Zaista nema čega da se plašiš, zadirkivao je poljski premijer Donald Tusk američkog glumca Džesija Ajzenberga na društvenim mrežama, prenosi Politiko.
Ajzenberg (41) dobio je poljsko državljanstvo ranije ovog mjeseca za ulogu u filmu „A real pain“, drami o dvojici rođaka koji odlaze na put u Poljsku, kako bi odali poštu svojoj nedavno preminulog baki.
Nekoliko dana nakon što je Ajzenberg dobio poljski pasoš, Tusk je otkrio vojne planove.
- Daćemo vam ti takvu obuku da ćeš moći da postaneš novi Džejms Bond. Uloga je tvoja - rekao je Tusk.
Poljski premijer je istakao da je obuka dobrovoljna.
Poljska je provela skoro dva vijeka kao kolonija Moskve. I prije rata u Ukrajini prema Rusiji je imala dozu opreznosti, koji je invazija samo povećala.
Varšava već plaća najveći ceh u NATO, izvajajući na odbranu sa 4,7 odsto svog BDP-a. Ima najveću vojsku EU i troši milijarde eura na avione, rakete, tenkove, artiljeriju…
I prva je država koja planira da pripremi svoje stanovništvo za rat, iako je vrlo nepopularnu politiku regrutacije okončala 2008. godine.
- Obuka će biti dobrovoljna - rekao je za Politiko načelnik Generalštaba poljskih oružanih snaga general Veslav Кukula.
Mnogi građani odlučni su da se prijave, navodi ovaj medij.
Politiko prenosi naročito silovitu izjavu jednog muškarca.
- Zaista želim da prođem obuku, i ako dođe do toga, podstaknut mržnjom prema (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu, želim da branim svoj dom, pucam na njih i da im od života napravim pakao - rekao je Marek, 37-godišnji medijski producent iz Varšave, koji je za ovaj medij govorio pod psudonimom.
Vojska još uvijek razmatra detalje, od koje se očekuje da će predložiti plan do kraja marta, rekao je Кukula.
Vlasti planiraju da uvedu kratkoročne programe vojne obuke namijenjene civilima bez prethodnog iskustva, izvestio je list Rzeczpospolita.
Ovi brzi kursevi, koji traju samo nekoliko dana, upoznaće polaznike sa osnovama civilne odbrane, prve pomoći i odabranim vojnim vještinama.
Za one sa prethodnom vojnom obukom, vlada nudi ciljane jednomjesečne kurseve, uključujući poznavanje vatrenog oružja.
- Prvi cilj programa obuke je poboljšanje dostupnosti i kvaliteta rezervista. Trenutno, vojska ima veliki broj rezervista, ali njihova prosječna starost je oko 45 godina. Ako sukob i pritisak na Poljsku duže potraju, dobro obučeni rezervni resursi će biti od suštinskog značaja, kako bi mogli da deluju zajedno sa profesionalnim vojnicima i snagama teritorijalne odbrane - naveo je Kukula.
Početni plan je da se do kraja 2026. obuči 100.000 ljudi, rekao je on.
- Drugi cilj je još važniji — moramo pripremiti društvo za posljedice krize, čak i ako svi ne prolaze vojnu obuku - rekao je on.
Ali vrijeme možda nije na strani Poljske, upozoravaju pojedine vojne ličnosti.
- Rusi u pozadini grade ogromnu vojsku. Ako se mir ne postigne i rascep unutar NATO se nastavi, Rusija će napasti baltičke države. Ovo bi se moglo dogoditi krajem ove godine ili početkom sljedeće. Invazija je dio njihovog plana . rekao je bivši zamjenik načelnika Generalštaba poljskih oružanih snaga general Leon Кomornicki.
Jaroslav Кraševski, bivši komandant poljskih raketnih i artiljerijskih snaga, rekao je za Radio Zet da je Tuskov plan stigao prekasno.
- Obučavanje 100.000 ljudi godišnje? Premalo. Trebalo bi da vratimo regrutaciju. Prešli smo na konzumeristički način života, radost demokratije i bez problema putujemo po svijetu, ali smo zaboravili da svako od nas treba da ima osnovna znanja iz ove oblasti - kazao je on.
<h2>Ratni mentalitet</h2>
Ankete sugerišu da ideja ima podršku u javnosti – ali ona uopšte nije velika.
Preko polovine Poljaka podržava inicijativu, dok je 39 odsto reklo da bi bilo spremno da učestvuje, prema jednom istraživanju. Druga anketa je pokazala da bi oko dvije trećine Poljaka ostalo u zemlji ako izbije rat, dok bi trećina pokušala da pobjegne.
Nisu svi spremni da idu u rat da bi branili zemlju.
U nedavnom izvještaju lista Gazeta Viborcza citiraju se poljski građani koji ističu da im njihova zemlja nije ponudila dovoljno razloga da se vrate.
- Ja sam patriota, volim svoju zemlju, ali to ne znači da moram da umrem za nju. Ne bih bio od koristi u ratu — osim kao topovsko meso. Moja vezanost za ovu zemlju definisana je porezima koje plaćam i činjenicom da mi ona ne nudi nikakve realne šanse da zasnujem porodicu u pristojnim uslovima - rekao je jedan mladić, aludirajući na nevjerovatno visoke cijene stanova u Poljskoj i najskuplje hipoteke u Evropi.
Vlada mora učiniti sve kako bi osigurala dovoljno interesovanja za ovaj program, rekao je vojni ekspert Marek Кozubel. To uključuje i finansijske podsticaje – razmatraju se novčana nadoknada ili poreske olakšice.
Čini se da je vojna obuka za odrasle samo dio većeg sistema koji Tuskova vlada pokušava da izgradi.
Školski program pod nazivom „obrazovanje uz vojsku“ se širi, a časovi u fiskulturnoj sali će sadržati i komponentu civilne odbrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politiko: Poljska se sprema za rat

Poslije zaokreta u američkom odnosu prema Rusiji, ali i evropskim saveznicima, od dolaska administracije predsjednika Donalda Trampa, Poljaci mijenjaju mišljenje i sada je većina od 55 odsto za vraćanje obaveznog vojnog roka.
U novoj anketi za dnevnik Žečpospolita 55 odsto ispitanika izjasnilo se za vraćanje obaveze služenja vojnog roka, a protiv je 36 odsto Poljaka.
Rezultati su suprotni ranijim anketama, kada je na pitanje agencije IBRiS oktobra 2022. godine za vraćanje te obaveze bilo svega 35,7 odsto dok je 57,1 odsto bilo protiv, a takav ishod pokazala je anketa agencije i za 2023. godinu.
Eksperti čije mišljenje je zatražio poljski list slažu se da je tako iznenadna visoka podrška obaveznoj vojnoj službi plod sve rasprostranjenijeg uvjerenja da Poljska u slučaju prijetnje i napada mora da računa prvenstveno sama na sebe.
Kao i u susjednoj Češkoj, poljska Vlada premijera Donalda Tuska ne planira, bez obzira na podršku većine, da obnovi za poljske mladiće vojni rok, a umjesto toga premijer je najavio od sljedeće godine program vojne obuke koji nudi, kako je kazao, svakom odraslom muškarcu u Poljskoj, od 2027. godine za čak 100.000 dobrovoljaca godišnje.
- Ukrajina ima oko 800.000 a ruska armija 1,3 miliona vojnika. Mi govorimo o potrebi da u Poljskoj imamo armiju od pola miliona ljudi uključujući tu i rezerviste. Moj prijedlog nema ništa zajedničko sa vraćanjem obavezne vojne službe - kazao je krajem prošle sedmice Tusk.
Ministar odbrane Vladislav Košnjak-Kamiš naglasio je da Vlada želi da program obuke bude dobrovoljan, a biće ponuđen i ženama.
Koliko je do sada nezvanično poznato, kursevi obuke biće jednodnevni, trodnevni ili na mjesec, a već za nekoliko nedjelja Ministarstvo odbrane otvoriće sajt na kome mogu da se prijavljuju dobrovoljci.
- Kratki kursevi, jednodnevni i trodnevni treba da služe upoznavanju sa vojskom - kazao je zamjenik ministra odbrane Cezari Tomčik.
Takvu obuku je ponudila Poljacima još prošla vlada, sada opozicione stranke Pravo i Pravda, u programu „Vikend sa vojskom“ ili „Treniraj sa vojskom“.
Jednomejsečni program obuke je osnovni kurs obuke kroz koji i sada prolaze kandidati za profesionalne vojnike, poslije koga kandidat može da prođe 11-mjesečnu obuku i poslije stupi u redove poljske armije.
Iako je vojni rok u Poljskoj ukinut 2009. godine svake godine organizuje se tzv. kvalifikacija Poljaka i Poljakinja sa obrazovanjem ili profesijama koje će biti potrebne vojsci u slučaju sukoba za pasivnu rezervu, ljudi koji nemaju veze sa vojskom, ali će, u slučaju mobilizacije, biti pozvani, kao što su recimo medicinski radnici.
Pripadnike pasivne rezerve, oko 40.000 godišnje, armija poziva redovno na vojne vježbe.
Poljska se sada u novom programu ugleda prije svega na skandinavske zemlje, posebno Finsku koja ima profesionalnu armiju od svega 25.000 vojnika, ali u slučaju potrebe može neprijatelju da suprotstavi čak 300.000 obučenih vojnika.
Ni susjedna Češka ne planira vraćanje obaveznog vojnog roka, premda to kao bauk protiv vVade koristi opozicija, posebno radikalna desnica i ekstremisti u kampanji pred jesenje parlamentarne izbore.
Poslije turbulentnih zaokreta Trampa u odnosu prema saveznicima posljednjih sedmica, koje su izazvale u Evropi sumnje koliko uopšte u slučaju nevolje mogu da računaju na najvećeg saveznika u NATO, na obuku većeg broja rezervista i kurseve vojne obuke za dobrovoljce apelovao je prošle sedmice i češki predsjednik Petr Pavel.
Češke vlasti naglašavaju da to što ne postoji obaveza služenja vojnog roka ne znači uopšte da je ukinuta i obaveza mobilizacije građana da s oružjem u ruci brane domovinu u slučaju rata.

Zbog zaokreta u SAD većina Poljaka za vraćanje obaveznog vojnog roka

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je da njegova vlada radi na planu za obaveznu vojnu obuku za svakog odraslog muškarca u zemlji, kao odgovor na promijenjenu bezbjednosnu situaciju u Evropi.
Tusk je rekao da postoji potreba za vojskom od 500.000 vojnika, koja bi uključivala i rezerviste, piše Gardijan.
- Pokušaćemo da spremimo model do kraja ove godine, kako bi svaki odrasli muškarac u Poljskoj bio obučen u slučaju rata - rekao je Tusk tokom govora o bezbjednosti pred poljskim parlamentom.
Prošle godine, poljska vlada je saopštila da vojska broji oko 200.000 vojnika, sa ciljem da ove godine taj broj poveća na 220.000, a da se na duže staze dostigne broj od 300.000 vojnika. Međutim, strahovi za bezbjednost su se znatno pojačali u poslednjim nedjeljama, jer Rusija nastavlja napade na Ukrajinu, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povlači vojnu i obavještajnu podršku Ukrajini, prenosi list.
Tusk je sugerisao na to da bi Poljska trebalo da istraži „nuklearne mogućnosti”.
- Moramo da budemo svjesni toga da Poljska mora da se oslanja na najmodernije mogućnosti, uključujući nuklearno oružje i savremeno nekonvencionalno oružje- rekao je on.
 Lider najveće opozicione stranke „Pravo i pravda” Jaroslav Kazinski, rekao je da će biti potrebna i promjena mentaliteta društva pored vojne obuke muškaraca. Poljski predsjednik Andžej Duda saopštio je da će podnijeti amandman na poljski ustav koji bi obavezivao zemlju da svake godine na odbranu troši najmanje četiri odsto svog bruto domaćeg proizvoda.
 Poljska trenutno troši veći procenat BDP-a na odbranu od bilo koje druge NATO članice, uključujući SAD, a prošle godine odbrambena potrošnja iznosila je 4,1 odsto BDP-a, dok je ove godine planirano 4,7 odsto.

Tusk: Svaki odrasli muškarac u Poljskoj mora biti obučen u slučaju rata

Zapad se neće predati Putinovoj ucjeni - poručio je poljski premijer Donald Tusk.
On je naveo da je današnji sastanak lidera Evrope istorijski, te da se desio u vrijeme velikog izazova za cijelu Evropu i Ukrajinu.
On je rekao da nema sumnje ko je agresor, a ko napadnut i ko je stavio Evropu na svoju stranu. Potvrdio da se govorilo o preuzimanju veće odgovornosti za finansiranje vojske i odbrane od strane evropskih zemalja.
&nbsp;On je ponovio da je Poljska najveći potrošač u NATO-u sa 4,7 odsto BDP-a i dodao da je srećan „što sve više zemalja ide dalje od riječi i deklaracija da poveća potrošnju“.
Takođe je odbacio sve sugestije o trajnom razdoru između Evrope i SAD, jer je insistirao da se ne može dozvoliti da se to dogodi.
- Srećom, svi bez izuzetka i bez obzira na bilo kakve emocije koje možemo da osjećamo želimo da naši transatlantski odnosi EU i SAD budu što jači - rekao je on.
Govoreći o samitu Evropskog savjeta sljedeće sedmice on je rekao da na njega gleda sa „opreznim optimizmom“ da će on „poslati veoma jasan impuls koji će Putinu i Rusiji pokazati da niko na Zapadu ne namjerava da se preda njegovoj ucjeni i agresiji“.

Tusk: Zapad se neće predati Putinovoj ucjeni

Poljski vojni avioni poletjeli su rano jutros iznad vazdušnog prostora te zemlje sa ciljem podizanja bezbjednosti, nakon što je Rusija izvela vazdušne napade na Ukrajinu, saopšteno je iz Operativne komande poljskih oružanih snaga.
Preduzeti koraci imaju za cilj obezbjeđivanje sigurnosti u regionima koji graniče sa ugroženim područjima, navedeno je u saopštenju, prenijeli su mediji.
Prethodno je na teritoriji cijele Ukrajine proglašena vazdušna opasnost.

Poljski vojni avioni poletjeli nakon uzbune za vazdušne napade nad Ukrajinom

Evropska unija (EU) i države članice ostaju ujedinjene u pružanju ekonomske, finansijske, vojne i humanitarne podrške Ukrajini, poručili su ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler i otpravnica poslova Ambasade Poljske u Podgorici Malgožata Lakota Miler.
Oni su, u autorskom tekstu povodom tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, naveli da je povećanje podrške Ukrajini hitnije nego ikada
- Danas se navršavaju tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu – tragične prekretnice u ovom sukobu koji je, zapravo, počeo prije 11 godina, nezakonitom aneksijom Krima i Donbasa - piše u tekstu pod nazivom “Uz Ukrajinu: Tri godine otpornosti, jedinstva i odlučnosti”.
Prema riječima Satlera i Lakote Miler, taj čin agresije narušio je principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta, temeljne stubove međunarodnog poretka.
- Dok razmišljamo o ove tri godine razaranja i odlučnosti, jedno je potpuno jasno: naša nepokolebljiva podrška Ukrajini nije samo moralna obaveza, već i strateški imperativ - navodi se u autorskom tekstu.
Kako su kazali Satler i Lakota Miler, stav EU je nedvosmislen i suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine nijesu predmet pregovora.
- Rusija je agresor, i ne smije biti nagrađena za svoju agresiju - piše u autorskom tekstu.
Satler i Lakota Miler su istakli da bi svaki kompromis po tom pitanju potkopao same temelje međunarodnih odnosa.
Prema njihovim riječima, Rusija vodi neokolonijalni, imperijalistički rat protiv suverene članice međunarodne zajednice i neće stati na ukrajinskim granicama.
- Ova posvećenost nije samo deklarativna - ističe se u autorskom tekstu Satlera i Lakote Miler.
Oni su kazali da su EU i njene države članice postale najveći donator Ukrajini, pružajući ukupno 134,7 milijardi eura podrške, uključujući 48,7 milijardi eura vojne pomoći.
Kako su naveli, misija vojne pomoći EU obučila je više od 73 hiljade ukrajinskih vojnika, jačajući kapacitete Ukrajine da odbrani svoj suverenitet i vrijednosti koje zajedno baštine.
- EU i njene države članice, uključujući Poljsku – susjednu zemlju Ukrajine i aktuelnu predsjedavajuću Savjeta EU – ostaju ujedinjene u pružanju ekonomske, finansijske, vojne i humanitarne podrške Ukrajini - naglasili su Satler i Lakota Miler.
Oni su rekli da su najnoviji događaji u prvi plan istakli dvije ključne činjenice, da je jedinstvo unutar EU od presudnog značaja, a povećanje podrške Ukrajini hitnije nego ikada.
- Međutim, dok povećavamo podršku, moramo ostati na oprezu. Ruske strateške manipulacije ne smiju diktirati uslove mira - piše u autorskom tekstu.
Navodi se da svaki kredibilan mirovni proces mora uključiti Kijev i Evropu i da je princip jasan - „Ništa o Ukrajini bez Ukrajine.“
- Prije jednog vijeka, istorija je Crnoj Gori pokazala šta znači kada nijeste za stolom dok se odlučuje o sudbini vaše zemlje - rekli su Satler i Lakota Miler.
Kako su dodali, nijedna nacija na svijetu ne bi smjela da doživi sličnu sudbinu.
- Uloga Crne Gore u ovoj zajedničkoj borbi vrijedna je priznanja. Od početka rata, Crna Gora je pružila više od deset miliona EUR pomoći, uključujući vojnu i humanitarnu podršku - kazali su Satler i Lakota Miler.
Crna Gora je, kako su naveli, dosljedno usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, implementirajući sve pakete sankcija protiv Rusije i dosljedno podržavajući mirovne inicijative kroz ko-sponzorstvo i glasanje u Ujedinjenim nacijama.
- Najnovija odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore o učešću Vojske u Misiji vojne pomoći EU i NATO-ovom programu bezbjednosne podrške i obuke za Ukrajinu dodatno potvrđuje ovu posvećenost - rekli su Satler i Lakota Miler.
Oni su kazali da vjeruju da će crnogorski parlament uskoro usvojiti ove ključne odluke, jačajući ulogu zemlje u kolektivnoj bezbjednosti.
- Ali iznad svega, Crna Gora je pokazala solidarnost kada je to bilo najpotrebnije, u trenutku kada su milioni ukrajinskih izbjeglica prelazili granice Evrope. Ova zemlja ponijela je titulu prve države van EU koja je ukrajinskim izbjeglicama dodijelila privremenu zaštitu - piše u tekstu.
Satler i Lakota Miler su kazali da je, prema nekim procjenama, Crna Gora po glavi stanovnika primila više ukrajinskih izbjeglica nego bilo koja druga država u svijetu.
Kako su rekli, njena velikodušna podrška u vidu zdravstvene zaštite i smještaja odražava saosjećanje i solidarnost crnogorskog društva, što nikada neće biti zaboravljeno.
- Danas stojimo na prekretnici istorije, gdje loše odluke mogu ugroziti sve za šta se EU borila od svog osnivanja. Dok su neka stara partnerstva na ispitu, a međunarodni poredak zasnovan na pravilima potkopan, moramo biti jedinstveniji nego ikada - ističe se u autorskom tekstu.
Satler i Lakota Miler su naglasli da „moramo shvatiti da je borba Ukrajine i naša borba i da je njena bezbjednost naša bezbjednost“.
- Danas, dok obilježavamo ovu tužnu godišnjicu, obnavljamo naše obećanje: stajaćemo uz Ukrajinu i nećemo napustiti ukrajinski narod - poručili su Satler i Lakota Miler u autorskom tekstu.

Povećanje podrške Ukrajini hitnije nego ikada

Evropa ne bi trebalo da planira formiranje zajedničke vojske, već umjesto toga treba da jača zasebne nacionalne armije, rekao je ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski u nedjelju, javlja Anadolija.
U razgovoru za državnu TVP World Sikorski je rekao da se prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o formiranju zajedničke vojske neće dogoditi.
- Evropa treba da primijeni rješenja koja će ojačati nacionalne vojske - rekao je Sikorski.
Dodao je da treba biti oprezan s pojmom „evropska armija“, jer ga ljudi drugačije razumiju.
- Ako pod ovim mislite na ujedinjavanje nacionalnih vojski, to se neće dogoditi. Međutim, zagovornik sam da Evropa, Evropska unija razvijaju svoje odbramene kapacitete - rekao je Sikorski.
Dodaje da ako SAD želi da ojačamo našu odbranu, to treba biti domaća, NATO komponenta.
- Mislim na evropsku komponentu Evropske unije, EU subvencije za vojnu industriju kako bi povećala proizvodne kapacitete, ali i snage EU dostojne svog imena - kazao je Sikorski.
Prisustvo poljskih snaga u Ukrajini, kako dodajem ne dolazi u obzir, jer je obaveza Poljske u NATO-u da štiti njegovo istočno krilo, to jeste svoju teritoriju.
Potezi američkog predsjednika Donalda Trampa su zabrinuli evropske lidere da će odluka o ratu u Ukrajini biti donešena bez učešća Evropske unije i možda čak i bez Kijeva.
Mnogi očekuju da će Tramp smanjiti broj američkih vojnika u Evropi.
Prošle godine Sikorski je pozivao na sankcionisanje Rusije i formiranje mehanizovane brigade od 5.000 vojnika.&nbsp;
Poljska troši četiri posto BDP-a na odbranu. Smatra da i ostale zemlje članice NATO-a treba da uhvate priključak.

Poljski šef diplomatije: Evropa neće praviti zajedničku vojsku

Ratna odšteta za nacističke zločine postale su centralna tema u predsjedničkoj trci Poljske, a kandidati se bore da dokažu svoju da će baš oni natjerati Njemačku da plati.
Debata potiče iz zahtjeva za ratnu odštetu od 1,3 milijarde eura, koji je 2022. godine prvi put iznijela ultranacionalistička partija Pravo i pravda (PiS), a od tada je takođe podržala Građanska platforma desnog centra premijera Donalda Tuska.
Rafal Tšaskovski, kandidat Građanske platforme i favorit za izbore u maju, insistirao je na nedavnom predizbornom skupu da je nemoguće popraviti odnose sa Njemačkom bez suočavanja sa istorijskim optužbama.
- Moramo da razgovaramo o tome šta se desilo u Njemačkoj, šta su Njemci radili u Poljskoj. Bez toga je nemoguće izgraditi pomirenje - rekao je Tšaskovski.
Njegov glavni rival u predsjedničkoj trci, kandidat PiS-a Karol Navrocki, agresivniji je na tu temu — kao i kandidat krajnje desnice, Slavomir Mencen, čija podrška odnedavno raste u anketama.
- Poljsko društvo se sada zaista kreće u pravom smjeru, tako da su sva ova pitanja o našoj istoriji, identitetu i sticanju poslijeratne pravde veoma važna u ovoj predsjedničkoj kampanji - rekao je Adam Leščinjski, direktor Instituta za političku misao Gabrijela Narutoviča, što je vladin tink tank.
PiS tvrdi da je branilac poljskog suvereniteta, ali „kada pogledate Tuskovu stranku Građanska platforma, oni sada u suštini govore mekšu verziju istih stvari“, dodao je Leščinjski.
Ako bude izabran za predsjednika, Navrocki je prošlog mjeseca obećao da će obezbijediti njemačke ratne reparacije „u ime skoro šest miliona Poljaka koje je ubio njemački Treći rajh“.
On je na mitingu rekao da će ga „Njemci vidjeti kao partnera u ekonomskim pitanjima, ali i kao ozbiljnog borca koji traži ono što Poljskoj pripada“.
Navrocki je bio iza Tšaskovskog u anketama, ali istraživanje u januaru koje je po prvi put sprovela Nationwide Research Group pokazalo je da bi Navrocki mogao da ostvari tijesnu pobjedu u drugom krugu protiv svog rivala.
Mencen iz krajnje desničarske Konfederacije je treći na izborima.
Najnovija anketa, koju je Super Ekspres objavio u utorak, pokazala je da je on dobio šest procenata na 16 odsto koje je imao u novembru.
Istoričar koji inače nije član PiS, Navrocki je svoju karijeru izgradio na istorijskim pritužbama protiv Berlina i Moskve, dok je takođe kritikovao Kijev zbog odlaganja ekshumacije poljskih žrtava masakra iz 1940-ih u Voliniji, regionu koji je sada dio Ukrajine.
Godine 2017, nakon što je vlada PiS-a imenovala Navrockog da vodi glavni poljski muzej Drugog svjetskog rata u Gdanjsku, on je optužen za revizionizam i odveden na sud od strane bivše uprave, što je spor koji je od tada riješen.
U osnovi tužbe bila je njegova odluka (koju podržava PiS) da doda patriotske prikaze koji pokazuju herojstvo katoličkih sveštenika i drugih Poljaka tokom nacističke okupacije.
Navrocki je nedavno morao da se suoči sa optužbama da je loše upravljao finansijama muzeja i da je imao veze sa kriminalnim i neonacističkim grupama.
Kandidat PiS-a negira te veze, ali „optužbe nisu pomogle njegovoj kampanji“, rekao je Pavel Maševic, istoričar koji je bio suosnivač muzeja u Gdanjsku, ali ga je na mjestu direktora zamijenio Navrocki.
U deceniji nakon pada Berlinskog zida, poljsko-njemački odnosi nisu bili sporni, jer su se istoričari uglavnom fokusirali na zločine iz sovjetskog doba.
Ali antinjemačko raspoloženje postalo je političko oruđe početkom 2000-ih, nakon što su Jaroslav Kačinjski i njegov blizanac Leh osnovali PiS, dok je Tusk suosnovao Građansku platformu.
Tusk je 2005. godine za dlaku izgubio predsjedničke izbore od Leha Kačinjskog, nakon što je PiS objavio da je Tuskov deda bio dio Vermahta, oružanih snaga Trećeg rajha, ne pominjući da je silom regrutovan i kasnije dezertirao.
Od tada, PiS je nastavio da prikazuje Tuska kao potčinjenog Berlinu, Briselu i Moskvi.
U decembru 2023, kada je Tusk položio zakletvu kao premijer, Jaroslav Kačinjski je rekao: „Jedno znam, vi ste njemački agent!“.
Nakon što je napustila demohrišćane 2017. godine, Štajnbah je vodila kampanju za krajnje desničarsku stranku Alternativa za Njemačku (AfD).
Varšava je takođe pogođena nedostatkom interesovanja za njemačko-poljske odnose od strane kancelara Olafa Šolca.
Fridrih Merc, demohrišćanin koji se smatra da će postati sljedeći njemački kancelar nakon izbora kasnije ovog mjeseca, obećao je da će obnoviti veze Berlina i Varšave.
Ali približavanje Berlinu se u Poljskoj ne vidi kao razlog da se za nekog kandidata glasa.
Mencen, kandidat poljske krajnje desnice, rekao je ovog mjeseca da će „prestati da promoviše njemačko istorijsko pamćenje u Poljskoj“.
- Tuskova se vlada pobrinula da u Poljskoj nije dozvoljeno govoriti loše o Njemcima ili Ukrajincima. Ne daj Bože o Jevrejima. O Poljacima je dozvoljeno samo govoriti loše. Ovo se mora zaustaviti - rekao je on.
Posljednjih decenija, pojedini akademici su ponovo razmotrili ulogu Poljske u ratnim zločinima, kao što je istoričar sa Univerziteta Prinston Jan T Gros, koji je pisao o pogromu 1941. koji su Poljaci izveli u Jedvabneu.
- Postojala je iskrena reakcija među konzervativnim segmentima našeg društva protiv narativa koji pokazuju Poljake kao antisemite, pa čak i veće od Njemaca, što sada i dalje iskorištavaju političari koji se pozicioniraju kao vlasnici poljske istorije - rekao je Mašcevic, bivši direktor muzeja u Gdanjsku.
Paradoksalno, pridruživanje Poljske EU 2004. godine – uprkos tome što je prikazano kao priča o ekonomskom i geopolitičkom uspjehu – takođe je vratilo u javnost neke od tih pritužbi, rekao je Januš Rajter, prvi ambasador Poljske u Berlinu nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke.
- Što je više ljudi shvatilo da žive u otvorenom evropskom prostoru, posebno sa Njemcima, to su neki više željeli uvjerenje da njihov poljski identitet neće biti razvodnjen u ovoj evropskoj integraciji - rekao je Rajter.

Glavni kandidati za predsjednika Poljske traže ratnu odštetu od Njemačke

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se, u okviru radne posjete Varšavi, sa predsjednikom Vlade Republike Poljske Donaldom Tuskom.
- Sa premijerom Poljske razgovarao sam o političkim i ekonomskim temama, sa ciljem jačanja saradnje naše dvije zemlje. Poljska je za Crnu Goru važan partner, kako bilateralno, tako i u okviru Evropske unije i NATO-a. Njihovo aktuelno predsjedavanje Savjetom EU važan je pozitivan impuls za dalji napredak naše zemlje na evropskom putu. Stoga je važno da se u toku predsjedavanja Poljske održi bar jedna međuvladina konferencija EU sa Crnom Gorom- poručio je predsjednik Milatović.
Zvaničnici su razgovarali i o potencijalima za veću ekonomsku saradnju, prepoznajući turizam i energetiku kao oblasti od značaja za dvije države. Predsjednik Milatović je pozvao premijera Tuska da zajedno rade na povećanju poljskih investicija u Crnoj Gori.
- Crna Gora i Poljska nastavljaju jačanje partnerstva u duhu prijateljstva i zajedničkih vrijednosti- zaključio je predsjednik Milatović.
On se u okviru posjete Poljskoj sastaje i sa predsjednikom države Andžejem Dudom.

Milatović sa Tuskom: U toku poljskog predsjedavanja EU održati međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 27. i 28. januara u Poljskoj, gdje će sa brojnim svjetskim liderima prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic.
Tokom boravka u Varšavi, Milatović će imati sastanak sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i premijerom Donaldom Tuskom.
Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, Milatović će održati predavanje na Koledžu Evrope gdje će sa studentima razgovarati o evropskom putu Crne Gore.
- Uz odavanje počasti žrtvama Holokausta, predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Poljskoj prilika je za promovisanje zajedničkih vrijednosti antifašizma, ali i jačanja bilateralnih odnosa sa Poljskom u momentu kada ova zemlja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom - poručeno je u najavi Kabineta predsjednika države.

Milatović na obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja Aušvica, sastaće se sa Dudom i Tuskom

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: poljska