Crna Gora u narednom periodu nastavlja strateški fokus na punopravno članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje NATO obaveza, uz prioritet jačanja dobrosusjedskih odnosa, multilateralne saradnje i usklađivanje prava radnika sa standardima EU, pokazuje, prenosi Portal RTCG.
Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO. dokument Vlade pod nazivom “Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025 – 2026”
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i široke regionalne saradnje.
- Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100 odsto. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma - navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako piše, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz učešće u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
- Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, raskinuviši bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024 - piše u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutrašnjeg tržišta.
- Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapošljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku - ističe se u dokumentu.
Kako je naglašeno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, što je važan faktor ostvarivanja unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na tržišnu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na zaštitu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana tržišna privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih društava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
- U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu - navodi se u dokumentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 31

Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU, a poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, spremno je za zatvaranje, navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova (MVP) dostavljenim Portalu RTCG.
Školski brod Jadran početkom avgusta je ponovo bio u fokusu kada je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački koje su specijalno namijenjene posadi broda. Populatni trojarbolni jedrenjak izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, decenijama je, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između vlada dvije zemlje, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
MVP navodi da je u toku intenzivna diplomatska komunikacija.
- Crna Gora i Republika Hrvatska u prethodnom periodu identifikovale su niz pitanja koja tri decenije figuriraju kao otvorena u bilateralnim odnosima. U cilju rješavanja ovih pitanja uspostavljena je intenzivna diplomatska komunikacija, u okviru koje dvije strane, kroz konstruktivan dijalog, otvoreno i na principima dobrosusjedstva, razmjenjuju stavove i mišljenja, te mapiraju dalje korake u ovom domenu - navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova.
Kako podsjećaju, Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom, u kojoj, pored ispunjenja svih obaveza i mjerila, poseban značaj ima politička dimenzija podrške država članica.
- Kroz zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja u prethodnom periodu, Crna Gora je od strane naših evropskih partnera prepoznata kao lider u integracionom procesu, a u tome je posebnu vrijednost imao pozitivan stav susjedne Hrvatske, koji se u kontinuitetu iskazuje kroz pružanje prvo ekspertske, a zatim i političke podrške. Kada se radi o pregovaračkom poglavlju 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, informišemo da je ono spremno za zatvaranje, a da bi ono bilo privremeno zatvoreno, potreban je konsenzus svih država članica EU - ističu u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa RTCG.
Do postizanja konsenzusa među državama članicama, Crna Gora će, kažu, nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i o otvorenim pitanjima razgovara sa susjednom Hrvatskom.
- Kako bismo na taj način pokazali privrženost evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Naglašavamo da, u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja - naveli su iz MVP.
Posebno ističu da je potvrda posvećenosti unaprjeđenju odnosa sa Republikom Hrvatskom i jučerašnji sastanak na Bledskom strateškom forumu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

500x500

1084x550

MVP: Poglavlje 31 spremno za zatvaranje, nastavlja se dijalog sa Hrvatskom

Crna Gora je ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31, a u prethodnih nekoliko sedmica napravljeni su koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije „Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma”, podsjetio da se u Odesi sreo sa hrvatskim premijerom Andrjem Plenkovićem u Odesi i zatražio u ime Crne Gore da Hrvatska odblokira zatvaranje poglavlja 31.
On je istakao da se nada da će taj razgovor sa Plenkovićem uroditi plodom.
Milatović je istakao da je u poglavlju 31 Crna Gora ispunila tehnicki asekte, što je Evropska komisija i konstatovala, ali zbog određenih bilateralnih stvari postoji kočenje od Hrvatske.
- Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imali par dobrih razgovora, dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovicem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja - naveo je Milatović.
On je poručio da se trudi da, sa pozicije predsjednika, uradim koliko može, a u tom smislu je bio i razgovor sa Plenkovićem.

Milatović: Napravljeni koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja 31

Hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika bila bi nam od posebnog značaja u ovoj ključnoj fazi našeg integracionog procesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u razgovoru sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Milatović i Plenković su održali bilateralni sastanak na marginama Samita u Ukrajini.&nbsp;
Kako je naveo Milatović na mreži X, dvojica predsjednika su razgovarali o bilateralnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, koje su ocijenili kao prijateljske, uprkos postojanju određenih otvorenih pitanja. &nbsp;&nbsp;
- Istakao sam da je za Crnu Goru od izuzetne važnosti podrška Hrvatske na našem EU putu, posebno u kontekstu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Naglasio sam da bi nam hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika bila od posebnog značaja u ovoj ključnoj fazi našeg integracionog procesa - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1933054364626612369%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović Plenkoviću: Hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 bila bi nam od posebnog značaja

Hrvatska nije u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 već pauzirala - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
Konsultacije u tom pogledu, kako je rekao gostujući na Televiziji Crne Gore, au u toku.
Vjeruje, kako je dodao, da će tokom razgovora sa predstavnicima zvaničnog Zagreba "sasvim sigurno riješiti određeni broj pitanja koja su na dnevnom redu".
- I sasvim sigurno ćemo u narednim mjesecima imati i stav hrvatske strane. Pored ostalog i o poglavlju 31. A ja sam siguran da to poglavlje može da se vrlo brzo zatvori - naveo je Ivanović.

Ivanović: Hrvatska nam nije blokirala zatvaranje poglavlja, nego pauzirala

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je potvrdio da sprječavanje zatvaranja poglavlja 31 u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom ima najviše veze sa dešavanjima tokom ljeta i da su podgoričke vlasti blagovremeno znale da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje ovog poglavlja.
Hrvatski premijer je rekao da je njegova država dala saglasnost za zatvaranje tri poglavlja, ali ne i Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Ovo poglavlje prema Plankoviću, podrazumijeva i paket dobrosusjedskih odnosa.
- Tu smo rekli ne u ovom trenutku i to smo dali do znanja unaprijed i našim partnerima unutar Evropske unije (EU) i vlastima Crne Gore. Razlozi za to su brojni, a posebno događaji koji su se dešavali ovoga ljeta i kada se određeni elementi riješe, onda ćemo se vratiti tom pitanju &nbsp;poručio je premijer Hrvastke.
On se sastao sa predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem u Briselu, prije početka samita EU-Zapadni Balkan.
- Dobrosusjedska saradnja nije samo uslov u pristupnim pregovorima sa EU, već i temelj naše spoljnopolitčke strategije i ključ za izgradnju povjerenja u regionu. Vjerujem da kroz iskren dijalog možemo ne samo riješiti postojeće izazove, već i otvoriti prostor za dublju i sadržajniju saradnju koja će koristiti objema stranama - naveo je Milatović u saopštenju nakon susreta sa Plenkovićem.
Hrvatska je blokrala zatvaranje poglavlja 31 sa Crnom Gorom, jer su tokom proteklih mjeseci zaoštreni odnosi na relaciji Zagreb-Podgorica.
Osim otvorenih pitanja koja od ranije ima sa Hrvatskom, situacija se usložila pošto je Skupština Crne Gore krajem juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.

Plenković: Podgoričke vlasti znale da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje Poglavlja 31

Ovo je važan trenutak za Crnu Goru. Zatvorena su tri pregovaračka poglavlja, što je signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu, ali je i prilika da se suočimo s pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On se, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), zahvaljuje svima koji su radili na ispunjavanju obaveza s ciljem zatvaranja poglavlja 7, 10 i 20, u prvom redu članovima i članicama pregovaračke strukture, bez čijeg ekspertskog znanja ovaj rezultat ne bi bio moguć.&nbsp;
- Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a krajem juna, najave sadašnje Vlade su bile da možemo očekivati zatvaranje do 10 pregovaračkih poglavlja. Danas konstatujemo da su zatvorena samo tri - istakao je Milatović.
Razlog za ovakav ishod je, prema njegovim riječima, očigledan. Navodi da su to nedovoljna posvećenost Vlade našoj EU agendi, te narušavanje odnosa sa Republikom Hrvatskom.&nbsp;
- Ovo je trenutak da se zapitamo - da li je Vlada pokazala državnu odgovornost i političku zrelost prilikom donošenja odluka koje imaju direktne posljedice na naš EU put? Da li je svjesno ugrožen jedan od najvažnijih strateških prioriteta države zbog nečijih parlikularnih interesa - upitao je Milatović.
Zaključio je da naš evropski put nije samo tehnički proces.&nbsp;
- To je prilika da izgradimo društvo koje se temelji na vladavini prava, održivom ekonomskom napretku i dobrosusjedskim odnosima. Zatvaranje tri poglavlja pokazuje da imamo kapacitet da napredujemo, ali nas ujedno podsjeća da proces EU integracija zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup - ističe Milatović.
Samo posvećeno, uz maksimalno kredibilan strateški pristup, kako dodaje, možemo osigurati da naredni koraci budu bolji i kvalitetniji.
- Naš cilj ostaje jasan – Crna Gora kao 28. članica Evropske unije do 2028. godine, utemeljena na vladavini prava i dobrim odnosima sa svim svojim susjedima - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1868934016960700789%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Nedovoljna posvećenost Vlade EU agendi i narušavanje odnosa s Hrvatskom razlozi za rezultat ispod očekivanja

Nakon nezatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim političkim pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Sadašnje vlasti su generisale probleme sa Hrvatskom, kaže Vuksanović, ali u vlasti postoje i oni, ističe on, koji su ćutali i govorili da tako mora i, kako kaže, pravdali se po briselskim hodnicima, ako bi uhvatili nekoga, naglašava, kome bi se trebalo pravdati.
Bilo je otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske i prije 2020.godine, prisjeća se Vuksanović i podsjeća da se pametnom politikom došlo do situacije gdje otvorena pitanja, kako navodi, nijesu bila problemi.
- Nakon 2020.godine dolazi do dinamizacije u otvaranju određenih problematika, s tim što imamo kulminaciju, nažalost, u ovoj godini, sa vrhuncem u Rezoluciji o Jasenovcu, koju iniciraju i donose oni koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji ne priznaju agresiju Rusije nad Ukrajinom. Nažalost, i nakon te Rezolucije provokacije nijesu obustavljene, već grad Nikšić finansira snimanje nekakvog serijala RTS-a, i to potpomaže sa izdašnim materijalnim sredstvima svih poreskih obveznika grada Nikšića, valjda, koliko sam shvatio, nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu, i da dođe do reinterpretacije činjenica da je izvršena brutalna agresija nad Hrvatskom, i sad će ti, kojima se ne sviđa prošlost takva kakva jeste, a da im se ne sviđa takva prošlost vidimo i po spomen ploči u ratnom logoru Morinj, koju bi oni mijenjali, sadržaj na toj ploči im se ne sviđa. Provokacije se nastavljaju…Imamo jedno glasilo, ne znam kako bih ga nazvao, zove se IN4S, nedavno, baš sam bio u Republici Hrvatskoj, kad sam pročitao, na tom istom glasilu, a poslali su mi građani iz Crne Gore, uznemireni takvim sadržajima, gdje se kaže nešto sačuvaj me bože kuge, rata, gladi i Hrvata. Prije godinu i po, ili dvije, smo takođe imali isto, na paramedijskom glasilu gdje je neki kvazi intelektualac, čini mi se da se preziva Medenica napisao da Hrvat nije nacija, nego dijagnoza. Ni u jednom, ni u drugom slučaju država Crna Gora nije imala nikakvu reakciju, i na taj način se kreira ambijent koji je stimulativan za takve fenomene, i, nažalost, država Crna Gora ne vidi u tome nikakvo raspirivanje vjerske, nacionalne i svake druge mržnje…Zamislite da namjerno upirete prstom onima koji su vam besplatno ustupili prevode akija, koji su vam.sa stručnog aspekta slali svoje timove, da vam pomažu, onima koji su se snažno zalagali i lobirali za vaš evropski put, i onda imate novi fenomen, nakon ne zatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim politički8m pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - poručio je Vuksanović.
U Crnoj Gori vlada antihrvatska histerija, kaže Vuksanović, a uveliko vlada sindrom kuvane žabe, kako kaže, i tako nenormalno se pokušava normalizovati, poput, navodi on, Doma kulture Josip Marković kojeg su pokušali ustupiti Hrvatskoj tik pred, kako navodi, zatvaranje poglavlja, iako je taj prostor podignut prije više od sto godina za potrebe hrvatske nacionalne zajednice. 
Ukoliko sjutra troje sudija Ustavnog suda, poručuje Vuksanović, ode u penziju dovešće Crnu Goru u velike, dodaje on, institucionalne probleme, te će se stvoriti jasna aluzija da nekome, kako kaže, odgovara da se izborni procesi ne ponove.
- Stvoriće se, takođe, aluzija da oni redovni izbori, u pojedinim lokalnim samoupravama se prolongiraju, i stvoriće se utisak da je vladajuća većina svjesna svojih slabosti, da je svjesna svoga pada u rejtingu, i da po svaku cijenu želi zadržati vlast. To je ono što manje više i očigledno! Mogu se zavaravati beranskim izborima, ali podgorički izbori, budvanski izbori, jasno ukazuju na ovo o čemu mi sada govorimo, jer sama činjenica da ste otišli u Podgoricu na izbore sa pozicija vlasti, koju nakaon izborne utakmice ne možete formirati, dovoljno govori da su vaše pozicije u biračkom tijelu i javnom mnjenju, a to nije čudo, obzirom na toliko široki dijapazon problematike, sa kojom se suočavaju naši građani, a vidimo to na brojnim primjerima i po brojnim institucijama - istakao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG5Jv3-w1S_E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu i da dođe do reinterpretacije istorijskih činjenica

Nakon sastanka Međuvladine konferencije u Briselu potpuno je jasno da blokada zatvaranja Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), otkazivanje sastanka predsjednice Evropskog parlamenta s predsjednikom Skupštine Crne Gore, te proglašenje čelnih ljudi u Vladi i Skupštini personama non grata, predstavljaju nedvosmislenu potvrdu da je trenutna vlast demaskirana i razobličena -ocijenili su iz Evrospkog saveza.
Politički kredibilitet aktuelne vlasti ubrzano nestaje, ne samo na domaćem, već i na međunarodnom planu.
Naši zapadni partneri na ovaj su način, kako ističu, poslali jasnu i upozoravajuću poruku da parlamentarna većina, posebno njeni djelovi koji decenijama propagiraju antievropsku, anti-NATO, antigrađansku, kleronacionalističku i prorusku politiku, uz konstantno narušavanje odnosa sa susjedima, nije u stanju da vodi Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Sve je očiglednije da će ti isti akteri koristiti svaku priliku da, po nalogu poznatih regionalnih centara moći na koje su politički i na druge 
načine navezani, uspore i na različite načine koče naš evropski napredak. Jednako onako, kako su to, nažalost, očigledno uspješno uradili 
insistiranjem na usvajanju bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, čiji je jedini cilj bio namjerno i svjesno narušavanje odnosa s nama prijateljskom Hrvatskom - zaključili su iz Evropskog saveza.

Evropski savez: Blokada poglavlja 31 potvrda da su naši zapadni partneri politički demaskirali aktuelnu vlast

Blokada poglavlja 31 je iz domena "i kliker bi pokvarili", ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.

Crna Gora je, naglašava Belan, bila poznata po dobrosusjedskim odnosima i doprinosu regionalnoj saradnji.

- Sada, zahvaljući ciljanom destruktivnom djelovanju DF i Demokrata, uz podršku ostatka parlamentarne većine koja čuva svoje fotelje i sinekure i pazi da se ne zamjera Andriji Mandiću, kao članica NATO blokirani smo u poglavlju vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike. Nevjerovatno - zaključio je Belan.

Belan: Zahvaljući ciljanom destruktivnom djelovanju DF i Demokrata blokirani smo u poglavlju vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: poglavlje-31