Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Jelena Božović, reagovala je na današnju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da odgađanje sjednice Ustavnog odbora, na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, predstavlja nastavak ustavne krize.
Božović je poručila da je istinski zabrinuta za predsjednika države, koji, kako kaže, maltene od početka svog mandata pokušava da sa svojim skromnim ovlašćenjima i još skromnijim vještinama glumi nešto što nije.
- Tako je i jutros ponovo, nakon kraće pauze, ušao u komičnu ulogu oca nacije koji prokazuje i pronalazi krivce, pa se zaboga sada Crna Gora, zbog toga što Skupština nije bunar želja Jakova Milatovića, nalazi, kako on to kaže "u produženoj ustavnoj krizi" - dodala je ona.
Božović navodi da jedino što je trenutno u krizi „jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića
- Koji je tu gdje jeste dominantno zbog podrške naše koalicije i zbog toga što su ljudi na predsjedničkim izborima glasali protiv Mila Đukanovića, a ne za dežurnog Kalimera, koji svako malo viče „nepravda, nepravda“ - istakla je Božović.&nbsp;
Tome u prilog, kako je dodala, najbolje govore i rezultati podgoričkih izbora, gdje je lista sa njegovim imenom i prezimenom uzela itekako skroman broj glasova, uprkos koalicionom nastupu sa jednom etabliranom parlamentarnom strankom.&nbsp;
- Da budem lična – lista sa mojim imenom u Beranama je procentualno osvojila više glasova nego njegova sa imenom i prezimenom u Glavnom gradu koji ima gotovo 20 puta više stanovnika i birača - kazala je ona.
Božović je poručila predsjedniku Milatoviću da se „okane Skupštine i posveti sopstvenim obavezama“.
- Ova Skupština će završiti sve svoje obaveze, a to svakako nije da bude igralište za njegove neutemeljene primjedbe - zaključila je Božović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Jedino što je trenutno u krizi jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića

Na sastanku premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića i predsjednika opozicionih partija Demokratske partije socijalisa (DPS) i Socijaldemokrata (SD) Danijela Živkovića i Damira Šehovića, koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, nije postignut konkretan dogovor o prevazilaženju političke krize, piše Portal RTCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-zivkovic-i-sehovic-kod-satlera-o-rjesavanju-politicke-krize&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nezvanično saznanje RTCG je da je usaglašeno da se pregovori nastave.
Spajić, Živković i Šehović su se sastali večeras u Podgorici da bi razgovarali o rješavanju političke krize izazvane smjenom doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Ona je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.

Sastanak Spajića, Živković i Šehovića sa Satlerom završen bez konkretnog dogovora

Premijer Milojko Spajić je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksu Bečića). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, Dina Bajramspahić.
Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.
- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.
<h2>Neporeciva i složena kriza</h2>
Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.
- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.
<h2>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</h2>
Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.
- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.
Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.
- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.
<h2>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</h2>
Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.
- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.
<h2>Politizacija Ustavnog suda</h2>
Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.
- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.
<h2>Put ka EU&nbsp;</h2>
Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.
- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.
Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.
- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

Parlamentarna većina objavila je sporazum koji predlažu opoziciji za obezbijeđivanje nesmetanog rada Skupštine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, a koji podrazumijeva da mišljenje Venecijanske komisije (VK) o smjeni razriješene sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović bude obavezujuće, te da se po potpisivanju ovog dokumenta odmah nastavi rad Skupštine.
U prvom članu sporazuma se navodi upravo da će podnijeti zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije o smjeni Đuranović.
- Skupština Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović - navodi se u sporazumu.
<h2>Sadržinu da usaglase po jedan član iz većine i opozicije</h2>
Dodaje se da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i opozicije.&nbsp;
U drugom članu se navodi da će mišljenje VK biti obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, a u trećem da će se roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.
<h2>Usvajanje budžeta nakon potpisa</h2>
Četvrtim članom je previđeno da Skupština odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastavi sa radom i pristupi razmatranju i usvajanju budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.
- Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i poštovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije - zaključuje se u sporazumu.
Potpisnici ovog dokumenta iz parlamentarne većine su: Andrija Mandić, Zdenka Popović, Boris Pejović, Mirsad Nurković, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Boris Bogdanović, Amer Smailović, Milan Knežević, Nikola Camaj, Bogdan Božović, Ilir Čapuni i Artan Cobi.
Danas je održan kolegijum većine i opozicije na kojem, kako je na pres konferenciji saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, nije postignut konsenzus.
Napravili su, kako je rekao, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nije-postignut-konsenzus-poslanika-vlasti-i-opozicije-spremni-smo-da-arbitrira-venecijanska-komisija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;
Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iz redova vlasti na sastanku su bili Boris Pejović i Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Milan Knežević i Dejan Đurović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Zdenka Popović i Boris Bogdanović iz Demokrata, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Mirsad Nurković i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke (BS), Nikola Camaj i Artan Cobi iz Albanskog foruma.
Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD), Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
<h2>Đuranović nije dostavljena odluka, kandidati već prijavljeni za njeno upražnjeno mjesto</h2>
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Većina sporazumom predviđa da mišljenje VK bude obavezujuće i da Skupština odmah nakon potpisivanja nastavi sa radom

Na Kolegijumu danas nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije - saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić koji je i inicirao ovaj sastanak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpoceo-kolegijum-parlamentarne-vecine-i-opozicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Napravili su, kaže, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Odluka VK bi bila obavezujuća ako taj zahtjev prihvati i opozicija - naveo je Mandić.
Ono što je važno je, kaže on, da se mora odmah nastaviti sa radom Skupštine.
Nastavak razgovora između opozicije i parlamentarne većine najvjerovatnije će biti zakazan za ponedjeljak.
Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;
Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iz redova vlasti na sastanku su bili Boris Pejović i Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Milan Knežević i Dejan Đurović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Zdenka Popović i Boris Bogdanović iz Demokrata, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Mirsad Nurković i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke (BS), Nikola Camaj i Artan Cobi iz Albanskog foruma.
Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD), Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić: Nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije, spremni smo da arbitrira Venecijanska komisija

Kolegijum predsjednika Skupštine kojem prisustvuju i parlamentarna većina i opozicija počeo je u 13 sati, a nakon manje od sat vremena je prekinut.
Antena M javlja da je za tim uslijedio sastanak poslanika vlasti.
Parlamentarna većina i opozicija bi trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iz redova vlasti prisustvuju Boris Pejović i Vasilije Čarapić iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine Andrija Mandić, Milan Knežević i Dejan Đurović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Zdenka Popović i Boris Bogdanović iz Demokrata, Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP), Mirsad Nurković i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke (BS), Nikola Camaj i Artan Cobi iz Albanskog foruma.
Na kolegijumu su i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata (SD), Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA, Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kolegijum sa opozicijom prekinut poslije manje od sat vremena

Neophodno je da politički akteri dođu do rješenja koje bi okončalo aktuelnu ustavnu i parlamentarnu krizu, kako bi na taj način izbjegli posljedice koje bi negativno uticale na naš evropski put - poručio je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.
Milatović je naglasio da veoma cijenimo kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, imajući u vidu da Crna Gora kao kandidat sa najviše zatvorenih pregovaračkih poglavlja ima sve preduslove da postane prva naredna članica EU do 2028. godine.
- U srdačnom razgovoru potvrđeni su odlični i saveznički odnosi Crne Gore i Njemačke, čemu svjedoči veoma frekventan politički dijalog u prethodnom periodu - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Naveo je da su na sastanku razgovarali i o daljem unaprjeđenju naših bilateralnih odnosa.
- I tom prilikom sam istakao da će Crna Gora u narednom periodu raditi na produbljivanju saradnje s Njemačkom, uz zajednički cilj da doprinosimo stabilnosti i napretku regiona, kao i jačanju evropskih vrijednosti koje dijelimo - zaključio je Milatović.

Milatović - Zaracin: Neophodno da politički akteri nađu rješenje kako bi okončali krizu

Imajući u vidu iskustvo koje je Crna Gora imala prije nekoliko godina, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kada se govori o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija. Politička kriza se preliva na ekonomiju, svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima.
To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Privremeno finansiranje, podsjeća on, postoji u mnogim zemljama, a u Crnoj Gori se već dešavala situacija neusvajanja budžeta i takve vrste finansiranja.
- Nije to privremeno finansiranje neko poželjno stanje, ali je rješenje problema koje imamo, jer se politička kriza preliva na ekonomiju, što za posljedicu imamo neusvajanje budžeta. S druge strane, obzirom na iskustvo koje smo imali &nbsp;od prije nekolike godine, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kad govorimo o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija - rekao je Mirković.
Kod javnog zaduživanja je osim visine duga, objašnjava on, bitna namjena, jer zaduženje za infrastrukturne projekte utiče na rast ekonomske aktivnosti.
- Kada se zadužujemo da bi finansirali tekuću potrošnju, gdje svi efekti ekonomskih benefita nestaju. Ono što je karakterisalo prethodni period jeste rast tekuće potrošnje, u odnosu na kapitalne izdatke, odnosno u odnosu na izdvajanje za kapitalni budžet, što posljedica određenih odluka u okviru ekonomske politike u Crnoj Gori. Rast javnog duga, koji je predviđen i Fiskalnom strategijom će imati višestruke efekte, prije svega, država se sve više zadužuje kako bi finansirala tekuću potrošnju i sama ta dokapitalizacija ekonomije kroz zaduživanje u odnosu na rast proizvodnje, rast produktivnosti, vodi ka zavisnosti same ekonomije, i upravo to zaduživanje se opravdava nekim kapitalnim projektima, dok onaj dio koji se odnosi na tekuću potrošnju, završava u finansiranju kratkoročnih ciljeva u odnosu na neki dugoročni razvoj, sve to stvara pritisak i na finansije, stvara uticaj na finansijsku stabilnost - istakao je Mirković.
Prema njegovim riječima što je veća zaduženost, više je opterećena buduća potrošnja, te će buduća raspoloživa sredstva sve manja i sve je manji osnov za investicije i ekonomski rast.
- Rast javnog duga utiče i na građane, utiče i na privredu, tim prije što rast zaduženosti, u tom slučaju se stvara određena nemogućnost finansiranja određenih prioriteta, kao što je, na primjer, izgradnja infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, zdravstvo. Tu takođe treba uključiti i kamate zbog rasta &nbsp;javnog duga, koje padaju na teret poreskih obveznika, takođe, u slučaju da se javni dug finansira kroz poreze to utiče i na privredu, i na građane, i samim tim preduzeća povećavaju troškove poslovanja, tako da umjesto da ta sredstva reinvestiraju u sopstvene poduhvate, oni ih uključuju u otplatu javnog duga - naglasio je Mirković.
Racionalizacijom javne potrošnje i efikasnijom upotrebom javnih &nbsp;sredstava, država je, objašnjava on, mogla kontrolisati zaduživanja, jer kreiranjem kapitalnih projekata može se uticati na ekonomski rast.
- Reforma javnih preduzeća, preispitivanje produktivnosti subvencija koje se daju na javna preduzeća, i na taj način smanjiti pritisak i smanjiti potrebu za dodatnim zaduživanjem - istakao je Mirković.
Jačanje konkurentnosti privrede, podsjeća &nbsp;on, smanjenje administrativnih prepreka, kao i jačanje i poboljšanje poslovnog ambijenta bio bi podsticaj za privredu.
Objašnjava da su strane investicije jedan od ključnih faktora razvoja i ekonomskog rasta, a strani investitori teže da investiraju u stabilnim podrucjima.&nbsp;
- Politička kriza koja danas postoji, i političke krize koje su obilježile prethodni period su na neki način slale poruku investitorima iz inostranstva, i na taj način uticale na njihovu odluku da li će investirati, ili ne, svoj kapital, jer svaki priliv kapitala će uticati na ekonomsku aktivnost, svaki priliv kapitala će dovesti do kreiranja veće zaposlenosti, i uticati na ekonomsku aktivnost u nekim drugim sektorima, odnosno intenziviranje ekonomske aktivnosti, i ekonomski rast. Svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima - zaključio je Mirković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Mirković: Politička kriza utiče na strane investitore

Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.
- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.
Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.
Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, organizacije civilnog društva Ljuta kamilica, Čista Gora, Expeditio, Ozelenimo Crnu Goru i druge partnerske organizacije, lokalna udruženja, djeca i ekološki aktivisti učestvovali su danas u velikoj akciji čišćenja prostora tvrđave Grabovac u Grbaljskom Polju u okviru nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine „Čuvaj da te čuva”.&nbsp; Aktivnost je realizovana uz pomoć Javnog komunalnog preduzeća Kotor kako bi se prostor pripremio za postavljanje sistema video-nadzora, informativnih tabli i zasjenjenih vidikovaca sa odmorištima, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju ovog vrijednog lokaliteta. Ova akcija, zajedno sa obilaskom više saniranih i prioritetnih lokacija u prisustvu ambasadora Satlera i predstavnika Uprave policije, kao i infrastrukturnim mjerama koje sprovodi Opština Kotor, predstavlja njen doprinos nacionalnoj kampanji „Čuvaj da te čuva“.&nbsp; U fokusu aktivnosti je unapređenje uslova životne sredine i rješavanje dugotrajnog izazova neadekvatnog upravljanja otpadom, koji, pored uticaja na prirodu, zemljište i zdravlje stanovništva, oblikuje i kulturni pejzaž Kotora, prostora sa važnim elementima evropskog istorijskog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141256_c8cec7e8a7f5581fbad2744dc18374ab526a5373de490d4898fdbe35894bd24d" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="događaj u kotoru"> </figure>  - Današnje aktivnosti na terenu omogućile su sveobuhvatniji uvid u stanje i dinamiku sanacije degradiranih lokacija. Takva procjena predstavlja važan preduslov za djelotvorno planiranje i sprovođenje narednih koraka u okviru nadležnosti lokalnih i državnih institucija. U tom kontekstu, istaknuto je da uspješno sprječavanje nelegalnog odlaganja otpada zahtijeva kontinuiranu primjenu postojećih propisa, kao i koordinisan angažman svih relevantnih aktera — institucija, lokalne samouprave i građana. Na taj način osigurava se održivi efekat već sprovedenih aktivnosti i smanjuje rizik od ponovnog narušavanja saniranih područja - saopšteno je iz Evropske kuće. Ova posjeta predstavlja šestu veliku akciju čišćenja u okviru kampanje u proteklih šest mjeseci. - Rezultati kampanje postaju sve vidljiviji, od sanacije brojnih ekoloških crnih tačaka i postavljanja infrastrukture koja sprječava njihovo ponovno ugrožavanje, do jačanja svijesti o odgovornom upravljanju prostorom - navedeno je u saopštenju Evropske kuće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121115120_49bfadaa2217bbb8df2eec13a37791d2f0c4d467475f9a8d305e39041dcb88da" data-rendition-name="original" width="1280" height="854" loading="lazy" alt="Satler i Jokić"> </figure>  Kako su rekli, kampanja okuplja sve veći broj institucija, opština, organizacija civilnog društva, privatnih kompanija i građana, povezujući praktične aktivnosti, institucionalnu posvećenost i angažman zajednice.&nbsp; - Na taj način stvaraju se uslovi za dugoročna rješenja u oblasti zaštite životne sredine, uz istovremenu podršku ispunjavanju obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Tokom posjete Kotoru, ambasador Satler obišao je i EU info point u okviru projekta „Zajednice za EU“, koji uz podršku Evropske unije djeluje na jačanju informisanosti i uključivanja građana u evropske procese.

(FOTO) „Čuvaj da te čuva” u Kotoru

Jedna osoba poginula je u avionskoj neseći koja se danas, oko 14 sati, dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz policije.
Nesreća se dogodila na aerodromu Kapino Polje u Nikšiću kada je pala jedrilica. Poginuo je pilot.
Kako prenosi RTNK, u pitanju je privatna jedrilica.
Uviđaj je u toku.

Nesreća na Kapinom polju, poginuo pilot jedrilice

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv H.A. zbog krivičnog djela trgovina ljudima i dostavilo je Višem sudu u na postupanje. 
Optužnicom se okrivljenom stavlja na teret da je u periodu od decembra 2024. do 15. marta 2025. godine, silom, zloupotrebom teških prilika, vrbovao vanbračnu suprugu H.M, prevozio je i predavao većem broju muškaraca u cilju prostitucije.
H.A. je, koristeći to što je H.M. bila u lošim odnosima sa porodicom, nasilno prisiljavao da se prostituiše i uzimao pare za to.

Optužnica protiv Podgoričanina: Prisiljavao vanbračnu ženu na prostituciju

Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Tag: politicka-kriza