Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa je nepovrijeđen prilikom napada više osoba na vozilo u kome je bio na jugu zemlje, u vrijeme domorodačkih demonstracija protiv Vlade, objavila je sinoć jedna ministarka.
- Oko 500 ljudi se pojavilo i počelo da gađa kamenjem (predsjedničku povorku vozila) i ima jasnih tragova metaka na predsjedničkom vozilu - rekla je novinarima ministarka za životnu okolinu i energiju Ines Manzano, naglasivši da predsjednik Noboa nije povrijeđen.
Predsjedništvo je na mreži Iks napisalo da je bio "napad", uz video snimak iz unutrašnjosti jednog od vozila u predsjedničkoj pratnji, kada je više projektila udarilo u prozore, a neko unutra je uzviknuo: "sagnite glavu".
Drugi snimci snimljeni spolja pokazuju grupu demonstranata u tradicionalnoj nošnji kako gađaju predsjedničku povorku kamenjem i udaraju štapovima.
Predsjednička vozila napadnuta su dok je putovao u mjesto Kanjar na jugu zemlje.
Konzerativni predsjednik Daniel Noboa je poslije incidenta učestvovao u javnom događaju u gradu Kuenka, gdje je izjavio da je "takva agresija neprihatljiva u novom Ekvadoru".
- Zakon se primjenjuje na sve. Nećemo dozvoliti da nas šačica vandala spriječi da radimo za vas - rekao je okupljenima.
Od 22. septembra vlast Noboa suočena je sa demonstracijama i blokadama puteva u više provincija, na poziv najveće organizacije authohtonih naroda zemlje, kao reakcija na ukidanje subvencije za dizel gorivo čija cijena je porasla sa 1,80 na 2,80 dolara po galonu (3,8 litara).
Bilans tih demonstracija je jedan domorodački demonstrant ubijen iz vatrenog oružja i oko 150 poređanih civila, vojnika i policajaca, oko sto uhapšenih, prema zvaničnim podacima i organizacijama za ljudska prava.
Ministarka Manzano rekla je da je Vlada uložila žalbu zbog "pokušaja ubistva" predsjednika Noboe, koji, kako je rekla, "normalno nastavlja svoje aktivnosti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pucano na kola predsjednika Ekvadora

Američka tajna služba suspendovala je šest zaposlenih zbog propusta na jednom od mitinga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa prošle godine, tokom kojeg je na republikanca izvršen pokušaj atentata.
Tajna služba je u izvještaju objavljenom u četvrtak, nekoliko dana prije nego što će se navršiti godina od pokušaja atentata, ukazala na „operativni neuspjeh“ tokom skupa u Butleru u Pensilvaniji, prenosi BBC.
Nije jasno kada su suspenzije osoblja formalno izdate, a američki mediji različito izvještavaju da li su one već odslužene ili ne.
Suspenzije osoblja su u trajanju od deset do 42 dana.
Identiteti suspendovanog osoblja i njihove uloge na dan napada nijesu objavljeni.

1250x600

1084x550

Tajna služba suspendovala osoblje zbog propusta tokom pokušaja atentata na Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je bio meta neuspjelog atentata, a plan je ovog puta uključivao poljskog vojnog penzionera kojeg je još davno regrutovao Sovjetski Savez - saopštio je šef ukrajinske bezbjednosno-obavještajne službe.
General-pukovnik Vasyl Maljuk, direktor Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), iznio je detalje o planu tokom zatvorenog brifinga za domaće medije, navodeći da su ga zajednički osujetili ukrajinski SBU i poljska bezbjednosna agencija ABW.
Prema Maljukovim riječima, Rusija je angažovala muškarca s ciljem da Zelenskog likvidira na aerodromu Rzeszów-Jasionka u Poljskoj, i to uz pomoć drona s kamerom iz prvog lica ili snajperske puške, prenosi TSN. Kako javlja RBC, osumnjičeni je godinama bio privržen sovjetskoj ideologiji i ostao joj lojalan i decenijama kasnije. Međutim, plan je na vrijeme razotkriven i spriječen, piše Newsweek.
Zelenski je od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. više puta bio meta neuspjelih pokušaja atentata.
Da je bezbjednost Zelenskog bila osigurana danas je u Crnoj Gori izjavio poljski predsjednik Andžej Duda.
- Poljske službe bezbjednosti obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu - rekao je on odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.0345%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ako-zelimo-da-udemo-u-zavrsnu-fazu-pristupanja-eu-do-kraja-2026-moramo-napredovati-brze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U noći s nedjelje na ponedjeljak, ruski dronovi i projektili ubili su najmanje 14 civila i ranili još nekoliko desetina ljudi širom Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti. U Kijevu je poginulo devet osoba, a djelimično se urušila jedna stambena zgrada.
Napadi su se dogodili dok je predsjednik Zelenski boravio u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se privatno sastao s kraljem Čarlsom III.
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija tokom noći lansirala čak 352 drona i mamca, 11 balističkih i 5 krstarećih projektila. Protivvazdušna odbrana je oborila ili omela 339 dronova i 15 projektila prije nego što su stigli do ciljeva.
U odvojenom napadu kasnije tokom dana, ruski balistički projektil uništio je srednju školu u Odeskoj oblasti. Poginula su dva člana školskog osoblja, dok djece nije bilo jer je u toku ljetnji raspust. Zelenski je napad nazvao „potpuno sumanutim“.
Riječ je o novom talasu vazdušnih udara, koji dolaze samo sedmicu dana nakon napada u kojem je u Kijevu poginulo 28 osoba, uključujući 23 žrtve u stambenoj zgradi pogođenoj direktnim projektilom.
Ruska ljetnja ofanziva bez većeg napretka
Moskva pojačava ofanzivu duž linije fronta duge oko hiljadu kilometara, pokušavajući da ostvari prodor u okviru ljetnje vojne kampanje. Ipak, prema procjeni Instituta za proučavanje rata (ISW), ruske snage za sada nisu ostvarile značajniji napredak.
- Ruska vojska se u velikoj mjeri oslanja na loše obučenu pješadiju kako bi napredovala, uprkos ukrajinskoj odbrani zasnovanoj na dronovima - navodi ISW sa sjedištem u Vašingtonu.
Zelenski je izjavio da preliminarni podaci pokazuju kako su u napadu na Kijev korišćene sjevernokorejske rakete. Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran - koji Rusiji isporučuje dronove - opisao je kao „koaliciju ubica“.

Spriječen atentat na Zelenskog

Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp se 5. oktobra vraća u ruralno mjesto u Pensilvaniji gdje je pogođen u pokušaju atentata na mitingu, kada mu je metak okrznuo uvo.
Trampov saveznik Elon Mask, izvršni direktor Tesle i vlasnik mreže Iks (X), prisustvovaće skupu. Biće to prvi put da se Mask pojavio na događaju u Trampovoj kampanji od kada je podržao bivšeg predsjednika, a nakon pokušaja atentata 13. jula.
Tramp je pod pojačanim bezbjednosnim mjerama od tog pokušaja atentata.
Ujutru veliki broj ljudi je čekalo da pristupi mjestu događaja, a mnogi su uzvikivali slogan "Bori se, bori se, bori se" koji je Tramp uzviknuo nekoliko trenutaka nakon što je pogođen 13. jula.
Bio je to prvi od dva pokušaja atentata na Trampa. Naoružani napadač se 15. septembra skrivao na Trampovom terenu za golf u Vest Palm Biču na Floridi, sa planovima da ga ubije, saopštili su tužioci. Njegove planove osujetio je agent američke tajne službe koji je patrolirao terenom.
Republikanski zvaničnici se nadaju da će Trampov povratak na to mjesto stvoriti veću podršku među njegovim tvrdokornim sljedbenicima i povećati izlaznost za njega u Pensilvaniji, državi koju on i njegova demokratska protivnica, potpredsjednica Kamala Haris, vide kao ključnu za pobjedu 5. novembra, prenosi Rojters.
- Vraćam se u Batler jer osjećam da imam obavezu da se vratim Batleru - rekao je Tramp za kablovsku novinsku mrežu Njuznejšn (NewsNation) ranije ove nedjelje.
Trampu će se na skupu pridružiti i njegov potpredsjednički kandidat, senator Džej Di Vens, i porodica vatrogasca Korija Komperatorea, koji je stradao tokom atentata na Trampa.
Pucnjava u Batleru dovela je do ozbiljnih kritika na račun američke tajne službe i ostavke njenog direktora.
Kritičari su izrazili zabrinutost zbog toga što je 20-godišnji osumnjičeni za pokušaj atentata Tomas Metju Kruks, koga su agenti Tajne službe kasnije ubili, uspio da pristupi obližnjem krovu sa direktnim pogledom na mjesto gdje je Tramp govorio.

Tramp ponovo dolazi na mjesto pokušaja atentata u Pensilvaniji

Rajan Vesli Raut, optužen za pokušaj atentata na američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, izjasnio se da nije kriv na suđenju na Floridi.
On se suočava sa ukupno pet optužbi, uključujući pokušaj ubistva, napad na policajca i prekršaje sa vatrenim oružjem, prenosi SiEnEn (CNN).
Tokom kratkog saslušanja Raut je rekao sudiji da razumije suštinu optužbi, ali je odbio da prizna krivicu po svim tačkama.
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Republikanski kandidat za predsjednika SAD kasnije je rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svjedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Muškarac optužen za pokušaj ubistva Trampa se izjasnio da nije kriv

Američki federalni tužilac najavio je da će tražiti da protiv Rajana Ruta, osumnjičenog da je pokušao da ubije Donalda Trampa na njegovom golf terenu, bude podignuta i formalna optužnica za atentat.
Rut, star 58 godina, za sada je formalno optužen samo za nelegalno posjedovanje oružja i nalazi se u zatvoru, bez prava da bude pušten uz kauciju, prenosi Glas Amerike (VOA).
Tužilac Mark Dispoto je rekao da će vlada od velike porote tražiti da optuži Ruta za ozbiljnija krivična djela i da se radi na prikupljanju dokaza protiv njega.
Pronađeno je i pismo koje je on navodno napisao nekoliko mjeseci prije incidenta, u kojem pominje "pokušaj ubistva" republikanskog predsjedničkog kandidata.
U podnesku koji je objavljen pred saslušanje osumnjičenog u sudu u Vest Palm Biču u srijedu, Rut je navodno ostavio pisanu poruku "upućenu svijetu".
- Ovo je bio pokušaj ubistva Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Nudim 150.000 dolara svakome ko je voljan da završi posao - navodi se u pismu dostavljenom sudu.
To pismo je pronađeno u sandučetu i sudu ga je predao neidentifikovani svjedok, a pored su se nalazile municija, metalna cijev i četiri telefona.
Rut je napravio snajpersko gnijezdo u blizini šeste rupe Trampovog golf kluba Vest Palm Bič u pokušaju da ga ubije, rekao je Dispoto, ali je zaustavljen kada je agent američke tajne službe otvorio vatru nakon što je primijetio pušku koja je probijala kroz ogradu.
- Lako bi ga pogodio - rekao je Dispoto o Rutovoj poziciji, i dodao da bi Tramp stigao u to područje otprilike 15 minuta kasnije.
Agent američke Tajne službe uočio je oružje i pucao u Rutovom pravcu, zbog čega je osumnjičeni pobjegao, navodi se u optužnici.
Rut je kasnije uhapšen na autoputu na Floridi. Američki zvaničnici su rekli da nije ispalio metak tokom susreta na golf terenu i da nije imao na nišanu Trampa, koji je bio nekoliko stotina metara dalje.
Tužilaštvo je takođe saopštilo da je prilikom hapšenja, u Rutovom automobilu pronađena lista datuma i mjesta gdje se Tramp pojavljivao u avgustu, septembru i oktobru. Njegov mobilni telefon, prema riječima tužilaštva, lociran je u blizini Trampovog golf terena i vile u Mar-a-Lagu.
Rut je za sada formalno optužen da je kao osuđeni za krivična djela nelegalno posjedovao vatreno oružje, i za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem.
Vlasti još nisu otkrile motiv, za koji je FBI rekao da se istražuje kao očigledan pokušaj ubistva Trampa uoči predsjedničkih izbora 5. novembra.
To se dogodilo otprilike dva mjeseca nakon što je drugi naoružani napadač ranio Trampa u uho tokom predizbornog mitinga u Batleru u Pensilvaniji. Tajna služba je upucala tog napadača i ubila ga.
Rajan Rut, ugovarač krovnih radova koji je nedavno živio na Havajima, bio je poznat policiji. Zalagao se za slobodu Ukrajine i htio da regrutuje Afganistance da se bore protiv ruske invazije.
U knjizi koju je sam objavio 2023. godine, Rut je napisao da Iran "treba da ubije Trampa" zbog povlačenja Sjedinjenih Država iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Teheranom tokom Trampovog mandata.
U decembru 2002. godine, Rut je osuđen u Sjevernoj Karolini za posjedovanje oružja za masovnu pucnjavu. On je takođe osuđen za posjedovanje ukradene robe 2010. godine, prema sudskim spisima.
Podaci zabilježeni u mobilnom telefonu pokazali su da je Rut možda čekao u tom području skoro 12 sati - od oko 2 sata ujutro do oko 1:30 popodne - kada je uočen pištolj, navodi se u krivičnoj prijavi.
Istražitelji su na terenu pronašli napunjenu pušku sa optičkim nišanom, digitalni fotoaparat i plastičnu kesu sa hranom, navodi se u prijavi.

Tužilac traži da osumnjičeni za atentat na Trumpa bude i formalno optužen za to

Muškarac koji je u nedjelju uhapšen pod sumnjom da je htio da izvrši atentat na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u ponedjeljak je prvi put izveden pred sud. Rajan Vesli Rut, 58-godišnjak sa Havaja, optužen je u dvije tačke za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.
Tužilac u federalnom sudu u Vest Palm Biču na Floridi predočio je Rutu da je optužen za nelegalno posjedovanje oružja jer je ranije osuđivan za krivična djela, i za to što je kod sebe imao oružje sa serijskim brojem koji ne može da se prati.
Rutu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice i još pet godina po drugoj tački.
Protiv Ruta će vjerovatno biti podignute i druge oputžbe, ali za sada ove dvije tačke omogućavaju vlastima da ga drže u pritvoru dok se istraga nastavlja, piše Glas Amerike.
Ročište o određivanju kaucije zakazano je za 23. septembar.
<blockquote>Prema navodima iz optužnice, podaci sa mobilnog telefona pokazuju da je Rut proveo više od 11 sati blizu Trampovog terena za golf prije nego što su ga spazili agenti Tajne službe, piše Rojters. Njegov mobilni telefon je lociran na tom području od 2 sata ujutro do 13.30 popodne u nedjelju 15. septembra.</blockquote>
Tokom sudskog pretresa, Rut je dao rutinske informacije o zaposlenju i prihodima. Tihim glasom rekao je da je zaposlen i da zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno i da nema ušteđevinu.
Kaže da nije vlasnik nekretnina i da na Havajima posjeduje dva kamiona u vrijednosti oko 1.000 dolara.
Takođe je rekao da ima 25-godišnjeg sina kojeg ponekad finansijski pomaže.
On ima najmanje dvije presude u Sjevernoj Karolini, navodi se u optužnici. Prvo je 2002. godine osuđen na uslovnu kaznu zbog posjedovanja mitraljeza, koji je zabranjen u SAD. Tada je bježao od policije jer nije stao na crveno svjetlo i zabarikadirao se na tavanu prije nego što je uhapšen. Potom je 2010. osuđen zbog posjedovanja ukradenog oružja.
Rut je uhapšen u nedjelju u Vest Palm Biču zbog navodnog atentata na Donalda Trampa, kako je to definisao FBI.
Lokalne vlasti su saopštile da su agenti američke tajne službe koji su štitili Trampa pucali na čovjeka koji je uperio automatsku pušku dok je Tramp igrao golf na jednom od svojih terena na Floridi u Vest Palm Biču.
Jedan od agenata je vidio automatsku pušku čiji je vrh virio iz žbuna blizu golf terena, pa je uslijedila pucnjava na osumnjičenog. Rut je onda bacio svoju pušku, dva ranca i druge predmete i pobjegao u crnom sportskom automobilu.
Jedan očevidac je uspio da fotografiše automobil i registarske tablice, saopštio je lokalni šerif. Organizovana je brza potjera i osumnjičeni je uhapšen u susjednom okrugu.
Tramp se u nedjelju, nedugo poslije incidenta, oglasio da je dobro i da nije povrijeđen.
U ponedjeljak je za atentat okrivio predsjednika Džoa Bajdena i njegovu demokratsku rivalku Kamalu Haris. Tvrdio je da je osumnjičeni bio podstankut „veoma zapaljivom retorikom“, iako njegov motiv još nije poznat.
- Njihova retorika je uzrokovala da pucaju na mene, a ja sam jedini koji će spasiti ovu zemlju. Oni su ti koji zemlju uništavaju, spolja i iznutra - rekao je Tramp.
Tajnoj službi, koja obezbjeđuje predsjedničke kandidate, „potrebna je dodatna pomoć“ što podrazumijeva i eventualno veći broj ljudi, rekao je predsjednik SAD Džo Bajden i dodao: „Hvala Bogu da je predsjednik dobro“.
Trampova demokratska protivkandidatkinja Kamala Haris je na Eksu napisala da „u Americi nema mjesta za nasilje“.
Ovo je drugi pokušaj atentata na bivšeg predsjednika. Prvi put na njega je pucao Tomas Metju Kruks na mitingu u Batleru, Pensilvaniji, 13. jula. Metak je tada okrznuo Trampa po desnom uhu, a napadača je ubrzo pošto je ispalio hice, ubila Tajna služba. Motiv tog atentata i dalje nije poznat.
Incident u nedjelju ponovo je pokrenuo pitanje bezbjednosti republikanskog kandiata za predsjedničke izbore.
Tajna služba je već bila u fokusu javnosti nakon prethodnog atentata na Trampa, što je dovelo i do ostavke direktorke te agencije. Trampovo obezbjeđenje je potom pojačano, ali se opet postavlja pitanje kako je osumnjičeni za pokušaj napada mogao da mu priđe tako blizu.
Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, koji je ranije formirao dvostranačku radnu grupu koja istražuje prvi atentat na Trampa, rekao je da Kongres treba da istraži i posljednji incident.
- Neko treba da odgovara. Moramo insistirati na tome da svi rade svoj posao - rekao je Džonson za Foks njuz.
Vtšilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou otputovao je na Floridu, prenose mediji.
Rou je preuzeo dužnost poslije ostavke direktorke Kimberli Čitl u julu, nakon prvog atentata, i u Kongresu u julu izjavio da ga je „sramota“ zbog propusta tokom tog napada.

Osumnjičeni za pokušaj atentata na Trampa proveo skoro 12 sati na njegovom golf terenu

U emisiji Srećan dan gošća je autorka knjige “Lijepo gastarbajtersko dijete”, satiričarka, tiktokerka i influenserka poznata pod imenom Toksični pomfrit – izuzetno popularna u Austriji.&nbsp;
Poznata je po oštrom, ironičnom, ali istovremeno empatičnom pogledu na savremenog čovjeka i kontradikcije svakodnevice.&nbsp;
U gastro segmentu otkrijte kako se priprema tunjevina tataki sa bulgur salatom i karamelizovanim smokvama.&nbsp;
Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi još jedan neočekivan spoj koji pomjera granice ustaljenih kulinarskih zona komfora.&nbsp;
Kako nas boje određuju, zašto neke boje biramo – a neke izbjegavamo, čak i kada smo uvjereni da je to slučajno - još jedna je od tema o kojima govorimo u emisiji.&nbsp;
Srećan dan — od 9 do 11h na TV E. Počnite dan uz inspirativne teme.

U "Srećnom danu": Šta boje govore o nama: zašto biramo nijanse koje nas otkrivaju

Očigledno je da vladajuća struktura, prvenstveno PES iz čijih redova je i resorni ministar, želi da kontroliše kompletan zdravstveni sistem i da i direktor Fonda bude iz njihove partije, kazao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Vuk Kadić.
- Definitivno se nije odustalo od moje smjene. Petnaestog oktobra je najavljena, a do dan danas je održano nekoliko sjednica, čak je Vlada Crne Gore imenovala novi Upravni odbor na elektronskoj sjednici i po hitnom postupku, kako bi se smijenio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje - kazao je on gostujući na Adriji.
Opet je kazao kako je nalogodavac ministar zdravlja.
- Ja sam ministra zdravlja Vojislava Šimuna označio kao glavnog nalogodavca jer je on najodgovorniji za funkcionisanje zdravstvenog sistema kao resorni ministar. Što se tiče motiva, oni su prije svega politički - ne pripadam nijednoj partiji, na neki način sam nestranačka ličnost na čelu FZO već tri godine - dodao je Kadić.

Kadić: PES bi da kontroliše zdravstveni sistem, Šimun je glavni nalogodavac

Kažu iz Vlade Crne Gore da će Podgorica dobiti investiciju od 300 miliona eura, samo da li će to biti prije one milijarde eura iz Japana, ili 7-9 milijardi eura investicija Alabara ili nakon prvih stanova u naselju Velje Brdo 2026. godine?, napisao je na mreži X, šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
Klikovac je upitao premijera Milojka Spajića kakve su ovo bajke.
- PS - vidite prvo da Podgorica nema zamućenu vodu i to kad ne pada kiša… kad je kiša to je već za ovakvu Vladu i ovakvu lokalnu upravu ozbiljan izazov….- zaključio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1986123332027072866%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1986123332027072866%7Ctwgr%5E0a406e2e04fc7885f8a689af072d5d6813844393%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Klikovac: Kakve su ovo bajke Milojko?

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 22 stepena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom jutra ili prijepodneva, na sjeveru se po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus jedan do 11, najviša dnevna od 12 do 22 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tag: pokusaj-atentata