija za verifikaciju registarskih tablica kao "šef odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Granične službe".
Kontaktiran telefonom, Asadulajev je samo kratko odgovorio na pitanje RSE da li poznaje Mindiča i da li je svjestan da je on koristio TimeLux da ode iz zemlje.
- Prvi put čujem za to - rekao je Asadulajev i zatim prekinuo vezu.
TimeLux je registrovan tek u maju ove godine. Kompanija ne posjeduje nekretnine za kancelariju niti ima registrovana vozila na svoje ime. Firma posjeduje važeću licencu za domaći i međunarodni prevoz putnika i njene objave na društvenim mrežama pokazuju da je počela da pruža usluge i prije nego što je formalno registrovana.
Na sajtu kompanije piše da nudi klijentima premijum prevoz do Poljske, Moldavije i Rumunije, dok u reklamama obećava "brz prelazak granice", "punu podršku" i "prilagođene rute na osnovu želja klijenta".
Ukrajinska Državna granična služba je ranije saopštila da je sprovela zvaničnu istragu kako bi utvrdila okolnosti Mindičevog prelaska granice.
- Prema rezultatima inspekcije, konstatujemo da je prelazak granice ovog građanina bio legalan. Izdata mu je dozvola za prelazak granice za odlazak iz Ukrajine na jednom od kontrolnih punktova u skladu s normama važećeg zakonodavstva. Sva dokumenta koja daju pravo na prelazak granice tokom vanrednog stanja bila su dostupna. Željeli bismo posebno da napomenemo da mu nisu nametnuta nikakva ograničenja koja bi mu zabranjivala izlazak iz Ukrajine - navodi se u saopštenju agencije.
Mindič se nije javno izjasnio o optužbama za korupciju niti o svom odlasku iz Ukrajine u ranim jutarnjim satima 10. novembra.
<h2>U kakav je korupcijski skandal navodno umiješan Mindič?</h2>
Nekoliko ljudi je umiješano u operaciju Midas, istragu koju je pokrenuo Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) u zajedničkoj operaciji sa Specijalizovanim tužilaštvom za borbu protiv korupcije.
Oni su objavili su da su otkrili zavjeru u koju je umiješana "kriminalnu organizaciju na visokom nivou" s ciljem da "utiče na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na AD 'Energoatom'", državnu kompaniju za nuklearnu energiju.
Slučaj je potresao Ukrajinu ne samo zbog obima korupcije dok je zemlja u ratu s Rusijom, već i zbog uključenih pojedinaca s dobrim vezama.
Mindič je suvlasnik komičarske trupe Kvartal 95, čiji je suvlasnik bio i Zelenski prije nego što se kandidovao za predsjednika.
Ta trupa je bilo značajna za Zelenskog dok je sticao popularnost kao komičar i glumac prije nego što je ušao u politiku. Mindič je takođe bio poslovni partner milijardera Ihora Kolomojskog, koji je podržao Zelenskog na predsjedničkim izborima 2019. i koji je u pritvoru od 2023. zbog optužbi za prevaru i pranje novca.
Još jedna istaknuta ličnost umiješana u ovaj slučaj je Herman Haluščenko, koji je 12. novembra suspendovan s funkcije ministra pravde. Ranije je obavljao funkciju ministra energetike.
Haluščenko je rekao da će se braniti na sudu od tvrdnji da je dobio "ličnu korist" od Mindiča u okviru navodne sheme s provizijama.
Bivši ministar odbrane Rustem Umerov, koji je trenutno sekretar Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, i bivši zamjenik premijera Oleksij Černišov takođe su umiješani u slučaj.
Umerov je negirao umiješanost. Zasebne optužbe za korupciju podignute su protiv Černišova u junu.
Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije, NABU, tvrdi da istražuje korupciju u energetskom sektoru zemlje.
Zelenski je pohvalio antikorupcijsku istragu, u okviru koje je bilo više od 70 pretresa, rekavši da su "svi koraci protiv korupcije veoma neophodni".
Ministarka energetike Svitlana Hrinčuk podnijela je ostavku 12. novembra, poslije Zelenskog poziva da ode. Ona insistira da nije prekršila zakon.
Međutim, kako je Mindič znao da ode iz zemlje prije pretresa ostaje ključno pitanje za istražitelje dok se nastavlja istraga.
Viktor Čumak, glavni vojni tužilac u periodu od 2019. do 2020. i vršilac dužnosti generalnog tužioca 2020. godine, ranije je za Ukrajinski servis RSE rekao da je "apsolutno nemoguće, osim ako vam ne pomognu službenici organa reda", brzo izaći iz zemlje usred ratnih ograničenja putovanja u Ukrajini.

Ukrajinski biznismen umiješan u veliki korupcijski skandal pobjegao u Poljsku luksuznim taksijem

Poljska ovaj mjesec pokreće novi program vojne obuke u sklopu šireg plana kojim želi do 2026. godine da obuči oko 400.000 ljudi, navelo je u četvrtak Ministarstvo odbrane te zemlje.
Potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, Poljska sada izdvaja najveći udio svog BDP-a za odbranu među članicama NATO-a. Postala je treća najveća vojska Alijanse, s 216.000 pripadnika, a planira da poveća broj vojnika za gotovo trećinu u sljedećih deset godina, prenosi Reuters.
Ministar odbrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz je opisao program, nazvan "U pripravnosti", kao "najveću odbrambenu obuku u istoriji Poljske".
Program će da bude dobrovoljan i otvoren za sve građane – od učenika i zaposlenih osoba do kompanija i penzionera.
On uključuje osnovni kurs sigurnosti, obuku preživljavanja, medicinsku edukaciju i nastavu o cyber higijeni.
- Samo u novembru i decembru ćemo da obučimo oko 20.000 ljudi kroz individualnu obuku, ali ukupni broj, uz sve oblike obuke, iznosi oko 100.000 osoba- rekao je novinarima zamjenik ministra odbrane Cezary Tomczyk.
Ministarstvo planira iduće godine da obuči oko 400.000 ljudi "pojedinačno, u grupama, u sklopu programa 'Obrazovanje s vojskom', kroz obuku rezervista te dobrovoljno služenje vojnog roka", istakao je Tomczyk.
Načelnik generalštaba Wieslaw Kukula rekao je da program ima dva primarna cilja – jačanje otpornosti građana i zajednica te povećanje dostupnosti, spremnosti i kapaciteta vojnih rezervista.
Program je prvi put najavio premijer Donald Tusk u martu kako bi se "izgradila vojska rezervista" usred pojačanih sigurnosnih zabrinutosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Poljska pokreće novi program vojne obuke, želi da obuči 400.000 ljudi do 2026.

Poljska pregovara o povećanju uvoza prirodnog gasa iz Sjedinjenih Država kojim bi se snabdijevale Ukrajina i Slovačka, što bi dodatno osnažilo veze Evropske unije s američkim energentima, rekla su dva izvora upoznata s pregovorima, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Sarađujemo s našim partnerima - Amerikancima, Slovacima, Ukrajincima - na mogućnostima uvoza američkog gasa kako bismo povećali energetsku sigurnost našeg regiona- navelo je Ministarstvo energetike Poljske agenciji Rojters.
Zvaničnici bi trebalo da objave zajedničku deklaraciju o povećanju uvoza poslije sastanka uključenih strana na transatlantskoj energetskoj konferenciji u Atini kasnije ove sedmice, prema jednom izvoru.
- Nakon toga će da uslijede razgovori o uslovima isporuke Slovačkoj- rekao je izvor Rojtersu.
Potencijalne količine koje bi se isporučivale prema jugu preko Poljske mogle bi da dosegnu čak četiri do pet milijardi kubnih metara gasa godišnje, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji gasa u Slovačkoj, rekli su izvori.
Očekuje se da će ovo biti posljednji u nizu energetskih sporazuma postignutih između evropskih i američkih vladinih zvaničnika i kompanija poslije pritisaka Vašingtona za povećanje izvoza američkog gasa i nuklearne tehnologije.
Evropska unija je u oktobru predstavila nove planove za prekid snabdijevanja ruskom naftom i gasom, s novim paketom sankcija kojim se zabranjuje uvoz ruskog LNG-a do 2027.
Neke članice EU još kupuju rusku energiju, a istovremeno podržavaju Ukrajinu u ratu.
Slovačka i Mađarska pokušavaju da balansiraju između statusa saveznika Vašingtona i uvoza ruske energije, što je izazvalo kritike američkog predsjednika Donalda Trampa.
Američki ministar energetike Kris Rajt u septembru je evropskim ministrima privatno uputio "vrlo snažnu poruku o pouzdanosti Sjedinjenih Država kao energetskog partnera i američkom interesu za većom saradnjom s Evropom", rekao je bivši diplomata.
Istog mjeseca američki ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum se sastao s italijanskim ministrom energetike te obećao produbljivanje veza povećanjem prodaje američkog prirodnog gasa. Ubrzo je italijanska kompanija Edison potpisala 15-godišnji ugovor o snabdijevanju prirodnim gasom.
Rajt se potom u Beču sastao s poljskim i slovačkim zvaničnicima. Slovačka je 7. oktobra potpisala sporazum sa Sjedinjenim Državama o novoj nuklearnoj elektrani.
Potrošnja prirodnog gasa u EU je ove godine dosegla istorijske nivoe, pri čemu SAD trenutno osiguravaju oko 55 posto evropske potrošnje, u odnosu na 27 posto u 2021. godini.
Kako je prenio Rojters, potpuna zamjena uvoza ruskog gasa američkim LNG-om bi podigla taj udio na više od 80 odsto.

Poljska pregovara o povećanju uvoza američkog prirodnog gasa

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći.
U višim planinskim predjelima na sjeveru tokom noći je moguć snijeg ili susnježica.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 12, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Danas pretežno oblačno, povremeno kiša

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: poljska