Osam stotina pogubljenja koja je trebalo da se izvrše u Iranu otkazana su nakon upozorenja predsjednika SAD Donalda Trampa vlastima u Teheranu da ne ubijaju demonstrante, saopštila je Bijela kuća.
Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je na konferenciji za novinare rekla da je Tramp u četvrtak informisan da je “800 pogubljenja koja su bila zakazana i trebalo da se izvrše u srijedu obustavljeno”, prenosi CNN.
Ona je dodala da Tramp pažljivo prati situaciju na terenu u Iranu.
Livit je rekla da su Tramp i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica ako se ubistva povezana sa represijom vlasti nastave”.
Tramp je izjavio u srijedu da mu je rečeno da ubistva u okviru iranskog gušenja protesta širom zemlje jenjavaju i da vjeruje da trenutno ne postoji plan za masovne egzekucije, iako su tenzije između Teherana i Vašingtona i dalje visoke.
- Bićemo vrlo uznemireni ako se pogubljenja nastave - poručio je Tramp.
On nije isključio mogućnost američke vojne akcije, rekavši da će ,,pratiti kako će se proces odvijati”, uz napomenu da je američka administracija dobila “veoma ohrabrujuću poruku” iz Irana.
Podsjetimo, protesti u Iranu počeli su 28. decembra 2025. zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine, protestni marševi su se intenzivirali širom zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijela kuća: Iran otkazao 800 pogubljenja nakon Trampovog upozorenja

Velika grupa uticajnih žena iz cijelog svijeta, zajedno sa stručnjacima UN-a, uputila je apel Iranu da odmah oslobodi Zahru Šahbaz Tabari, 67-godišnju inženjerku elektrotehnike kojoj prijeti pogubljenje.
Tabari je 25. oktobra osuđena na smrt na Revolucionarnom sudu u Raštu, proglašena krivom za oružanu pobunu protiv temelja Islamske republike. Osuda je zasnovana na komadu tkanine sa sloganom „Žene, otpor, sloboda“, koji je aluzija na moto „Žene, život, sloboda“, postao simbol protesta u Iranu 2022. godine. Vlasti tvrde da je planirala da tkaninu istakne kao javni transparent.
U žalbi koju je 23. decembra podnijela organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, više od 400 istaknutih žena, uključujući četiri dobitnice Nobelove nagrade i nekoliko bivših predsjednica i premijerki, opisalo je Iran kao „najvećeg dželata za žene po glavi stanovnika u svijetu“.
- Zahrin slučaj razotkriva ovaj teror: u Iranu, usuđivanje da se drži znak kojim se proglašava otpor žena ugnjetavanju sada je kažnjivo smrću- navodi se u pismu.
Organizacija „Pravda za žrtve masakra u Iranu 1988“ zastupa porodice hiljada političkih zatvorenika pogubljenih prije više od 30 godina.
Tabari, koja je studirala održivu energiju u Švedskoj, prvi put je uhapšena prije oko četiri godine zbog objava na društvenim mrežama, a puštena je nakon tri mjeseca uz elektronski uređaj za praćenje. U aprilu 2025. godine snage bezbjednosti su upale u njen dom u provinciji Gilan i ponovo je uhapsile.
Njen sin Soruš Samak, koji živi u Švedskoj, rekao je da je suđenje Tabari trajalo samo deset minuta. Osam stručnjaka UN je u saopštenju od 23. decembra istaklo da je suđenje sprovedeno putem video-konferencije i da joj je uskraćen pristup izabranom advokatu.
Stručnjaci UN-a traže obustavu pogubljenja, nazivajući slučaj „izrugivanjem pravdi“, i ukazuju na ozbiljne proceduralne prekršaje, uključujući nezakonito pritvaranje, uskraćivanje efikasnog pravnog zastupanja i korišćenje nedovoljnih dokaza za optužbu za oružanu pobunu.
- Kriminalizacija ženskog aktivizma za rodnu ravnopravnost i tretiranje takvog izražavanja kao dokaza oružane pobune predstavlja težak oblik rodne diskriminacije- naveli su stručnjaci UN.
Organizacija za ljudska prava Irana (IHR) sa sjedištem u Norveškoj saopštila je da je Iran do kraja novembra 2025. godine izvršio najmanje 1.426 pogubljenja, uključujući 41 ženu.

UN i svjetske Nobelovke traže oslobađanje aktivistkinje Zahre Šahbaz Tabari osuđene na smrt u Iranu

Stiven Brajant (44) pogubljen je sinoć streljačkim vodom u Južnoj Karolini, što ga čini trećom osobom u toj državi nad kojom je ove godine izvršena smrtna kazna takvom metodom.
Brajant je ubio tri osobe u ruralnom području države 2004. godine, prenio je AP.
Osuđenik na smrt je izabrao streljački vod umjesto smrtonosne injekcije ili električne stolice.
Nije dao posljednju izjavu, a pogubljenje je trajalo oko minut.
Tri člana porodica njegovih žrtava bili su prisutni kao svjedoci.
Prije pogubljenja, Brajant je dobio obrok po svom izboru, uključujući prženu ribu, škampe, rolnice sa jajima i čokoladnu tortu.
Brajant je ubio Vilarda "Ti-Džeja" Tidžena i još dva muškarca u roku od pet dana.
Njegovi advokati su tvrdili da je Brajant bio uznemiren zbog zlostavljanja u djetinjstvu i da je pokušavao da se nosi sa traumom kroz drogu i metamfetamin.
Brajant je 43. osoba pogubljena u skladu sa sudskim nalogom ove godine u SAD, a Južna Karolina je pogubila ukupno 50 osoba od ponovnog uvođenja smrtonosne kazne prije 40 godina.
Metoda streljačkog voda je dugo korišćena za vojna i politička pogubljenja i na američkom Divljem zapadu.
U SAD je posljednjih nekoliko godina počela da se primjenjuje dijelom zbog problema sa nabavkom smrtonosnih injekcija.
Južna Karolina i dalje dozvoljava električnu stolicu, dok streljački vod služi kao rezervna metoda u nekim državama.

1084x550

Muškarac iz Južne Karoline pogubljen strijeljanjem pred porodicama žrtava

U američkoj saveznoj državi Alabami, u četvrtak 23. oktobra, pogubljen je muškarac osuđen za ubistvo, korišćenjem kontroverzne metode nazvane „azotna hipoksija“, saopštio je Kabinet državnog tužioca Alabame.
Entoni Tod Bojd (57) pogubljen je u zatvoru u gradu Atmor zbog ubistva Gregori Hjuglija iz 1993. godine. Prema navodima tužilaštva, Bojd i njegovi saučesnici oteli su Hjuglija zbog duga od 200 dolara povezanog s kokainom. Žrtva je potom odvezena na bejzbolsko igralište, polivena benzinom i zapaljena dok je bila zalijepljena za klupu.
Bojd je 1995. godine proglašen krivim za teško ubistvo i osuđen na smrtnu kaznu. Njegovo pogubljenje odlagano je skoro tri decenije, ali je u četvrtak sprovedeno nakon što Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država nije prihvatio zahtjev za intervenciju.
Prema pisanju magazina People, Bojd je u svojim posljednjim riječima negirao krivicu.
- Samo želim ponovo reći – nijesam ubio nikoga, nijesam učestvovao u ubistvu nikoga. Želim da svi znaju da u ovoj državi nema pravde - kazao je Bojd.
Državni tužilac Stiv Maršal izjavio je nakon pogubljenja da Bojd „nikada nije iznio dokaz koji bi pokazao da je porota pogriješila“.
List USA Today navodi da je Bojd ranije tražio da bude pogubljen streljačkim vodom, umjesto azotnom hipoksijom, iako je 2018. godine prvi put sam zatražio upravo tu metodu.
Sudije Vrhovnog suda Elena Kagan, Sonja Sotomajor i Ketanži Braun Džekson usprotivile su se upotrebi azotnog gasa. U svom izdvojenom mišljenju, sutkinja Sotomajor je napisala da je Bojd „tražio najskromniji oblik milosti – da umre streljačkim vodom, što bi ga ubilo za nekoliko sekundi, umjesto mučnog gušenja koje traje i do četiri minuta“.

U Alabami pogubljen zatvorenik kontroverznom metodom, tražio je "najskromniji oblik milosti"

U iranskom gradu Komu pogubljena je jedna osoba osuđena da je špijunirala za izraelsku obavještajnu agenciju Mosad.
Kazna je izvršena juče ujutru nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu, a zahtjev za pomilovanje je odbijen, saopštila je novinska agencija Mizan.
U izvještaju nije naveden identitet osobe, ali se navodi da je optužena za "obavještajnu saradnju sa cionističkim režimom" i proglašena krivom za "korupciju na Zemlji" i "neprijateljstvo prema Bogu" - zločine kažnjive smrću prema iranskom islamskom krivičnom zakonu.
Mizan je naveo da je osoba započela komunikaciju i saradnju sa izraelskim obaveštajnim službama u oktobru 2023. godine i da je uhapšena četiri mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine.
Okrivljeni je navodno pružio osjetljive informacije Mosadu i obavljao misije unutar Irana u ime izraelske obavještajne službe, navodi se u izvještaju.
Nijesu objavljeni detalji o prirodi navodne špijunaže ili datumu hapšenja osobe.
Iransko pravosuđe je više puta opisivalo takva pogubljenja kao neophodna za zaštitu nacionalne bezbjednosti, posebno zbog izraelskih "operacija infiltracije i sabotaže".

1250x600

Iran: Pogubljena optužena za špijunažu za Izrael

Prema podacima Amnesti internašonala (Amnesty International, AI) , samo u prvih devet mjeseci 2025. godine u Iranu je pogubljeno više od 1.000 ljudi. To je najveći zabilježeni broj u posljednjih 15 godina. Komesarijat Ujedinjenih nacija za ljudska prava govori o „potresnom kršenju prava na život".
Među najčešćim optužbama na temelju kojih pravosuđe izriče smrtnu kaznu nalaze se „saradnja s neprijateljskim vladama" i „oružana pobuna protiv države" kao i „loše ponašanje na ovom Svijetu" (Mofsed-e-filarz) pri čemu se radi o definiciji iz šerijata za čitav niz djela koja negiraju apsolutnu vladavinu Boga.
Od dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u junu, broj takvih sudskih postupaka naglo je porastao. Dugogodišnji sukob između dvije zemlje prerastao je u otvoreni rat nakon što je Izrael napao brojne ciljeve u Iranu. Poslije tih napada iranske vlasti sve više traže navodne krivce za neuspjehe državnih institucija.
<h2>Politička represija</h2>
- Rat i političke krize dovode do toga da se kršenja ljudskih prava manje primjećuju - kaže dobitnica Nagrade Saharov Evropskog parlamenta, Nasrin Sotudeh u razgovoru za Dojče vele.&nbsp;
Ova pravnca živi u Teheranu i već godinama se zalaže za političke zatvorenike.
- Vlast često pokušava da strogošću na unutrašnjem palnu prikrije svoje poraze. Posljednjih decenija &nbsp;se stalno pokazivalo da nakon neuspjeha raste pritisak na žene i da se pooštrava sprovođenje propisa o oblačenju. Ovaj put pritisak je usmjeren i na izbjeglice iz Avganistana, kao i na osobe koje su već bile na sudu, a sada su iznenada ponovno optužene - kaže Sotudeh.
<h2>Slučaj Babamiri</h2>
Jedan od poznatijih slučajeva je Rezgar Beigzadeh Babamiri, kurdski politički zatvorenik koji je u zatvoru od 18. aprila 2023. godine.&nbsp;
- Mog su oca uhapsili zato što je tokom nacionalnih protesta 2022. u gradu Bukanu pomagao ranjenima ljekovima i pritom podržavao pokret "Žena, život, sloboda" - kaže njegova ćerka Džino, koja studira u Norveškoj, u razgovoru za Dojče vele.
Babamiri je osuđen na 15 godina zatvora zbog „okupljanja i zavjere protiv nacionalne bezbjednosti", „špijunaže i saradnje s neprijateljskim državama“ te „članstva u ilegalnim grupama".
Nakon iransko-izraelskoga rata u junu, protiv njega je izrečena i smrtna kazna zbog navodne špijunaže za Izrael.&nbsp;
- Moj je otac bio aktivista tokom protesta 2022. godine. Uvijek je stajao na strani ljudi koji protestuju i to je javno govorio - izjavila je njegova ćerka.
Zajedno s drugim ženama čiji su očevi pogubljeni ili čekaju izvršenje smrtne kazne, Džino je osnovala je inicijativu Djevojke koje žele pravdu.
- Naši napori nisu usmjereni samo na političke zatvorenike ili one za koje vjerujemo da su nevini, već na temeljno ukidanje smrtne kazne - objašnjava ona.
Dodaje da kad im se jave djeca osuđenih na smrt i svim snagama pokušavaju dokazati nevinost svojih očeva kažu im da to nije bitno.
- Nijedan ljudski život ne bi smio biti ugašen pogubljenjem. Naravno, ko počini zločin, treba da bude kažnjen, ali ta kazna mora biti u skladu sa zakonima i načelima ljudskih prava - ističe Džino.
<h2>Proširenje primjene smrtne kazne</h2>
Vlasti koriste izgovor „ugrožavanja nacionalne bezbjednosti" kako bi brže sprovodile egzekucije. U junu je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžaj javno pozvao na to da se osobe optužene za „podršku ili saradnju s neprijateljskim državama", poput Izraela, ubrzano izvedu pred sud i pogube.
Istodobno je iranski parlament donio zakone koji dodatno proširuju primjenu smrtne kazne. Ubuduće bi i nejasno formulisane optužbe poput „saradnje s državom ili grupom koja je proglašena neprijateljskom“ mogle biti kažnjene smrću i oduzimanjem cjelokupne imovine. Što se pod pojmom „saradnja" podrazumijeva definišu bezbjednosne &nbsp;službe.
- Pravda se može garantovati samo kroz nezavisnost pravosuđa, a naše pravosuđe ni na koji način nije nezavisno - zaključuje pravnica Sotudeh.

Drastičan rast broja pogubljenja u Iranu

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove Žozep Borelj izjavio je da su ruska pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika u porastu, i napomenuo da je to zanemarivanje međunarodnog prava.
- Pogubljenja ukrajinskih ratnih zarobljenika od strane Rusije su u porastu, a najmanje 177 ratnih zarobljenika je umrlo u ruskom zarobljeništvu od početka ruske agresje - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.
On je dodao da je devet ukrajinskih zarobljenika navodno strijeljano od strane ruskih trupa u regionu Kursk 10. oktobra, a prvog oktobra Rusija je pogubila 16 ratnih zarobljenika u Donjeckoj oblasti nakon njihove predaje.
- Evropska unija oštro osuđuje ova ubistva, koja su još jedan odvratan primer ruske brutalizacije ukrajinskog naroda. Ovi slučajevi pokazuju kontinuirano i sistematsko zanemarivanje međunarodnog prava. Rusija ima jasne obaveze prema Povelji Ujedinjenih nacija i međunarodnom pravu koje mora da ispuni - rekao je on.
U saopštenju se dodaje da ruske javne ličnosti javno pozivaju na pogubljenje ukrajinskih ratnih zarobljenika što razotkriva pravu prirodu režima u Kremlju.
Kancelarija Ujedninjenih nacija za ljudska prava je potvrdila sistematsku upotrebu širokog spektra različitih metoda mučenja, uključujući seksualno nasilje.

Borelj: Pogubljenja ukrajinskih zatvorenika u porastu

Direktor Ispitnog centra, mr Miloš Trivić, najavio je značajne novine u načinu ocjenjivanja eksterne provjere znanja, odnosno male mature, koje imaju za cilj veću objektivnost i transparentnost cijelog procesa.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Trivić je kazao da će se po prvi put primjenjivati digitalizovani sistem u kojem ocjenjivači neće imati uvid ni u lične podatke učenika, niti u njihove šifre.
- Stvara se transparentan sistem objektivnosti na najvišem nivou, pa će svaki zadatak pregledati i ocjenjivati dva ocjenjivača, ukoliko se pojavi razlika u bodovima treći ocjenjivač će dati konačne bodove, a ukoliko učenik nije zadovoljan moći će da podnese prigovor u školi, škola će prigovor proslijediti Ispitnom centru koji će formirati komisiju za provjeru spornog testa - rekao je Trivić.
On je podsjetio da je važećim Pravilnikom za eksternu provjeru znanja predviđeno da se testovi pregledaju u školama, ali da je praksa u prethodnom periodu pokazala određene nepravilnosti.
- Ono što smo mi uočili pregledanjem uzorka u posljednje dvije godine jeste da je bilo propusta, odnosno da se dešavalo da su testovi ocijenjivani i na načine koji nijesu predviđeni, odnosno da su negdje dodani a ne negdje oduzimani bodovi. Da bismo sve to spriječili i da bismo doveli da bude krajnje objektivno ocjenjivanje eksterne provjere znanja odlučili smo da eksterne provjere znanja, odnosno malu maturu pregledamo u Ispitnom centru, kao što to sada radimo sa maturskim, odnosno stručnim ispitom, ali smo se odlučili i na jedan korak naprijed, odnosno da taj sam proces digitalizujemo - rekao je Trivić.
Kako je naveo, u završnoj fazi je izrada digitalne platforme koja će omogućiti kompletan proces putem MEIS aplikacije, od obrade podataka i izrade testova do njihove distribucije školama, nakon čega se testovi istog dana vraćaju u Ispitni centar.
- Mi ćemo da skeniramo sve testove i unesemo u našu bazu podataka i tada nastupaju ocjenjivači Ispitnog centra. Ono što je najveća novina u realizaciji ovog načina jeste da će se ocjenjivači ulogovati preko platforme i neće vidjeti cijeli test učenika, iako je test do sada bio pod šifrom i bio zaštićen identitet učenika. Sada neće moći da vide uopšte ni šifru učenika, naravno neće moći da znaju o kom učeniku se radi jer će svaki ocjenjivač ocjenjeviti jedan zadatak učenika. Svaki zadatak je sada šifrovan i povezan sa šifrom učenika da bi nama to kasnije omogućilo obradu podataka. Takođe će se raditi dvostruko ocjenjivanje, jedan isti zadatak će ocjenjivati dva ocjenjivača, a ukoliko se pojavi razlika u bodovima taj zadatak ide na konačnu odluku kod trećeg ocjenjivača - pojasnio je Trivić.
Dodao je da će učenici moći da se, pod svojom šifrom, uloguju na platformu i imaju uvid u svoj test i ostvarene bodove, dok će eventualne primjedbe podnositi preko škole.
Prema njegovim riječima, oko 7.000 učenika svake godine polaže malu maturu, a digitalizacija procesa dodatno doprinosi smanjenju subjektivnosti u ocjenjivanju.
Trivić je zaključio da je novi sistem rezultat uočenih nedostataka, ali i usklađivanja sa praksom zemalja regiona i Evropske unije.
- Primijetili smo nedostatke u prethodnom periodu i reagovali smo na te nedostatke, ali ugledali smo se i na zemlje regiona i članice Evropske unije koje rade na ovakav način kao mi, a vrijeme je i da malo rasteretimo škole - zaključio je Trivić.

Trivić: Ocjenjivači neće moći da vide lične podatke, ni šifru učenika, već samo zadak koji ocjenjuju

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbacila je odgovornost u u vezi sa bjekstvom Miloša Medenice, kome je juče Viši sud izrekao kaznu zatvora od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor.
Iz ANB-a navode da su nadležnosti, obaveze i odgovornosti u konkretnom slučaju jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da Agencija, u skladu sa važećim propisima, nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost nema zakonska ovlašćenja za nadzor mjera u krivičnom postupku, niti prati izvršenje izrečenih mjera nadzora od strane suda, uključujući zabranu napuštanja stana. Takođe, ANB nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica - navodi se u saopštenju ANB-a.
U Agenciji poručuju da nemaju ni procesnu ni izvršnu nadležnost u sprovođenju mjera krivičnog postupka, zbog čega ne može snositi odgovornost za događaj u ovom slučaju.
- Pominjanje ANB-a u tom kontekstu zasniva se na nepoznavanju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru Crne Gore - poručeno je u saopštenju ANB-a.

ANB odbacuje odgovornost u slučaju Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

U okviru saradnje Specijalne Olimpijade Crne Gore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u Podgorici je izvršena primopredaja sportske opreme za 15 osnovnih i srednjih škola.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Ovim činom nastavljena je realizacija programa „Inkluzivni sport u školama“, koji se sprovodi u sklopu globalnog projekta „Global Coalition of Inclusion“. Događaju su prisustvovali predstavnici 15 podgoričkih škola kojima su uručeni rekviziti neophodni za sprovođenje inkluzivnih treninga. Opremu su dobile škole: JU OŠ „ 21. maj“, JU OŠ „ Milor Musa Burzan“, JU OŠ „ Pavle Rovinski“, JU OŠ „ Novka Ubović“, JU OŠ „ Vuk Karadžić“, JU OŠ „ Oktoih“, JU OŠ „ Savo Pejanović“, JU OŠ „Radojica Perović“, JU OŠ „Vladimir Nazor“, JU OŠ „Vlado Milić“, Srednja Medicinska škola, SGGŠ „Inž. Marko Radević“, SSŠ „Ivan Uskoković“, SSŠ „Spasoje Raspopović“ i ŠSVSO „Sergije Stanić“.&nbsp; Primopredaji su prisustvovali Ivan Radović, direktor Specijalne Olimpijade Crne Gore, Dragan Mijušković, u ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i predstavnici i koordinatori iz partnerskih osnovnih i srednjih škola. - Ova aktivnost direktan je rezultat potpisanog Memoranduma o razumijevanju (MoU) i projektnog ugovora koji za cilj imaju stvaranje ravnopravnog sportskog okruženja za svu djecu. Program ,,Unified Champion Schools" je akreditovan od starne Special Olympics International , koji se uspješno primjenjuje u preko 100 zemalja svijeta - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Kako su rekli u tom resosu, njegova snaga leži u tri ključne komponente: zajednički treninzi i takmičenja djece sa i bez intelektualnih smetnji, osnaživanje učenika da postanu nosioci promjena u svojim zajednicama i kreiranje školske klime koja promoviše prihvatanje, poštovanje i dostojanstvo za svakog pojedinca - Oprema koju uručujemo samo je alat, a prava suština je u povezivanju mladih ljudi i rušenju barijera kroz sport. Ponosni smo što su škole iz Podgorice dio ove globalne porodice inkluzije - poručeno je tokom događaja.

(FOTO) Sportska oprema za 15 podgoričkih škola

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković saopštio je da u skladu s Odlukom Ustavnog suda treba otkloniti normativnu neusaglašenost u vezi s radom nedjeljom, ali da nedjelja treba da ostane dan za porodicu.
- Presudu Ustavnog suda treba poštovati i otkloniti normativnu neusaglašenost. Ali odluka o očuvanju nedjelje kao dana za porodicu, kao dio društvene brige o čovjeku i zaposlenom treba da ostane na snazi - napisao je Marković na mreži X.
Marković je podsjetio na odluku Vlade iz marta 2019. godine, navodeći da i danas misli da u fokusu treba da bude čovjek, a ne profit.

Tag: pogubljenje