Na današnjoj sjednici Vlade usvojen je Memorandum o razumijevanju sa Saveznom kriminalističkom kancelarijom Njemačke, koji ima za cilj intenziviranje saradnje u oblasti obrazovanja u okviru policijske službe, u skladu sa važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ovaj dokument predstavlja prirodan nastavak Sporazuma o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja, nauke, mladih i sporta, potpisanog 5. jula 2024. godine u Berlinu.
- Čime se dodatno konkretizuje saradnja u oblasti policijskog obrazovanja - dodali su u MPNI.
Na taj način jačaju se, kažu oni, institucionalni kapaciteti, unapređuje modernizacija javne uprave i obezbjeđuje usklađivanje sa evropskim standardima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPNI: Usvojen Memorandum kojim se intenzivira saradnja sa Njemačkom u oblasti policijskog obrazovanja

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: policijsko-obrazovanje

MPNI: Usvojen Memorandum kojim se intenzivira saradnja sa Njemačkom u oblasti policijskog obrazovanja

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO