<p>Na sastanku premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika opozicionih partija Demokratske partije socijalisa (DPS) i Socijaldemokrata (SD) <b>Danijela Živkovića</b> i <b>Damira Šehovića</b>, koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>, nije postignut konkretan dogovor o prevazilaženju političke krize, piše Portal RTCG.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-zivkovic-i-sehovic-kod-satlera-o-rjesavanju-politicke-krize&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Nezvanično saznanje RTCG je da je usaglašeno da se pregovori nastave.</p>
<p>Spajić, Živković i Šehović su se sastali večeras u Podgorici da bi razgovarali o rješavanju političke krize izazvane smjenom doskorašnje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>.</p>
<p>Ona je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.</p>
<p>Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sastanak Spajića, Živković i Šehovića sa Satlerom završen bez konkretnog dogovora

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu<b> Aleksu Bečića</b>). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, <b>Dina Bajramspahić</b>.</p>
<p>Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.</p>
<p>- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Neporeciva i složena kriza</b></h2>
<p>Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.</p>
<p>- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</b></h2>
<p>Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.</p>
<p>- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.</p>
<p>Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.</p>
<p>- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</b></h2>
<p>Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.</p>
<p>- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Politizacija Ustavnog suda</b></h2>
<p>Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.</p>
<p>- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Put ka EU&nbsp;</b></h2>
<p>Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.</p>
<p>- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.</p>
<p>Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.</p>
<p>- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

<p>Parlamentarna većina objavila je sporazum koji predlažu opoziciji za obezbijeđivanje nesmetanog rada Skupštine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, a koji podrazumijeva da mišljenje Venecijanske komisije (VK) o smjeni razriješene sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović </b>bude obavezujuće, te da se po potpisivanju ovog dokumenta odmah nastavi rad Skupštine.</p>
<p>U prvom članu sporazuma se navodi upravo da će podnijeti zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije o smjeni Đuranović.</p>
<p>- Skupština Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović - navodi se u sporazumu.</p>
<h2>Sadržinu da usaglase po jedan član iz većine i opozicije</h2>
<p>Dodaje se da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i opozicije.&nbsp;</p>
<p>U drugom članu se navodi da će mišljenje VK biti obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, a u trećem da će se roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.</p>
<h2>Usvajanje budžeta nakon potpisa</h2>
<p>Četvrtim članom je previđeno da Skupština odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastavi sa radom i pristupi razmatranju i usvajanju budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.</p>
<p>- Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i poštovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije - zaključuje se u sporazumu.</p>
<p>Potpisnici ovog dokumenta iz parlamentarne većine su: <b>Andrija Mandić, Zdenka Popović, Boris Pejović, Mirsad Nurković, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Boris Bogdanović, Amer Smailović, Milan Knežević, Nikola Camaj, Bogdan Božović, Ilir Čapuni </b>i<b> Artan Cobi</b>.</p>
<p>Danas je održan kolegijum većine i opozicije na kojem, kako je na pres konferenciji saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, nije postignut konsenzus.</p>
<p>Napravili su, kako je rekao, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nije-postignut-konsenzus-poslanika-vlasti-i-opozicije-spremni-smo-da-arbitrira-venecijanska-komisija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti na sastanku su bili <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<h2>Đuranović nije dostavljena odluka, kandidati već prijavljeni za njeno upražnjeno mjesto</h2>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Većina sporazumom predviđa da mišljenje VK bude obavezujuće i da Skupština odmah nakon potpisivanja nastavi sa radom

<p>Na Kolegijumu danas nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije - saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>koji je i inicirao ovaj sastanak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpoceo-kolegijum-parlamentarne-vecine-i-opozicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Napravili su, kaže, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>.</p>
<p>- Odluka VK bi bila obavezujuća ako taj zahtjev prihvati i opozicija - naveo je Mandić.</p>
<p>Ono što je važno je, kaže on, da se mora odmah nastaviti sa radom Skupštine.</p>
<p>Nastavak razgovora između opozicije i parlamentarne većine najvjerovatnije će biti zakazan za ponedjeljak.</p>
<p>Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti na sastanku su bili <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić: Nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije, spremni smo da arbitrira Venecijanska komisija

<p>Kolegijum predsjednika Skupštine kojem prisustvuju i parlamentarna većina i opozicija počeo je u 13 sati, a nakon manje od sat vremena je prekinut.</p>
<p>Antena M javlja da je za tim uslijedio sastanak poslanika vlasti.</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija bi trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti prisustvuju <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kolegijum sa opozicijom prekinut poslije manje od sat vremena

<p>Neophodno je da politički akteri dođu do rješenja koje bi okončalo aktuelnu ustavnu i parlamentarnu krizu, kako bi na taj način izbjegli posljedice koje bi negativno uticale na naš evropski put - poručio je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.</p>
<p>Milatović je naglasio da veoma cijenimo kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, imajući u vidu da Crna Gora kao kandidat sa najviše zatvorenih pregovaračkih poglavlja ima sve preduslove da postane prva naredna članica EU do 2028. godine.</p>
<p>- U srdačnom razgovoru potvrđeni su odlični i saveznički odnosi Crne Gore i Njemačke, čemu svjedoči veoma frekventan politički dijalog u prethodnom periodu - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<p>Naveo je da su na sastanku razgovarali i o daljem unaprjeđenju naših bilateralnih odnosa.</p>
<p>- I tom prilikom sam istakao da će Crna Gora u narednom periodu raditi na produbljivanju saradnje s Njemačkom, uz zajednički cilj da doprinosimo stabilnosti i napretku regiona, kao i jačanju evropskih vrijednosti koje dijelimo - zaključio je Milatović.</p>

Milatović - Zaracin: Neophodno da politički akteri nađu rješenje kako bi okončali krizu

<p>Imajući u vidu iskustvo koje je Crna Gora imala prije nekoliko godina, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kada se govori o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija. Politička kriza se preliva na ekonomiju, svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima.</p>
<p>To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.</p>
<p>Privremeno finansiranje, podsjeća on, postoji u mnogim zemljama, a u Crnoj Gori se već dešavala situacija neusvajanja budžeta i takve vrste finansiranja.</p>
<p>- Nije to privremeno finansiranje neko poželjno stanje, ali je rješenje problema koje imamo, jer se politička kriza preliva na ekonomiju, što za posljedicu imamo neusvajanje budžeta. S druge strane, obzirom na iskustvo koje smo imali &nbsp;od prije nekolike godine, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kad govorimo o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija - rekao je Mirković.</p>
<p>Kod javnog zaduživanja je osim visine duga, objašnjava on, bitna namjena, jer zaduženje za infrastrukturne projekte utiče na rast ekonomske aktivnosti.</p>
<p>- Kada se zadužujemo da bi finansirali tekuću potrošnju, gdje svi efekti ekonomskih benefita nestaju. Ono što je karakterisalo prethodni period jeste rast tekuće potrošnje, u odnosu na kapitalne izdatke, odnosno u odnosu na izdvajanje za kapitalni budžet, što posljedica određenih odluka u okviru ekonomske politike u Crnoj Gori. Rast javnog duga, koji je predviđen i Fiskalnom strategijom će imati višestruke efekte, prije svega, država se sve više zadužuje kako bi finansirala tekuću potrošnju i sama ta dokapitalizacija ekonomije kroz zaduživanje u odnosu na rast proizvodnje, rast produktivnosti, vodi ka zavisnosti same ekonomije, i upravo to zaduživanje se opravdava nekim kapitalnim projektima, dok onaj dio koji se odnosi na tekuću potrošnju, završava u finansiranju kratkoročnih ciljeva u odnosu na neki dugoročni razvoj, sve to stvara pritisak i na finansije, stvara uticaj na finansijsku stabilnost - istakao je Mirković.</p>
<p>Prema njegovim riječima što je veća zaduženost, više je opterećena buduća potrošnja, te će buduća raspoloživa sredstva sve manja i sve je manji osnov za investicije i ekonomski rast.</p>
<p>- Rast javnog duga utiče i na građane, utiče i na privredu, tim prije što rast zaduženosti, u tom slučaju se stvara određena nemogućnost finansiranja određenih prioriteta, kao što je, na primjer, izgradnja infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, zdravstvo. Tu takođe treba uključiti i kamate zbog rasta &nbsp;javnog duga, koje padaju na teret poreskih obveznika, takođe, u slučaju da se javni dug finansira kroz poreze to utiče i na privredu, i na građane, i samim tim preduzeća povećavaju troškove poslovanja, tako da umjesto da ta sredstva reinvestiraju u sopstvene poduhvate, oni ih uključuju u otplatu javnog duga - naglasio je Mirković.</p>
<p>Racionalizacijom javne potrošnje i efikasnijom upotrebom javnih &nbsp;sredstava, država je, objašnjava on, mogla kontrolisati zaduživanja, jer kreiranjem kapitalnih projekata može se uticati na ekonomski rast.</p>
<p>- Reforma javnih preduzeća, preispitivanje produktivnosti subvencija koje se daju na javna preduzeća, i na taj način smanjiti pritisak i smanjiti potrebu za dodatnim zaduživanjem - istakao je Mirković.</p>
<p>Jačanje konkurentnosti privrede, podsjeća &nbsp;on, smanjenje administrativnih prepreka, kao i jačanje i poboljšanje poslovnog ambijenta bio bi podsticaj za privredu.</p>
<p>Objašnjava da su strane investicije jedan od ključnih faktora razvoja i ekonomskog rasta, a strani investitori teže da investiraju u stabilnim podrucjima.&nbsp;</p>
<p>- Politička kriza koja danas postoji, i političke krize koje su obilježile prethodni period su na neki način slale poruku investitorima iz inostranstva, i na taj način uticale na njihovu odluku da li će investirati, ili ne, svoj kapital, jer svaki priliv kapitala će uticati na ekonomsku aktivnost, svaki priliv kapitala će dovesti do kreiranja veće zaposlenosti, i uticati na ekonomsku aktivnost u nekim drugim sektorima, odnosno intenziviranje ekonomske aktivnosti, i ekonomski rast. Svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima - zaključio je Mirković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>

Mirković: Politička kriza utiče na strane investitore

<p>Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.</p>
<p>Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.</p>
<p>- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.</p>
<p>Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.</p>
<p>Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.</p>

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

<p>Učenici srednjih škola iz više crnogorskih gradova posjetili su danas kasarnu "Milovan Šaranović" u Danilovgradu.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, 130 učenika Gimnazije "Slobodan Škerović" i Srednje ekonomske škole "Mirko Vešović" iz Podgorice, kao i gimnazija iz Nikšića i Danilovgrada, imalo je priliku da se upozna sa radom i karijernim mogućnostima u Vojsci Crne Gore (VCG).</p>
<p>- Domaćini iz Centra za obuku, 1. pješadijskog bataljona i drugih jedinica predstavili su mladima vojnu opremu i naoružanje, kao i svakodnevne zadatke i aktivnosti pripadnika VCG - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da je, tokom posjete, demonstrirana akcija helikopterskog spašavanja, prezentovane osnovne prva pomoć, organizovano nadmetanje u orijentiringu – vještini snalaženja u prirodi uz pomoć karte i kompasa.</p>
<p>Iz Ministarstva su rekli da su se učenici oprobali u sportskim aktivnostima,a posjeta je završena zajedničkim ručkom, gdje su srednjoškolci imali priliku da probaju tradicionalni vojnički pasulj.</p>
<p>Učenicima su, kako je saopšteno, predstavljeni i aktuelni konkursi za školovanje na vojnim akademijama u inostranstvu – u Austriji, Italiji, Turskoj i Sjevernoj Makedoniji.</p>
<p>Đacima su prezentovani oglasi i pružene osnovne informacije o uslovima, načinu prijavljivanja i prednostima obrazovanja na ovim prestižnim vojnim institucijama.</p>

Srednjoškolci posjetili kasarnu u Danilovgradu

<p>Fudbaleri Dečića iz Tuzi i barskog Mornara ostvarili su pobjede u prvim utakmicama polufinala fudbalskog Kupa Crne Gore.</p>
<p>Dečić je na stadionu "Mitar Mićo Goliš" savladao Petovac 1:0.</p>
<p>Odlučujući pogodak postigao je <b>Draško Božović</b> u 49. minutu.</p>
<p>Mornar je na Trening kampu Fudbalskog saveza slavio protiv Iskre 3:0, golovima <b>Demira Škrijelja</b> u 8, <b>Jao Jana</b> u 60. i <b>Nikole Vukovića</b> u 64. minutu.</p>
<p>Revanš mečevi na programu su 30. aprila.</p>
<p>Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.</p>

Pobjede Dečića i Mornara

<p>Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.</p>
<p>Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.</p>
<p>Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.</p>
<p>Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor <b>Veljko Ostojić</b> nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.</p>
<p>Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike <b>Saša Mujović</b> obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.</p>
<p>Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Janko Odović </b>najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.</p>
<p>Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.</p>
<p>Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.</p>
<p>- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.</p>
<p>Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.</p>
<p>- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.</p>

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

<p>Zamislite Glavu Zete, poznatu po svojoj raskošnoj prirodi, izvorima i nekadašnjem turističkom sjaju, ponovo živu i pulsirajuću. Zamislite hotel ispunjen gostima, restorane sa lokalnim specijalitetima i šetališta puna ljudi koji uživaju u miru, prije nego što se upute ka Manastiru Ostrog – jednoj od najposećenijih pravoslavnih svetinja Balkana sa oko milion posjetilaca godišnje, piše <a href="https://volimdanilovgrad.me/ostroska-zicara-karta-za-preporod-glave-zete-i-ekonomski-uzlet-danilovgrada/">portal Volim Danilovgrad.</a></p> <p>Vizija izgradnje<b> žičare Glava Zete – Manastir Ostrog</b> nije samo infrastrukturni projekat; ona je potencijalni katalizator za duboku ekonomsku i turističku transformaciju cijelog Vražegrmačkog kraja i opštine Danilovgrad.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416180448_a7acead0ad9fed6a550ed15560c0ef782d573fc4ba260c3613c5c31a16dc759d.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250416180448_a7acead0ad9fed6a550ed15560c0ef782d573fc4ba260c3613c5c31a16dc759d" data-rendition-name="original" width="2400" height="1475" loading="lazy" alt="Izvod iz planske dokumentacije"> </figure>  <h2><b>Glava Zete: Više od polazne stanice</b></h2> <p>Centralni element ove vizije je revitalizacija Glave Zete kao samostalne turističke destinacije. Ideja nije samo prevesti putnike do Ostroga, već stvoriti razlog da dođu i ostanu na Glavi Zete. Ovo bi podrazumijevalo obnovu ili izgradnju hotela. Nekadašnji hotel i prateći objekti mogli bi doživjeti potpunu rekonstrukciju ili bi se gradili novi, moderni smeštajni kapaciteti.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDRsrkl0Shdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Otvaranje restorana, kafea i barova koji nude autentičnu lokalnu kuhinju i prijatan ambijent, koristeći blagodeti prirode koja okružuje Glavu Zete.</p> <p>Izgradnjom uređenih šetališta, vidikovaca, prostora za rekreaciju, prodavnica suvenira i lokalnih proizvoda Glava Zete bi postala mjesto za odmor, uživanje u tišini, prirodi i čistom vazduhu – idealna baza prije ili poslije posjete manastiru.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416180452_8e658768356d492001e4f4525137abc0f9caa426bb475f5e3512f89c74068006.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250416180452_8e658768356d492001e4f4525137abc0f9caa426bb475f5e3512f89c74068006" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Glava Zete"> </figure>  <p>Trenutno skromni smeštajni kapaciteti u ovom dijelu opštine postali bi nedovoljni. Projekat bi stimulisao investicije u nove hotele, pansione, apartmane i seoska domaćinstva ne samo na Glavi Zete, već i u okolnim selima Vražegrmačkog kraja, pružajući lokalnom stanovništvu nove izvore prihoda.</p> <p>Bjelopavlićka ravnica, poznata po plodnosti, dobila bi direktno i stabilno tržište na svom pragu. Povećana potražnja restorana i hotela za svježim voćem, povrćem, mesom, mliječnim proizvodima i vinom direktno bi podstakla rast i modernizaciju lokalne poljoprivredne proizvodnje. Prodaja na kućnom pragu i u specijalizovanim prodavnicama na Glavi Zete postala bi svakodnevica.</p> <p>Kombinacija mira i prirode Glave Zete, lakog pristupa svetinji Ostrog i blizina rijeke Zete, stvara jedinstven turistički proizvod. Ovo prevazilazi klasični vjerski turizam i privlači širu publiku: ljubitelje prirode, porodice, one koji traže odmor i relaksaciju, kao i aktivne turiste (planinarenje, biciklizam). Mogu se razviti i ponude koje integrišu posjetu drugim lokalnim znamenitostima.</p> <p>Direktno (žičara, hoteli, restorani) i indirektno (građevina, poljoprivreda, zanatstvo, usluge), projekat bi stvorio značajan broj radnih mjesta za lokalno stanovništvo.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDRsrkl0Shdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2><b>Regionalna iskustva kao putokaz</b></h2> <p>Pogled na region potvrđuje potencijal. Gold Gondola (Srbija) nije samo prevozno sredstvo do Tornika; revitalizovala je cijelu ponudu Zlatibora, privukla investicije i postala profitabilna.</p> <p>Žičara Kotor-Lovćen otključava ekonomski potencijal manje dostupnog, ali izuzetno atraktivnog područja, integrišući ga u širu turističku ponudu.</p> <p>Slično tome, žičare u Sarajevu (Trebević) ili Tirani (Dajti) pokazale su kako se mogu oživjeti izletišta i kreirati nova ekonomska vrijednost za gradove i okolinu.</p> <p>Projekat žičare Glava Zete – Ostrog definitivno ima moć da bude mnogo više od transportnog rješenja. To je šansa za održivi ekonomski preporod Vražegrmačkog kraja i značajan zamajac za cijelu opštinu Danilovgrad. Ključ leži u pametnom planiranju koje integriše zaštitu prirode, poštovanje duhovnog značaja Ostroga i maksimalno uključivanje lokalne zajednice i privrede. Ako se vizija ostvari na pravi način, mirna Glava Zete mogla bi postati pulsirajuće srce novog, prosperitetnijeg poglavlja za ovaj kraj Crne Gore.</p>

Ostroška žičara: Karta za preporod Glave Zete i ekonomski uzlet Danilovgrada?

<p>Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“,<b> Mitra Milovića</b>, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV.</p> <p>Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih.</p> <p>- Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak.</p> <p>- Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović.</p> <p>Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.</p>

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

<p>Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture <b>Radenka Adžića</b> – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole.</p> <p>Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole <b>Slavko Đilas</b>, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – <b>Dušanka Vujičić</b> i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu.</p> <p>Ministarka <b>Anđela Jakđić - Stojanović</b>, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: <b>Svetlana Drobnjak</b>, ispred Ministarstva - predsjednica; <b>Raba Hodžić</b> ispred Zavoda za školstvo - članica; i <b>Mladenka Perić</b>, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja.</p> <p>Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. </p> <p>Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata.</p> <p>Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu.</p> <p>- Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora.</p> <p>Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova.</p> <h2><b>Političko-religijski profil i izborna matematika</b></h2> <p>Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom.</p> <p>Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure.</p> <p>Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima.</p> <p>Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati.</p> <p>Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.</p>

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

<p>Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.</p> <p>Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT:  Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>- Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića <b>Radovan Lalić</b> i <b>Novica</b> <b>Jovović</b>, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica <b>Marko</b> <b>Stojanović</b> i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori.</p> <p>Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident.</p> <p>- To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika <b>Darka Radusinovića</b> i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije.</p> <p>Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije <b>Goran Jokić</b>, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni.</p> <p>Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.</p>

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

<p>Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti <b>Jelena Jovanović</b> i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight <b>Dušica Tomović</b> povrijedile prava novinarke <b>Tanje Pavićević </b>u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.</p>
<p>Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.</p>
<p>One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.</p>
<h2>Presuda</h2>
<p>U obrazloženju presude sutkinja <b>Milica Radović </b>navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;</p>
<p>- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.</p>
<p>Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja <i>conditio sine qua non</i> funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;</p>
<p>- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;</p>
<p>Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.</p>
<p>Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.</p>
<p>I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.</p>
<p>Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i <b>Denisu Džidću, </b>koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.</p>
<h2><b>CRNA PROPAGANDA</b></h2>
<p>Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a<b> </b>i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a <b>Marije Ristić,</b> koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;</p>
<p>Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;</p>
<p>Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.</p>
<p>Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.</p>
<p>BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.</p>
<p>No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.</p>
<p>Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.</p>
<p>Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;</p>
<h2><b>TUŽBE</b></h2>
<p>Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV <b>Kaćuša Krsmanović</b>, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča<b> Nebojša Mrvaljević</b>, te <b>Draško Martinović</b>, <b>Maja Miličković </b>i <b>Tanja Knežević-Perišić</b>.&nbsp;</p>
<p>Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.</p>
<p>Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;</p>
<p>Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.</p>

Tag: politicka-kriza