Stonoteniseri Luče prvi takmičarski dan sedmog međunarodnog turnira za osobe sa invaliditetom, Podgorica open, završili su sa četiri medalje - po jednom zlatnom i srebrnom i dvije bronzane.
Zlatnu medalju, kao i prošle godine, osvojila je Samra Kojić, srebrni je bio Dejan Bašanović, dok su se bronzanzanim odličjima okitili Pjetro Paljušević i Uroš Gugolj.
Kojić je u spojenim kategorijama 2-5 (osobe u kolicima), nakon tri kola i igranja po sistemu svako sa svakim, slavila ispred Kristine Grbović iz Srbije.
Iz Srbije dolaze i bronzane Danijela Lučanin i Smilija Stošić.
Bašanović je drugu godinu uzastopno do srebra stigao u kategoriji S10, a u finalnom meču poražen je od Pauna Vatova iz Bugarske.
Bronzani su bili Ivica Vidiček iz Bosne i Hercegovine (BIH) i Nebojša Kitić iz Srbije, koji je juče slavio na memorijalu Slobodanka Boba Gurešić.
U kategoriji 6-7 bronzani je bio Paljušević, kao i Danijel Šetrajčić iz Hrvatske.
Pobijedio je paraolimpijac iz BIH Haris Eminović, iza druga iz reprezentatcije Ediba Šahmana. Gugolj je bio bronzani u kategoriji osam.
Zlatni je bio Jordan Mitev iz Bugarske, koji je u finalu savladao Srđana Šćekića iz Srbije. Bronzani je bio i Dragan Vujisić.
U spojenim kategorijama 2-5 zlatni je bio Bojan Stamenković iz Srbije, ispred srebrnog Miloša Stojiljkovića i bronzanih Nebojše Ilića i Vlada Petkovića.
Zlatnu medalju u kategoriji 9 bio je Veljko Trujić iz Srbije, koji je u finalnom meču savladao Tomislava Blaževića iz Hrvatske.
Bronzani su bili Dario Stošić iz Srbije i Kasim Cerić iz Bosne i Hercegovine.
U spoenim kategorijama 6-10 najbolja je bila Hrvatica Sanda Vidović, koja je u finalu savladala Bugarku Jordanu Todorovu.
Sa bronzanim odličjem nastup su završile Hrvatice Josipa Debanić i Valentina Orečić.
Turnir će biti nastavljen sjutra takmičenjem u konkurenciji dublova.
Takmičenje u sportskoj dvorani Verde okupilo je više od 60 stonotenisera iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Organizator turnira je Stonoteniski klub osoba sa invaliditetom Luča, a igra se pod pokroviteljstvom Glavnog grada i uz podršku Paraolimpijskog komiteta, Stonoteniskog saveza i Ministarstva sporta i mladih.
Učesnike turnira pozdravili su predsjendik STK Luča Dejan Bašanović i Paraolimpijskog komiteta Igo Tomić, a otvorenim ga je proglasio Prvi čovjek Stonoteniskog saveza Željan Šoć.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Stonoteniserima Luče četiri medalje u Podgorici

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić poražen je u finalu Evropskog prvenstva u Helsingborgu. Bolji od našeg takmičara bio je Poljak Patrik Čojnovski - 3:1 u setovima.
Prvi set je Bakić otvorio odlično i poveo 4:1, ali je Poljak napravio seriju 7:1 i preokrenuo 7:5. Bilo je i 8:6 za Čojnovskog, da bi Bakić poveo 10:9. Nije iskoristio set loptu, što je Poljak kaznio i sa tri vezana poena slavio 12:10.
U drugom setu nije bilo dileme. Poljak je poveo 5:1, pa 8:3 i mirno priveo taj dio igre 11:4. U trećem setu je Čojnovski u nekoliko navrata imao dva poena prednosti, ali se Bakić nije predavao.
Prvo je izjednačio 8:8, a potom kompletirao preokret 11:9 i smanjio u setovima.
Četvrti set riješen je serijom 5:0, kojom je napravio Poljak, čime je stigao do titule 11:3.
Čojnovski je zvanični evropski, svjetski i paraolimpijski šampion
Bakić je svakako ostvario uspjeh karijere, a ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Biće to treće uzastopno crnogorsko finale, nakon što je u prethodna dva bio akter Filip Radović.
Bakić je prethodno plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom.
Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca Mia Vagnera 3:0.
U četvrtfinalu je pobijedio Španca Marlona Lopeza 3:0, a polufinalu Poljaka Igora Mištala 3:1.

Ništa od zlata na EP: Bakić poražen od Čojnovskog

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u finale Evropskog prvenstva u Helsingborgu, ostvarivši najznačajniji rezultat u dosadašnjoj karijeri i osvajajući svoje prvo pojedinačno evropsko odličje.
Bakić je večeras u polufinalu kategorije S10 savladao Poljaka Igora Mištala sa 3:1 (11:9, 11:6, 6:11, 11:8). Prije toga je u četvrtfinalu eliminisao Španca Marlona Lopeza maksimalnim rezultatom 3:0 (11:8, 11:3, 11:3).
Današnji nastupi bili su najbolja izdanja crnogorskog reprezentativca do sada – dva uvjerljiva trijumfa i igra na nivou evropske elite. U polufinalu je pokazao zrelost i mirnoću u ključnim trenucima, a u četvrtom setu, pri vođstvu Mištala 8:4, vezao je sedam poena i ovjerio plasman u finale.
- Nevjerovatan uspjeh, još nijesam ni svjestan da sam u finalu Evropskog prvenstva. Četvrtfinale je najteži meč na turniru, jer odlučuje o medalji. U polufinalu sam bio rasterećen i to se vidjelo. Mištal i ja smo imali dosta međusobnih duela, ovoga puta sam bio bolji - kazao je Bakić.
U borbi za zlato čeka ga neprikosnoveni Patrik Čajnovski – aktuelni evropski, svjetski i paraolimpijski šampion, koji je u polufinalu savladao Matea Bohasa 3:1.
- Finale protiv Čajnovskog je ogroman izazov. Daću sve od sebe i pokušaću da uživam koliko je moguće. Nadam se dobroj igri - poručio je Bakić.
Finalni meč biće odigran sjutra, u 12.30 časova.
Bakić je prethodno prolaz u četvrtfinale obezbijedio kao drugi u grupi – nakon poraza od Francuza Bohasa 3:1 i ubjedljive pobjede nad Njemcem Vagnerom 3:0. Ranije je već osvojio ekipnu bronzu (2018), i to u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Četvrtfinalu i polufinalu prisustvovala je i ambasadorka Crne Gore u Danskoj, Snežana Radović.

1250x600

1084x550

Bakić u velikom finalu Evropskog prvenstva: Najveći uspjeh karijere

Švedski Helsingborg će od 20. do 25. novembra ponovo biti domaćin najboljim para stonoteniserima Evrope, nakon šestogodišnje pauze. Na šampionatu će učestvovati 266 takmičara iz 37 zemalja, među kojima će Crnu Goru predstavljati Filip Radović i Luka Bakić.
Za crnogorske reprezentativce ovo takmičenje ima i poseban simboličan značaj — riječ je o povratku u grad u kojem su 2019. godine ostvarili jedan od najvećih uspjeha u istoriji crnogorskog para stonog tenisa.
Tada je Radović prvi put u karijeri igrao evropsko finale u singlu, dok je zajedno sa Bakićem i Dejanom Bašanovićem osvojio prvu i jedinu ekipnu medalju za Crnu Goru na evropskim prvenstvima.
Radović će u Helsingborgu igrati za peto pojedinačno evropsko odličje.
Tokom karijere osvojio je:
- srebrne medalje u Helsingborgu (2019) i Šefildu (2023),
- bronzane medalje u Vejleu (2015) i Laškom (2017),
- te ekipnu bronzu upravo iz Helsingborga 2019. godine, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem.
Radović je i dvostruki paraolimpijski medalista – sa bronzama osvojenim u Tokiju 2021. i Parizu 2024. godine.
Luka Bakić će u Švedskoj nastupiti u potrazi za prvim evropskim odličjem u singlu, nakon što je na prošlom prvenstvu zaustavljen u četvrtfinalu.
Obojica će se takmičiti u kategoriji S10, pri čemu je Radović postavljen za drugog, a Bakić za osmog nosioca turnira.
Žrijeb grupne faze biće održan u srijedu uveče, dok će mečevi po grupama u pojedinačnoj konkurenciji početi dan kasnije.
Crnogorske stonotenisere u Helsingborgu predvodiće selektori reprezentacije Čedomir Damjanović i Dejan Bašanović.

Radović i Bakić ponovo u Helsingborgu

Crnogorski paraatletičar Nedžad Pepić sa dvije medalje, srebrnom i bronzanom, završio je nastup na 11. Međunarodnom atletskom takmičenju paraplegičara i tetraplegičara u Murskoj Soboti. 
 
Član podgoričkog kluba Vihor bio je bronzani u trci kolica na 100 metara, dok je srebrnu medalju osvojio u troboju reprezentacija, kao dio zajedničkog tima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
 
Atletičari su se nadmetali u bacanju kugle, koplja i diska iz specijalizovane stolice. 
 
Pepić je u kategoriji F 55 disk bacio 16,18, koplje 13,85, a kuglu 8,15 metara. 
 
Pobijedila je Slovenija, a pobjedničko postolje kompletirao je udruženi tim Hrvatske i Slovenije. 
 
Takmičenje u Murskoj Soboti organizovao je Savez paraplegičara Slovenije (Zveza paraplegikov Slovenije).

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

Paraolimpijski komitet (POK) i Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja (FSFV) Univerziteta u Nišu potpisali su u Podgorici sporazum o saradnji. 
 
Saradnju su, potpisom na sporazumu, ovjerili predsjednik Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić i dekan niškog fakulteta Tomislav Okičić. 
 
Sporazumom je precizirano zajedničko učešće u projektima, stručna praksa, stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova za paraolimpijske sportove, unaprjeđenje i razvoj paraolimpijskih sportova. 
 
Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i profesori niškog fakulteta Marko Aleksandrović i Dejan Madić.

Potpisan sporazum o saradnji sa niškim Fakultetom sporta i fizičkog vaspitanja

Članovi podgoričkog stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča sa dvije bronzane medalje završili su nastup na turniru u Varni. 
 
U spojenim kategorijama 6-10 Milijana Ćirković osvojila je treće mjesto, a bronzani je bio i Pjetro Paljušević u kategoriji 6-7. 
 
Paljušević je u polufinalu izgubio od Milana Antića iz Srbije 2:0. 
 
U istoj kategoriji, Đuro Krivokapić je takmičenje završio u grupnoj fazi, sa polovičnim učinkom. 
 
Pobijedio je Sašu Zajeva iz Bugarske 3:2, dok je izgubio od Antića 3:1. 
 
Crnogorske stonotenisere predvodio je trener Čedomir Damjanović. 
 
Turnir u Bugarskoj tradicionalno je okupio takmičare iz Grčke, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bugarske.

Luči dvije medalje u Varni

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović osvojila je bronzanu medalju u trci na 50 metara leđno na međunarodnom paraplivačkom mitingu u Pragu.
Uspješan nastup komletirala je sa dva lična rekorda i četiri peta mjesta u trkama na 50 i 100 metara slobodno i 100 metara prsno i leđno.
Ogroman napredak podgoričkog kluba Mako potvrdili su i Ognjen Rončević sa dva i Đurđa Borović sa tri lična rekorda.
Trener Danijela Bulatović kazala je da je ponosna na sve takmičare tog kluba.
- Njihova borbenost, posvećenost i želja za napretkom bili su vidljivi u svakom nastupu. Osvojena medalja i brojni lični rekordi najbolji su dokaz da smo na pravom putu. Bravo ekipo - kazala je Bulatović.
Ona se zahvalila roditeljima na nesebičnoj podršci, prisustvu i navijanju. 
 
-Vaša energija je neprocjenjiva snaga za našu djecu - rekla je Bulatović.
Nastup plivača u Pragu finansira se po programu Paraolimpijskog komiteta za 2025. godinu, koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih Crne Gore.&nbsp;

Dedivanović bronzana u Pragu, postavljeno sedam ličnih rekorda

Crnogorski stonoteniser Filip Radović osvojio je trofej na međunarodnom turniru u poljskom Vladislavovu, do kojeg je došao bez izgubljenog seta. U finalnom meču kategorije S10 pobijedio je Francuza Matea Bohasa 3:0 (11:5, 11:7 i 13:11) i time ostvario veliki sportski uspjeh. 
 
Ranije danas u polufinalnom meču eliminisao je Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveiru 3:0 (11:4, 11:2 i 11:9). 
 
Osvajač bronzanih odličja sa Igara u Tokiju i Parizu u grupi je slavio protiv Poljaka Dominika Bartoša 3:0 (11:0, 11:3 i 11:3) i Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa 3:0 (11:8, 11:4 i 11:4) i kao prvoplasirani izborio direktan plasman u polufinale. 
 
Drugi crnogorski predstavnik Luka Bakić ostao je bez medalje, nakon što je u četvrfinalnom meču poražen od Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveire 3:2 (8:11, 11:9, 11:4, 7:11 i 16:14). 
 
Bakić je, u meču sa puno prokreta, u drugom setu vodio 9:3 i imao priliku da povede 2:0, ali je nije iskoristio. 
 
Svoje šanse imao je i u odlučujućem, petom setu, ali je Brazilac bio prisebniji, pa se nakon velike borbe domogao polufinala. 
 
Tener Vladimir Marić kazao je da je Radović sjajno počeo sezonu i nadmoćno osvojio turnir u Vladislavovu. 
 
- Osvojio je turnir bez izgubljenog seta, što je za respekt. Nastavio je tamo gdje je stao prošle godine i dokazao da je trenutno igrač broj dva na svijetu. Trenutno je samo Patrik Čijnovski bolji- rekao je Marič. 
 
Govoreći o Luki Bakiću, kazao je da je, uprkos činjenici da je ostao bez medalje, odigrao dobar turnir. 
 
- Ima je sreću da u četvrtfinalu dobije mladog Brazilca, imao je meč u svojim rukama, ali se desio neshvatljiv pad. U petom setu je imao tri meč lopte, ali nije uspio. Žao mi je što se nije plasirao u polufinale. Idemo dalje, spremamo se za turnir u Podgorici i Laškom- rekao je Marič. 
 
Nastup Radovića i Bakića u Vladisalavovu finansira se po programu Paraolimpijskog komiteta za 2025. godinu, koji je podržalo Ministarstva sporta i mladih Crne Gore.

Filip Radović osvojio trofej u Vladislavovu

Crnogorski stonoteniser Filip Radović izborio se za finale međunarodnog turnira u poljskom Vladislavovu, dok je drugi crnogorski takmičar Luka Bakić zaustavljen u četvrtfinalnom meču. 
 
Radović je danas u polufinalnom meču kategorije S10 pobijedio Brazilca Gabrijela Antunjesa De Oliveiru 3:0 (11:4, 11:2 i 11:9) i bez izgubljenog seta domogao se meča za trofej. 
 
Osvajač bronzanih odličja sa Igara u Tokiju i Parizu u grupi je slavio protiv Poljaka Dominika Bartoša 3:0 (11:0, 11:3 i 11:3) i Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa 3:0 (11:8, 11:4 i 11:4) i kao prvoplasirani izborio direktan plasman u polufinale. 
 
Rival u meču za zlatno odličje biće mu Francuz Mateo Bohas, koji je eliminisao Španca Ruiza Rejesa. 
 
Radović je ubjedljivim trijumfom protiv Gabrijela Antunjesa De Oliveire osvetio Luku Bakića, koji je ranije danas u četvrtfinalnom meču poražen od Brazilca 3:2 (8:11, 11:9, 11:4, 7:11 i 16:14). 
 
Bakić je, u meču sa puno prokreta, u drugom setu vodio 9:3 i imao priliku da povede 2:0, ali je nije iskoristio. 
 
Svoje šanse imao je i u odlučujućem, petom setu, ali je Brazilac bio prisebniji, pa se nakon velike borbe domogao polufinala. 
 
Finalni meč igra se u 15 sati i 50 minuta.

Filip Radović u finalu turnira u poljskom Vladislavovu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp rekao je da su se lideri Tajlanda i Kambodže saglasili da okončaju granična neprijateljstva i vrate na prekid vatre kojem je on posredovao ranije ove godine.
Tramp je na mreži Trut soušal /Truth Social/ napisao da je jutros telefonski razgovarao sa premijerom Tajlanda Anutinom Čarnvirakulom i premijerom Kambodže Hunom Manetom, u vezi sa ponovnim rasplamsavanjem njihovog dugotrajnog rata. &nbsp;
- Saglasili su se da prestanu sa svakom pucnjavom, sa dejstvom već od večeras, i da se vrate originalnom mirovnom sporazumu. Obje zemlje su spremne za mir i nastavak trgovine sa SAD - rekao je Tramp, prenosi agencija Rojters.
Premijeri Kambodže i Tajlanda potpisali su mirovni sporazum 26. novembra uz prisustvo Trampa na samitu Saveza država jugoistočne Azije u Kuala Lumpuru.&nbsp;
Nakon nešto više od mjesec, 7. decembra, vojni sukobi su nastavljeni na tajlandsko-kambodžanskoj granici.
Granični spor datira još od demarkacija iz kolonijalnog doba. U središtu sukoba je stogodišnji hram, UNESCO-ov lokalitet svjetske baštine od 2008. godine, posvećen hinduističkom bogu Šivi.

Tramp: Tajland i Kambodža pristali na prekid vatre

Evropska unija (EU) je u petak postigla dogovor da trajno zamrzne sredstva ruske Centralne banke koja se nalaze u Evropi, čime je otklonjena velika prepreka za korišćenje tog novca u svrhu pomoći Ukrajini.
EU želi da Ukrajina ostane u borbi, jer smatra da ruska invazija predstavlja prijetnju sopstvenoj bezbjednosti, prenosi Rojters.
Kako bi finansirala podršku, države članice namjeravaju da iskoriste dio ruskih suverenih sredstava koja su blokirana nakon invazije 2022. godine.
Prvi veliki korak, o kojem su se vlade EU dogovorile u petak, jeste da se imobilizuju ruska suverena sredstva u vrijednosti od 210 milijardi eura koliko god bude potrebno, umjesto da se svakih šest mjeseci glasa o produženju zamrzavanja.
Time se uklanja rizik da bi Mađarska i Slovačka, koje imaju bolje odnose sa Moskvom od većine drugih članica EU, mogle da odbiju produženje zamrzavanja, što bi primoralo Uniju da vrati novac Rusiji.
<h2>Planirani kredit za Ukrajinu</h2>
Trajno zamrzavanje sredstava trebalo bi da pomogne u uvjeravanju Belgije da podrži plan EU da se zamrznuti ruski novac iskoristi za kredit Ukrajini do 165 milijardi eura, kako bi se pokrili vojni i civilni budžetski troškovi u 2026. i 2027. godini.
Kredit bi Ukrajina vraćala tek kada Rusija isplati ratnu odštetu Kijevu, što ovaj aranžman praktično čini grantom unaprijed obezbijeđenim budućim ruskim reparacijama.
Lideri EU – Evropsko vijeće – sastaju se 18. decembra kako bi finalizovali detalje kredita i riješili preostala pitanja, uključujući garancije svih vlada članica za Belgiju, kako ona ne bi ostala sama da snosi troškove u slučaju eventualno uspješne ruske tužbe.
Njemačka ne vidi alternativu ovom kreditu i spremna je da obezbijedi garancije u vrijednosti od 50 milijardi eura, navode evropski diplomatski izvori.
Danska ministarka finansija Stefani Loze, čija zemlja trenutno predsjedava EU, kazala je novinarima da „neka zabrinutost“ još postoji, ali da se „nada da će biti moguće pripremiti put ka odluci na Evropskom savjetu naredne nedjelje“.
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da se priprema set čvrstih garancija za Belgiju.
U međuvremenu, Rusija pokreće tužbe.
<h2>Ruske tužbe</h2>
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je na Fejsbuku da vjeruje kako će potez EU da trajno zamrzne ruska sredstva putem kvalifikovane većine (podrška 15 od 27 država članica koje predstavljaju 65 odsto stanovništva EU) nanijeti nepopravljivu štetu Uniji.
- Mađarska će učiniti sve što može da vrati zakonito stanje stvari - poručio je Orban.
Ruska Centralna banka saopštila je da su planovi EU nezakoniti i da zadržava pravo da koristi sve raspoložive mehanizme kako bi zaštitila svoje interese.
Takođe je navela da tuži briselskog centralnog depozitara hartija od vrijednosti Juroklir (Euroclear) – koji drži 185 milijardi eura od ukupno zamrznutih sredstava u Evropi – pred moskovskim sudom zbog, kako navodi, štetnih postupaka koji utiču na njenu sposobnost raspolaganja sredstvima i hartijama od vrijednosti.
Juroklir je predmet ruskih tužbi pred moskovskim sudovima još od 2022. godine, kada je EU zamrzla ruska sredstva.

EU postigla dogovor da trajno zamrzne ruska sredstva

Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, nakon što je Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja iz njegovog resora, kazao je za Portal ETV da je zatečen i da ne zna zbog čega je to učinjeno.
Poručuje da je Crna Gora ispunila sve uslove, a u prilog tome, kako kaže, govori i činjenica da je EK dala zeleno svjetlo, kao i preostalih 26 država članica EU.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fponedjeljak-krajnji-rok-za-promjenu-odluke-francuska-drzi-kljuceve-blokade-dva-crnogorska-poglavlja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja.
- Francuska nije dozvolila zatvaranje poglavlja. Ne znamo zbog čega. Svih 26 zemalja članica EU dalo je pozitivno mišljenje, jedino je Francuska imala rezerve. Mi smo završili sve što je od nas traženo. Vidjećemo šta će biti. Ne postoje razlozi, što se nas tiče, da se blokira zatvaranje poglavlja - kazao je on.
Dodao je i da Francuska treba da objasni zašto je blokirala zatvaranje poglavlja.
Ako Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako je Portal ETV objavio saznanja iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).

Joković zatečen blokadom Francuske: Crna Gora ispunila sve, ne postoji nijedan razlog za stopiranje poglavlja

Bivša šefica pravosuđa Vesna Medenica kazala je u završnoj riječi: "Vesna, nikada neće progovoriti. Zna se od koga je Vesna i možda su mislili ako predlože 20 godina zatvora da ću progovoriti".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpresuda-medenicama-i-ostalim-28-januara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se neće desiti. Ići ću čistog obraza i uzdignutog čela - kazala je Medenica.
Ona je ostala u cjelosti pri završnim riječima svojih branilaca &nbsp;- advokata Zdravka Begovića i Zdenka Tomanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpresuda-medenicama-i-ostalim-28-januara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bivša predsjednica Vrhovnog suda citirala je Aristotela: "Ko ne može puno staviti u malo, taj i ne zna puno".
- To puno - malo smo slušali juče šest sati. Ne želim da dobijem status žrtve. Ja sam skup eksponat koji će se koristiti u društvenoj političkoj zbilji - kazala je Medenica.
Jedna od dilema, prema njenim riječima, kojoj je navodno kriminalnoj grupi pripadali - da li onoj koju je "formirao Petar Milutinović ili neki Miković ili njen sin".
Medenica je istakla da ni u jednoj grupi nije opisano njeno djelovanje.
- Prošla sam tri godine i osam mjeseci teškog života. Završavam prvo poluvrijeme života. Svoj život sam posvetila porodici, poslu i profesiji i svojom dobrotom sam hranila vukove - kazala je Medenica.
Ostaje joj, kako navodi, drugo poluvrijeme u kojem će braniti istinom a ne pretpostavkama.
Ona je ukazala sudskom vijeću da je u odbrani negirala navode Milutinovića, Petrovića i Popovića.
- Oni su rekli da nemaju primjedbi na moju odbranu - podsjetila je Medenica.
Kada je čula kaznu koju je predložio tužilac Vukasa Radonjić to je nije uzbudilo, ali je, prema njenim riječima, trebalo da razmišlja o deci optuženih koji idu u školu.
Prema njenom mišljenu, tužilački posao je mogao da odradi profesionalno ali da se "ne mrze počinioci".
- Kao što je rekao advokat Miloš Vuksanović da je bilo smrtne kazne tužilac bi je tražio za mene. Razočaraću ga i da bude takva odluka s obzirom na moju životnu dob neću svih 20 godina biti u zatvoru na njegovu žalost - rekla je Medenica.
Ona, kako je naglasila, vjeruje u čestitost,integritet i profesionalizam sudskog vijeća, koji je ostao u njenom sjećanju i nada se da od toga neće odatupiti.
Poručila je i da je za Crnu Goru spremna život datu, ali ne i za ovakvu predstavljenu Crnu Goru.
- Obraz nikada neću dati - rekla je Medenica.
Njena istina, kako je objasnila, ipak će naći mjesto u sudnici.

Medenica: Neće Vesna nikad progovoriti, uvijek ću ići čistog obraza

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: pok