Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa je nepovrijeđen prilikom napada više osoba na vozilo u kome je bio na jugu zemlje, u vrijeme domorodačkih demonstracija protiv Vlade, objavila je sinoć jedna ministarka.
- Oko 500 ljudi se pojavilo i počelo da gađa kamenjem (predsjedničku povorku vozila) i ima jasnih tragova metaka na predsjedničkom vozilu - rekla je novinarima ministarka za životnu okolinu i energiju Ines Manzano, naglasivši da predsjednik Noboa nije povrijeđen.
Predsjedništvo je na mreži Iks napisalo da je bio "napad", uz video snimak iz unutrašnjosti jednog od vozila u predsjedničkoj pratnji, kada je više projektila udarilo u prozore, a neko unutra je uzviknuo: "sagnite glavu".
Drugi snimci snimljeni spolja pokazuju grupu demonstranata u tradicionalnoj nošnji kako gađaju predsjedničku povorku kamenjem i udaraju štapovima.
Predsjednička vozila napadnuta su dok je putovao u mjesto Kanjar na jugu zemlje.
Konzerativni predsjednik Daniel Noboa je poslije incidenta učestvovao u javnom događaju u gradu Kuenka, gdje je izjavio da je "takva agresija neprihatljiva u novom Ekvadoru".
- Zakon se primjenjuje na sve. Nećemo dozvoliti da nas šačica vandala spriječi da radimo za vas - rekao je okupljenima.
Od 22. septembra vlast Noboa suočena je sa demonstracijama i blokadama puteva u više provincija, na poziv najveće organizacije authohtonih naroda zemlje, kao reakcija na ukidanje subvencije za dizel gorivo čija cijena je porasla sa 1,80 na 2,80 dolara po galonu (3,8 litara).
Bilans tih demonstracija je jedan domorodački demonstrant ubijen iz vatrenog oružja i oko 150 poređanih civila, vojnika i policajaca, oko sto uhapšenih, prema zvaničnim podacima i organizacijama za ljudska prava.
Ministarka Manzano rekla je da je Vlada uložila žalbu zbog "pokušaja ubistva" predsjednika Noboe, koji, kako je rekla, "normalno nastavlja svoje aktivnosti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pucano na kola predsjednika Ekvadora

Američka tajna služba suspendovala je šest zaposlenih zbog propusta na jednom od mitinga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa prošle godine, tokom kojeg je na republikanca izvršen pokušaj atentata.
Tajna služba je u izvještaju objavljenom u četvrtak, nekoliko dana prije nego što će se navršiti godina od pokušaja atentata, ukazala na „operativni neuspjeh“ tokom skupa u Butleru u Pensilvaniji, prenosi BBC.
Nije jasno kada su suspenzije osoblja formalno izdate, a američki mediji različito izvještavaju da li su one već odslužene ili ne.
Suspenzije osoblja su u trajanju od deset do 42 dana.
Identiteti suspendovanog osoblja i njihove uloge na dan napada nijesu objavljeni.

1250x600

1084x550

Tajna služba suspendovala osoblje zbog propusta tokom pokušaja atentata na Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je bio meta neuspjelog atentata, a plan je ovog puta uključivao poljskog vojnog penzionera kojeg je još davno regrutovao Sovjetski Savez - saopštio je šef ukrajinske bezbjednosno-obavještajne službe.
General-pukovnik Vasyl Maljuk, direktor Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), iznio je detalje o planu tokom zatvorenog brifinga za domaće medije, navodeći da su ga zajednički osujetili ukrajinski SBU i poljska bezbjednosna agencija ABW.
Prema Maljukovim riječima, Rusija je angažovala muškarca s ciljem da Zelenskog likvidira na aerodromu Rzeszów-Jasionka u Poljskoj, i to uz pomoć drona s kamerom iz prvog lica ili snajperske puške, prenosi TSN. Kako javlja RBC, osumnjičeni je godinama bio privržen sovjetskoj ideologiji i ostao joj lojalan i decenijama kasnije. Međutim, plan je na vrijeme razotkriven i spriječen, piše Newsweek.
Zelenski je od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. više puta bio meta neuspjelih pokušaja atentata.
Da je bezbjednost Zelenskog bila osigurana danas je u Crnoj Gori izjavio poljski predsjednik Andžej Duda.
- Poljske službe bezbjednosti obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu - rekao je on odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.0345%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ako-zelimo-da-udemo-u-zavrsnu-fazu-pristupanja-eu-do-kraja-2026-moramo-napredovati-brze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U noći s nedjelje na ponedjeljak, ruski dronovi i projektili ubili su najmanje 14 civila i ranili još nekoliko desetina ljudi širom Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti. U Kijevu je poginulo devet osoba, a djelimično se urušila jedna stambena zgrada.
Napadi su se dogodili dok je predsjednik Zelenski boravio u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se privatno sastao s kraljem Čarlsom III.
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija tokom noći lansirala čak 352 drona i mamca, 11 balističkih i 5 krstarećih projektila. Protivvazdušna odbrana je oborila ili omela 339 dronova i 15 projektila prije nego što su stigli do ciljeva.
U odvojenom napadu kasnije tokom dana, ruski balistički projektil uništio je srednju školu u Odeskoj oblasti. Poginula su dva člana školskog osoblja, dok djece nije bilo jer je u toku ljetnji raspust. Zelenski je napad nazvao „potpuno sumanutim“.
Riječ je o novom talasu vazdušnih udara, koji dolaze samo sedmicu dana nakon napada u kojem je u Kijevu poginulo 28 osoba, uključujući 23 žrtve u stambenoj zgradi pogođenoj direktnim projektilom.
Ruska ljetnja ofanziva bez većeg napretka
Moskva pojačava ofanzivu duž linije fronta duge oko hiljadu kilometara, pokušavajući da ostvari prodor u okviru ljetnje vojne kampanje. Ipak, prema procjeni Instituta za proučavanje rata (ISW), ruske snage za sada nisu ostvarile značajniji napredak.
- Ruska vojska se u velikoj mjeri oslanja na loše obučenu pješadiju kako bi napredovala, uprkos ukrajinskoj odbrani zasnovanoj na dronovima - navodi ISW sa sjedištem u Vašingtonu.
Zelenski je izjavio da preliminarni podaci pokazuju kako su u napadu na Kijev korišćene sjevernokorejske rakete. Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran - koji Rusiji isporučuje dronove - opisao je kao „koaliciju ubica“.

Spriječen atentat na Zelenskog

Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp se 5. oktobra vraća u ruralno mjesto u Pensilvaniji gdje je pogođen u pokušaju atentata na mitingu, kada mu je metak okrznuo uvo.
Trampov saveznik Elon Mask, izvršni direktor Tesle i vlasnik mreže Iks (X), prisustvovaće skupu. Biće to prvi put da se Mask pojavio na događaju u Trampovoj kampanji od kada je podržao bivšeg predsjednika, a nakon pokušaja atentata 13. jula.
Tramp je pod pojačanim bezbjednosnim mjerama od tog pokušaja atentata.
Ujutru veliki broj ljudi je čekalo da pristupi mjestu događaja, a mnogi su uzvikivali slogan "Bori se, bori se, bori se" koji je Tramp uzviknuo nekoliko trenutaka nakon što je pogođen 13. jula.
Bio je to prvi od dva pokušaja atentata na Trampa. Naoružani napadač se 15. septembra skrivao na Trampovom terenu za golf u Vest Palm Biču na Floridi, sa planovima da ga ubije, saopštili su tužioci. Njegove planove osujetio je agent američke tajne službe koji je patrolirao terenom.
Republikanski zvaničnici se nadaju da će Trampov povratak na to mjesto stvoriti veću podršku među njegovim tvrdokornim sljedbenicima i povećati izlaznost za njega u Pensilvaniji, državi koju on i njegova demokratska protivnica, potpredsjednica Kamala Haris, vide kao ključnu za pobjedu 5. novembra, prenosi Rojters.
- Vraćam se u Batler jer osjećam da imam obavezu da se vratim Batleru - rekao je Tramp za kablovsku novinsku mrežu Njuznejšn (NewsNation) ranije ove nedjelje.
Trampu će se na skupu pridružiti i njegov potpredsjednički kandidat, senator Džej Di Vens, i porodica vatrogasca Korija Komperatorea, koji je stradao tokom atentata na Trampa.
Pucnjava u Batleru dovela je do ozbiljnih kritika na račun američke tajne službe i ostavke njenog direktora.
Kritičari su izrazili zabrinutost zbog toga što je 20-godišnji osumnjičeni za pokušaj atentata Tomas Metju Kruks, koga su agenti Tajne službe kasnije ubili, uspio da pristupi obližnjem krovu sa direktnim pogledom na mjesto gdje je Tramp govorio.

Tramp ponovo dolazi na mjesto pokušaja atentata u Pensilvaniji

Rajan Vesli Raut, optužen za pokušaj atentata na američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, izjasnio se da nije kriv na suđenju na Floridi.
On se suočava sa ukupno pet optužbi, uključujući pokušaj ubistva, napad na policajca i prekršaje sa vatrenim oružjem, prenosi SiEnEn (CNN).
Tokom kratkog saslušanja Raut je rekao sudiji da razumije suštinu optužbi, ali je odbio da prizna krivicu po svim tačkama.
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Republikanski kandidat za predsjednika SAD kasnije je rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svjedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Muškarac optužen za pokušaj ubistva Trampa se izjasnio da nije kriv

Američki federalni tužilac najavio je da će tražiti da protiv Rajana Ruta, osumnjičenog da je pokušao da ubije Donalda Trampa na njegovom golf terenu, bude podignuta i formalna optužnica za atentat.
Rut, star 58 godina, za sada je formalno optužen samo za nelegalno posjedovanje oružja i nalazi se u zatvoru, bez prava da bude pušten uz kauciju, prenosi Glas Amerike (VOA).
Tužilac Mark Dispoto je rekao da će vlada od velike porote tražiti da optuži Ruta za ozbiljnija krivična djela i da se radi na prikupljanju dokaza protiv njega.
Pronađeno je i pismo koje je on navodno napisao nekoliko mjeseci prije incidenta, u kojem pominje "pokušaj ubistva" republikanskog predsjedničkog kandidata.
U podnesku koji je objavljen pred saslušanje osumnjičenog u sudu u Vest Palm Biču u srijedu, Rut je navodno ostavio pisanu poruku "upućenu svijetu".
- Ovo je bio pokušaj ubistva Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Nudim 150.000 dolara svakome ko je voljan da završi posao - navodi se u pismu dostavljenom sudu.
To pismo je pronađeno u sandučetu i sudu ga je predao neidentifikovani svjedok, a pored su se nalazile municija, metalna cijev i četiri telefona.
Rut je napravio snajpersko gnijezdo u blizini šeste rupe Trampovog golf kluba Vest Palm Bič u pokušaju da ga ubije, rekao je Dispoto, ali je zaustavljen kada je agent američke tajne službe otvorio vatru nakon što je primijetio pušku koja je probijala kroz ogradu.
- Lako bi ga pogodio - rekao je Dispoto o Rutovoj poziciji, i dodao da bi Tramp stigao u to područje otprilike 15 minuta kasnije.
Agent američke Tajne službe uočio je oružje i pucao u Rutovom pravcu, zbog čega je osumnjičeni pobjegao, navodi se u optužnici.
Rut je kasnije uhapšen na autoputu na Floridi. Američki zvaničnici su rekli da nije ispalio metak tokom susreta na golf terenu i da nije imao na nišanu Trampa, koji je bio nekoliko stotina metara dalje.
Tužilaštvo je takođe saopštilo da je prilikom hapšenja, u Rutovom automobilu pronađena lista datuma i mjesta gdje se Tramp pojavljivao u avgustu, septembru i oktobru. Njegov mobilni telefon, prema riječima tužilaštva, lociran je u blizini Trampovog golf terena i vile u Mar-a-Lagu.
Rut je za sada formalno optužen da je kao osuđeni za krivična djela nelegalno posjedovao vatreno oružje, i za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem.
Vlasti još nisu otkrile motiv, za koji je FBI rekao da se istražuje kao očigledan pokušaj ubistva Trampa uoči predsjedničkih izbora 5. novembra.
To se dogodilo otprilike dva mjeseca nakon što je drugi naoružani napadač ranio Trampa u uho tokom predizbornog mitinga u Batleru u Pensilvaniji. Tajna služba je upucala tog napadača i ubila ga.
Rajan Rut, ugovarač krovnih radova koji je nedavno živio na Havajima, bio je poznat policiji. Zalagao se za slobodu Ukrajine i htio da regrutuje Afganistance da se bore protiv ruske invazije.
U knjizi koju je sam objavio 2023. godine, Rut je napisao da Iran "treba da ubije Trampa" zbog povlačenja Sjedinjenih Država iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Teheranom tokom Trampovog mandata.
U decembru 2002. godine, Rut je osuđen u Sjevernoj Karolini za posjedovanje oružja za masovnu pucnjavu. On je takođe osuđen za posjedovanje ukradene robe 2010. godine, prema sudskim spisima.
Podaci zabilježeni u mobilnom telefonu pokazali su da je Rut možda čekao u tom području skoro 12 sati - od oko 2 sata ujutro do oko 1:30 popodne - kada je uočen pištolj, navodi se u krivičnoj prijavi.
Istražitelji su na terenu pronašli napunjenu pušku sa optičkim nišanom, digitalni fotoaparat i plastičnu kesu sa hranom, navodi se u prijavi.

Tužilac traži da osumnjičeni za atentat na Trumpa bude i formalno optužen za to

Muškarac koji je u nedjelju uhapšen pod sumnjom da je htio da izvrši atentat na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u ponedjeljak je prvi put izveden pred sud. Rajan Vesli Rut, 58-godišnjak sa Havaja, optužen je u dvije tačke za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.
Tužilac u federalnom sudu u Vest Palm Biču na Floridi predočio je Rutu da je optužen za nelegalno posjedovanje oružja jer je ranije osuđivan za krivična djela, i za to što je kod sebe imao oružje sa serijskim brojem koji ne može da se prati.
Rutu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice i još pet godina po drugoj tački.
Protiv Ruta će vjerovatno biti podignute i druge oputžbe, ali za sada ove dvije tačke omogućavaju vlastima da ga drže u pritvoru dok se istraga nastavlja, piše Glas Amerike.
Ročište o određivanju kaucije zakazano je za 23. septembar.
<blockquote>Prema navodima iz optužnice, podaci sa mobilnog telefona pokazuju da je Rut proveo više od 11 sati blizu Trampovog terena za golf prije nego što su ga spazili agenti Tajne službe, piše Rojters. Njegov mobilni telefon je lociran na tom području od 2 sata ujutro do 13.30 popodne u nedjelju 15. septembra.</blockquote>
Tokom sudskog pretresa, Rut je dao rutinske informacije o zaposlenju i prihodima. Tihim glasom rekao je da je zaposlen i da zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno i da nema ušteđevinu.
Kaže da nije vlasnik nekretnina i da na Havajima posjeduje dva kamiona u vrijednosti oko 1.000 dolara.
Takođe je rekao da ima 25-godišnjeg sina kojeg ponekad finansijski pomaže.
On ima najmanje dvije presude u Sjevernoj Karolini, navodi se u optužnici. Prvo je 2002. godine osuđen na uslovnu kaznu zbog posjedovanja mitraljeza, koji je zabranjen u SAD. Tada je bježao od policije jer nije stao na crveno svjetlo i zabarikadirao se na tavanu prije nego što je uhapšen. Potom je 2010. osuđen zbog posjedovanja ukradenog oružja.
Rut je uhapšen u nedjelju u Vest Palm Biču zbog navodnog atentata na Donalda Trampa, kako je to definisao FBI.
Lokalne vlasti su saopštile da su agenti američke tajne službe koji su štitili Trampa pucali na čovjeka koji je uperio automatsku pušku dok je Tramp igrao golf na jednom od svojih terena na Floridi u Vest Palm Biču.
Jedan od agenata je vidio automatsku pušku čiji je vrh virio iz žbuna blizu golf terena, pa je uslijedila pucnjava na osumnjičenog. Rut je onda bacio svoju pušku, dva ranca i druge predmete i pobjegao u crnom sportskom automobilu.
Jedan očevidac je uspio da fotografiše automobil i registarske tablice, saopštio je lokalni šerif. Organizovana je brza potjera i osumnjičeni je uhapšen u susjednom okrugu.
Tramp se u nedjelju, nedugo poslije incidenta, oglasio da je dobro i da nije povrijeđen.
U ponedjeljak je za atentat okrivio predsjednika Džoa Bajdena i njegovu demokratsku rivalku Kamalu Haris. Tvrdio je da je osumnjičeni bio podstankut „veoma zapaljivom retorikom“, iako njegov motiv još nije poznat.
- Njihova retorika je uzrokovala da pucaju na mene, a ja sam jedini koji će spasiti ovu zemlju. Oni su ti koji zemlju uništavaju, spolja i iznutra - rekao je Tramp.
Tajnoj službi, koja obezbjeđuje predsjedničke kandidate, „potrebna je dodatna pomoć“ što podrazumijeva i eventualno veći broj ljudi, rekao je predsjednik SAD Džo Bajden i dodao: „Hvala Bogu da je predsjednik dobro“.
Trampova demokratska protivkandidatkinja Kamala Haris je na Eksu napisala da „u Americi nema mjesta za nasilje“.
Ovo je drugi pokušaj atentata na bivšeg predsjednika. Prvi put na njega je pucao Tomas Metju Kruks na mitingu u Batleru, Pensilvaniji, 13. jula. Metak je tada okrznuo Trampa po desnom uhu, a napadača je ubrzo pošto je ispalio hice, ubila Tajna služba. Motiv tog atentata i dalje nije poznat.
Incident u nedjelju ponovo je pokrenuo pitanje bezbjednosti republikanskog kandiata za predsjedničke izbore.
Tajna služba je već bila u fokusu javnosti nakon prethodnog atentata na Trampa, što je dovelo i do ostavke direktorke te agencije. Trampovo obezbjeđenje je potom pojačano, ali se opet postavlja pitanje kako je osumnjičeni za pokušaj napada mogao da mu priđe tako blizu.
Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, koji je ranije formirao dvostranačku radnu grupu koja istražuje prvi atentat na Trampa, rekao je da Kongres treba da istraži i posljednji incident.
- Neko treba da odgovara. Moramo insistirati na tome da svi rade svoj posao - rekao je Džonson za Foks njuz.
Vtšilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou otputovao je na Floridu, prenose mediji.
Rou je preuzeo dužnost poslije ostavke direktorke Kimberli Čitl u julu, nakon prvog atentata, i u Kongresu u julu izjavio da ga je „sramota“ zbog propusta tokom tog napada.

Osumnjičeni za pokušaj atentata na Trampa proveo skoro 12 sati na njegovom golf terenu

Danilovgrad svojim primjerom pokazuje kako se istrajnim radom, posvećenim rukovođenjem i zajedničkim angažmanom može graditi stabilna i perspektivna zajednica - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković čestitajući Dan te opštine.
On je naglasio da želi da Danilovgrad nastavi da bude mjesto u kojem se njeguje duh zajedništva, solidarnosti i međusobnog uvažavanja, te dodao da je taj grad kroz decenije izrastao u sredinu u kojoj se skladno prepliću tradicija, vrijedni ljudi i jasna vizija razvoja.
- Neka ovaj svečani dan bude inspiracija za nove uspjehe, jačanje infrastrukture, podsticanje privrede i dalji napredak kulture i javnih servisa - istakao je Nurković.

Nurković: Danilovgrad pokazuje kako se može graditi stabilna i perspektivna zajednica

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa papom blizu Rima dok je nastavljao da okuplja evropsku podršku za Ukrajinu, istovremeno odolijevajući pritiscima SAD-a da pristane na bolan kompromis sa Rusijom.
Ukrajinski predsjednik sastao se rano danas sa papom Leom XIV u Kastel Gandolfu, papinskoj rezidenciji izvan Rima, a kasnije će imati razgovore i sa premijerkom Đorđijom Meloni.
Vatikan je saopštio da je Leo „ponovio potrebu za nastavkom dijaloga i izrazio hitnu želju da trenutne diplomatske inicijative donesu pravedan i trajan mir“.
Sveta Stolica je pokušala da ostane neutralna u ratu, nudeći solidarnost i pomoć, kako naziva, „mučenim“ ljudima Ukrajine.
Leo se sada tri puta sastao sa Zelenskim i najmanje jednom je telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Američki papa pozvao je na prekid vatre i posebno je apelovao na Rusiju da učini poteze koji bi doprinijeli miru.

Papa se sastao sa Zelenskim: Dijalogom do pravednog i trajnog mira

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Janičić: Nikada me Lazović nije pozvao da mi kaže da nekoga ne procesuiramo, o našem radu najbolje govore rezultati

Crnom Gorom vlada staljinistička oligarhija. Staljinistička po metodologiji, ne po ideologiji - izuzmemo li njihovu patološku rusofiliju. Ideološki je ta oligarhija antizapadna, anticrnogorska, velikosrpska. I to vide svi, čak i naši "zapadni saveznici".
Ne vide samo oni koji se kunu u Crnu Goru a glasaju URU, Demokrate, PES i ostale mućkalice iz retorti BIA, oni koji tu staljinističku oligarhiju drže na vlasti jer nema u Crnoj Gori još uvijek više od 50% četnika. Ta se praznina koja velikosrbima fali da u potpunosti pokore Crnu Goru popunjava glasovima onih koji radije no vlastitim očima vjeruju šarenim lažama o boljem standardu i veljim brdima. Ako pak nije riječ o zavedenima s pravom glasa, onda je još grđe.
Jer kako doživjeti one koji još uvijek vjeruju u pomiriteljsku misiju propagatora četničkoga pokreta, što svako malo uzdišu nad navodnim civilnim žrtvama partizanskoga terora koje leže neopojane u neznanim grobovima umjesto da im se digne spomenik s kokardom kao tradicionalnim simbolom crnogorske oslobodilačke borbe ili barem spomen ploča poput one najavljene što će kroz zagrljaj Amfilohija i Halita Đečevića svjedočiti kako je divno bilo u Crnoj Gori s početka 90-ih i sl.
Jedan lokalni lupež (ili kako bi se to tradicijski reklo - kokošar) nagrađen je najvišom državnom nagradom za knjigu koju je prošvercovao. Oni što se ne uklapaju u Garašaninov ram za Crnu Goru mirno su protestovali protiv toga gnusnoga čina iza kojega je stalo Ministarstvo kulture. Isprskani biber sprejom direktno u oči, od čega neki posljedice trpe i danas - nakon pola godine, ti isti su procesuirani kao krivci. Procesuirani od iste političke strukture u čijim je rukama i policija i kultura. To je ista ona policija koja je obezbjeđivala ne na pravdu boga napadnute turske državljane no horde koje su burdikovale Podgoricom s antiturskim i anticivilizacijskim parolama. To je policija partije koja vodi ogavnu hajku protiv CDNK, najreferentnije književne udruge u Crnoj Gori. To je policija partije koja kao izgrednicu tretira Aidu Petrović koja duže od tri decenije vodi svoju borbu za bolje društvo dok moralnim i naučnim propalicama dijeli najprestižnije društvene nagrade.
Glasajte, dakle, za Demokrate, za PES, za Ervina Ibrahimovića, za Nikolu Camaja i Nika Đeljošaja. Glasajte za biber sprej u oči, za Bećira Vukovića kao istaknutoga kulturnog stvaraoca, za kapelu Aleksandra Karađorđevića, glasajte za biste narodnih heroja na smetlištu poput onoga postamenta Mahmuta Lekića u Tuzima, glasajte za novo vašarište na Rumiji, glasajte za novinarstvo po mjeri Emila Labudovića i Perice Đakovića, glasajte za kulturu po mjeri Dragana Koprivice, za patriotizam po mjeri Matije Bećkovića, glasajte za nacionalističke torove i čobane. Samo nemojte poslije opet pričati kao ono poslije referenduma da ste mislili da Dubrovčani pale gume. Nemojte nam lagati da ste bili liberali.

Samo nas nemojte opet lagati da ste bili liberali

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Tag: pokusaj-atentata