Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa je nepovrijeđen prilikom napada više osoba na vozilo u kome je bio na jugu zemlje, u vrijeme domorodačkih demonstracija protiv Vlade, objavila je sinoć jedna ministarka.
- Oko 500 ljudi se pojavilo i počelo da gađa kamenjem (predsjedničku povorku vozila) i ima jasnih tragova metaka na predsjedničkom vozilu - rekla je novinarima ministarka za životnu okolinu i energiju Ines Manzano, naglasivši da predsjednik Noboa nije povrijeđen.
Predsjedništvo je na mreži Iks napisalo da je bio "napad", uz video snimak iz unutrašnjosti jednog od vozila u predsjedničkoj pratnji, kada je više projektila udarilo u prozore, a neko unutra je uzviknuo: "sagnite glavu".
Drugi snimci snimljeni spolja pokazuju grupu demonstranata u tradicionalnoj nošnji kako gađaju predsjedničku povorku kamenjem i udaraju štapovima.
Predsjednička vozila napadnuta su dok je putovao u mjesto Kanjar na jugu zemlje.
Konzerativni predsjednik Daniel Noboa je poslije incidenta učestvovao u javnom događaju u gradu Kuenka, gdje je izjavio da je "takva agresija neprihatljiva u novom Ekvadoru".
- Zakon se primjenjuje na sve. Nećemo dozvoliti da nas šačica vandala spriječi da radimo za vas - rekao je okupljenima.
Od 22. septembra vlast Noboa suočena je sa demonstracijama i blokadama puteva u više provincija, na poziv najveće organizacije authohtonih naroda zemlje, kao reakcija na ukidanje subvencije za dizel gorivo čija cijena je porasla sa 1,80 na 2,80 dolara po galonu (3,8 litara).
Bilans tih demonstracija je jedan domorodački demonstrant ubijen iz vatrenog oružja i oko 150 poređanih civila, vojnika i policajaca, oko sto uhapšenih, prema zvaničnim podacima i organizacijama za ljudska prava.
Ministarka Manzano rekla je da je Vlada uložila žalbu zbog "pokušaja ubistva" predsjednika Noboe, koji, kako je rekla, "normalno nastavlja svoje aktivnosti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pucano na kola predsjednika Ekvadora

Američka tajna služba suspendovala je šest zaposlenih zbog propusta na jednom od mitinga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa prošle godine, tokom kojeg je na republikanca izvršen pokušaj atentata.
Tajna služba je u izvještaju objavljenom u četvrtak, nekoliko dana prije nego što će se navršiti godina od pokušaja atentata, ukazala na „operativni neuspjeh“ tokom skupa u Butleru u Pensilvaniji, prenosi BBC.
Nije jasno kada su suspenzije osoblja formalno izdate, a američki mediji različito izvještavaju da li su one već odslužene ili ne.
Suspenzije osoblja su u trajanju od deset do 42 dana.
Identiteti suspendovanog osoblja i njihove uloge na dan napada nijesu objavljeni.

1250x600

1084x550

Tajna služba suspendovala osoblje zbog propusta tokom pokušaja atentata na Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je bio meta neuspjelog atentata, a plan je ovog puta uključivao poljskog vojnog penzionera kojeg je još davno regrutovao Sovjetski Savez - saopštio je šef ukrajinske bezbjednosno-obavještajne službe.
General-pukovnik Vasyl Maljuk, direktor Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), iznio je detalje o planu tokom zatvorenog brifinga za domaće medije, navodeći da su ga zajednički osujetili ukrajinski SBU i poljska bezbjednosna agencija ABW.
Prema Maljukovim riječima, Rusija je angažovala muškarca s ciljem da Zelenskog likvidira na aerodromu Rzeszów-Jasionka u Poljskoj, i to uz pomoć drona s kamerom iz prvog lica ili snajperske puške, prenosi TSN. Kako javlja RBC, osumnjičeni je godinama bio privržen sovjetskoj ideologiji i ostao joj lojalan i decenijama kasnije. Međutim, plan je na vrijeme razotkriven i spriječen, piše Newsweek.
Zelenski je od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. više puta bio meta neuspjelih pokušaja atentata.
Da je bezbjednost Zelenskog bila osigurana danas je u Crnoj Gori izjavio poljski predsjednik Andžej Duda.
- Poljske službe bezbjednosti obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu - rekao je on odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.0345%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ako-zelimo-da-udemo-u-zavrsnu-fazu-pristupanja-eu-do-kraja-2026-moramo-napredovati-brze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U noći s nedjelje na ponedjeljak, ruski dronovi i projektili ubili su najmanje 14 civila i ranili još nekoliko desetina ljudi širom Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti. U Kijevu je poginulo devet osoba, a djelimično se urušila jedna stambena zgrada.
Napadi su se dogodili dok je predsjednik Zelenski boravio u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se privatno sastao s kraljem Čarlsom III.
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija tokom noći lansirala čak 352 drona i mamca, 11 balističkih i 5 krstarećih projektila. Protivvazdušna odbrana je oborila ili omela 339 dronova i 15 projektila prije nego što su stigli do ciljeva.
U odvojenom napadu kasnije tokom dana, ruski balistički projektil uništio je srednju školu u Odeskoj oblasti. Poginula su dva člana školskog osoblja, dok djece nije bilo jer je u toku ljetnji raspust. Zelenski je napad nazvao „potpuno sumanutim“.
Riječ je o novom talasu vazdušnih udara, koji dolaze samo sedmicu dana nakon napada u kojem je u Kijevu poginulo 28 osoba, uključujući 23 žrtve u stambenoj zgradi pogođenoj direktnim projektilom.
Ruska ljetnja ofanziva bez većeg napretka
Moskva pojačava ofanzivu duž linije fronta duge oko hiljadu kilometara, pokušavajući da ostvari prodor u okviru ljetnje vojne kampanje. Ipak, prema procjeni Instituta za proučavanje rata (ISW), ruske snage za sada nisu ostvarile značajniji napredak.
- Ruska vojska se u velikoj mjeri oslanja na loše obučenu pješadiju kako bi napredovala, uprkos ukrajinskoj odbrani zasnovanoj na dronovima - navodi ISW sa sjedištem u Vašingtonu.
Zelenski je izjavio da preliminarni podaci pokazuju kako su u napadu na Kijev korišćene sjevernokorejske rakete. Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran - koji Rusiji isporučuje dronove - opisao je kao „koaliciju ubica“.

Spriječen atentat na Zelenskog

Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp se 5. oktobra vraća u ruralno mjesto u Pensilvaniji gdje je pogođen u pokušaju atentata na mitingu, kada mu je metak okrznuo uvo.
Trampov saveznik Elon Mask, izvršni direktor Tesle i vlasnik mreže Iks (X), prisustvovaće skupu. Biće to prvi put da se Mask pojavio na događaju u Trampovoj kampanji od kada je podržao bivšeg predsjednika, a nakon pokušaja atentata 13. jula.
Tramp je pod pojačanim bezbjednosnim mjerama od tog pokušaja atentata.
Ujutru veliki broj ljudi je čekalo da pristupi mjestu događaja, a mnogi su uzvikivali slogan "Bori se, bori se, bori se" koji je Tramp uzviknuo nekoliko trenutaka nakon što je pogođen 13. jula.
Bio je to prvi od dva pokušaja atentata na Trampa. Naoružani napadač se 15. septembra skrivao na Trampovom terenu za golf u Vest Palm Biču na Floridi, sa planovima da ga ubije, saopštili su tužioci. Njegove planove osujetio je agent američke tajne službe koji je patrolirao terenom.
Republikanski zvaničnici se nadaju da će Trampov povratak na to mjesto stvoriti veću podršku među njegovim tvrdokornim sljedbenicima i povećati izlaznost za njega u Pensilvaniji, državi koju on i njegova demokratska protivnica, potpredsjednica Kamala Haris, vide kao ključnu za pobjedu 5. novembra, prenosi Rojters.
- Vraćam se u Batler jer osjećam da imam obavezu da se vratim Batleru - rekao je Tramp za kablovsku novinsku mrežu Njuznejšn (NewsNation) ranije ove nedjelje.
Trampu će se na skupu pridružiti i njegov potpredsjednički kandidat, senator Džej Di Vens, i porodica vatrogasca Korija Komperatorea, koji je stradao tokom atentata na Trampa.
Pucnjava u Batleru dovela je do ozbiljnih kritika na račun američke tajne službe i ostavke njenog direktora.
Kritičari su izrazili zabrinutost zbog toga što je 20-godišnji osumnjičeni za pokušaj atentata Tomas Metju Kruks, koga su agenti Tajne službe kasnije ubili, uspio da pristupi obližnjem krovu sa direktnim pogledom na mjesto gdje je Tramp govorio.

Tramp ponovo dolazi na mjesto pokušaja atentata u Pensilvaniji

Rajan Vesli Raut, optužen za pokušaj atentata na američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, izjasnio se da nije kriv na suđenju na Floridi.
On se suočava sa ukupno pet optužbi, uključujući pokušaj ubistva, napad na policajca i prekršaje sa vatrenim oružjem, prenosi SiEnEn (CNN).
Tokom kratkog saslušanja Raut je rekao sudiji da razumije suštinu optužbi, ali je odbio da prizna krivicu po svim tačkama.
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Republikanski kandidat za predsjednika SAD kasnije je rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svjedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Muškarac optužen za pokušaj ubistva Trampa se izjasnio da nije kriv

Američki federalni tužilac najavio je da će tražiti da protiv Rajana Ruta, osumnjičenog da je pokušao da ubije Donalda Trampa na njegovom golf terenu, bude podignuta i formalna optužnica za atentat.
Rut, star 58 godina, za sada je formalno optužen samo za nelegalno posjedovanje oružja i nalazi se u zatvoru, bez prava da bude pušten uz kauciju, prenosi Glas Amerike (VOA).
Tužilac Mark Dispoto je rekao da će vlada od velike porote tražiti da optuži Ruta za ozbiljnija krivična djela i da se radi na prikupljanju dokaza protiv njega.
Pronađeno je i pismo koje je on navodno napisao nekoliko mjeseci prije incidenta, u kojem pominje "pokušaj ubistva" republikanskog predsjedničkog kandidata.
U podnesku koji je objavljen pred saslušanje osumnjičenog u sudu u Vest Palm Biču u srijedu, Rut je navodno ostavio pisanu poruku "upućenu svijetu".
- Ovo je bio pokušaj ubistva Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Nudim 150.000 dolara svakome ko je voljan da završi posao - navodi se u pismu dostavljenom sudu.
To pismo je pronađeno u sandučetu i sudu ga je predao neidentifikovani svjedok, a pored su se nalazile municija, metalna cijev i četiri telefona.
Rut je napravio snajpersko gnijezdo u blizini šeste rupe Trampovog golf kluba Vest Palm Bič u pokušaju da ga ubije, rekao je Dispoto, ali je zaustavljen kada je agent američke tajne službe otvorio vatru nakon što je primijetio pušku koja je probijala kroz ogradu.
- Lako bi ga pogodio - rekao je Dispoto o Rutovoj poziciji, i dodao da bi Tramp stigao u to područje otprilike 15 minuta kasnije.
Agent američke Tajne službe uočio je oružje i pucao u Rutovom pravcu, zbog čega je osumnjičeni pobjegao, navodi se u optužnici.
Rut je kasnije uhapšen na autoputu na Floridi. Američki zvaničnici su rekli da nije ispalio metak tokom susreta na golf terenu i da nije imao na nišanu Trampa, koji je bio nekoliko stotina metara dalje.
Tužilaštvo je takođe saopštilo da je prilikom hapšenja, u Rutovom automobilu pronađena lista datuma i mjesta gdje se Tramp pojavljivao u avgustu, septembru i oktobru. Njegov mobilni telefon, prema riječima tužilaštva, lociran je u blizini Trampovog golf terena i vile u Mar-a-Lagu.
Rut je za sada formalno optužen da je kao osuđeni za krivična djela nelegalno posjedovao vatreno oružje, i za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem.
Vlasti još nisu otkrile motiv, za koji je FBI rekao da se istražuje kao očigledan pokušaj ubistva Trampa uoči predsjedničkih izbora 5. novembra.
To se dogodilo otprilike dva mjeseca nakon što je drugi naoružani napadač ranio Trampa u uho tokom predizbornog mitinga u Batleru u Pensilvaniji. Tajna služba je upucala tog napadača i ubila ga.
Rajan Rut, ugovarač krovnih radova koji je nedavno živio na Havajima, bio je poznat policiji. Zalagao se za slobodu Ukrajine i htio da regrutuje Afganistance da se bore protiv ruske invazije.
U knjizi koju je sam objavio 2023. godine, Rut je napisao da Iran "treba da ubije Trampa" zbog povlačenja Sjedinjenih Država iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Teheranom tokom Trampovog mandata.
U decembru 2002. godine, Rut je osuđen u Sjevernoj Karolini za posjedovanje oružja za masovnu pucnjavu. On je takođe osuđen za posjedovanje ukradene robe 2010. godine, prema sudskim spisima.
Podaci zabilježeni u mobilnom telefonu pokazali su da je Rut možda čekao u tom području skoro 12 sati - od oko 2 sata ujutro do oko 1:30 popodne - kada je uočen pištolj, navodi se u krivičnoj prijavi.
Istražitelji su na terenu pronašli napunjenu pušku sa optičkim nišanom, digitalni fotoaparat i plastičnu kesu sa hranom, navodi se u prijavi.

Tužilac traži da osumnjičeni za atentat na Trumpa bude i formalno optužen za to

Muškarac koji je u nedjelju uhapšen pod sumnjom da je htio da izvrši atentat na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u ponedjeljak je prvi put izveden pred sud. Rajan Vesli Rut, 58-godišnjak sa Havaja, optužen je u dvije tačke za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.
Tužilac u federalnom sudu u Vest Palm Biču na Floridi predočio je Rutu da je optužen za nelegalno posjedovanje oružja jer je ranije osuđivan za krivična djela, i za to što je kod sebe imao oružje sa serijskim brojem koji ne može da se prati.
Rutu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice i još pet godina po drugoj tački.
Protiv Ruta će vjerovatno biti podignute i druge oputžbe, ali za sada ove dvije tačke omogućavaju vlastima da ga drže u pritvoru dok se istraga nastavlja, piše Glas Amerike.
Ročište o određivanju kaucije zakazano je za 23. septembar.
<blockquote>Prema navodima iz optužnice, podaci sa mobilnog telefona pokazuju da je Rut proveo više od 11 sati blizu Trampovog terena za golf prije nego što su ga spazili agenti Tajne službe, piše Rojters. Njegov mobilni telefon je lociran na tom području od 2 sata ujutro do 13.30 popodne u nedjelju 15. septembra.</blockquote>
Tokom sudskog pretresa, Rut je dao rutinske informacije o zaposlenju i prihodima. Tihim glasom rekao je da je zaposlen i da zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno i da nema ušteđevinu.
Kaže da nije vlasnik nekretnina i da na Havajima posjeduje dva kamiona u vrijednosti oko 1.000 dolara.
Takođe je rekao da ima 25-godišnjeg sina kojeg ponekad finansijski pomaže.
On ima najmanje dvije presude u Sjevernoj Karolini, navodi se u optužnici. Prvo je 2002. godine osuđen na uslovnu kaznu zbog posjedovanja mitraljeza, koji je zabranjen u SAD. Tada je bježao od policije jer nije stao na crveno svjetlo i zabarikadirao se na tavanu prije nego što je uhapšen. Potom je 2010. osuđen zbog posjedovanja ukradenog oružja.
Rut je uhapšen u nedjelju u Vest Palm Biču zbog navodnog atentata na Donalda Trampa, kako je to definisao FBI.
Lokalne vlasti su saopštile da su agenti američke tajne službe koji su štitili Trampa pucali na čovjeka koji je uperio automatsku pušku dok je Tramp igrao golf na jednom od svojih terena na Floridi u Vest Palm Biču.
Jedan od agenata je vidio automatsku pušku čiji je vrh virio iz žbuna blizu golf terena, pa je uslijedila pucnjava na osumnjičenog. Rut je onda bacio svoju pušku, dva ranca i druge predmete i pobjegao u crnom sportskom automobilu.
Jedan očevidac je uspio da fotografiše automobil i registarske tablice, saopštio je lokalni šerif. Organizovana je brza potjera i osumnjičeni je uhapšen u susjednom okrugu.
Tramp se u nedjelju, nedugo poslije incidenta, oglasio da je dobro i da nije povrijeđen.
U ponedjeljak je za atentat okrivio predsjednika Džoa Bajdena i njegovu demokratsku rivalku Kamalu Haris. Tvrdio je da je osumnjičeni bio podstankut „veoma zapaljivom retorikom“, iako njegov motiv još nije poznat.
- Njihova retorika je uzrokovala da pucaju na mene, a ja sam jedini koji će spasiti ovu zemlju. Oni su ti koji zemlju uništavaju, spolja i iznutra - rekao je Tramp.
Tajnoj službi, koja obezbjeđuje predsjedničke kandidate, „potrebna je dodatna pomoć“ što podrazumijeva i eventualno veći broj ljudi, rekao je predsjednik SAD Džo Bajden i dodao: „Hvala Bogu da je predsjednik dobro“.
Trampova demokratska protivkandidatkinja Kamala Haris je na Eksu napisala da „u Americi nema mjesta za nasilje“.
Ovo je drugi pokušaj atentata na bivšeg predsjednika. Prvi put na njega je pucao Tomas Metju Kruks na mitingu u Batleru, Pensilvaniji, 13. jula. Metak je tada okrznuo Trampa po desnom uhu, a napadača je ubrzo pošto je ispalio hice, ubila Tajna služba. Motiv tog atentata i dalje nije poznat.
Incident u nedjelju ponovo je pokrenuo pitanje bezbjednosti republikanskog kandiata za predsjedničke izbore.
Tajna služba je već bila u fokusu javnosti nakon prethodnog atentata na Trampa, što je dovelo i do ostavke direktorke te agencije. Trampovo obezbjeđenje je potom pojačano, ali se opet postavlja pitanje kako je osumnjičeni za pokušaj napada mogao da mu priđe tako blizu.
Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, koji je ranije formirao dvostranačku radnu grupu koja istražuje prvi atentat na Trampa, rekao je da Kongres treba da istraži i posljednji incident.
- Neko treba da odgovara. Moramo insistirati na tome da svi rade svoj posao - rekao je Džonson za Foks njuz.
Vtšilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou otputovao je na Floridu, prenose mediji.
Rou je preuzeo dužnost poslije ostavke direktorke Kimberli Čitl u julu, nakon prvog atentata, i u Kongresu u julu izjavio da ga je „sramota“ zbog propusta tokom tog napada.

Osumnjičeni za pokušaj atentata na Trampa proveo skoro 12 sati na njegovom golf terenu

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: pokusaj-atentata