Tokom jula i avgusta 2025. godine, službenici mješovite patrole Stanice granične policije Rožaje i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali su sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja tzv. šenlučenja na teritoriji Republike Kosovo, u pograničnom području koje gravitira prema ski-centru Hajla-Štedim, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o incidentima u kojima je došlo do pucnjave sa teritorije Kosova u pravcu objekata na crnogorskoj strani u zoni skijalista Hajla-Štedim.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova bilježi incidente i povrede državne granice koji potiču sa teritorije Kosova. O ovim svim slučajevima pisanim putem obavještavalo je Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se navedena pitanja rješavala diplomatskim putem, uz sprovođenje mjera iz nadležnosti MUP-a i Uprave policije - kazao je Šaranović.
On je rekao da je 23. jula 2025. godine, iz pravca teritorije Republike Kosovo, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski-centra Hajla-Štedim.&nbsp;
- Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila. O događaju je blagovremeno obaviještena Granična policija Republike Kosovo, a predmetni incident još uvijek nije rasvijetljen - kazao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, 24. avgusta ove godine je došlo do povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Kosova pucanjem iz vatrenog oružja, kada je sa tri projektila pogođena limena metalna konstrukcija zadnje stanice ski-centra u izgradnji. U momentu incidenta, kako je rekao, patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta.
- Na sastancima graničnih policija Crne Gore i Republike Kosovo, održanim 31. 7. 2025. godine u Prizrenu i 15. 8. 2025. godine u Rožajama, na nivou šefova graničnih policija obje države, sa posebnom pažnjom razmatrani su granični incidenti i povrede državne granice Crne Gore počinjene sa teritorije Kosova. Na tim sastancima dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na održavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima dvije države. U cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala, dogovoreno je i povećanje broja zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu - istakao je Šaranović.
On je istakao da Uprava policije planski intenzivira operativno prisustvo i realizuje patrolne djelatnosti pješačkim i motorizovanim patrolama i osmatranjem iz vazduha u cilju obezbjeđenja stabilnog bezbjednosnog ambijenta duž državne granice Crne Gore.
- Ministarstvo vanjskih poslova je povodom ovih događaja, 17. 9. 2025. godine, uputilo Verbalnu notu Ambasadi Republike Kosovo u Crnoj Gori kojom je ukazano na učestale povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Republike Kosovo i očekivanje da će nadležni organi Republike Kosovo identifikovati i procesuirati počinioce ovog incidenta. Istom notom, MVP je podsjetilo na značaj sprovođenja zaključenih sporazuma: Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi–Kućište i Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, koji su, nakon obostrane ratifikacije, stupili na snagu - naglasio je Šaranović.
Ministar je istakao i da je Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, povodom povreda državne granice u julu i avgustu, formiralo dva predmeta protiv NN učinilaca, zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- Takođe, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama navodi da su Uprava policije i službenici Stanice granične policije Rožaje, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom, kontinuirano uključeni u prikupljanje dokaza, dokumentovanje i nadzor lica osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela koja se odnose na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti. Sve aktivnosti sprovedene su u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore, uz striktno poštovanje procedura vezanih za obezbjeđenje bezbjednosti službenika i građana, kao i očuvanje integriteta i dokaza. Službenici Uprave policije i Tužilaštva redovno izvještavaju nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova o svim preduzetim mjerama i rezultatima, čime se omogućava koordinisana reakcija na granične incidente i povrede državne granice - rekao je Šaranović.
Pored toga, Šaranović kaže da su planirane su dodatne preventivne mjere koje uključuju pojačano prisustvo patrola na graničnim prelazima, motorizovane i pješačke patrole u pograničnom području, te korišćenje nadzornih sistema i dronova za praćenje teritorije u cilju smanjenja rizika od ponovljenih incidenata.
- Svi nadležni organi, uključujući MUP, Upravu policije, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama i Ministarstvo vanjskih poslova, nastavljaju intenzivnu saradnju sa partnerskim organima Republike Kosovo. Koordinacija uključuje redovne sastanke, zajedničke patrole, razmjenu operativnih informacija, kao i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima. Na ovaj način Crna Gora demonstrira posvećenost dosljednoj primjeni zakona, zaštiti državne granice i jačanju bilateralne saradnje sa Republikom Kosovo, uz stalnu implementaciju preventivnih i operativnih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od budućih incidenata. - poručio je Šaranović.
<h2>"Nema imena do kojeg nećemo doći"</h2>
Šarnović je kazao da su službenici Uprave policije, angažovani na suzbijanju i sprečavanju krijumčarenja i distribucije opojnih droga, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba (od kojih su 40 članova OKG), zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
On je rekao da su službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je pronađeno preko 10 tona narkotika.
- U ovom periodu podnijeto je 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 lica, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Broj zapljena opojnih droga u istom periodu iznosi 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komad farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici Uprave policije i dalje učestvuju u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je ukupno pronađeno preko 10 tona narkotika. - kazao je Šaranović odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića.
On je, pored ostalog, istakao hapšenje većeg broja osoba u okviru realizacije predmeta „General” zbog krijumačanjera 2,4 tone kokaina tokom 2020. i 2021. godine, iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i realizaciju akcije „Vessel” usmjerenu na otkrivanje krijumčarenja 509 kilograma iste droge crnogorskim brodom „Budva”, koja je zaplijenjena u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
- Isplivali smo na površinu i pokazali da nema tog imena do kojeg nećemo doći. Svi koji su govorili da sprovoodimo politički veting ili se terete od strane nadležnih organa ili su već u pritvoru - rekao je Šaranović.
Šaranović je rekao da službenici Uprave policije koji su posljednjih 20 godina radili u Odsjeku za borbu protiv droga prednjače u ovim predmetima.
- Ubjedljiva većina policijskih službenika koji su procesuirani u slučajevima organizovanog kriminala su dugogodišnje starješine Odsjeka za borbu protiv droga. Mnogo je imena - od Bugarina, Milovića... - rekao je Šaranović.
<h2>Janović: Pogrešan red poteza</h2>
Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića o zapošljavanju budućih policajaca, uvjerava da Uprava policije obezbjeđuje visok stepen stručnosti i odgovornosti novih službenika, čime se, tvrdi, minimizuje rizik od eventualnih propusta u radu.
Janović je pitao Šaranovića smatra li da budući policijski službenici mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodišnjeg školovanja za samo nekoliko mjeseci?&nbsp;
- Ko će biti odgovoran ukoliko se ispostavi da dio njih ne poznaje dovoljno procedure, vještine ili zakonska ovlaćenja neophodna za vršenje poslova policijskog službenika - pitao je Janović.
Šaranović je u odgovoru naveo da je danas objavljena lista kandidata koji su ušli u finalnu fazu provjera Javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja u Upravi policije.
- Nakon navedenih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, nakon čega slijede Provjera integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata i Provjera znanja, sposobnosti i vještina kandidata - rekao je Šaranović.
Radi se, kako je rekao, o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu. Napomenuo je da će svi kandidati koji budu primljeni u Upravu policije, u okviru ovog posebnog postupka zapošljavanja, proći osnovnu policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom.
- Lica koja zasnuju radni odnos u skladu sa članom 133 Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno u posebnom postupku zapošljavanja, dužna su da u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa završe osnovnu policijsku obuku. Policijski službenici koji su zasnovali radni odnos u Policiji u skladu sa članom 133a ovog zakona zasnivaju radni odnos u zvanju policajac i dužni su da ostanu u radnom odnosu u tom policijskom zvanju najmanje tri godine - kazao je, pored ostalog, Šaranović.
Janović je upozorio na pogrešan redosljed poteza po kojem MUP prvo zapošljava policajce, a nakon toga ih šalje na obuku.
- Mi smo jedina država koja nekom daje ovlašćenja, pa ih onda obučava. Ti ljudi moraju da znaju kako da privedu nekog, kako da barataju oružjem. Oni se nazivaju policajcem, pa će tek onda da vrše obuku. Mislim da je to pogrešno - rekao je Janović, pitajući što se dešava sa policajcem.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Ispred Skupštine Srbije, gdje od jutros Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je jedan od 16 poginulih u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, štrajkuje glađu, stiglo je pojačanje, odnosno policijska brigada za razbijanje demonstracija.
Hrka policiji viče: "Gledajte me u oči, skinite štitove".
Veliki broj ljudi pristigao je ispred Skupštine, odnosno do Ćacilenda, jer ispred same skupštine nije moguće nikome da priđe, i oni u znak podrške uzvikuju: "Dijana" i pogrdno "Vučiću, Šiptare".
Policiji viču: "Idite na Kosovo".
Ne zna se gdje je autobus, kojim je prevoznik Milomir Janićijević dovezao niške studente iz Novog Sada do Ćacilenda. Prvobitno je bilo objavljeno da je autobus kod Bogoslovije, ali, kako su za N1 rekli članovi Zbora Stari grad i bajkeri, koji ga traže, on nije tamo, niti na Novom Beogradu, gdje se nalazi Glavna autobuska stanica.
Ispred Skupštine se nalazi oko 40-ak studenata koji su bili u autobusu, u kojem su zaključane sve njihove stvari.
I Dijana Hrka je preko megafona zamolila da autobus bude otključan, kako bi studenti došli u posjed svojih stvari, javlja reporterka N1.

Portal ETV

Kod Ćacilenda stiglo policijsko pojačanje, Dijana Hrka poručuje: "Gledajte me u oči, skinite štitove"

Blokada zgrade pravosudnih organa u Novom Sadu nastavljena je i 20. avgusta od šest sati, za kada su građani pozvani da se okupe, ali je oko 7.30 policija sklonila blokadu, nakon što se pojavila u opremi za razbijanje demonstracija.
Jedan od policajaca je s megafona rekao okupljenima da se sklone i da prestanu sa narušavanjem javnog reda i mira, te da će u suprotnom morati da djeluju.
Nakon toga policijske snage su počele da potiskuju demonstrante sa ulaza u zgradu, pri čemu su gurali i novinare.
Nakon toga je postavljen kordon tako da zaposleni mogu nesmetano da ulaze na glavni ulaz zgrade, piše Beta.
Sa dvorišne strane zgrade na kapiji je katanac, a policajci su u dvorištu zgrade pravosudnih organa.
I danas je bilo planirano, kao juče, da budu blokirani i sud i tužilaštvo u Novom Sadu do kraja radnog vremena, odnosno do 15.00 časova.
Na blokadu su pozvali studenti u blokadi novosadskih fakulteta i zborovi građana jer traže ukidanje pritvora za sve osobe privedene tokom prethodnih dana.
Tokom blokade 19. avgusta priveden je pokrajinski poslanik Pokreta slobodnih građana Radivoje Jovović i aktivistikinja Pokreta slobodnih građana Isidora Čeleketić.
Osumnjičeni su za ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti i određeno im je policijsko zadržavanje do 48 sati.

Nastavljena blokada u Novom Sadu, policija odgurala demonstrante

Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je, iz raznih razloga, morao služiti ovoj večerašnjoj bruki, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) nakon večerašnjeg protesta na Gorici na kom su policijski službenici u nekoliko navrata upotrijebili biber sprej protiv okupljenih.
Zirojević je poručio da nema povlačenja pred fašizmom.
- Pa ipak, pred fašizmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi! Do slobode - poručio je Zirojević na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Zirojević: Pred fašizmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi

Službenici policije od 1. jula nosiće nove uniforme - između sive i plave boje, neutralne i neupadljive - a koje izgledaju kao obične majice, saznaje ETV.
Nije jasno zbog čega je došlo do ovakve promjene, a pogotovo uzevši u obzir činjenicu da se siva boja u urbanim sredinama - na asfaltu, betonu, pješačkim prelazima, teže primjećuje. Sve ovo, logično, može izazvati konfuziju među građanima - jer postoji mogućnost da se službeno lice u prvi mah neće razlikovati od civilnog.
Upravo to je i zabranjeno Zakonom o unutrašnjim poslovima u čijem članu 51 jasno piše da: „lica koja nijesu policijski službenici ne mogu da nose uniforme koje su istovjetne ili slične uniformama koje nose policijski službenici“.
U tom kontekstu, nije zanemarljiva činjenica da članovi privatnih obezbjeđenje uobičajno nose sive uniforme.
Ta situacija bi mogla da unese dodatnu konfuziju među građanstvom, što, takođe, može uticati na njihovu inicijalnu reakciju na prisustvo službenika, ali i njihov autoritet.

Policajci će od 1. jula nositi neupadljive uniforme između sive i plave boje koje izgledaju kao majice, a Zakon nalaže da se moraju razlikovati od civila

Evropsko javno tužilaštvo sarađuje sa Crnom Gorom i u toku su obuke crnogorskih tužilaca i policijskih službenika, kazala je evropska javna tužiteljka, Laura Koveši. 
 
Ona je za Televiziju Crne Gore pojasnila da je glavna nadležnost tog tužilaštva da istražuje pronevjeru novca Evropske unije (EU). 
 
Koveši je podsjetila da je ugovor o saradnji sa Crnom Gorom potpisan 2022. godine, navodeći da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro. 
 
- Jedan od djelova aranžmana koji smo napravili tiče se obuke i podrške. Već smo počeli da obučavamo tužioce i tamošnje policijske službenike, da razmejenjujemo iskustva i dijelimo ih s njima - kazala je Koveši, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona je istakla da je Kancelarija evropskog javnog tužioca prvo transnacionalno tužilaštvo, čija je glavna nadležnost da istražuje prevare sa novcem EU. 
 
Kao ključ za efikasnu borbu protiv korupcije, Koveši je istakla povjerenje građana, koje se, kako je naglasila, stiče efikasnim i profesionalnim radom. 
 
Prema njenim riječima, Evropsko javno tužilaštvo ima više od 2,6 hiljada istraga svake godine, a prošle godine su naložili sudijama da zaplijene više od dvije milijarde eura. 
 
- Tako da zaista doprinosimo nadoknadi štete - rekla je Koveši. 
 
Ona je naglasila da je povjerenje građana u njihov rad nešto što su postigli godinama. 
 
- A to ne možete dobiti bez ozbiljnosti, bez profesionalnosti, bez hrabrosti - navela je Koveši. 
 
Koveši je postala glavni tužilac u Rumuniji sa 36 godina, a tokom pet godina provedenih na mjestu šefice rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije, poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta. 
 
Kazala je da je građanima bilo veoma teško objasniti kako korupcija utiče na njihove živote. 
 
- Vidimo kako korupcija, posebno sistemska, može uticati na naš svakodnevni život - rekla je Koveši, ukazujući na primjer iz iskustva Kancelarije i slučaj koji se odnosi na nesreću u Tempi u Grčkoj. 
 
Bio je to, kaže, veliki evropski projekat.
- Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju, mogla bi da se izbegne - kazala je Koveši. 
 
Kako je istakla, to je način na koji korupcija ili finansijski kriminal mogu čak i da ubiju. 
 
Kancelarija Evropskog javnog tužioca ima nadležnost u 24 države članice EU, ali i u trećim zemljama, poput Crne Gore, u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.

Koveši: Obuke crnogorskih tužilaca i policijaca u toku

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) sjutra će dostaviti poziv za otklon nedostataka u prijavi kandidatima za Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, a čije su prijave nepotpune ili neuredne.
- U tekstu Obavještenja koje ćemo dostaviti kandidatima navedeni su nedostaci koji njihovu prijavu čine neurednom ili nepotpunom, a zatim precizno navedeno na koji način je svaki od navedenih nedostataka neophodno otkloniti - kazali su u MUP-u.
Ova obavještenja će dostaviti u ponedeljak 24. marta na adresu koju su kandidati naveli u prijavi.
- Kandidati koji dobiju Obavještenje da im je prijava neuredna ili nepotpuna imaju rok od tri dana od dana prijema obavještenja da izvrše dopunu prijave - naglasili su u MUP-u.
Dopuna prijave na Javni poziv može se dostaviti isključivo na arhivu Ministarstva unutrašnjih poslova, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica.
- Arhiva MUP-a će 25, 26. i 27. marta (u utorak, srijedu i četvrtak) zbog prijema dopuna raditi prekovremeno - od sedam ujutru do 19 sati - napomenuli su u MUP-u.
Dopune prijava se, ističu oni, Arhivi MUP-a dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom Dopune prijave za javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije i navedenim imenom i prezimenom kandidata.
- Prijave kandidata koji ne dostave traženu dokumentaciju u navedenom roku smatraće se nepotpunim i neurednim, zbog čega će ti kandidati biti isključeni iz daljeg procesa selekcije - podvukli su u MUP-u.
Po isteku roka za dopunu prijava, Direktorat za normativno-pravne i kadrovske poslove će, nakon uvida u dostavljenu dokumentaciju kojom kandidati dopunjavaju svoje prijave, utvrditi listu kandidata čija je prijava blagovremena, uredna i potpuna.
- Iako je u Obavještenju precizno navedeno na koji način je potrebno otkloniti nedostatke svi kandidati koji imaju dodatna pitanja ili nedoumice oko načina otklanjanja nedostataka i dostavljanja dopune prijave, nakon prijema Obavještenja mogu nam se obratiti putem e-maila: javnipoziv.policija@mup.gov.me ili na brojeve telefona: 020/870-222; 020/870-333 - zaključili su u MUP-u.

MUP: Sjutra kandidatima sa nepotpunim prijavama dostavljamo poziv za dopunu, imaju tri dana da ih dostave

Policajci MUP-a bh. entiteta Republika Srpska naoružani dugim cijevima i jutros stražare ispred Palate RS u Banjaluci.
U centru grada, odmah pored Palate, parkiran je policijski kombi, a nedaleko od njega je i nekoliko policajaca sa puškama, prenosi portal Avaz.
Slični prizori zabilježeni su i 6. marta, kada su kod Palate bili i pripadnici Žandarmerije.
Tužilaštvo BiH sudskoj policiji je izdalo naredbu za privođenje predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića.

Policajci sa dugim cijevima ispred Dodikove rezidencije u Banjaluci

Disciplinski postupci za dio policijskih službenika koji nijesu prošli takozvane bezbjednosne provjere, koje je radila Agencija za nacionalnu bezbjednost, po nalogu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, pokrenuti su prošle sedmice, potvrdilo je Portalu ETV više izvora iz Ministarstva unutrašnjih poslova. - Ove sedmice njima bi trebalo da budu uručena rješenja o suspenziji – rekli su naši sagovornici. Ogorčeni su što su, kako kažu, „strpani u isti koš“ sa saradnicima krimnalaca. - Šaranović i Šćepanović nekih od nas žele da se riješe jer im politički ne odgovaramo i „bezbjednosne smetnje“ su im alibi za otkaze, a nama i našim porodicama vječita uvreda i etiketa – kažu oni. Pisali smo da je disciplinski tužilac ove predmete vratio na dopunu, jer na osnovu dokumenata koji su bili priloženi nije bilo osnova za pokretanje postupka. - Prema našim informacijama, disciplinski tužilac je mjesecima odbijao da pokrene postupke i vraćao im je naše predmete na dopunu. Napravljen je pritisak, neke predmete su dopunili i sve je spremno za hajku. Očekujemo da će ovih dana početi da nam uručuju rješenja o suspenziji – rekli su ranije naši sagovornici. Objavili smo da su rješenja o suspenziji spremna za preostale službenike koji nijesu prošli bezbjednosne provjere sa spiska napravljenog za obavještajni projekat „Značka“, iza kojeg stoje Šaranović i aktuelni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović. Projekat „Značka“ aktivirali su u aprilu prošle godine kada je Šćepanović, tada pomoćnik direktora Uprave policije, zajedno sa Šaranovićem napravio spisak nepodobnih policajaca i dostavio ga rukovodiocima centara bezbjednosti sa izričitim nalogom da se za njih moraju pronaći kompromitujuće informacije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022421028_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022421028_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Interni dokument za obavještajni projekat „Značka“"><figcaption>Interni dokument za obavještajni projekat „Značka“</figcaption></figure>  Od Agencije za nacionalnu bezbjednost zatražena je bezbjednosna provjera za njih, kako bi ih povezali sa kriminalcima, odnosno bezbjednosno interesantnim osobama i onda zbog „bezbjednosnih smetnji“ za rad u policiji ih suspendovali i uručili im otkaze. - Sadašnji v.d. direktora policije Lazar Šćepanović u aprilu je, kao pomoćnik direktora, poslao povjerljivi telegram u kojem je bukvalno tražio da kolege jedni o drugima pišu, dostavljaju informacije. Prethodno je u svakoj stanici policije i odjeljenju bezbjednosti postavio svoje ljude od kojih je tražio da prikupljaju informacije o kolegama i dostavljaju mu ih – ispričali su ranije sagovornici Portala ETV. Rekli su i da je početkom prošle godine Šćepanović „bukvalno pravio pritisak na sve načelnike i rukovodioce da šalju prijedloge da se rade provjere“. - Makar što se tiče sjevera, on je načelnicima dostavio spiskove sa imenima službenika za koje je zahtijevao da mu dostave prijedlog za provjere – tvrde naši izvori. U dokumentu sa oznakom interno, od 11. aprila prošle godine, nazvanom „Obavještajni projekat Značka“, u koji je Portal ETV imao uvid, između ostalog piše da je „fokus navedenog projekata prikupljanje kriminalističko obavještajnih podataka sa ciljem identifikacije službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije koji su interesno povezani sa članovima visokorizičnih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, sprovođenjem kriminalnih aktivnosti kao i onih službenika koji vrše krivična djela sa elementima korupcije“. Ističe se i da je potrebno prikupiti „podatke o uspostavljenim konekcijama službenika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije za kojeg se prikupljaju podaci sa predstavnicima organa za sprovođenje zakona koji mogu uticati na uspješno sprovođenje aktivnosti“. - Ići ćemo na sud. Svjesni smo da će ti procesi trajati godinama, ali mi moramo skinuti ljagu sa naših imena i etikete koje su nam prišili. Oni ne brukaju samo nas, nego i naše porodice, naša plemena. Ovo je sramota. Svi koji su sarađivali sa kriminalcima treba da odgovaraju. Neka podnesu krivične prijave protiv njih. Ali da se prave spiskovi i da se traži da kolege za te policajce moraju dostaviti negativne, kompromitujuće informacije je strašno. Oni su nas osudili prije suđenja. Neki od nas smo dugo u službi i ovo se ne pamti, ni slično da se moglo desiti. Da neko pravi spiskove nepodobnih. Sramota – rekli su ranije sagovornici Portala ETV. Šaranović je počeo da objavljuje i imena suspendovanih službenika – pa je tako saopšteno da je donio odluku o suspenziji Tamare Veljović i Veselina Boškovića zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno, zbog postojanja bezbjednosnih smetnji za dalji rad u smislu člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Veljović je supruga bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. I nekoliko dana ranije saopštio je imena četvorice policajaca koje je suspendovao. Član 162 precizira da „ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“. Kada je počeo sa suspenzijama policajaca zbog bezbjednosnih smetnji, 9. januara, kada je suspendovao njih 19, a potom još četvoricu sjutradan, Šaranović nije objelodanio i njihova imena. Nijesu saopštena ni imena policajaca čije suspenzije je nedavno najavio zbog propusta u „slučaju Balijagić“. Odluka da se objavljuju imena donešena je naknadno.

Kaćuša Krsmanović

Saradnici kriminalaca i politički nepodobni u „istom košu“

Na poziv za zapošljavanje policajaca prijavilo se više od 1200 kandidata, saznaje Televizija Crne Gore.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za prijem 815 policijskih službenika a javni poziv trajao je to 5. februara.
Kako su ranije saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova poziv je dio odlučne vizije tog resora da pojača kapacitete policije, vrati povjerenje i unaprijedi sigurnost svih građana.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ranije je poručio da policija ne traži radnu snagu, već ljude posvećene svojoj državi i spremne da svaki dan služe građanima Crne Gore.

Više od 1.200 prijavljenih na poziv za posao u policiji

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović sa četiri medalje, tri lična rekorda i nagradom za treću najbolju juniorku po IPC bodovima, završila je nastup na šestom &nbsp;Međunarodnom plaraplivačkog festivalu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Odličan nastup imali su i ostali članovi podgoričkog kluba Mako Đurđa Borović (S14) i Ognjen Rončević (S14), koji su postigli &nbsp;značajan napredak, veliki broj ličnih rekorda i visoke plasmane u svojim klasama.
- Dedivanović je u konkurenciji juniorki, u kategoriji S9, sa ličnim rekordom pobijedila na 100 metara leđno, kao drugoplasirana završila je na 100 delfin i &nbsp;50 delfin sa ličnim rekordom. Bila je trećeplasirana na 100 slobodno, a svoj najbolji rezultat isplivala je i na 50 slobodno, što je bilo dovoljno za peto mjesto - precizirano je u saopštenju.
Trener Danijela Bulatović navela je da je Iskra ostvarila nekoliko vrhunskih rezultata, uključujući pobjedu na 100 metara leđno i tri lična rekorda.&nbsp;
- Osvojila je treće mjesto među najboljim juniorkama takmičenja - nagradu koja se dodjeljuje plivačicama sa najvećim zbirom IPC bodova iz četiri discipline u kategoriji Junior - kazala je Bulatović.
Rončević je u konkurenciji juniora, kategoriji S14, bio četvrti na 50 leđno (lični rekord) i 100 leđno, šesti na 200 slobodno, a 11. na 50 i 100 metara (lični rekord).
- Ognjen je zabilježio dva lična rekorda potvrđujući veliki napredak u kontinuitetu - navela je Bulatović.
U istoj kategoriji, u konkurenciji mladih, Borović je bila treća na &nbsp;100 prsno, kao petoplasirana završila je na 50 leđno (lični rekord), 100 leđno (lični rekord) i 50 prsno, dok je uz lični rekord kao šesta završila trku na 50 metara slobodno.
- Đurđa je nastupila izuzetno sigurno, ostvarivši tri lična rekorda i bronzu u disciplini 100 m prsno - rekla je Bulatović.
Ona je naglasila da je u Zagrebu bilo izvanredno takmičenje za malu ekipu plivačkog kluba Mako.
- Plivači su pokazali veliku zrelost, borbenost i pravi takmičarski duh. Ponosna sam na njih što iz svakog starta izvuku maksimum i što se na svakom međunarodnom takmičenju vidi njihov napredak. Zagreb je bio odlična završnica i veliki motiv za naredna takmičenja - zaključila je Bulatović.
Festival u Zagrebu okupio je plivače iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Luksemburga, Norveške, Estonije i Crne Gore.

Dedivanović sa tri lična rekorda do priznanja za treću najbolju juniorku festivala

Londonska policija saopštila je danas da je na aerodromu Hitrou došlo do incidenta u kojem je grupa muškaraca prskala biber sprejom ženu u liftu na parkingu jednog terminala, koju su potom i opljačkali, te povrijedila još 20 osoba koje su zadesile u liftu i okolini.
Do napada je došlo u liftu parkinga Terminala 3, a efekti spreja zahvatili su i druge osobe u liftu i okolini, rekao je policijski komandant Piter Stivens, prenosi Skaj njuz.
Policija je pozvana u 8.11 sati po lokalnom vremenu, a naoružani službenici uhapsili su 31-godišnjeg muškarca pod sumnjom za napad, devet minuta nakon prijave.
On je i dalje u pritvoru, dok istraga i dalje traje sa ciljem pronalaska drugih osumnjičenih. Londonska Hitna pomoć zbrinula je 21 osobu, uključujući i trogodišnju djevojčicu kojoj je pružena pomoć na terenu.
Pet osoba je prebačeno u bolnicu, a njihove povrede nisu opasne po život. Saobraćaj u okolini bio je poremećen, ali je Nacionalna željeznica saopštila da su linije javnog prevoza ponovo otvorene nakon policijske intervencije.
Na terenu su bili i vatrogasci.

Incident na londonskom aerodromu: Poprskali biber sprejom ženu u liftu, pa povrijedili još 20 osoba

Pariski noćni klub Badabum (Badaboum) veoma popularan kod mladih od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", prenijeli su francuski mediji.
Večeri bez alkohola postaju trend u Parizu u noćnim klubova, ali se takve večeri više organizuju nedjeljom poslije podne ili radnim danom kasno poslije podne.
Ovo je prvi da u Parizu subota uveče bude veče skroz bez alkohola u Badabumu.
Veče je organizovao didžej Maksim Miska (Maxime Musqua) koji je rekao da bi večeri bez alkohola trebalo da postanu norma.
Miska je rekao da ne treba čekati ponoć da počne dejstvo alkohola i da posjetioci budu više raspoloženi da igraju, dodajući da se lijepo raspoloženje za zabavu može postići i bez konzumiranja alkohola.
Uprava noćnog kluba je navela da je važno organizovati takve večeri pošto sve više ljudi preispituje svoje navike konzumiranja alkohola. Francuska je poznata po svojim vinima i konjaku.

Diskoteka u Parizu predstavila "klub trijeznih"

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/29/gradjanska-mobilizacija-kao-odgovor-na-institucionalni-deficit/">studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".</a>
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: policajci