Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da su od početka godine spriječene četiri likvidacije, navodeći i da je posljednjim hapšenjem dva srpska i jednog crnogorskog državljanina osujećeno izvršenje teškog krivičnog djela u Budvi.
Podsjećamo, državljani Srbije Novak Pećanac (19) i Nemanja Pantelić (28) koji su uhapšenu u akciji budvanske policije, novčano su kažnjeni po 400 eura zbog dva prekršaja – jer su nezakonito ušli u Crnu Goru i kretali su se bez važeće putne isprave. U jučerašnjoj akciji policija je saopštila da je uhapsila i Iliju Pavloviću (35) koji je to demantovao, navodeći da nema veze sa srpskim državljanima i djelom za koje se sumnjiče.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.8125%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fod-planiranja-teskog-djela-do-prekrsaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Policija je juče saopštila da je spriječila teško krivično djelo i da su zaplijenili skuter bez registarskih tablica koji je bio skriven u naselju Markovići. Naveli su da uhapšeni imaju dosje i da su višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela. Policija je ukazala i da je Pantelić koristio tri stana i da je pretresom pronađena droga.
Ipak, Pećanac i Pantelić su prekršajno kažnjenji uprkos tvrdnjama policije da su spriječili teško krivično djelo. 
Sa druge strane, Šaranović tvrdi da su uhapšeni planirali ubistvo, ali nije iznio detalje na tu temu.
- Kao što je saopštenjem Uprava policije upoznala radi se o hapšenju dva strana i jednog crnogorskog državljanina koji su imali u planu likvidaciju i izvršenje teškog krivičnog djela. Dozvolite da u ovom trenutku pošto su u toku aktivnosti policije i tužilaštva da ne mogu govoriti o više detalja. Bez dileme ovo je bila jedna u nizu proaktivnih aktivnosti UP u borbi protiv destruktivnog djelovanja visokorizičnih kriminalnih grupa - tvrdi Šaranović.
<h2>Suspendovana 83 policijska službenika</h2>
Ministar je rekao i da su u njegovom mandatu do sada suspendovana 83 policijska službenika.
Šaranović tvrdi da se suspenzije u skladu sa Ustavom i po raznim osnovama kao što su stvaranje kriminalne organizacije i postojanje bezbjednosnih smetnji za rad u službi.
- Zbog ovakvog zatečenog stanja koje je oličeno u pojedinim bivšim direktora policije i njihovim pomoćnicima, starješinama i desetina drugih policijskih službenika ovaj menadžment MUP-a i UP-a prije svega mora da osigura integritet policijske službe i povrati narušeno povjerenje građana - rekao je Šaranović.
On je stava da je veći dio društva koji se bori protiv kriminala, navodeći da "orkestrirani napadi na njega i rukovodstvo MUP-a i policije" neće imati uspjeha.
- Orkestrirani napadi postoje sa jednim ciljem, a to je da se spriječi nad sistemom gdje je mafija imala nadmoć nad državom, Ustavom i zakonom. Ti napadi su da bi se zaustavila pobjeda nad sistemom u kojem bivši policijski službenik Petar Lazović po nalogu svog oca Zorana Lazovića, izdaje naređenje durgom pomoćniku direktora UP Enisa Bakovića da skine zabranu ulaska Veljku Belivuku, regionalnom kasapu koji je vršio najteža krivična djela u Crnoj Gori i regionu, o čemu svjedoči jučerašnja objavljena skaj prepiska. Prepiska između Lazovića i Bakovića, Baković konstatuje da se radi o kriminalnu, što policajac Lazović afirmiše, kaže: "Da, kriminalac je, ali je hrabar i on će pomoći u odbrani vlasti koja je izgubila u avgustu 2020. godine". Kako ova mafija nije uspjela da pobijedi građane Crne Gore, ja obećavam da ovaj menadžemnt MUP-a i UP-a neće dozvoliti da mafija pobijedi - kazao je Šaranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uprkos prekršajnim kaznama i demantiju: Šaranović tvrdi da su uhapšeni planirali likvidaciju, ali ne iznosi detalje

Kada se iza nekog nauma krije politika i bahati pristup, onda tu nema prostora za razumno promišljanje i postupanje u skladu sa zakonskim procedurama, nema prostora za državničko vođenje politike – ocijenio je za Portal ETV advokat Mihailo Volkov, komentarišući novo rješenje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića o udaljenju s posla Tamare Veljović, supruge bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Portal Vijesti objavio je danas da je Šaranović ponovo donio rješenje o suspenziji Veljović zbog teže povrede službene dužnost, a nakon što je Vladina Komisija za žalbe ukinula prethodno i vratila ga ministru. Veljović je suspendovana zbog „postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad“. <h2>Politički motivi</h2> - I ranije sam objašnjavao zašto je postupanje ministra nezakonito i da sumnjam da će i nakon rješenja Komisije za žalbe omogućiti Tamari Veljović pravo na rad, kao Ustavom zagarantovano pravo i to se i desilo. Istini za volju, ministar je ovoga puta dao razloge za svoju odluku, a razlog je našao u činjenici, i to onoj na kuju mi od početka ukazujemo da je to jedini motiv zašto se Tamara Veljović udaljava sa rada - da je ona supruga Veselina Veljovića. U jednoj jako loše sklopljenoj rečenici, ministar je ukazao da je Tamari Veljović supružnik lice protiv koga se vodi krivični postupak za kriminalno udruživanje – konstatuje Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.4636%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvolkov-tamara-veljovic-ponovo-suspendovana-sa-radnog-mjesta-razloge-su-nasli-u-cinjenici-da-je-supruga-bivseg-direktora-up&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Podsjeća, da je savjetovao ministru unutrašnjih poslova da pogleda zakone koje primjenjuje, ali da očigledno on to nije uradio na temeljan način. - Da jeste, vidio bi u Zakonu o unutrašnjim poslovima da se lice može udaljiti sa rada ako je protiv njega pokrenut krivični psotupak, a ne ako je pokrenut protiv njegovog supružnika. Sada imamo situaciju da se Tamara Veljović udaljava sa rada zato što je pokrenut krivični postupak protiv njenog supruga. Paradoksalno. Da li ministar unutrašnjih poslova zna da se mora poštovati prezumpcija nevinosti, jer čovjek nije osuđen?! Obrazlaganje činjenice da i ne može biti osuđen ostaviću za drugu priliku. U konkretnom slučaju, to za što je optužen Veselin Veljović ne može se bilo kako dovesti u vezu sa službenicom Veljović, u smislu njenog rada i opisa radnog mjesta. Ono što se njemu stavlja na teret ne može se na bilo koji način povezati sa Tamarom Veljović u smislu da je pribavljao neke informacije od nje, ili se povezati sa njenim radnim mjestom ili da je zloupotrebljavao njen rad. U svakom slučaju, ministar se potrudio da saopšti razloge za svoju odluku, a oni se iskazuju imenom i prezimenom Veselina Veljovića – ističe Volkov. On nema dilemu da će i nova odluka Komisije za žalbe biti u korist njegove klijentkinje. - Komisija će jednostavno da uvidi da ministar unutrašnjih poslova nije postupio po njenom rješenju koje je donijela 8. aprila – konstatuje naš sagovornik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Mihailo Volkov"> <figcaption>SLIJEDI NOVA ŽALBA: Mihailo Volkov(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Ni ta odluka, međutim, kako objašnjava, neće biti konačana, odnosno žalbe se mogu ulagati u nedogled, jer Komisija za žalbe nema meritorna ovlašćenja, već samo procesna, što znači da nema mogućnost da stavi tačku na ovaj postupak. - To je nešto u upravnoj materiji što se zove ping-pong efekat, kad sa jedne strane imate drugostepeni upravni organ koji savjesno radi svoj posao i ukazuje na nepravilnosti u postupanju određenog starješine, a sa druge strane imate toga starješinu koji je bahat i koji ne postupa zakonito, već se inati i prosto želi da sprovede svoj politički, lični ili koji već naum. Ministar nije sagledao ukazivanje Komisije za žalbe, jer da jeste na bazi toga bi zaključio da on ne može dati valjane razloge za suspenziju Tamare Veljović i morao bi da joj omugući da ostvari elemenatrno pravo – pravo na rad – kategoričan je Volkov. Sagovornik Portala ETV je uvjeren da će i ostala Šaranovićeva rješenja pokrenuta protiv službenika Uprave policije, primarno rukovodilaca iz perioda prije nego su na vlast došle proruske i prosrspke društveno-političke elite u avgustu 2020. godine, proći istovjetno.. - Postupanje ministra Šaranovića biće izučavano kao i postupanje bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić, jer ovo što on radi je politički odstrijel i već sad poprima obrise jednog sistematskog čišćenja bez ikakve argumentacije, isključivo na bazi politike. Očekujem, da će pravda, ipak, biti dostižna i da će u jednom momentu biti ispostavljena faktura ministru Šaranoviću ili Šaranoviću građaninu, kad već ne bude ministar – zaključio je Volkov. <h2>Nova odluka &nbsp;&nbsp;</h2> U novom rješenju ministra Šaranovića, datiranom na 28. april, piše da „na osnovu prijedloga za donošenje rješenja o privremenom udaljenju sa rada policijske službenice Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku I br. 35-1369 od 13.02.2025.godine, u ponovnom postupku odlučujući po rješenju Komisije za žalbe broj: UPII 05-102/25-313/7 od 08.04.2025.godine, donosi rješnje“ da se Tamara Veljović privremeno udaljava sa rada iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije. Piše da je „protiv imenovane službenice donijeta Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o pokretanju disciplinskog postupka P broj: 38-190 od 23.03.2024.godine zbog teže povrede službene dužnosti iz člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140428_2eb42d9c4c328433aa11193a64d030804481b61fb9f65bf2c3d0c970ff9936e7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250430140428_2eb42d9c4c328433aa11193a64d030804481b61fb9f65bf2c3d0c970ff9936e7" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Odluka "> <figcaption>Prva strana odluke(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Privremeno udaljenje sa rada počinje dostavljanjem rješenja policijskoj službenici i trajaće do okončanja disciplinskog postupka – precizira se u Šaranovićevoj odluci. U obrazloženju ministar, pored ostalog, objašnjava da je neposredni rukovodilac Tamare Veljović podnio „obrazloženi prijedlog I broj 35-1369 od 30.01.2025. godine, za donošenje Rješenja o ograničenju vršenja dužnosti u Upravi policije, u kojem u bitnom navodi da je Komisija za provjeru bezbjednosnih smetinji za vršenje policijskih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova, sačinila Izvještaj sa mišljenjem, označen stepenom tajnosti 'Povjerljivo', da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad imenovane u policijskom zvanju“. - Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, sačinila je Izvještaj sa mišljenjem, da za policijsku službenicu Tamaru Veljović, postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju. Postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju, utvrđeno je na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, čime nesporno dolazimo do zaključka da samo prisustvo imenovane šteti interesu organa – piše u novom rješenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250425120444_cc84e094898eff3fe7583e616d92dd160db1309f0072375dc6965f14e9de72b6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250425120444_cc84e094898eff3fe7583e616d92dd160db1309f0072375dc6965f14e9de72b6" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MUP"> <figcaption>Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslovaETV</figcaption> </figure>  Ističe se da „prisustvo imenovane Tamare Veljović, u bitnom narušava ugled organa, čiji je osnovni zadatak borba protiv kriminala i zaštita građana“.&nbsp; - Postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju, predstavlja najgrublji vid kršenja radne dužnosti. Policijski službenik je lice od najveće časti i integriteta, zaštitnik zakona, garant mira i stabilnosti. Prisustvo lica kome su utvrđene bezbjednosne smetnje za dalji rad, kojem je pokrenut disciplinski postupak, svojim prisustvom narušava ugled organu, djeluje demotivišuće na saradnike i ne pruža dovoljno garancija da će svojim radom poštovati Ustav i zakone – obrazlaže ministar Šaranović. U rješenju posebno naglašava da „prisustvo imenovane Tamare Veljović, dovodi u pitanje samu zakonitost rad organa“, a „posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lica koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje“. <h2>Obrazloženje Komisije</h2> Portal ETV i Televizija E mjesecima objavljuju priče koje nedvosmisleno ukazuju na neustavno i nezakonito postupanje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i njegovog tima, a pogotovo u svjetlu otvorene čistke za nove vlasti nepodobnih policijskih službenika, listom nekadašnjih rukovodilaca, visokoobrazovanih kadrova Uprave policije.&nbsp; Objavili smo ranije da je Komisija za žalbe u odluci o ukidanju Šaranovićeve odluke u slučaju Veljović, ukazala da rješenje o suspenziji ne smije da bude potpisano faksimilom ministra unutrašnjih poslova, već da ga on mora svojeručno potpisati, što je, kako su istakli, dovoljan razlog da takvo rješenje bude ukinuto, ali istakli druge manjkavosti ministrovog akta. Posebno je istaknuto da je sa stanovišta Evropskog suda za ljudska prava neprihvatljivo da takve odluke ne sadrže adekvatno obrazloženje i da je stav ovog suda „da postupajući organi moraju dovoljno i jasno naznačiti razloge na kojima su zasnovali svoju odluku“. - ...obrazloženje rješenja treba da bude razumljivo, da sadrži činjenično stanje na osnovu kojeg je rješenje donijeto, propise na osnovu kojih je donijeto i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na donesenu odluku u dispozitivu rješnja – piše, pored ostalog, u obrazloženju Komisije za žalbe. Komisija je u odluci bila kategorična da Šaranović nije obrazložio odluku, ističući da „donošenju rješenja prethodi utvrđivanje svih relevantnih činjenica od kojih zavisi osnovanost izricanja zabrane obavljanja poslova zaposlenog“. Konstatovano je i da se nije moglo zaključiti „na koji način bi prisustvo službenice štetilo interesima državnog organa, a nijesu dati ni razlozi zbog kojih bi ta mjera bila efikasna“. - Ovo je posebno važno kod činjenice da se teža povreda službene obaveze zbog koje je pokrenut disciplinski postupak desila znatno ranije, odnosno da je diciplinski postupak, kako to iz spisa predmeta proizilazi, pokrenut Oldukom o pokretanju disciplinskog postupka P broj 38-190 od 14.2.2024. godine, a da je starješina organa ožalbeno rješenje kojim se žaljili zabranjuje obavljanje poslova (suspenzija) donio dana 17. 2. 2025. godine, dakle godinu nakon pokretanja disciplinskog postupka, te da je žaljila, kako to navodi u žalbi, u tom vremenskom periodu, nesmetano obavljala poslove radnog mjesta i dolazila na posao – piše u odluci. Prije nego je odluka Komisije uručena službenici MUP-a Tamari Veljović, takozvanom portalu, proruskom i prosrpskom glasilu IN4S, Šaranović je tri dana ranije dostavio podatke na osnovu kojih su je izložili dodatnom linču i stigmatizaciji, pokušavajući da je diskredituju tvrdnjama, kako ona godinama nije dolazila na posao. <h2>Akcija „Značka“</h2> Tamara Veljović jedna je od desetina policijskih službenika koji su se našli na udaru Šaranovića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji su u veliku čistu nepodobnih krenuli prošle godine. Pisali smo da je ovaj dvojac alibi za čistku našao u izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje im omogućavaju da službenike za koje su utvrde bezbjednosne smetnje odmah po pokretanju disciplinskog postupka mogu da udalje s posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328180316_bc81b131579bded0afe8a8f7d71f2d1beba8f19669fbd0d7b6a2f03142fcb8cb.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250328180316_bc81b131579bded0afe8a8f7d71f2d1beba8f19669fbd0d7b6a2f03142fcb8cb" data-rendition-name="original" width="820" height="384" loading="lazy" alt="Šaranoović2"> <figcaption>KREATORI AKCIJE „ZNAČKA“: Danilo Šaranović i Lazar ŠćepanovićPortal ETV</figcaption> </figure>  Za prljavu hajku prvo su prošle godine šefovima regionalnih centara dostavili akt s oznakom „interno“ kojim ih obavještavaju da je u toku tajna akcija kodnog imena „Značka“ i naložili im da za službenike sa spiska koji su im proslijedili prikupljaju i dostavljaju kompromitujuće informacije. Upotrijebili su i Agenciju za nacionalnu bezbjednost koja je uradila bezbjednosne provjere za službenike sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska nepodobnih i koje su, naravno, bile negativne. Formirali su i takozvanu Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, koja je postupala po njihovom diktatu, a onda su ove godine finalizovali hajku pokretanjem disciplinskih postupaka. Ova Komisija u međuvremenu je rasformirana. Novi direktor ANB Ivica Janović zaustavio je ovu prljavu hajku u svom resoru i naložio provjeru svih akata službe koji se odnose na bezbjednosne smetnje policijskih službenika. Za sada je prekinuo praksu naručenih provjera za politički nepodobne sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska. Objavili smo ranije da je odluka u slučaju Veljović prva koju je Komisija za žalbe donijela po žalbama službenika Uprave policije koje su Šaranović i Veljović pokušali teško da osramote.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Šaranović nastavlja da se inati i sprovodi politički odstrjel

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je, nakon prijedloga neposrednih rukovodilaca, uz mišljenje direktora Uprave policije, Lazara Šćepanovića, donio rješenja o suspenziji još četiri policijska službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“.&nbsp;
Šaranović je saopštio da su oni suspendovani po raznim osnovama, kao što su krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, primanje mita, kao i zbog pokrenutih disiplinskih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti iz člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima – postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad.&nbsp;
- Da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije ostvarili zacrtane prioritete, tome mora da prethodi ostvarenje onog ključnog – da postanemo institucija od najvećeg povjerenja javnosti. To se može postići samo kroz uspostavljanje i osiguranje punog integriteta policijske službe - naveo je Šaranović u saopštenju za javnost.
Prema njegovim riječima, decenijska infilatracija kriminala u policijske redove, "kao najteže nasljeđe iz prošlosti, je otvorila prostor za rast svih oblika kriminala, a naročito bezbrižno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa".&nbsp;
- Umjesto da crne hornike u medijima budu pune odlučne borbe policije protiv kriminala, u medijskim stupcima su sa punim opravdanjem prednjačili tekstovi koji su svjedočili o sprezi jednog broja policijskih službenika sa organizovanim kriminalom. Koliki je bio stepen kriminalizacije policije najbolje govori okolnost da u kriminalnim aktivnostima nijesu prednjačili policijski službenici sa nižim policijskim ovlašćenjima, već bivši direktori policije, bivši pomoćnici direktora i desetine visokih policijskih starješina - naveo je on.
Strogom posvećenošću menadžmenta MUP-a i Policije, kako je rekao, odlučno staji na kraj infiltraciji kriminala u policijske strukture.&nbsp;
Dodatno obavezuje što je to, kako kaže, prepoznato, podržano i pohvaljeno od strane najviših adresa u međunarodnoj zajednici, sa kojih, tvrdi Šaranović, dolaze ocjene da je MUP predvodnik u uspostavljanju pune vladavine prava u Crnoj Gori.
- Iako javnost posljednjih sedmica ima prilike da čita jedan broj naručenih tekstova sa potpisom organizovanog kriminala, od kojih su posebno indikativni oni koji su sa primjesama primitivne mizoginije imali za cilj prizemno vršenje pritiska na naše koleginice, predsjednicu Disciplinske komisije i disciplinsku tužiteljku, unaprijed saopštavamo da njihova svrha neće biti ispunjena. Naprotiv, bez obzira na pritiske i pokušaje zaustavljanja djelovanja kontrolnih mehanizama u MUP-u, koji se ogledaju kroz naručene tekstove, te pokušaje pritisaka na profesionalce u našoj službi, uspostavljanje punog integriteta službe sprovešće se još odlučnije - dodao je ministar.
Zadatak im je, poručuje, uspostavljanje sistema u kojem svaki policijski službenik mora biti odan samo policijskoj znački, Ustavu i zakonu.&nbsp;
- To je obaveza prema državi, građanima, Ustavu, ali prije svega prema onima koji su ubjedljiva većina u Upravi policije, a to su časni i profesionalni policijski službenici - zaključio je Šaranović.

1250x600

Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera

Državljaninu Srbije S.M. (31) iz Kragujevca, izrečena je zatvorska kazna od 20 dana zbog omalovažavanja policijskih službenika.
Njemu je kao stranom državljaninu suđeno u hitnom postupku zato što je, 12. marta, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti u Budvi oko 21:35 sati omalovažavao policijske službenike koji su vršili službenu radnju njegovog privođenja.&nbsp;
- Tom prilikom je policajcima A.B. i L.B. uputio uvrede sadržine: "P…e jedne, pi..m vam se na crnogorsku naciju i na tu zastavu što nosite na desnoj ruci, pi..m vam se na porodicu i ovu banana državu…" Kasnije je oštećenog A.B. grubo vrijeđao riječima: "G…a jedna muslimanska, treba da ideš iz ove države, a ne ja, ti si ovdje manjina, j…m li vam majku" - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.
Dežurna sutkinja Magdalena Mijić je odlučila da okrivljeni izdrži kaznu prije pravosnažnosti rješenja, pa je odmah po izricanju upućen u UIKS Spuž.

Kragujevčaninu 20 dana zatvora: Nazvao Crnu Goru banana državom i grubo vrijeđao policajce

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naložio je načelniku Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” da bez odlaganja pokrene odgovarajuće postupke protiv deset policijskih službenika, među kojima su i tri odgovorne starješine za koje postoji sumnja da nijesu preduzeli sve mjere i radnje koje su bili dužni, u vezi sa slučajem dvostrukog ubistva za koje je osumnjičen Alija Balijagić.
U saopštenju Uprave policije, pored ostalog, se navodi da su prethodni komandir kriminalističke policije, rukovodilac opšteg kriminaliteta i zamjenik komandira policije smijenjeni i protiv njih su pokrenuti disciplinski postupci, kao i protiv šest uniformisanih policijskih službenika i jednog inspektora kriminalističke policije.
Da je dobro da se utvrdi ko je napravio propuste u radu kako se ne bi odgovornost prebacivala s jednih na druge, a greške ponavljale, saopštio je Radiju Crne Gore dugogodišnji bjelopoljski tužilac Hasan Lukač.
“Opravdavam reakciju koju su preuzeli prema određenim policajcima, odnosno da se preduzmu određene radnje i mjere kako bi se utvrdila njihova odgovornost. Da je bilo pravovremene reakcije policije, kako na sjeveru tako i na Cetinju, mislim da se ne bi se ovo dešavalo”, kaže Lukač.
Naglašava da je pravovremena reakcija policije od izuzetne važnosti kako ne bi došlo do slučajeva sa dalekosežnim posljedicama.
“Stvarno trebaju policajci da su prvi na udaru, da prvi reaguju na svaki podatak. Ako građanin sarađuje, treba da sarađuje jer čuva svoju državu na taj način, ne bi dolazilo do ovakvog slučaja. I zato sam za to da se utvrdi odgovornost svih pojedinačno, pa makar ko on bio”, naglašava on.
Da se jasno zna da su napravljeni veliki propusti, ukazuje nekadašnji funkcioner ANB-a, advokat Dragomir Ćalasan.
- Svi mi u Crnoj Gori smo znali da nešto nije u redu, da su bili veliki propusti, da nije bilo izbora da li treba ili ne treba da se utvrđuje nečija odgovornost i da se suspenduju oni ljudi koji nisu obavljali sve zadatke - naglasio je on.
Ćalasan ističe da bi ovo trebalo da bude praksa i ubuduće, ukoliko se naprave propusti.
- Ovo treba da bude početak ovakvih mjera. Utvrđivanje odgovornosti je vrlo bitno. Ne zbog toga što treba nekom da se siječe glava nego zbog toga da drugi policijski službenici ne bi ponavljali greške koje s ponavaljali njihovi prethodnici - kazao je Ćalasan.
Zbog sumnje u neadekvatno postupanje kadrovske promjene, osim u Bijelom Polju, izvršene su i u odjeljenjima bezbjednosti Rožaje, Kolašin i Mojkovac.

Slučaj Balijagić: Policajci moraju odgovarati zbog propusta

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je za 62 policijska službenika utvrđeno da su povrijedili pravila i standarde definisane Kodeksom policijske etike, te da su formirana 24 predmeta vezana za životni stil policijskih službenika.
Šaranović je saopštio da se Uprava policije nalazi u intenzivnom procesu transformacije, usmjerenom ka izgradnji efikasne i profesionalne policijske službe koja će biti u stanju da se nosi sa složenim izazovima savremenog organizovanog kriminala. 
- Nasljeđe dugogodišnje vlasti, obilježeno korupcijom i povezanošću sa kriminalnim grupama, ostavilo je duboke tragove na institucije sistema, uključujući i policiju. S tim u vezi podnošenje Izvještaja o imovini i prihodima policijskih službenika predstavlja važan korak u jačanju transparentnosti, odgovornosti i integriteta policijskih službenika. Primjenom preciznih kontrolnih mehanizama, kontinuirano radimo na unaprjeđenju profesionalnih standarda i očuvanju etičkih vrijednosti u policijskoj službi jačamo povjerenja koje građani polažu u institucije - naveo je Šaranović u saopštenju.
On je istakao da je izvještaj o imovini i prihodima, Odjeljenju za antikorupciju dostavio 3.581 policijski službenik, dok to nije učinilo njih 62. 
Do sada je, kaže Šaranović, sprovedeno 1.510 kontrola dostavljenih izvještaja, pri čemu je, tvrdi on, utvrđeno da je skoro 1.000 izvještaja nepotpuno. 
- Kao rezultat toga, 220 policijskih službenika je pozvano da ispravi svoje izvještaje, od kojih je 160 već ponovo podnijelo ispravne verzije Izvještaja - kazao je Šaranović.
Prema njegovim riječima, u skladu sa Pravilnikom o kontroli imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, Etičkom odboru su poslata 62 zahtjeva za davanje mišljenja o eventualnim povredama pravila i standarda definisanih Kodeksom policijske etike. 
- Etički odbor je dostavio svoja mišljenja o postojanju povreda za svih 62 policijska službenika, koja su proslijeđena njima i njihovim rukovodiocima radi daljeg postupanja - dodao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, tokom kontrole su formirana 24 predmeta vezana za životni stil policijskih službenika (odnos imovine i prihoda). 
- U osam slučajeva o ovim predmetima je obaviješteno nadležno tužilaštvo, koje je dostavilo instrukcije za dalje postupanje, dok je u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK) formirano šest predmeta, dok u preostalih 10 predmeta mjere i radnje preduzima Odjeljenje za antikorupciju - saopštio je Šaranović.
Šaranović je rekao da će kod direktora Uprave policije insistirati da, u saradnji sa neposrednim starješinama, za sve policijske službenike za koje je Etički odbor utvrdio povredu, preduzmu radnje iz svoje nadležnosti neophodne za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede radne dužnosti, kako bi se izrekla odgovarajuća sankcija propisana Zakonom u rasponu od opomene, preko novčane kazne, nemogućnosti sticanja neposredno višeg zvanja, raspoređivanja na radno mjesto za koje je predviđeno niže zvanje, pa sve do prestanka radnog odnosa.

Šaranović: Kodeks policijske etike povrijedilo 62 službenika, formirana 24 predmeta vezana za životni stil

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odobrila zapošljavanje 815 policajaca, nakon višemjesečnog ignorisanja sličnog zahtjeva bivšeg direktora Uprave policije, Zorana Brđanina, koji je u septembru prošle godine upozoravao na potrebu za većim brojem službenika. Procjene organizacionih jedinica su tada bile da je potrebno zaposliti 1.200 policijaca, pa se postavlja pitanje kako se donose procjene, te zašto je broj traženih policajaca smanjen – posebno u kontekstu tragičnih događaja na Cetinju, koji su pokazali upravo slabost bezbjednosnog sistema usljed nedostatka kadrovskog kapaciteta. Vlada Crne Gore dala je juče saglasnost za pokretanje postupka zapošljavanja 815 policajaca, a na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova. Naveli su kako je Zakonom o unutrašnjim poslovima propisano da je radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, moguće sprovesti poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana. Za to su dobili i saglasnost Ministarstva finansija koje je procijenilo da će to koštati budžet države na mjesečnom nivou 652.000 eura neto, odnosno 844.780 eura bruto. Da je taj posao mogao da se obavi mnogo ranije govori dokument koji objavljuje Antena M, a koji pokazuje da se Vlada prije svega četiri mjeseca oglušila o zahtjev tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koji je tražio zapošljavanje novih policajaca. U prijedlogu koji je Brđanin uputio ministru Danilu Šaranoviću navodi se da su rukovodioci organizacionih jedinica procijenili potrebu da se zaposli 1200 policijskih službenika u skladu sa članom 133a Zakona o unutrašnjim poslovima, o čemu su ga kako je tada saopštio obavijestili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c" data-rendition-name="original" width="802" height="897" loading="lazy" alt="Dopis Brđanina iz septembra prošle godine"> <figcaption>Dopis Brđanina iz septembra prošle godine(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Četiri mjeseca kasnije, rukovodioci organizacionih jedinica Uprave policije dostavili su drugačije podatke, pa je traženo da se zaposli 385 službenika manje. Postavlja se pitanje zašto je za tako kratko vrijeme došlo do smanjene potrebe za radnim angažmanom službenika i na osnovu kojih kriterijuma je procjena u početku bila “pogrešna”, pogotovo uzevši u obzir nedavnu tragediju koja je zadesila Cetinje kada je ubijeno 13 osoba a ranjene tri. Zanimljivo je i da je saglasnost Ministarstva finansija dobijena ekspresno, svega dan nakon što je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović dostavio ministru Šaranoviću obrazloženi prijedlog za pokretanje postupka zapošljavanja 815 službenika, dok je prijedlog Zorana Brđanina mjescima ležao u fioci. Ono što se nameće kao logično pitanje je i da li bi da je ispunjen zahtjev Brđanina u septembru, na Cetinju 1. januara bilo više policijskih službenika koji bi mogli adekvatnije da reaguju na krvavi pohod Aleksandra Martinovića? <h2>Brđanin se žalio na budžet za 2025: Bez novca za zapošljavanja službenika, bez novca za uniforme</h2> Nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin je 2. decembra na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, komentarišući Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. u dijelu koji se odnosi na MUP, pitao kako da sa planiranim budžetom zaposle nove policijske službenike. Brđanin je tada kazao da su tražili zapošljavanje novih 1200 službenika, što bi, kako je rekao, značilo i dodatnih 13 miliona eura. Žalio se Brđanin jer je Vlada štedjela i na nabavci uniformi za policajce, rekavši da je budžet MUP-a umanjen 138.000 eura za sredstva za nabavku uniformi. - Nemamo dovoljno sredstava na ovoj stavci u ovom trenutku, a ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju, forenzički centar… - žalio se tada Brđanin. Ostaje, zato, pitanje: da li ni nakon strašne tragedije na Cetinju, nekome još uvijek nije jasno koliko Crnoj Gori treba dobro obučena, opremljena i kadrovski popunjena policija?

Brđanin u septembru tražio da se zaposli 1200 policajaca - Vlada ga ignorisala, sada zapošljavaju 385 službenika manje

Suspenzija 19 policijskih službenika o čemu je juče javnost izvijestilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, rezultat je ogromnog političkog pritiska na disciplinskpg tužioca - tvrdi za Portal ETV više službenika MUP-a, koji su se našli na udaru prosrpskih i proruskih vlasti nakon što su preuzeli institucije krajem 2020. godine, i koji su među više od 70 onih koji nijesu prošli bezbjednosne provjere Agencije za nacionalnu bezbjednost. Većina tih službenika je neraspoređena, ali su, kako kažu, pod konstantnim pritiscima. I sve ovo dešava se dok se čelnici policije, posebno nakon novog masakra na Cetinju, žale da nemaju dovoljno sposobnog policijskog kadra?! S druge strane, čak više od 70 iskusnih službenika optužuju da su saradnici kriminalnih struktura. <h2>ŽRTVE ODMAZDE </h2> - Žuri im se da nas suspenduju i pošalju kući. Skoro su iz Specijalnog policijskog odjeljenja zvali pojedine kolege i nudili im nagodbu - da oni daju neke informacije za određene bivše rukovodioce, a zauzvrat će im biti uklonjene provjere. Svašta rade. Svaki akt vezan za nas pokušavaju da označe stepenom tajnosti, izvještaj ANB-a nam ne daju, tako da mi ne možemo adekvatno ni da se branimo. Cilj je da nam u što kraćem roku donesu rješenja o prekidu radnog odnosa. To je odmazda. Nemamo pravo na pravično suđenje što je Ustavom zagarantovano - ogorčeni su sagovornici Portala ETV. Tvrde da i dalje ne znaju za što su optuženi, jer im ne daju na uvid provjere ANB-a prema kojima nijesu prošli bezbjednosne procjene. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova juče je saopšteno da je ministar Danilo Šaranović suspendovao 19 policijskih službenika zbog bezbjednosnih smetnji, te da se ovih dana očekuje pokretanje disciplinskog postupka za ostale službenike koji nijesu prošli bezbjednosne provjere - što je, kako su naglasili, zakonski uslov za suspenziju. - Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova utvrdila je da za 44 policijska službenika postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad, saglasno članu 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Uporedo sa tim, naložene su provjere za 38 službenika i one su u toku - saopšteno je iz MUP-a. Objasnili su i da „bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 Zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“. Na svojoj Fejsbuk stranici sinoć se oglasio advokat i član Udruženja pravnika Miloš Vukčević s porukom Šaranoviću da se taj postupak ne može tako obavljati. - Ne može to tako, ministre! Barem ne bi smjelo! Pa i vama se može desiti da popijete kafu sa članom OKG (organizovane kriminalne grupe) za kojeg ne morate znati da je član OKG, jer mu to ne piše na čelu, a i ispijanje kafe nije nikakvo nezakonito postupanje - poručio je Vukčević. U objavi je potvrdio i ono što tvrde sagovornici Portala ETV, „da mišljenja ANB, koja su ključna u bezbjednosnim provjerama, nijesu dostupna ni stranama u postupku niti institucijama koje na njima temelje odluke“. - ANB napiše jednu rečenicu da postoje smetnje iz razloga nacionalne bezbjednosti, pri čemu nemate pravo uvida u mišljenje ANB, niti pravo da se upoznate na kojim to činjenicama i dokazima ANB zasniva svoje negativno mišljenje o vama - napisao je Vukčević. Tvrdi da ni MUP, koji donosi odluke na osnovu tih mišljenja, nema uvid u dokaze, ističući da je posebno što čak ni sud nema uvid u razloge na kojima ANB temelji svoja mišljenja. - Iz tog razloga najveći broj takvih rješenja biva poništen na sudu. Na taj način krši se Evropska konvencija o ljudskim pravima, pravo na pravično suđenje i pravo na jednakost oružja, jer svaka strana ima pravo uvida u dokaze i razloge koje ima druga strana, u ovom slučaju ANB - napisao je Vukčević. Upozorio je na potrebu stroge kontrole rada ANB-a, posebno kada je riječ o njihovim mišljenjima o bezbjednosnim smetnjama, jer, kako je istakao, ANB, kao organ izvršne vlasti, može biti podložan političkom uticaju. - Ne smije se pouzdati u časnu 'pionirsku' riječ službenika ANB. U suprotnom, vratismo se u 1948! - zaključio je Vukčević u objavi na Fejsbuku. <h2>INTERNI DOKUMENT</h2> da politika određuje protiv koga će biti pokrenut disciplinski postupak, potvrđuju i naši sagovornici. - Jednom službeniku iz regije ,,Sjever“ došla je negativna provjera, kao i svima nama, ali je pod pritiskom političkih partija naklonjenih srpskoj politici ta provjera ANB-a naprasno povučena – kažu oni. Kategorčni su da su aktuelni rukovodioci sektora bezbjednosti „osvetnički nastrojeni“. - To nikada nije bilo ovako, a pri tome imaju jako loše najmere i ne biraju sredstva da ostvare ciljeve – naglašavaju naši sagovornici, iskusni službenici MUP-a koji su na meti proruskih i prosrpskih vlasti. Kažu da je, pogotvo od dolaska Šaranovića na čelo MUP-a, „unešen razdor među policajcima“. - Sadašnji v.d. direktora policije Lazar Šćepanović u aprilu je, kao pomoćnik direktora, poslao povjerljivi telegram u kojem je bukvalno tražio da kolege jedni o drugima pišu, dostavljaju informacije. Prethodno je u svakoj stanici policije i odjeljenju bezbjednosti postavio svoje ljude od kojih je tražio da prikupljaju informacije o kolegama i dostavljaju mu ih – ističu sagovornici Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011007014_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011007014_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Šćepanovićev dopis iz aprila prošle godine dostavljen regionalnim centrima"><figcaption>Šćepanovićev dopis iz aprila prošle godine dostavljen regionalnim centrima(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  Početkom prošle godine, kako kažu, Šćepanović je „bukvalno pravio pritisak na sve načelnike i rukovodioce da šalju prijedloge da se rade provjere“. - Makar što se tiče sjevera, on je načelnicima dostavio spiskove sa imenima službenika za koje je zahtijevao da mu dostave prijedlog za provjere – tvrde oni. U dokumentu sa oznakom interno, od 11. aprula prošle godine, nazvanom „Obavještajni projekat Značka“, u koji je Portal ETV imao uvid, između ostalog piše da je „fokus navedenog projekat prikupljanje kriminalističko obavještajnih podataka sa ciljem identifikacije službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koji su interesno povezani sa članovima visokorizičnih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, sprovođenjem kriminalnih aktivnosti kao i onih službenika koji vrše krivična djela sa elementima korupcije“. Ističe se i da je potrebno prikupiti „podatke o uspostavljenim konekcijama službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije za kojeg se prikupljaju podaci sa predstavnicima organa za sprovođenje zakona koji mogu uticati na uspješno sprovođenje aktivnosti“. <h2>KADIJA TE TUŽI, KADIJA TI SUDI</h2> - Šaranović je postavio svoje disciplinske tužioce i disciplinsku komisiju, a odluke o težim disciplinskim prestupima donosi ministar i sada je sve pod njegovom kontrolom. Njegovi tužioci nas tuže, njegova komisija nam sudi, a on donosi odluku – ogorčeni su službenici MUP-a koji su se javili našoj redakciji i tvrde da su žrtva političkog progona. Bezbjednosne smetnje, kako kažu, stavljene su im na teret, jer je političko rukovodstvo procijenilo da im oni mogu biti smetnja. Iz MUP-a, međutim, tvrde da su ova služba i Uprava policije pune kriminalaca i da je njihova namjera da ih se riješe. - Imajući u vidu da su MUP i Uprava policije suočeni sa realnošću lišavanja slobode dva bivša direktora policije, dva bivša pomoćnika direktora i desetina policijskih službenika koji se terete za razna krivična djela, postizanje punog integriteta ovog organa i apsolutna dekriminalizacija policije ostaje naš fokus - naglasili su u jučerašnjem saopštenju. Šaranović je prije nekoliko dana najavio da će narednih dana biti suspendovano 70 službenika policije, ali se ispostavilo da suspenzije ne mogu ići dinamikom kako je on to zamislio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011007014_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011007014_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Šaranović i Šćepanović"><figcaption>U ZAJEDNIČKOJ AKCIJI: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Za policijske službenike sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska provjere ANB stigle su još u junu kada je njih više od 60 pozvano na razgovor kod neposrednih rukovodilaca i kada im je saopšteno da će protiv njih biti pokrenuti disciplinski postupci, a onda i otkazi. Načelnici su tada odbili da im uruče rješenja o pokretanju disciplinskog postupka. Portal ETV u avgustu je objavio da je Komisija za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji MUP-a, prema nezvaničnim informacijama, utvrdila, u koordinaciji sa Unutrašnjom kontrolom i ANB, da za više od 70 policijskih službenika postoje bezbjednosne smetnje za dalji angažman u Upravi policije. Visoki funkcioner MUP-a, koji je iz razumljivih razloga želio da ostane anoniman, tada je kazao za naš portal da se radi o spornim odlukama. - Bezbjednosne smetnje se baziraju primarno na obavještajnim saznanjima, informacijama, a to samo po sebi ne može biti dokaz. Ovi postupci, svakako će biti test za ovakvo rješnje obezbjeđivanja integriteta policijskih službenika. Samo se nadamo da nešto što je trebalo da bude mehanizam za obezbjeđivanje integriteta se ne ispostavi kao batina za obračun političkih elita sa nepodobnima – rekao je on tada.

Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović suspendovao je 19 policijskih službenika zbog bezbjednosnih smetnji, a ovih dana se očekuje pokretanje disciplinskog postupka za ostale službenike koji nijesu prošli bezbjednosne provjere - što je, kako su naglasili u MUP-u, zakonski uslov za suspenziju.
- Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova utvrdila je da za 44 policijska službenika postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad, saglasno članu 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Uporedo sa tim, naložene su provjere za 38 službenika i one su u toku - saopšteno je iz Šaranovićevog resora.
Manji broj službenika koji nijesu prošli provjeru je, dodaju, u UIKS-u u pritvoru ili na bolovanju, tokom kojeg trajanja pomenuti zakonski mehanizmi ne mogu biti preduzeti.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova kao jedan od svojih primarnih ciljeva ima postizanje pune funkcionalnosti kontrolnih mehanizama na svim nivoima. Imajući u vidu da su MUP i Uprava policije suočeni sa realnošću lišavanja slobode dva bivša direktora policije, dva bivša pomoćnika direktora i desetina policijskih službenika koji se terete za razna krivična djela, postizanje punog integriteta ovog organa i apsolutna dekriminalizacija policije ostaje naš fokus - naglasili su u saopštenju.
Bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 Zakona postoje, naglašavaju u MUP-u, ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.
- Ostajemo posvećeni iskorjenjivanju korupcije i kriminala iz naših redova jer je to zakonska, profesionalna i moralna obaveza, kako prema svim građanima, tako i prema onim policijskim službenicima koji svoj posao obavljaju časno, profesionalno i u skladu sa zakonom - zaključili su u saopštenju.

MUP: Šaranović suspendovao 19 službenika, utvrđeno da za njih 44 postoje bezbjednosne smetnje

Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizuje promociju knjige „Putujući sa figurama 2“ autora i šahovskog velemajstora Milana Draška.
O knjizi i šahu govoriće:
Dragan Popadić, FIDE majstor
Nikola Đukić, velemajstor
Milan Draško, velemajstor
Moderator večeri: Đorđe Šćepović
Promocija će se održati u srijedu, 14. maja, u sali “Marko Miljanov”, sa početkom u 19 časova.

Promocija knjige “Putujući sa figurama 2“ u biblioteci Radosav Ljumović

Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore i Hotel Hilton Podgorica ostvarili su uspješnu saradnju kroz prodajnu izložbu renomiranog crnogorskog slikara Romana Đuranovića, koja je održana u prostoru hotela.
Zahvaljujući ovoj inicijativi, dogovoreno je da 20% od ukupne prodaje umjetničkih djela bude usmjereno na nabavku materijala za studente Fakulteta likovnih umjetnosti. Na izložbi je prikupljeno ukupno 1.660 eura, koji će biti direktno iskorišćeni za podršku obrazovanju i kreativnom razvoju mladih umjetnika.
Ova inicijativa predstavlja primjer kako saradnja između kulturnih institucija i privatnog sektora može doprinijeti razvoju umjetnosti i pružiti konkretnu podršku talentovanim studentima.
Zahvaljujemo se svima koji su dali doprinos ovom projektu – umjetniku, kolekcionarima i svim posjetiocima – i sa zadovoljstvom najavljujemo nastavak saradnje kroz novu izložbu Sonje Đuranović, koja će biti otvorena večeras u Hotelu Hilton Podgorica, sa početkom u 20 časova.

Fakultet likovnih umjetnost i Hotel Hilton: Prodajna izložba za podršku mladim umjetnicima

Crna Gora ima ambiciozan plan da do kraja naredne godine zatvori preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić navodeći da će ove godine fokus će biti na zatvaranju sedam ključnih poglavlja. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, u razgovoru sa predsjednikom parlamenta Kraljevine Danske Sorenom Gade Jensenom naglasio važnost predstojećeg predsjedavanja te države Savjetom EU u drugoj polovini ove godine. 
 
Mandić je ukazao na značaj pravovremene pripreme za izradu nacrta Sporazuma o pristupanju Crne Gore EU, i kazao da se nada u snažnu podršku Danske kako bi to pitanje bilo uvršteno na agendu prije početka danskog predsjedavanja. 
 
Mandić je, kako se navodi, istakao istorijske rezultate koje je postigla aktuelna parlamentarna većina, kao što su brojna ključna imenovanja u pravosuđu, pozitivan IBAR i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja krajem prošle godine. 
 
On je ponovio da imamo ambiciozan cilj da Crna Gora do kraja 2026. zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, dok će u ovoj godini, kako je kazao fokus će biti na zatvaranju sedam ključnih poglavlja. 
 
Mandić je pozvao predsjednika Jensena u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, dodajući da će otvaranje ambasade Crne Gore u Kopenhagenu, koje je u završnoj fazi, biti značajna pomoć pri realizaciji ove i budućih zvaničnih posjeta. 
 
Jensen se, kako su kazali, zahvalio na prilici da se sastane sa Mandićem, dodajući da Danska jasno vidi impozantne rezultate koje je Crna Gora postigla u proteklih godinu i po. 
 
Jensen je naglasio da je Danska uvijek podržavala Crnu Goru u procesu EU integracija i da možemo da računamo na njihovu pomoć u svakom momentu.

Mandić sa Jensenom: Ove godine fokus na zatvaranju sedam poglavlja

Matica crnogorska se zalaže za ustanovljavanje 13. maja kao državnog praznika - Dana crnogorske pobjede.&nbsp;
- Odlučujuća crnogorska vojna pobjeda protiv osmanlijske vojske u bici na Grahovcu odigrala se na današnji dan – 13. maja 1858. godine.Pobjeda na Grahovcu imala je prelomni uticaj na buduće političke prilike u Crnoj Gori sticanjem značajnih teritorijalnih proširenja, a velike evropske sile su počele da se odnose prema Crnoj Gori kao suverenoj državi - navodi predśednik Matice crnogorske Ivan Jovović.&nbsp;
Potrebno je, kako kaže, istaći zrelu i ispravnu odluku knjaza Danila da svoja zalaganja na diplomatskom planu ostvari na bojnom polju.&nbsp;
- Na taj način je knjaz Danilo Petrović Njegoš Crnoj Gori obezbijedio nezavisnost i oficijelno međunarodno priznanje, kao i definitivno razgraničenje između crnogorske i turskoosmanlijske države – podržano i potvrđeno od međunarodnog faktora. Istorijska je činjenica da je međunarodno priznanje i određivanje teritorijalnih granica Crne Gore bilo ključna politička osnova da na Berlinskoj mirovnoj konferenciji 1878. godine i de iure bude međunarodno legitimisana nezavisnost crnogorske države. Pobjeda nad Turskom je izazvala veliku pažnju, i o njoj je sa simpatijama pisano u evropskoj štampi. Istovremeno je crnogorska vojna pobjeda postala i ozbiljan politički povod da se pokrene međunarodna inicijativa za teritorijanim razgraničavanjem između Knjaževine Crne Gore i Turske, što je rezultiralo Ambasadorskom konferencijom u Carigradu na kojoj su donešene završne odluke o razgraničenju. Protokolom sa Međunarodne ambasadorske konferencije je i de facto došlo do međunarodnog priznanja crnogorske državne nezavisnosti - objašnjava Jovović.
Ističe da se Grahovačka bitka tako otjelotvorila u najveći istorijski spomenik slave crnogorskog junaštva u modernoj istoriji, zbog čega bi Bitku na Grahovcu 13. maja 1858. godine trebalo obilježavati kao državni praznik – Dan crnogorske pobjede.
- Pobjeda na Grahovcu je sublimacija brojnih pobjeda crnogorske vojske nad osvajačima kroz istoriju i kruna slave crnogorskog oružja i hrabrosti. Crna Gora je ovom pobjedom označila period mira i razvoja države koja neće biti samo vojnički logor, već zemlja od prosperiteta i vladavine zakona.Za Crnu Goru je nakon Grahovačke bitke nastupila nova era političke, kulturne i nacionalne emancipacije, kada je svojim snagama izborila mogućnost da se ravnopravno pridruži zajednici evropskih država. Dobici za Crnu Goru i za Crnogorce prilikom vladavine knjaza Danila Petrovića Njegoša postali su i savremeni državotvorni temelj, na kojem se nastavio nadograđivati i afirmisati međunarodni suverenitet zemlje - poručuje Jovović.
Dodaje da je cilj uspostavljanja ovog praznika jačanje kulta državotvornosti i nacionalnog jedinstva Crne Gore, koji treba da bude u funkciji jačanja istorijske svijesti crnogorskih građana.&nbsp;
- Nameće se potreba da se crnogorsko društvo kolektivno podsjeti pregnuća naših predaka i da ovim praznovanjem i simbolički gradimo nacionalno jedinstvo na temeljima koji svjedoče o našoj slavnoj istoriji i tradiciji. Dan crnogorske pobjede će dodatno afirmisati istorijsko pravo crnogorskog naroda na sopstvenu državu stečeno u vjekovnim borbama za slobodu -zaključuje Jovović.&nbsp;

Matica crnogorska: 13. maj obilježavati kao državni praznik - Dan crnogorske pobjede

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Crnogorska javnost, ali ni mještani mojkovačkog sela Štitarica ni pola godine od kada su vandali ošegali i ukrali jarbol sa crnogorskom zastavom ispred crkve na mjesnom groblju do danas nemaju odgovor ko je to i zašto učinio, kao ni ko je i zašto ponovo pokušao da uradi isto nedjelo kada su Štitaričani sjutradan, 3. novembra, postavili novi jarbol sa državnom zastavom Crne Gore, iako su tada osumnjičeni izgrednici privođeni.&nbsp; Skoro tri mjeseca policija je svake noći čuvala jarbol od huligana, a neko vrijeme su im pomagali i mještani.&nbsp; Jarbol sa crnogorskom zastavom grupa Štitaričana postavila je kao odgovor na postupak Crkve Srbije čije svještenstvo i vjernici su početkom oktobra prošle godine na grobljanskoj crkvi postavili jarbol sa srpskom trobojkom, sa četiri S. Na molbu dijela mještana da uklone zastavu, ova vjerska zajednica je ostala gluva, pa su se oni organizovali, skupili novac i kupili metalni jarbol, dugačak 10 metara, koji su 2. novembra postavili u dvorištu crkve i na njemu je zaviorila crnogorska državna zastava. Iste noći do danas neidentifikovani vandali posjekli su i odnijeli jarbol. Već sjutradan postavljen je novi i organizovane su straže da čuvaju zastavu. Samo dvije noći kasnije, između 5. i 6. novembra, jarbol sa crnogorskom zastavom opet se našao na meti huligana, ali je odbranjen, a dvojica od četvorice izgrednika su uhvaćena, dok su dvojica uspjela da umaknu.&nbsp; Crnogorske vlasti i policija od tada ćute o dešavanjima u Štitarici. Portalu ETV nijesu odgovorili iz Uprave policije da li su privedeni i procesuirani vandali i u kojoj je fazi istraga u slučaju posječenog i ukradenog jarbola sa crnogorskom državnom zastavom. Pitali smo ih i kakva je procjena bezbjednosne situacije u ovom selu. Policiji su se obratili i mještani koji su delegirali Dušana Bakovića da od institucija zatraži odgovore o toku istrage, ali su i oni ostali bez odgovora.&nbsp; U dopisu dostavljenom institucijama Baković je tada ukazao na činjenicu da je u grupi koja je pokušala da ošega i ukrade drugi jarbol sa crnogorskom zastavom bio i pripadnik Vojske Crne Gore.&nbsp; Portalu ETV mještani Štitarice kažu da svi u selu znaju ko su četvorica muškaraca koji su pokušali da posijeku drugi jarbol i ističu da je samo jedan iz Štitarice, dok su trojica iz Mojkovca. Mještani su Crkvi Srbije ponudili da, „radi mira u selu“, uklone obije zastave, ali uzalud. U ovoj vjerskoj zajednici tvrde da je trobojka postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom i da je to crkvena zastava. Crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole. Da je nekada složno selo danas opasno podijeljeno upozoreno je i sa Prvomajskog uranka koji je dio mještana organizovao u Štitarici, na kojem se okupilo blizu 300 ljudi, Štitaričana i njihovih gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512060520_36d61c71c9e07a8f7fb1d8296023e4581137294a3201a9c0a2197e8acd5c5b39" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Prvomajski uranak u Štitarici"> <figcaption>Prvomajski uranak u Štitarici</figcaption> </figure>  - Praznik rada je u ovim krajevima uvijek imao poseban značaj, bijaše to vrijeme kada se svom zavičaju vraćahu radnici i školarci koji su veći dio godine provodili van rodnog mjesta. Zadnjeg aprilskog dana bi pošli na obližnje brdo iznad sela i zapalili vatru čiji bi odsjaj najavio prvomajske praznike, dane za druženje, obilaske i za pomalo rada na imanju. Ovo mjesto nazivamo „zborno mjesto“, tu se godinama u predvečerje igrao lijep fudbal, a u ovom Mjesnom domu se organizovale najbolje igranke. Bijaše to vrijeme bez podjela, bez vjera i bez nacija, ni prezimena jedni drugima skoro da ne spominjasmo, bijasmo samo Dragan Lekov, Raka Bajov, Rajko Tofilov, Brano Gilev. Bijaše to vrijeme kada više vjerovasmo Darvinu nego sijačima mržnje i falsifikatorima istorije. Bijaše vrijeme kada se prezirahu srebrnjaci. Bijaše vrijeme sloge, druženja i akcija. Možda bi se ponekad i posvađali, ali sama pomisao na svog, i oca onog drugog, bi svaku svađu prekidala – podsjetio je na neka druga vremena Svetozar Baković, u pozdravnom govoru 1. maja. Štitarica, kako je kazao, poslije oslobođenja od Turaka ubrzano se naseljavala iz Čeva, Morače, Uskoka, Kuča, kolašinskog kraja i drugih mjesta. - Pošto je svo stanovništvo bilo pravoslavno pojavila se želja za izgradnjom pravoslavne bogomolje, a tadašnji crnogorski knjaz Nikola Petrović im to i odobri uz obezbjeđenje novčanih sredstava i zidara Vasa Porobića iz Herceg Novog, a narod je donosio kamen i šegrtovao. Po starom crnogorskom običaju u donošenju kamena iz par kilometara udaljenog Brežđa učestvovalo je svo selo i staro i mlado i muško i žensko, kako bi crkva bila zajednička, crkva narodna. Sve to je u kamen uklesano iznad vrata kao istorijski podsjetnik za sva vremena. Crkva je sagrađena 1896. godine, a osvještana tri godine kasnije od strane mitropolita autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve Mitrofana Bana. Sve do 2015. godine se štitarička crkva svetog Arhangela Mihaila, koju je knjaz posvetio krsnom imenu najbrojnijeg bratstva Rakočević, doseljenog iz Morače, vodila na državu Crnu Goru i opštinu Mojkovac, a poslije, gle čuda, na osnovu aero foto snimka crkvu prepisaše nekom drugom u vlasništvo, a od prošle godine i neku tuđu zastavu staviše ispred nje – podsjetio je Baković na dešavanja u Štitarici nekada i danas. Poručio je negatorima crnogorske države i nacije „da njihov srednjevjekovni mrak nikada neće biti dovoljno jak da zacrni nam Goru Crnu“. - ...sve dok nam preci služe za uzora, a potomci za zora vjekovaće i Crna Gora – poručio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250512060524_cd77d758501f4448fd90eee05c5b5f844cbfe1a977c4c67f1fe3a79fe2a0828f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Štitarica 1. maja"> <figcaption>Štitarica 1. maja</figcaption> </figure>

Tag: policijski-sluzbenici