Zavod za zapošljavanje (ZZZ) odlučio je da preusmjeri dodatnih 250 hiljada eura u program Podsticaji za samozapošljavanje, čime je ukupan fond za ovu godinu povećan na 750 hiljada eura.
Ova odluka potvrđena je na današnjoj sjednici Upravnog odbora ZZZ, kojom je predsjedavao Aleksandar Šipčić. 
 
- Dodatna sredstva omogućiće da najmanje 75 nezaposlenih osoba pokrenu sopstveni biznis, umjesto prvobitno planiranih 50, što značajno proširuje podršku samozapošljavanju - navodi se u saopštenju. 
 
Preusmjerenje sredstava realizovano je iz postojećih potprograma Obrazovanje i osposobljavanje odraslih i Pasivne mjere tržišta rada, s ciljem da se podrži veći broj nezaposlenih koji žele da započnu sopstveni posao. 
 
Konkurs za ovaj program već je raspisan, a prijave su u toku. ZZZ poziva sve nezaposlene osobe koje imaju poslovne ideje i žele da se samozaposle, da iskoriste ovu priliku i prijave se na konkurs. 
 
- Program Podsticaji za samozapošljavanje predstavlja ključnu mjeru Zavoda u borbi protiv nezaposlenosti i promociji preduzetništva, pružajući podršku onima koji žele da preuzmu inicijativu i pokrenu sopstveni biznis - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dodatnih 250 hiljada eura za samozapošljavanje

Ruska državljanka M.S. (57) uhapšena je po međunarodnoj potjernici koju je za njom raspisao NCB Interpol Moskva, zbog krivičnog djela prevara i pokušaj prevare.
M.S. je zaustavljena i kontrolisana na Aerodromu Podgorica prilikom pokušaja izlaska iz Crne Gore.
Ona se dovodi u vezu sa nezakonitim oduzimanjem prava vlasnika nad stambenim prostorijama i kreditne prevare kroz dostavljanje banci lažnih i netačnih podataka radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
- M.S. je predata na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon čega je lišena slobode. Ona će danas biti sprovedena sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici u cilju utvrđivanja ekstradicionog pritvora - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Na Arodromu Podgorica uhapšena Ruskinja koju Moskva potražuje zbog prevare

Posjete hospitalizovanim pacijentima u Opštoj bolnici Bar su dozvoljene jednom dnevno, jedan posjetilac najduže 30 minuta uz obavezno nošenje zaštitnih maski.
- Shodno zaključcima sa sjednice Komisije za kontrolu kvaliteta za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, održane dana 25. novembra 2025. godine i naredbi Ministarstva zdravlja Crne Gore da Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, kao i sve opšte i specijalizovane bolnice, treba hitno da preduzmu mjere za smanjenje vremena trajanja posjeta pacijentima na maksimalno 30 minuta dnevno, uz obavezno nošenje zaštitnih maski koje prekrivaju nos i usta - navedeno je u saopštenju te zdravstvene ustanove.
Pojašnjavaju da su mjere donesene u cilju zaštite zdravlja pacijenata.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlja Crne Gore i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, očekuje se znatno raniji početak sezonskog gripa i stanja sličnog gripu kao i da postoji potencijal za teži oblik bolesti - kazali su u saopštenju.
Posjete, tokom čitave godine, nijesu dozvoljene na Akušerskom odjeljenju, Odjeljenju za neonatologiju, Jedinici intenzivnog liječenja sa operacionom salom, kao i Odsjeku za infektivne bolesti.
Iz Opšte bolnice Bar apeluju na građane da ukoliko imaju simptome respiratornih i drugih infekcija ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima.
Obavezno su naglasili da je za vrijeme posjete pacijentima obavezno pravilno nošenje zaštitne maske, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor OB Bar, dr Miroslav Knežević, spec. opšte i digestivne hirurgije.

Posjete pacijentima u barskoj bolnici do 30 minuta dnevno, obavezne zaštitne maske

Državljaninu Albanije F.K. (18) izrečena je jednomjesečna zatvorska kazna jer se nije zaustavio na znak policijskih službenika i Baru.
Zbog toga je slijedila potjera za njim, a ubrzo je sustignut i uhapšen.
 - Osumnjičeni je potom priveden Sudu za prekršaje u Baru, gdje mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 31 dan - navedeno je u objavi Uprave policije na mreži X.

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti, jedna je od ključnih poruka emisije <a href="https://www.youtube.com/watch?v=1xeqI6mJga8" target="_blank">Građanski ugao</a>, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) na TVE. O građanskom otporu u savremenim autoritarnim društvima, studentskim protestima u Srbiji, potestima građana u Crnoj Gori i dubokim političkim i društvenim krizama u Bosni i Hercegovini, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunukacije u CGO-u, razgovarale su Paula Petričević, filozofkinja, publicistkinja i aktivistkinja iz Kotora, Ana Mirković, psihološkinja i izvršna direktorka Instituta za digitalne komunikacije iz Beograda, i Vildana Selimbegović glavna i odgovorna urednica Oslobođenja iz Sarajeva.
Komentarišući proteste u Srbiji, Ana Mirković je istakla da se računalo s tim da će iscrpljivanje i odugovlačenje obeshrabriti tu mlade ljude i građane i građanke Srbije koji danas u javni prostor unose druge vrijednosti i drugačiji jezik.&nbsp;
- To je nešto što pruža izvanrednu nadu u vremenu kada prostora za nadu zapravo ima malo. Što više znamo o sadašnjem momentu, sve nas više obeshrabruje, ali, istovremeno, kada vidite da se iz sredine koja je djelovala kao da je odustala od sebe desi nešto potpuno neočekivano, shvatate da se dogodila ozbiljna promjena - rekla je Mirković.
I osvrtu na proteste kroz prizmu mentalnog zdravlja i psiholoških obrazaca autoritarizma, Mirković je kazala da je otpor stvarno pitanje mentalnog zdravlja danas, mentalne higijene i da je nepristajanje na ono što nam se dešava i test ljudskosti, test ličnosti.
Posebno je izdvojila trenutak kada su studenti poručili predsjedniku Srbije „nisi nadležan“.
- To je ključno. Tada su potpuno dekultivisali njegov kult ličnosti“, pojasnila je ona. „Mi imamo čovjeka koji je jako netolerantan, pun agresije i gnjeva. To je nepodnošljiva, patološka mržnja prema svakom ko ne podržava taj toksičan režim - navela je dalje opisujući ličnost predsjednika Srbije.
Mirković je ukazala i da novi studentski pokret ne liči na prethodne i da je to generacija koja ne voli vođe. Navela je i da tokom studentskih marševa nije primijetila nijednu konfliktnu situaciju.&nbsp;
- Nijedan neprimjerni ton glasa. A toliko brige, toliko nježnosti, toliko ljubavi i empatije - opisala je atmosferu koja je pratila te marševe.
Govoreći o pokretu Kamo śutra, Paula Petričević je istakla da je jako teško da budu uspješni oni protesti koje ne podrži dovoljan broj istrajnih ljudi.&nbsp;
- Krenulo je spinovanje, krenulo je targetiranje - rekla je ona, dodavši da ima utisak da se politički život u Crnoj Gori, osim onoga što se dešava iza zatvorenih vrata, svodi na notorni PR.&nbsp;
- Oni su bili etiketirani kao podržavatelji svrgnutog režima, DPS-a, politikanti, balavci, itd. Potrebna je ozbiljna snaga i izdržljivost da se ta vrsta povlačanja po medijskom blatu izdrži, preživi - navela je Petričević.
Ona je naglasila da postoje oni koji tu priču nastavljaju.&nbsp;
- To su oni koji nijesu dovoljno vidljivi u crnogorskoj javnosti - a to su porodice, stradalih ljudi i djece, građani i građanke Cetinja - pojasnila je ona.
Petričević je kritikovala institucionalni odnos prema protestima.&nbsp;
- Umjesto da razmotrite ono što vam ljudi svojim tijelima poručuju, vi prijetite da će način njihovog otpora biti kriminalizovan. Vi ženi koja je izgubila i sina i unuka kažete - vi namjerno opstruirate turističku sezonu u Crnoj Gori. To je baš degutantno - rekla je Petričević.
Dodala je da je društvo dugo navikavano na mržnju i revizionizam.&nbsp;
- To su sve elementi klime koja kreće od relativizacije preko revizionizma do prekrajanja istorije i onda se ide uvijek korak dalje - naglasila je ona.
Petričević je posebno istakla ulogu obrazovanja.&nbsp;
- Ja radim i u školi kao profesorica filozofije. Obrazovanje nam je jako važan element. Ali, obrazovanje koje će prestati da bude autoritarno i koje će omogućiti da iz tih institucija izađu ljudi koji kritički misle - ocijenila je ona.
Govoreći o suštini autoritarnog upravljanja u regionu, Vildana Selimbegović istakla je da se iza „velikih patriotskih priča“ vrlo često kriju lični interesi i materijalna korist.&nbsp;
- Sve velike priče svih velikih patriota i velikih ljubavi prema državi uvijek su bile pare. Kad podvučamo crtu, vidimo da se te naše autoritarne vođe bore za svoju braću, za svoje jarane, one najuže, za svoju porodicu. Otkud političari koji imaju prosječne plate, kakve imaju, po Budimpeštama, po Beogradima, po Barovima, po Kotorima, po Neumima, po Makarskoj - upitala se Selimbegović.
Ona je ustvrdila da promjene ne dolaze iz političkih elita, već od građana.&nbsp;
- Naravno, promjene nema bez političke volje, ali u pitanju je volja građana, volja ovih studenta, volja te djece - kazala je ona.
Govoreći o situaciji u BiH, upozorila je da se posljednjih godina ponovo pojavljuju prijetnje koje podsjećaju na ratni period.&nbsp;
- To su secesionistički zahtjevi Milorada Dodika, njegove prijetnje evropskom putu Bosne i Hercegovine, sve ono što se nama dešavalo, što je zemlju dovodilo bukvalno na ivicu protjerivanju stranih diplomata - kazala je ona.
Podsjetila je i na slučaj protjerivanja njemačke ministrice iz Republike Srpske.&nbsp;
- Znate, za razliku od Srbije koja ima jednog Vučića, mi smo imali tri komada. Kod nas je Dodik bio specifičan i on je zaista u toj trci pokazao i dokazao, a i sudski je dobio potvrdu, da je najgori - rekla je Selimbegović.
Komentarišući pokušaje organizovanja građanskih protesta u BiH, ocijenila je da su oni nailazili na prepreke zbog složenog političkog sistema.&nbsp;
- Ti naši građanski plenumi nijesu dugo izdržali, između ostalog, zbog tog komplikovanog bosanskog uređenja, da ne kažem načina na koji se nacionalisti bore - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1xeqI6mJga8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornica u emisiji.
&nbsp;

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: podsticaji-za-samozaposljavanje

Dodatnih 250 hiljada eura za samozapošljavanje

Na Arodromu Podgorica uhapšena Ruskinja koju Moskva potražuje zbog prevare

Posjete pacijentima u barskoj bolnici do 30 minuta dnevno, obavezne zaštitne maske

Bar: Osamnaestogodišnjak završio u zatvoru jer je bježao policiji

Otpor danas nije politički hir, već pitanje ljudskosti

PRATITE TVe UŽIVO