Da se ovo što se desilo kod nas, sa namjerom blokade Ustavnog suda, njegovim potčinjavanjem Andriji Mandiću i kompletnoj toj ideološkoj slici, da se to slično desilo u Francuskoj, ja mislim da bi Pariz bio u plamenu. Kod nas svako može da dovede u pitanje crnogorsku nezavisnost, i da sa time prođe nekažnjeno, neosuđeno i sve ostalo. Po mom mišljenju je to nenormalno - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Nije uspio pronaći podatak da su studenti u Crnoj Gori bili, kako kaže, aktivniji, osim perioda tridesetih godina prošlog vijeka i to je generacija koja je bila dio Komunističke partije pa je kroz partijsko djelovanje imalo i političko državno protiv, ističe, diktatorskog režima.
- To je ta generacija koja je iznijela Drugi svjetski rat, kod nas. Osim njih, ja nijesam uspio da nađem generaciju ljudi, koji su na neki ozbiljniji način bili buntovnici unutar Crne Gore, neko ko je htio nešto da mijenja. To je većinom bilo na nekom nižem, manjem nivou, nešto slabije organizovano, ali ništa blizu masovnim studentskim protestima, kakve smo imali priliku da vidimo i juče, i proteklih dana u Srbiji, ili, po nekim ostalim evropskim državama, koje imaju tu tradiciju - rekao je Barović.
Razlog zašto studenti u Crnoj Gori ne reaguju na sličan način, smatra on, jeste mentalitet i poimanje stvari da treba ostati po strani.
- Mislim da je način odgoja glavni krivac što mi nemamo kritičnu masu među studentima. Takav način ponašanja forsira i naš obrazovni sistem, i obrazovanje unutar kuće, i generalno u globalu ostali činioci socijalizacije mladih osoba, koje ne podstiču da se neko buni - poručuje Barović.
Preko hiljadu studenata iz Crne Gore dalo je podršku studentima u Srbiji, podsjeća Barović, dok su sa druge strane, naglašava on, indiferentni na očigledan pokušaj državnog udara i zavođenje diktature u Crnoj Gori.
- Da se ovo što se desilo kod nas, sa namjerom blokade Ustavnog suda, njegovim potčinjavanjem Andriji Mandiću i kompletnoj toj ideološkoj slici, da se to slično desilo u Francuskoj, ja mislim da bi Pariz bio u plamenu. Znamo kako Francuzi brane njihovu demokratiju, jer demokratija je u Francuskoj došla na desetine, desetine, desetine hiljada ubijenih ljudi i stradalih u Francuskoj revoluciji, i Francuzi brane svoju demokratiju na način što ljudima na vlasti pokažu silom, zapravo ih podsjete šta će im se desiti ako odluče da dovedu u pitanje francusku demokratiju. Oni su na ulicama, njihovi protesti su jako nasilni, imamo priliku da vidimo demoliran grad, tuču sa policijom i sve ostalo. Oni na taj način kreiraju jedan privid Francuske revolucije, od prije 250 godina, i šalju poruku vlastima &nbsp;,,ljudi da vas podsjetimo šta se kod nas dešava tiranima”, to i Marseljeza opisuje, njihova himna, šta se dešava tiranima…Kod nas svako može da dovede u pitanje crnogorsku nezavisnost, i da sa time prođe nekažnjeno, neosuđeno i sve ostalo. Po mom mišljenju je to nenormalno - zaključio je Barović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Barović: Preko 1.000 studenata iz Crne Gore podržalo studente u Srbiji, a na pokušaj državnog udara ne reaguju

Odgovarajući na poslaničko pitanje lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića &nbsp;o pokušaju državnog udara 2016. godine, u kojem je on bio jedan od optuženih, premijer Milojko Spajić je rekao da se saosjeća sa njim i svima iz koalicije Za budućnost Crne Gore u periodu kada su bili opozicija.
- To me podsjetilo da je tretman opozicije danas i prije pet godina nebo i zemlja. Ima li neko iz opozicije da se plaši da će biti maltretiran, da ga prati Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), da ga hapse radi nekih banalnosti, da mu majku hapse radi nekih banalnosti? - pitao je Spajić.
Rekao je da se sjeća toga iako je bio u Singapuru u tom periodu.
- Ali se sjećam odlično. Samo uporedite taj podatak. Sad su svi slobodni da kažu što god žele. Živjela sloboda. To nije bio slučaj prije četiri-pet godina. Ljudi su zatvarani i prebijani. Vidjeli smo kako je policija to koristila - rekao je premijer.
On je saopštio da su dobili podatke od Europola ko je iz policije sarađivao sa kriminalnim službama.
- A ti su, takođe, sarađivali i sa određenim političarima iz tadašnje vlasti. To su te perjanice tadašnje vlasti. Ti ljudi su imali direktan kontakt sa najgorim kriminalcima ove države. To je taj trougao koji smo krenuli da oslobađamo. Tužilaštvo je prvo, pa policija, a nadamo se i sudstvo. Bez toga nema ulaska u EU - poručio je Spajić.

Anja Ivanović

Spajić: Od Europola smo dobili podatke ko je iz policije sarađivao sa kriminalnim službama - a ti su imali direktan kontakt i sa određenim političarima

U prosjeku 64 odsto građana Zapadnog Balkana podržava članstvo u Evropskoj uniji, što je najviši nivo zabilježen od 2015. godine, pokazao je novi Balkan barometar koji je u Briselu predstavio Savjet za regionalnu saradnju. S druge strane, rastuće cijene i inflacija ostaju glavna briga za 66 odsto građana.
Balkanski barometar 2025, regionalni pregled percepcije javnosti i preduzeća širom Zapadnog Balkana, pokazuje porast optimizma u vezi sa integracijama u EU, snažnu podršku regionalnoj saradnji i jasna očekivanja ekonomskog napretka, poručio je generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović.
Predstavljajući istraživanje Kapetanović je naglasio i da na pozitivnu percepciju članstva utiče i ohrabrijući stav zemalja članica prema regionu.
Na predstavljanju izvještaja ocijenjeno je i da je dublja regionalna integracija od koristi i za rad preduzeća, uključujući smanjene operativne troškove koji proizilaze iz režima bez rominga i očekivane dobitke od putovanja unutar regiona koristeći samo ličnu kartu.

U prosjeku 64 odsto stanovnika ZB podržava članstvo u EU

Odbornik DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac oglasio se povodom izjave predsjendika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj je uvredljivo govorio o Crnoj Gori.
Podsjetimo, Vučić je govoreći o odnosima sa Hrvatskom kazao kako neće da glumi Crnu Goru.&nbsp;
- Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... Stvarno ne mogu da budem toliko jadan. Predsjednik Jakov Milatović reaguje čak i u vezi otvaranja brze hrane KFC, ali zato kad predsjednik Srbije Vučić ponižava državu Crnu Goru Jakov ne smije da progovori - napisao je Klikovac na <a href="https://x.com/AndrijaKlikovac/status/1999180143705698612" target="_blank">mreži X</a>.&nbsp;
Ćutanje je, kaže, odobravanje.&nbsp;
- O čemu se radi? Od čega postoji strah? - pitao je on.

Klikovac: Dok Vučić ponižava Crnu Goru, Milatović ne smije da progovori

Savjetnica za ljudska prava Ujedinjenih nacija Anet Lanting kazala je da su UN zabrinute zbog tužilačkog progona šest crnogorskih medija. &nbsp;
-Pratimo slučaj i nastavićemo to da radimo – napisala je lanting u odgovoru na Non pejper glavnih urednika šest crnogorskih medija koji su targetirani u Naredbi za sprovođenje istrage da su dio mreže malignog medijskog uticaja koju je formirao biznismen Aleksandar Mijajlović. &nbsp;
Skandaloznim aktom Specijalnog državnog tužilaštva targetirani su Televizija E, Portal ETV, Portal Analitika, M Portal, Portal Standara i Antena M. Glavni urednici medija su informisali međunarodnu javnost Non pejperom da su ,,meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo, dovodeći u kontekst organizovane kriminalne grupe. &nbsp;
Iz Ujedinjenih nacija da su njihova tijela zabilježila ,,progres Crne Gore ali i da su zabrinuti zbog slučaja progona medija”. Zato su i dali preporuke Crnoj Gori u ovom slučaju. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;
 
 
&nbsp;

UN: Pratimo slučaj i zabrinuti smo zbog tužilačkog progona medija

Lokalne organizacije i neformalne grupe mogu napredovati kada prepoznaju sopstvene potrebe i dobiju podršku da ih sprovedu u djelo, jer zajednica koja vjeruje svojoj lokalnoj samoupravi i institucijama stvara ambijent u kojem se izazovi rješavaju zajedno, a ne pojedinačno.
To je poručeno na događaju "Podrška rješenjima koja vode zajednice zadruštvenu koheziju u Baru, Ulcinju, Bijelom Polju, Podgorici i Pljevljima", koji je implementiran kroz program „Zajedno za opšte dobro“. Kroz ovaj programu je u pet crnogorskih opština realizovano petnaest lokalne inicijative koje su doprinijele jačanju društvene kohezije, solidarnosti i aktivnog uključivanja građana u unapređenje svojih zajednica. Događaj je organizovala nevladina organizacija Juventas.
Programski direktor u Juventasu Jovan Bojović je rekao da nas je ovaj projekat podsjetio koliko je društvena kohezija važna za svaku zajednicu.
- Ona se ne stvara sama po sebi gradi se kroz povjerenje, međusobno poštovanje i solidarnost, kroz spremnost da jedni druge čujemo i podržimo - istakao je Bojović.
Bojović je naglasio da zajednica koja vjeruje svojoj lokalnoj samoupravi i institucijama stvara ambijent u kojem se izazovi rješavaju zajedno, a ne pojedinačno.
- Vi ste najbolje osjetili potrebe svoje zajednice i uz podršku programa ‘Zajedno za opšte dobro’ sproveli inicijative koje su dale izuzetne rezultate - zaključio je Bojović.
Projektna menadžerka UNDP-ja Tamara Čirgić je rekla da su tokom protekle dvije godine pokušali da promovišu model unapređenja Društvene kohezije i pilotirali ga u pet opština, navodeći da se nada da će i nakon implementacije ovoga projekta sredinom naredne godine nastaviti taj model da živi.
- Nakon lokalnih dijaloga uslijedile su lokalne povelje, to je bio јedan korak koјim su lokalne samouprave, u koјima smo radili, pokazale da žele da urade nešto sa preporukama građana, da ih pretoče u konkretne mјere, u konkretna dokumenta, u konkretne korake kako bi se neke od tih izazova prevazišlo - rekla je Čirgić.
Ukazala je da su povelјe na skupštinama opština usvojene u opštinama Ulcinj, Bijelo Polјe i Bar, navodeći da su dobili najavu danas, nakon јako inkluzivnog procesa i rada radne grupe, da će biti usvojena i u Glavnom gradu.
- To je bilo ono što su opštine uradile kao reakciju na preporuke koјe smo mi tada dali tokom lokalnog dijaloga - rekla je Čirgić.
Smatra da su lokalne inicijative pokazale da kultura i sport i razni kreativni modeli mogi da budu način na koji unapređujemo društvenu koheziju.
Zamjenica gradonačelnika Glavnog grada Nađa Ljiljanić poručila je da je društvena kohezija ključna za razvoj svakog modernog grada, a navodeći da Podgorica svoje politike gradi na povjerenju i zajedničkom djelovanju sa građanima.
Kako je istakla, Glavni grad vjeruje da najbolje ideje dolaze upravo iz zajednice, zbog čega je snažno podržao projekat „Zajedno za opšte dobro“. 
Podsjetila je da je Glavni grad učestvovao u formiranju resursne grupe, organizovanju lokalnog dijaloga u Podgorici, kao i u radu Laboratorije inovacija kroz koju su već sprovedene tri građanske inicijative.
Navela je da je u nacionalnom dijalogu vođen razgovor o povjerenju i preporukama za buduće djelovanje, dok je izrada Povelje o društvenoj koheziji predstavljala centralni korak, na čijem je radu, kako je rekla, lično koordinirala.
- Nacrt Povelje već je predat Skupštini Glavnog grada i očekujem da će biti usvojen na zadovoljstvo svih građana - kazala je Ljiljanić.
Ukazala je da Povelja obuhvata akcionu orijentaciju sa posebnim fokusom na kulturu, turizam, mlade, obrazovanje, prevenciju nasilja, pristupačnost i bezbjednu saobraćajnu infrastrukturu.
Ljiljanić je naglasila da upravo u tom segmentu očekuje da Povelja doprinese rješavanju saobraćajnih izazova sa kojima se grad suočava.
- Glavni grad već duže radi na jačanju povjerenja i da nova Odluka o mjesnim zajednicama prvi put omogućava građanima da direktno biraju svoje predstavnike - navela je Ljiljanić.
Pojasnila je će savjeti u mjesnim zajednicama imati između pet i sedam članova, u zavisnosti od broja stanovnika.
- S obzirom na to da je Podgorica dobila kandidaturu Evropske prijestonice mladih, zalagaću se da polovina članova budu mladi - dodala je Ljiljanić.
Prema njenim riječima, ovakav model omogućava da se potrebe svakog naselja bolje razumiju i da Glavni grad blagovremeno može da reaguje i unaprijedi životne uslove tamo gdje je to najpotrebnije.
- Pokazujemo da društvena kohezija nije samo koncept, nego konkretan način da unaprijedimo kvalitet života svih sugrađana - zaključila je Ljiljanić.
Projektni koordinator u Juventasu Miloš Milačić je, predstavljajući rezultate projekta rekao da su u pet opština: Podgorici, Baru, Pljevljima, Ulcinju i Bijelom Polju imali veliko zadovoljstvo da sarađuju sa organizacijama i neformalnim grupama koje su dale veliki doprinos realizaciji aktivnosti.
Milačić je istakao da je program okupio širok spektar partnera od udruženja mladih preduzetnika i grupa koje rade na jačanju građanske participacije, do organizacija koje podržavaju ranjive grupe, unapređuju ekološku kulturu, osnažuju žene i stvaraju nove kulturne sadržaje.
Milačić je ukazao je na konkretne rezultate po opštinama od inovativnog e-dnevnika za podršku žrtvama onlajn nasilja u Baru, preko Dana mentalnog zdravlja i speed dating susreta OSI–poslodavci u Bijelom Polju, festivala zajedništva i sportskih aktivnosti u Pljevljima, do učionice na otvorenom, stand-up scena i gastronomskih radionica u Ulcinju.
- U Podgorici su istaknute inicijative za smanjenje generacijskog jaza, unapređenje transparentnosti mjesnih zajednica i upcycling programe. Ove inicijative pokazale su da lokalne zajednice imaju ogromnu kreativnost i kapacitet potrebna im je samo prava prilika da to pokažu - kazao je Milačić.

Društvena kohezija je snažnija kada su građani dio procesa

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.