Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

U narednih godinu dana ne treba očekivati velike pomake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, već minimalne rezultate sa maksimalnim ishodom, ocijenio je izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Vujović je kazao da je Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji za period 2026–2027 dokument koji prije svega ima tehnički karakter i fokusira se na dinamiku već započetih aktivnosti.
- U narednih godinu dana neće biti velikih pomaka u procesu pristupanja, to će biti minimalni rezultati sa maksimalnim ishodom, shodno tome Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026-2027 je dokument koji govori kako da se spakuje sve što urađeno, da se poradi na dinamici čemu u prilog ide i najava zatvaranja jednog poglavlja sljedeće sedmice, više se radi o tehničkim stvarima nego o strogim kriterijumima - rekao je Vujović.
Nacrt programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 predstavljen je juče u Evropskoj kući. Iako je sastanak bio zatvoren za javnost, otvorio je brojna pitanja o realnosti postavljenih rokova, ali i o kvalitetu reformi koje predstoje.
Vujović smatra da dokument ne donosi ništa spektakularno, već predstavlja realističan plan za završetak pregovora u predviđenom roku. Kako navodi, Evropska unija nije postavila stroge kriterijume, već fleksibilne zahtjeve, prvenstveno zbog kratkog vremenskog okvira.
- Mi moramo okončati u ovoj godini pregovore i ministarka je najavila već sljedeće sedmice zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, što najbolje govori o toj dinamici. Više je to, uslovno rečeno, da se ne napravi neka greška i nešto što je već završeno da se nekako spakuje da bismo mogli ostvariti očekivane rezultate u ovako kratkom vremenu. Budimo iskreni - administracija ne odgovara ovom trenutku u kome se nalazimo, ne govorim o ministarki, ministarka radi sjajan posao, govorom o ljudima u raznim ministarstvima koji su zaduženi za obaveze u konkretnim poglavljima. Crna Gora stvarno ima nedovoljno dobar pregovarački potencijal kada govorimo o ljudima koji su na tehničkim pozicijama, ali to je sad manje važno. Ja volim da kažem, bez obzira što sam veoma kritičan u nekim potencijalima i potezima koje smo uradili na ispunjavanju plana, mora se nešto konstatovati - Crna Gora je daleko spremnija za ulazak u Evropsku uniju nego što je bila bilo koja prethodna država koja je postala članica EU, uključujući i Hrvatsku u tom trenutku - kazao je Vujović.
Govoreći o inkluzivnosti pregovaračkog procesa, Vujović je ocijenio da je učešće civilnog društva dovedeno na granicu obesmišljavanja, uz istovremeno ubrzanu dinamiku usvajanja zakona koju je teško ispratiti.
- Koliko sa jedne strane nijesam zadovoljan sa druge strane daću prioritet da Crna Gora okonča pregovore što ranije i iskoristimo ovu šansu jer nam se neće nikada više pružiti na ovakav način u kakvoj smo se sad našli prilici - istakao je on.
Najavljeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja sljedeće sedmice, prema riječima Vujovića, odvija se u skladu sa planom, uz manje korekcije, što, kako kaže, pokazuje da bi plan mogao biti ispunjen u naredne dvije godine. Ipak, upozorava da su glavni rizici političke prirode, a ne tehničke.
- Mislim da su glavni rizici politički, ne toliko tehnički, ne toliko odnosi između Vlade i Evropske komisije, već prije svega toga da li će neke političke partije pokušati da izazovu pad Vlade ili ovo što se dešava oko Botuna, pokušaj da nešto što je EU označila kao minimum minimuma za Crnu Goru da ispuni dio obaveza u jednom poglavlju da po svaku cijenu zaustavi. Ja mislim da Crna Gora manje ima rizika u tehničkom dijelu ispunjavanja obaveza. a više u političkom, jer moramo biti iskreni i reći da jedan značajan dio vladajuće koalicije ne želi da je Crna Gora u Evropskoj uniji - dodao je Vujović.
On je napomenuo da su neki od ministara koji su zaduženi za pregovore veliki protivnici da se oni ikad okončaju.
- I onda kako da ocjenjujemo uspješnost nekih ministarstava i ministara ako će oni uraditi sve da se to makar prolongira zbog njihovih političkih interesa. Najveći rizici su politički, stabilnost i ispunjavanje obaveza, govorim prije svega o parlamentu. Veoma je važno da Crna Gora ne ode na vanredne izbore i da imamo jednu proevropsku većinu u parlamentu zajedno sa opozicijom, da bi se spriječio eventualni pokušaj dijela vladajuće koalicije da zaustavi usvajanje nekih zakonskih rješenja i uspori ispunjavanje evropske agende - zaključio je Vujović.

1250x600

1084x550

Vujović: Učešće civilnog društva u pregovorima sa EU na granici obesmišljenosti, važno je da Crna Gora ne ode na vanredne izbore

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mještani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji MINA rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva „vojničku disciplinu“, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentarišući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
- Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona teška - naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to što su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja.&nbsp;
- U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono što smo onda vidjeli je da se ide korak dalje - kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi došlo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako.&nbsp;
- A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja - naveo je Satler.&nbsp;
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
- To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje - naveo je Satler.&nbsp;
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
- Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak - poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se naglašava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
- Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed . rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
- Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već dešavalo u prošlosti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedništva - rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
- Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom - naveo je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
- Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak - rekao je Satler.
Upitan šta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
<h2>"Na sastanku sa Vesnom Pejović prvi put sam dobio uvid kroz šta prolaze porodice žrtava"</h2>
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Mašanov zakon, Satler je odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju - kazao je Satler.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju, Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz šta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
- Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu - naglasio je Satler.
Komentarišući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi.&nbsp;
- Ovo se odnosi na vazduh koji udišete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji štitite ekološke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno - kazao je Satler.
Na pitanje kakave posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekološke aspekte.
- Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja - naveo je Satler, dodajući da je dobro što se sada razgovara nakon što, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slušani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodušna i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete.&nbsp;
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak.&nbsp;
- I postoji napredak. To je suština dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju nešto preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi - rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država štiti vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku.&nbsp;
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima zaštite životne sredine.
- Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27 - kazao je Satler.&nbsp;
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Češku.
- Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo teško biti spreman za sve prvog dana članstva. Što se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu - rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspješno kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato što je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka.&nbsp;
- Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija - kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije &nbsp;o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podrška članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podršku svih političkih stranaka.
- Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu - zaključio je Satler.

Satler: Garancije vlasti velikodušne i reaguju na mnoge pritužbe mještana Botuna, nadam se dogovoru

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) pozdravio je odluku Savjeta Evropske unije da, nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja, formira radnu grupu za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Riječ je, kako je rekao, o važnom i ohrabrujućem koraku koji potvrđuje da je evropska perspektiva Crne Gore i dalje realna i dostižna, uprkos opstrukcijama i ideološkim tumaranjima kojima svjedočimo prethodnih nekoliko godina.
- Kao predstavnici političkih subjekata okupljenih u Evropskom savezu, koji su evropske vrijednosti utemeljili u savremenoj Crnoj Gori, posebno smo zadovoljni ovom viješću. Ona potvrđuje da je strateški cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji, u okolnostima povoljnog geopolitičkog momenta, ponovo dostižan. Istovremeno, svjesni smo da će kako vrijeme bude odmicalo nervoza dobrog dijela vladajuće većine, koja nerijetko djeluje kao produžena ruka zvaničnog Beograda i često zastupa tuđe, a ne interese sopstvene države, biti sve izraženija. Sa tim će, sasvim izvjesno, rasti i pokušaji usporavanja evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović u saopštenju za javnost.
Ipak, kako navodi, ovo jeste važan korak, ali i da ključni posao tek predstoji. Jednako važno kao i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja jeste, ističe Šehović, pitanje kakva će Crna Gora ući u Evropsku uniju u vrijednosnom smislu.
- Evropska unija nije samo administrativni i pravni okvir, već prije svega zajednica vrijednosti. Crna Gora koja želi da bude njen dio ne može biti država koja naginje šovinizmu, klerikalizmu i netoleranciji, država u kojoj se afirmišu retrogradne ideologije i sprovodi revizija istorije, niti društvo u kojem se urušavaju građanski karakter, sekularizam i antifašističko nasljeđe. Nažalost, upravo takve pojave danas sve češće gledamo, uz sistemsko kvarenje društva i opasnu relativizaciju temeljnih vrijednosti savremene Evrope - naglasio je Šehović.
Dobra vijest je, dodaje on, što takav put nije neminovan. Crna Gora, smatra Šehović, ima kapacitet da se vrati sebi, svojoj građanskoj, multietničkoj i evropskoj suštini. 
- Prvi naredni parlamentarni izbori, koji su blizu, biće prilika da se jasno odluči hoćemo li evropski put nastaviti samo deklarativno ili suštinski, sa društvom koje zaista dijeli vrijednosti na kojima počiva Evropska unija - kazao je Šehović.
On je poručio da je Evropski savez spreman da zajedno sa slobodnim pojedincima, kao i udruženjima u okviru kojih djeluju, tu vrijednosnu promjenu predvodi odgovorno, ozbiljno i u interesu građana i budućnosti Crne Gore. 
- Jednako onako kako je to početkom devedesetih činila generacija okupljena oko Saveza reformskih snaga - zaključio je Šehović.

Šehović: Poruke iz Brisela su snažan podsticaj, ali bez raskida sa šovinizmom i klerikalizmom nema evropske Crne Gore

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Zatvaranje poglavlja dodatno je potvrdilo snažnu posvećenost reformama i učvrstilo poziciju Crne Gore kao najnaprednijeg kandidata u procesu proširenja, poručeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na 24. Međuvladinoj konferenciji između Evropske unije i Crne Gore, koja je održana u Briselu, u sastavu delegacije koju je predvodio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Crna Gora je danas zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, čime je, kažu u MVP, napravljen jedan od najznačajnijih iskoraka u dosadašnjem toku pristupnih pregovora.&nbsp;
- Time Crna Gora ulazi u finalnu fazu pristupnog procesa, koja otvara mogućnost započinjanja rada na Sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako su rekli u tom resoru, ostvareni rezultati su plod su predanog rada i koordinacije cjelokupne državne administracije, uključujući napore Ministarstva vanjskih poslova i diplomatskokonzularne mreže.&nbsp;
- Oni ujedno potvrđuju da ispunjavamo očekivanja naših građana, imajući u vidu da više od 80 odsto njih podržava članstvo u EU, jasno opredjeljujući društvo ka evropskim vrijednostima i standardima - naglašeno je u saopštnju.
Poručeno je da Vlada Crne Gore ostaje čvrsto opredijeljena cilju da pregovarački proces bude zaokružen do kraja 2026. godine, u skladu sa jasno definisanom mapom puta, koja, kako kažu u MVP-u, jeste ambiciozna, ali "kao što su dosadašnji rezultati pokazali – u potpunosti realna i dostižna".&nbsp;
- Dodatnu potvrdu tog napretka predstavlja i posljednji Izvještaj Evropske komisije, koji je ocijenjen kao najbolji do sada - naveli su u MVP.
Iako svjesni izazova koji slijede u završnoj, najzahtjevnijoj fazi pregovora, u MVP-u su uvjereni da je Crna Gora spremna da preuzme punu odgovornost u završnici evropskog puta.&nbsp;
- Period pred nama donosi i dodatne prilike da tu spremnost potvrdimo u praksi, uključujući i aktivniju ulogu Crne Gore u regionalnim i evropskim inicijativama, čime se dodatno jača kredibilitet naše države kao pouzdanog partnera na međunarodnoj sceni. Crna Gora se već danas ponaša kao odgovorna članica Evropske unije. Po svojim vrijednostima i vanjskopolitičkom opredjeljenju, ona već pripada evropskoj zajednici, što potvrđuje i stoprocentna usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - ističe se u saopštenju.
U završnoj fazi pregovora, stalna, proaktivna i sadržajna komunikacija sa državama članicama Unije ostaje, navode u Ministarstvu, od ključnog značaja.&nbsp;
- Ministarstvo vanjskih poslova ostaće snažno posvećeno tom cilju, uz uvjerenje da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da ispuni sve preostale obaveze i postane sljedeća članica EU - zaključeno je u saopštenju.

MVP: Crna Gora se već danas ponaša kao odgovorna članica EU

Politikološkinja Nevena Kovačević ocijenila je da najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića o promjeni Ustava dolaze u izuzetno osjetljivom trenutku za Crnu Goru, upravo na dan kada je potvrđeno da će država privremeno zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kovačević je upozorila da promjene koje se najavljuju prevazilaze pitanje službenog jezika i zadiru u temelje državnog uređenja.
- Promjene koje najavljuje nijesu samo one koje se tiču užbenog jezika, to su promjene koje se tiču državnog ustrojstva građanskog karaktera Crne Gore, crnogorskog identiteta i pitanje je samo da li premijer Spajić u ovom trenutku razumije ozbiljnost situacije i da li ima tu vrstu integriteta da se izbori sa onim strukturama unutar vlasti koje Crnu Goru ne žele u Evropskoj uniji - rekla je Kovačević.
Danas se u Briselu održava Međuvladina konferencija na kojoj bi Crna Gora trebalo da privremeno zatvori pet pregovaračkih poglavlja – poglavlje 3 (pravo osnivanja preduzeća i pružanja usluga), poglavlje 4 (sloboda kretanja kapitala), poglavlje 6 (privredno pravo) te poglavlja 11 i 13 (poljoprivreda i ruralni razvoj i ribarstvo).
Kovačević ocjenjuje da je zatvaranje pet poglavlja značajan iskorak na evropskom putu Crne Gore, ali ističe da i dalje nedostaje politička volja za suštinske reforme.
- Treba naglasiti da se sva ova poglavlja zatvaraju privremeno, što znači da ukoliko se ne ispune svi tehnički kriterijumi koji u ovom trenutku nijesu ispunjeni, što znači da nam Brisel u ovom trenutku malo gleda kroz prste, malo više rekla bih, zbog tih geopolitičkih okolnosti i cjelokupne situacije na spoljno političkom planu i njihove želje da se proces proširenja učini živim, ukoliko se ti tehnički kriterijumi i sve obaveze koje do sada nijesmo ispunili ne ispune u narednom periodu, odnosno tokom presudne 2026. godine, sve ovo je podložno promjeni i opet se može desiti da dođemo u neku situaciju kao što je bilo sada sa Francuskom da imamo određeni vid blokade - kazala je ona.
Dodala je da, uprkos rizicima, ovaj trenutak vidi kao ohrabrujući.
- Ovo je svakako ohrabrujuće, naročito ohrabrenje od njemačkog kancelara Fridriha Merca koji je kazao da sa Crnom Gorom treba preći na sljedeći korak i rad na potpisivanju ugovora o pristupanju - navela je Kovačević.
Govoreći o jučerašnjoj izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Kovačević je kazala da nije iznenađena, podsjećajući na dešavanja nakon usvajanja IBAR-a, kada je izglasana Rezolucija o Jasenovcu, što je, kako navodi, dovelo do blokade poglavlja 31 i proglašenja tri crnogorska zvaničnika personama non grata u Hrvatskoj.
- Apsolutno nijesam iznenađena jer Andrija Mandić cjelokupnom ceremonijom koja je više ličila na neki tužni skup počev od nepoštivanja himne koja je emitovana samo instrumentalno i sa jednom strofom. To je po mom mišljenju jednako srednjem prstu Marka Kovačevića prilikom intoniranja himne u Nikšiću, apsolutno ne postoji nikakva razlika - rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, Mandić kontinuirano pokazuje nepoštovanje prema državi i vodi paralelne političke agende.
- Andrija Mandić je još jednom pokazao nepoštovanje prema državi i još jednom je pokazao da striktno drži svoje agende i kad putuje po svijetu on nosi evropsko odijelo i našim partnerima prodaje neku priču za koju se nadam da oni jako dobro razumiju. A sa druge strane čim dođe u situaciju krene sa istorijskim revizionizmom i onom njegovom čuvenom mantrom ‘do istih ciljeva različitim putevima’“, istakla je ona.
Zaključujući, Kovačević je naglasila simboliku trenutka u kojem se najavljuju ustavne promjene.
- Andrija Mandić baš na dan kad mi dobijamo potvrdu da ćemo zatvoriti 5 poglavlja najavljuje promjenu Ustava, i to nijesu samo promjene koje se tiču užbenog jezika, to su promjene koje se tiču državnog ustrojstva građanskog karaktera Crne Gore, crnogorskog identiteta, bilo čega što njima može da padne na pamet. Pitanje je samo da li premijer Spajić u ovom trenutku razumije ozbiljnost situacije i da li ima tu vrstu integriteta da se izbori sa onim strukturama unutar vlasti koje Crnu Goru ne žele u Evropskoj uniji - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Na dan potvrde o zatvaranju pet poglavlja Mandić najavljuje promjenu Ustava

Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja, ocijenili su u ekonomskoj redakciji STEGA-e.
Nakon velike neizvijesnosti, Crna Gora će ipak zatvoriti ukupno pet pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući i poglavlja 11 i 13 – poljoprivredu i ribarstvo. 
Međutim, kako kažu u STEGA-i, činjenica da je saglasnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 došla nakon određenog zastoja, uz prethodno zadržavanje podrške od strane Francuske, ukazuje da se ne radi isključivo o tehničkom pitanju, već o širem političko-ekonomskom kontekstu u kojem se odvija proces proširenja.
STEGA podsjeća da je Francuska, uprkos snažnim unutrašnjim rezervama prema proširenju Evropske unije, godinama bila pouzdan i angažovan partner Crnoj Gori, upravo zbog percepcije da se radi o najozbiljnijem kandidatu u regionu. Ta podrška, napominju, nije bila simbolična.
- Francuska je bila jedan od rijetkih partnera koji su istovremeno nudili finansiranje, tehničku pomoć i političko pokroviteljstvo Crnoj Gori. Ugovor sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) u iznosu od 50 miliona eura predstavljao je policy loan, jasno vezan za reformske ciljeve u oblasti energetike, klimatskih politika, institucionalnog jačanja i usklađivanja sa evropskim standardima. Uz kredit su dolazili grantovi, tehnička i ekspertska pomoć, kao i podrška u pripremi velikih infrastrukturnih projekata - navedeno je u saopštenju.
Dodatno, podsjećaju da je potpisan i međudržavni sporazum o prioritetnim projektima u oblastima zdravstva, energetike, digitalizacije i saobraćaja. Time je, kažu u STEGA-i, Francuska uložila ne samo novac, već i reputaciju u crnogorski evropski put.
Paralelno s tim, podsjećaju da su, kroz aktivnosti Privredne komore Crne Gore i bilateralne kontakte, francuski investitori su iskazivali interesovanje za inovativne projekte – digitalne tehnologije, startap ekosistem, pametna energetska rješenja i zelene tehnologije. To je, smatraju u STEG-ai, bio signal da se Crna Gora posmatra kao potencijalni dugoročni partner, a ne samo kao prostor za kratkoročne infrastrukturne aranžmane. 
- Upravo zbog toga su kasniji potezi Vlade Crne Gore percipirani kao ozbiljan problem, jer su dolazili u trenutku kada je Francuska, uprkos sopstvenim unutrašnjim dilemama oko proširenja, već bila odlučila da Crnoj Gori pruži kredibilnu podršku - napominje se u saopštenju.
U STEGA-i ističu da se prvi ozbiljan signal narušavanja tog povjerenja pojavio u maju 2025. godine, kada je francuski ponuđač odustao od postupka koncesije za aerodrome, nakon izmjena pravila tokom samog procesa od strane tenderske komisije. 
- Razlozi nijesu bili komercijalne, već proceduralne. Obzirom da Aerodromi predstavljaju stratešku infrastrukturu, a koncesioni postupci test institucionalne stabilnosti i pravne sigurnosti, promjena pravila u toku procesa u međunarodnoj praksi se tumači kao jasan signal političke nepredvidivosti i moguće korupcije - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da u junu 2025. Crna Gora raspisuje javni poziv za aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za solarne elektrane na neodređenim lokacijama, sa planiranim otvaranjem ponuda u novembru. Riječ je o tržišnom mehanizmu usklađenom sa pravilima EU i namijenjenom velikim međunarodnim developerima. 
- U tom kontekstu se očekivalo interesovanje francuskih kompanija sa iskustvom u obnovljivim izvorima energije koje već sprovide ili nameravaju da sprovode projekte u Crnoj Gori. Iako su ponude otvorene u novembru, do danas nema informacija o rezultatima iste - navedeno je u saopštenju.
U julu 2025. godine situacija, kako kažu, dobija širu, evropsku dimenziju. Potpisivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti razvoja nekretnina, kojim se otvara prostor za realizaciju velikih projekata izvan standardnih procedura javnih nabavki, izazvalo je zabrinutost na nivou Evropske unije. 
- Privremeno zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama predstavljalo je jasan signal da se dovode u pitanje osnovni principi jedinstvenog tržišta a to su transparentnost, konkurencija i jednak tretman ponuđača - dodaje se u saopštenju.
U oktobru 2025. održana je investiciona konferencija na Luštici, na kojoj su francuske kompanije aktivno učestvovale u panelima posvećenim energetici, obnovljivim izvorima energije, mrežnoj infrastrukturi i naprednim tehnologijama. Njihovo prisustvo, kažu u STEGA-i, pokazivalo je da interes i dalje postoji, ali i da se odluke donose uz povećani oprez. 
- Gotovo odmah nakon konferencije, Vlada Crne Gore potpisuje i Sporazum o saradnji sa UAE u oblasti energetike, kojim se uspostavlja strateško partnerstvo u razvoju obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija - podsjeća se u saopštenju. 
STEGA konstatuje da je, u kombinaciji sa prethodnim sporazumom o nekretninama, ovaj potez dodatno učvrstio percepciju paralelnog investicionog okvira koji nije u potpunosti usklađen sa evropskim pravilima te da Vlada Cene Gore sjedi na nekoliko stolica.
U takvom ambijentu, ističu u STEGA-i, odluka Francuske iz decembra 2025. da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja. Navode da su izabrana poglavlja koja nijesu u samom jezgru vladavine prava, ali koja imaju dovoljnu političku težinu da pošalju jasnu poruku, bez izazivanja otvorene institucionalne krize.
Ovaj slučaj, kažu u STEGA-i, jasno pokazuje koliko su u procesu evropskih integracija ekonomija i politika međusobno povezane.
- Formalno tehničke odluke često nose političku poruku, dok ekonomski aranžmani imaju dugoročne političke posljedice. Za Crnu Goru, to predstavlja upozorenje, ali i priliku: da preispita sopstvene poteze, obnovi povjerenje partnera i shvati da se evropski put ne vodi improvizacijama, već dosljednošću - naglašeno je u saopštenju.
U STEGA-i poručuju da put ka Evropskoj uniji ne zavisi isključivo od ispunjavanja tehničkih kriterijuma, već od reputacije države kao pouzdanog i predvidivog partnera.
- Upravo na tom planu, krajem 2025. godine, Crna Gora je dobila ozbiljno i dobronamjerno upozorenje i to od partnera koji je, uprkos sopstvenim rezervama prema proširenju, do tada bio spreman da joj vjeruje - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja, a zatim ih odobri - odgovor na akumulirani gubitak povjerenja

Crna Gora ima šansu da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ali samo ako postoji jasna i dosljedna politička volja, od koje zavisi cjelokupan proces. Dok iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da aktuelna Vlada ima kapacitet da taj cilj iznese, analitičari upozoravaju da se među samim nosiocima vlasti nalaze i ozbiljni kočničari evropskih integracija, koji ne djeluju u skladu sa evropskim vrijednostima. To su ključne poruke PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO). O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica. Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.&nbsp; - Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv - kazala je Papović. Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju.&nbsp; - A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati - navela je ona. Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38 odsto sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Biljana Papović"> <figcaption>Biljana Papović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno - naglasila je ona. Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine.&nbsp; - Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći“ od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo - poručila je ona. Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU. Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza. „Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama“, istakla je ona. Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom.&nbsp; - Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima - etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom &nbsp;demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa - naglasila je ona. Dodala je da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom. - Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv - ocijenila je Đukanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru.&nbsp; - Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje - poručila je Papović. Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez.&nbsp; - Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo - navela je Papović. No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti.&nbsp; - Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira - zaključila je Đukanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2SV6VxP9j9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovaj PROUDCAST realizovan je u okviru projekta „EU kompas za mlade“, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova.

Uz političku volju, do kraja 2026. moguće zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja

Iako najnapredniji kandidat za članstvo, Crna Gora usporava u dva najvažnija poglavlja na putu ka člastvu u Evropskoj uniji - 23 i 24. Evropska komisija u Izvještaju je zabilježila i napade javnih ličnosti, prije svega predstavnika političkih partija na slobodu medija i angažman civilnog društva u Crnoj Gori. Sagovornici Televizije E kažu da su Crnoj Gori, umjesto formalnih, potrebne suštinske reforme.
<h2>Zadovoljstvo i oprez</h2>
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da to što je EK konstatovala trud u određenim pregovaračkim poglavljima, ne znači da je Crna Gora pokazala spremnost u svim ili da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja. 
- Biće da se negdje balansira između tehničke spremnosti, da mi tehnički zatvorimo sva poglavlja, a sa druge strane politička spremnost i volja koja je dvojaka – volja naših političkih aktera, naših institucija, a sa druge strane politička spremnost Evropske unije - rekla je Vuksanović za TV E.
Evidentno je, ističe ona, da je ono u čemu će se mjeriti postignuće poglavlja 23 i 24. 
- I mi negdje jesmo dobili tezu da je Crna Gora u prethodnom izvještaju bila bolja, ali da je generalno pokazala spremnost. Suština je da se napredak u tim poglavljima ne mjere brojem zakona koje ćete donijeti, već stvarnim rezultatima - poručila je Vuksanović.
Iz vladajućih partija ne kriju zadovoljstvo povodom pozitivnih ocjena Evropske komisije. Svjesni su, kažu, i izazova.
- U suštini izvještaj je pozitivan, Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Sasvim je normalno da nijesmo sve uspjeli da uradimo, to ne treba kriti od građana, ali svakako kao odgovorna vlast treba što prije da krenemo u rješavanje tih problema - ocijenio je za TV E poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović.
<h2>Evidentiran pritisak političara na medije i novinare</h2>
Stvarne rezultate Brisel očekuje i kada je riječ o suzbijanju verbalnih napada ka novinarima i civilnom sektoru, a koji dolaze od predstavnika političkih partija, a često i zvaničnika iz sektora bezbjednosti i odbrane. 
- Veoma je važno da se ovo dogodilo. Dakle, da u Izvještaju EK imamo evidentiran pritisak političara na medije i novinare, posebno na grupu medija kojoj pripadamo i vi i mi. Dakle, iz Izvještaja jasno čitamo na koga se to precizno odnosi. EK očigledno skreće pažnju poslanicima, funkcionerima, ministrima jedne partije, konkretno Demokratske Crne Gore, da su takvi pritisci i takve prozivke na račun medija neprihvatljive - kazala je za TV E Danica Nikolić, urednica M portala.
U izvještaju se navodi da su potrebni jači mehanizmi zaštite istraživačkog novinarstva i civilnog društva. To je, smatra Nikolić, svojevrsno ohrabrenje, ali situacija u Crnoj Gori, ukazuje na ozbiljnije pritiske.
- To je oštro upozorenje onima koji su pokušavali da izvrše pritisak na medije, koji su pokušavali tim pritiscima da neke medije, čak i ugase. Ne samo tim pritiscima, nego brojnim tužbama, tzv. slap tužbama i svim onim sto podrazumijeva djelovanje vlasti prema medijima koji im nijesu naklonjeni i koje oni smatraju neprijateljskim, kao što je u slučaju grupe medija, gdje se vlast direktno preko svojih ljudi, preko institucija kojima upravlja, preko SDT- a pokušava osvetiti ili ih na neki način dovesti u poziciju da se bore za opstanak, da budu ugašeni - ocijenila je Nikolić.
<h2>Vanjska politika izazov</h2>
U Izvještaju se konstatuje da korupcija i dalje postoji u mnogim sektorima, a epilog priče o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u velikoj mjeri uticaće i na poglavlje 27 – koje se odnosi na životnu sredinu. Sagovornici Televizije E kažu i da je poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku biti izazovno zbog otvorenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.
- Geopolitički momenat je veoma bitan. To je ključni razlog zašto je Crna Gora napredovala. Nijesmo mi napredovali što smo odjednom postigli ne znam kakv bum u našim reformama, već je EU morala da svoju najprogresivniju kariku, a to je politika proširenja, održi je živom i da pokaže da ta politika i dalje ima smisla - kazala je Vuksanović.
Takav trenutak, ukazuju sagovornici TV E, Crna Gora mora znati da iskoristi, ističući da samo članstvo nije cilj, već suštinsko prihvatanje vrijednosti i principa na kojima se Evropska unija temelji.

Napredak na papiru, problemi u praksi: Crnoj Gori umjesto formalnih potrebne suštinske reforme

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: poglavlja