Stanovnici Omerbožovića koji više od dva mjeseca protestuju zbog izgradnje pete sanitarne kade na Deponiji, došli su danas u Botun kako bi podržali mještane ovog kraja u borbi protiv izgradnje kolektora, piše Dan.
Predstavnik Omerbožovića Đeljoš Gorvokaj poručio je da će Botunjani sigurno pobijediti, dok je Vukašin Sojanović, ispred stanovnika Botuna, kazao da je dva mjesta zadesila ista muka.
- Uvijek smo živjeli u miru, slozi i razumijevanju, pa i u ovim teškim trenucima drago mi je što smo zajedno - kazao je Stojanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMfcg0otwTFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Jedan od mještana Botuna Slavko Vukčević kazao je da su dobili podršku stanovnika opštine Tuzi jer i oni imaju slične probleme.
- Ti problemi posljedica su od ranijih godina kada smo bile bratske opštine. Stanovnicima Tuzi je problem sanitarna kada. Oni su dobili sanitarne kade, a mi bazene i planirana postrojenja. Aktuelna vlast u Podgorici uvijek bira… Imamo obavezu da branimo ovu lokaciju od tih postrojenja - rekao je Vukčević.
Poručio je da će Botunjani uzvratiti posjetu Tuzanima te da će termin posjete naknadno dogovoriti.
Stanovnik Omerbožovića Sandro Paljušaj kaže da Podgorica kolektor može graditi na drugim lokacijama, a ne u Botunu. Poručio je da neće odustati od protesta protiv gradnje sanitarne kade.
- Nećemo odustati dok ne dođemo do konačnog rješenja - poručio je Paljušaj. &nbsp;&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Tuzani došli da podrže Botunjane: Ista nas je muka zadesila

Crnoj Gori je, od početka IPA III programskog ciklusa, dodijeljeno više od 390 miliona eura EU podrške u ključnim reformskim sektorima, uključujući transport, životnu sredinu, energetiku, poljoprivredu, reformu javne uprave, vladavinu prava i zapošljavanje.
Generalni direktor za koordinaciju EU finansijske pomoći i zamjenik nacionalnog IPA koordinatora, Bojan Vujović, je na redovnom godišnjem sastanku nadglednog IPA odbora u Podgorici, ukazao na podršku u iznosu od 150 miliona eura EU podrške za dionicu Mateševo-Andrijevica, kapitalni projekat koji će modernizovati saobraćajnu mrežu Crne Gore i značajno unaprijediti regionalno povezivanje.
Sastanak je okupio predstavnike crnogorskih institucija, korisnike IPA sredstava i partnere iz Evropske komisije, kako bi razmotrili rezultate implementacije EU programa podrške od kojih Crna Gora ima koristi u predpristupnom periodu, kao i definisali prioritete za naredni period. Sastankom su kopredsjedavali predstavnici crnogorskih institucija i Evropske komisije.
Učesnici sastanka su, kako se navodi u zajedničkom saopštenju ministarstava evropskih poslova i finansija, istakli snažan angažman nacionalnih institucija u procesu pristupanja EU. Crnogorske institucije su tokom više IPA ciklusa stekle značajno iskustvo u upravljanju sredstvima EU, dok su nacionalni sistemi dodatno ojačani kako bi se obezbijedilo da budući, veći obimi fondova budu korišćeni djelotvorno i u korist građana.&nbsp;
U kontekstu jačanja ljudskih resursa, istaknuto je da je Vlada usvojila plan zapošljavanja koji predviđa 100 novih radnih mjesta u sistemu upravljanja fondovima, a čija je realizacija planirana za narednu godinu.
Vujović je naveo da je Crna Gora ostvarila značajan napredak i u pregovaračkom Poglavlju 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, zahvaljujući usvajanju novog Akcionog plana i pratećih dokumenata koji će pomoći zemlji da se pripremi za korišćenje budućih EU kohezionih fondova.&nbsp;
On je objasnio da su dokumenti izrađeni kroz inkluzivan proces, uključujući javne konsultacije održane u oktobru.
Šefica Jedinice B4 u Generalnoj direkciji za proširenje i susjedstvo, Barbara Hesus-Himeno, rekla je da Crna Gora, kao predvodnica u procesu pristupanja EU, treba na najbolji mogući način da iskoristi raspoloživa IPA sredstva u cilju ispunjavanja završnih mjerila u pregovorima i pripreme za članstvo u EU, u skladu sa ciljem Crne Gore da se pridruži Evropskoj uniji 2028. godine.
Generalni direktor za upravljanje strukturama pretpristupnih fondova EU u Ministarstvu finansija, Velibor Damjanović, informisao je da su, zahvaljujući snažnoj posvećenosti institucija, gotovo svi IPA III programi akreditovani ili u završnoj fazi akreditacije, dok izvještaji Evropske komisije potvrđuju da je nacionalni sistem stabilan, funkcionalan i spreman za upravljanje većim obimom EU sredstava.&nbsp;
On je ukazao i na novi program iz Plana rasta, vrijedan 383 miliona eura, koji dodatno jača reformske procese i direktno podržava državne finansije i građane.
Učesnici su pozdravili stabilan i značajan napredak u korišćenju IPA sredstava u Crnoj Gori i još jednom potvrdili zajedničku posvećenost ubrzanju reformi i osiguravanju da EU podrška donese opipljive rezultate za građane na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

Više do 390 miliona eura za ključne reformske sektore

Američki kongresmeni u Vašingtonu poslali su snažnu poruku podrške predsjedniku Jakovu Milatoviću, ističući da je njegovo liderstvo ključno za jačanje partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država i napredak naše zemlje ka Evropskoj uniji, saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Tokom radne posjete Vašingtonu, Milatović je razgovarao sa više istaknutih članova američkog Kongresa, Majkom Tarnerom, Šeli Pingri i Nikol Maliotakis, sa fokusom na strateško partnerstvo Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112016110_02836ff94281c63ec6c6a08a37284e5c5f777173e8448067471ef0eeeb322647.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112016110_02836ff94281c63ec6c6a08a37284e5c5f777173e8448067471ef0eeeb322647" data-rendition-name="original" width="1600" height="1069" loading="lazy" alt="Jakov Milatović u Vašingtonu"> </figure>  - Kongresmeni su izrazili snažnu podršku predsjedniku Milatoviću, naglašavajući da je njegovo jasno i dosljedno liderstvo ključno za razvoj partnerstva dvije države i ubrzanje evropskog puta Crne Gore. Istakli su da Crna Gora ima snažne i pouzdane prijatelje u američkom Kongresu i da je partnerstvo naših država — koje traje već 120 godina — jedno od najstabilnijih i najdosljednijih u regionu, utemeljeno na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i dugoj tradiciji saradnje - navedeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore. Dodaje se da su kongresmeni ocijenili da su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države tokom proteklih decenija ostvarile važne rezultate i izgradile odnos koji se kontinuirano produbljuje. - Kongresmeni su poručili da ostaju u potpunosti posvećeni podršci bezbjednosti i daljem razvoju naše države, kao i snažnoj podršci reformama i članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji - ističe se u saopštenju. Poseban akcenat stavljen je na produbljivanje saradnje u oblastima bezbjednosti, odbrane, infrastrukture, energetike, nauke i tehnologije, kao i na jačanje ekonomske saradnje kroz privlačenje američkih investicija, razvoj inovacija i otvaranje novih mogućnosti za crnogorsku ekonomiju.&nbsp; Predsjednik Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje pouzdan NATO saveznik i važan partner SAD-a u regionu Zapadnog Balkana. Takođe, Milatović je istakao važnost jačanja institucionalnih veza sa američkim Kongresom, posebno kroz unapređenje rada crnogorskog kokusa, kao i kroz snažniji ekonomski dijalog koji bi doprinio većem angažmanu američkih kompanija u Crnoj Gori i promociji ekonomskih potencijala države.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112016110_25ceab5cbf1d47448b7b0aff234f8e2a66d338029a852fc2d46227cd6648b7c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112016110_25ceab5cbf1d47448b7b0aff234f8e2a66d338029a852fc2d46227cd6648b7c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1069" loading="lazy" alt="Jakov Milatović u Vašingtonu"> </figure>  - Tokom sastanaka predsjednik je uputio zvaničan poziv kongresmenima da posjete Crnu Goru, a oni su izrazili spremnost da realizuju posjetu već naredne godine, ocjenjujući da bi takva posjeta dodatno učvrstila političku i ekonomsku saradnju i otvorila prostor za nove zajedničke inicijative - navedeno je u saopštenju. Zaključeno je da se odnosi dvije države nalaze u fazi nove dinamike i produbljene saradnje, te da će konkretni koraci dogovoreni u Vašingtonu otvoriti prostor za još snažnije partnerstvo u godinama koje dolaze. - Kongresmeni su na kraju potvrdili da će Crna Gora i ubuduće imati snažnu i pouzdanu podršku američkog Kongresa, posebno u oblastima ključnim za njen evropski put, stabilnost i dalji razvoj - zaključeno je u saopštenju.

Kongresmeni SAD najavili posjetu za sljedeću godinu: Liderstvo Milatovića ključno za jačanje partnerstva i evropski put Crne Gore

Izražavamo punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja za jačanje tolerancije i inkluzije kroz školske aktivnosti, upućenoj ministarki prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđeli Jakšić Stojanović - saopštila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
U danima kada svjedočimo govoru mržnje, ksenofobiji i netrpeljivosti prema strancima, posebno prema državljanima Turske, važno je, poručuje ona, da institucije pošalju jasnu poruku da Crna Gora ostaje društvo poštovanja, a ne predrasuda.
- Škole moraju biti sigurna mjesta, prostori u kojima se djeca uče razumijevanju, solidarnosti i zajedništvu - jasna je Cikotić.
Oni pozivaju ministarku Jakšić Stojanović da ovu inicijativu prepozna kao važnu priliku da se kroz obrazovni sistem afirmišu evropske vrijednosti i kultura dijaloga.
- Organizovanje zajedničkih aktivnosti za djecu i roditelje domaćih i stranih državljana, radionica, manifestacija i školskih projekata, može biti snažan korak ka većem povjerenju, društvenoj koheziji i osjećaju sigurnosti svih onih koji žive u našoj državi - ocijenila je Cikotić.
Crna Gora, poručuje ona, pripada Evropi po svojim vrijednostima: poštovanju različitosti, slobodi i humanosti.
- Evropski savez će uvijek podržavati svaku inicijativu koja te vrijednosti pretvara u praksu - zaključila je Cikotić.

1250x600

Cikotić: Snažno podržavamo inicijativu za jačanje tolerancije i inkluzije kroz škole

Istraživanje javnog mnjenja, čiji rezultati govore da Demokratska partija socijalista uživa podršku 25,8 odsto građana Crne Gore, ukazuje na to da je akcija Specijalnog državnog tužilaštva, koju u ime i za račun aktuelne vlasti, sprovodi skaj tužilac Vladimir Novović s jasnim ciljem da obori rejting DPS-a, propala, saopšteno je iz te partije.
Istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) pokazalo je da bi DPS, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto.
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.3699%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcedem-dps-bi-podrzalo-25-8-odsto-biraca-zbcg-23-5-odsto-pes-20-3-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon objavljivanja podataka koji jasno govore da je DPS politička partija kojoj građani najviše vjeruju u Crnoj Gori, evidentno je da su se u paramparčad razbili svi pokušaji SDT-a da uništi ono što je temelj naše politike – a to je povjerenje građana - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovo je, kako ističu u toj partiji, dokaz da se optužnica, koju ispisuje šef OKG, koju čine vlast i tužilaštvo, Vladimir Novović raspala i prije nego je nastala, te da je Demokratska partija socijalista," kakve god etikete Novović pokušavao besramno da joj zalijepi ne bi li joj nanio štetu, neuništiva".
. Dalje, istraživanje pokazuje da, ono na šta smo upozorili naše političke protivnike, koji su, u svoj svojoj histeriji, prevršili mjeru i koji se služe svim sredstvima, pa i onim, u Crnoj Gori nedozvoljenim, kojima se udara na nečiju čast, ne bi li zakučili koji politički poen, klize ka marginama političkog života u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Poručuju da Demokratska partija socijalista neće povijati kičmu pred, kako su rekli u toj stranci, očiglednom spregom između vlasti i tužilaštva, koje se legitimisalo kao politički akter u Crnoj Gori.
- Već će ovo istjerati do kraja, jer crvena linija je pređena i sad nema nazad - zaključeno je u saopštenju DPS-a.

DPS: Potvrđeno da imamo najveću podršku građana, propala akcija skaj tužioca Novovića

Klinički centar Crne Gore je, povodom održavanja 13. Montenegro Pride pod sloganom “Otpor gradi slobodu”, saopštio da podržava inicijative koje promovišu jednakost, poštovanje i zaštitu ljudskih prava svih građana – bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili bilo koje drugo lično svojstvo.
- Pravo na zdravlje, dostojanstvo, siguran život i slobodu izražavanja su temeljna ljudska prava. Zdravstvene institucije moraju biti mjesta u kojima niko ne osjeća strah ili stigmatizovanje - saopšteno je iz KCCG-a.
Klinički centar poručuje da svakodnevno unapređuje svoj rad, kako bi pokazali da su mjesto u kojem je jednak tretman standard, a ne privilegija. 
- Sloboda, zdravlje i dostojanstvo pripadaju svima. Zakoni moraju jednako štititi sve građane. Solidarnost gradi zajednicu u kojoj niko nije sam. Zdravlje, sloboda i dostojanstvo su vrijednosti koje institucije moraju beskompromisno štititi. Institucije koje poštuju različitosti grade društvo slobode i povjerenja, a KCCG ostaje posvećen tome da niko ne bude isključen ili zanemaren - poručili su iz kliničkog centra.

KCCG podržava prava LGBTIQ+ osoba: Sloboda, zdravlje i dostojanstvo pripadaju svima

Judo klub “Ippon” iz Nikšića dobio je vrijednu donaciju kimona od Svjetske judo federacije (IJF) i kompanije Adidas, što predstavlja značajan podstrek za dalje djelovanje i razvoj ovog mladog sportskog kolektiva. Predsjednik kluba, proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević, izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo zbog ove međunarodne podrške: – Judo klub “Ippon” postoji svega šest mjeseci, ali smo za tako kratak period napravili mnogo dobrih stvari za našu djecu, za Nikšić i Crnu Goru. Posvećenim radom, rezultatima i odnosom prema djeci i sportu skrenuli smo pažnju Svjetske judo federacije. U ime kluba, zahvaljujem IJF-u i predsjedniku Mariusu Vizeru na velikodušnoj donaciji, koja za nas ne predstavlja samo pomoć, već i priznanje da smo na pravom putu razvoja i širenja judo sporta u Crnoj Gori – poručio je Mrvaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806130856_e7a54a6f52f1e55649e5e7c8cfde2acf2bf4da952e9f659fb873c9e07c2945ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806130856_e7a54a6f52f1e55649e5e7c8cfde2acf2bf4da952e9f659fb873c9e07c2945ed" data-rendition-name="original" width="1080" height="907" loading="lazy" alt="mrvaljević"> </figure>  On je dodao da klub ni tokom ljeta nije pravio pauzu, te da će se kontinuitet u radu sigurno odraziti na rezultate u nastavku sezone. – Prvo takmičenje koje nas očekuje je Evropski kup u mađarskom Đeru, od 15. do 17. jula. Posebno želim da zahvalim našim sponzorima – kompanijama “Bemax”, “Adriatic bank”, “Capital Invest” i “Imlek” – koji su omogućili da svi troškovi za učešće naših takmičara budu pokriveni – istakao je Mrvaljević. Ova podrška dolazi kao potvrda da Judo klub “Ippon” u vrlo kratkom roku postaje važan akter u domaćem i regionalnom sportskom okruženju, s ambicijom da nastavi da gradi snažnu i uspješnu judo priču iz Nikšića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806130856_561e10aafa7abbdc17f43d11f9c24d757e2ed9c9241bf77a3e52b8a9302ad3b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806130856_561e10aafa7abbdc17f43d11f9c24d757e2ed9c9241bf77a3e52b8a9302ad3b5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1287" loading="lazy" alt="kimono"> </figure>  &nbsp;

Podrška za Judo klub “Ippon”: Donacija kimona od Svjetske judo federacije i Adidasa

Većina poslaničkih klubova u crnogorskom parlamentu najavila je da će podržati dopune seta zakona kojima je predviđeno povećanje zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto. 
 
Poslanici su danas, na sjednici koja je kasnila skoro tri sata, raspravljali o predlozima dopuna zakona o Sudskom savjetu i sudijama, o Državnom tužilaštvu i o Ustavnom sudu, a izjasniće se naknadno. 
 
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je dopunama ta tri zakona predviđeno da sudije, predsjednici sudova, državni tužioci i rukovodioci tužilaštava, kao i sudije Ustavnog suda, imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade. 
 
On je istakao da su uslovi za rad u pravosuđu na neadekvatnom nivou, da godinama, osim specijalnih dodataka, nije bilo intervencija na zarade i da je to bila jedna od tema pregovora sa predstavnicima pravosuđa tokom prošle godine. 
 
Tada je, kako je pojasnio Božović, dogovoreno da kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru sudije i tužioci dobiju dodatak na funkciju od 30 odsto, ali kako taj zakon još nije u proceduri, Ministarstvo pravde je predložilo izmjene i dopune postojećih zakona. 
 
- Ova odredba bi se odnosila do kraja ove godine i uporedo sa tim smo već radili na pripremi novog sveobuhvatnog zakona koji će se odnositi na zarade i druga prava nosilaca pravosudnih funkcija u Crnoj Gori - dodao je Božović. 
 
On je kazao da su trenutno u komunikaciji sa Ministarstvom finansija u cilju oblikovanja tog zakonskog teksta i da će, kada završe, biti proslijeđen Evropskoj komisiji. 
 
Božović je na sjednici parlamenta predstavio i bilans rezultata rada sudova od početka godine do 23. jula. 
 
- Imamo najvišu stopu efikasnosti rada Vrhovnog suda, od 118 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što je u istom periodu pristiglo. Takođe, Vrhovni sud je ostvario dvostruko bolji rezultat kada je riječ o ukupnom broju predmeta. Primio je 2.208 novih predmeta, 4.093 je imao ukupno u radu, od čega je riješeno 2.493 - naveo je Božović. 
 
On je rekao da su crnogorski sudovi prvi u regionu donijeli pravosnažnu presudu zasnovanu na Sky aplikaciji i dodao da se nada da će još brže i efikasnije raditi u budućem periodu. 
 
Božović je naveo da se kroz predlog dopuna zakona vidi namjera da pomognu i podrže nabolje u sistemu. 
 
- Onaj ko radi nečasno i neprofesionalno, njemu ovih 30 odsto ne znači ništa, ali znači profesionalcima, onima najboljim u sistemu, pogotovo sudijama osnovnih sudova. Kroz ovakve i slične poteze moramo ohrabiti mladi kadar da bude dio sistema, da ostanu i da budu najbolji - rekao je Božović. 
 
On je kazao da očekuje širu podršku poslanika ovom predlogu, navodeći da na taj način šalju dobru poruku da se zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju uvažavati i zajedno raditi. 
 
Poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević rekao da je da danas treba da glasa za povećanje naknada sudijama i tužiocima “herojima Sky prepiski”. 
 
- Treba da glasam za povećanje plate 30 odsto Suzani Mugoši koja je sa Vesnom Medenicom dogovarala kako da eliminiše dokaze i mjere tajnog nadzora u postupku poznatom kao “državni udar”, sudiji Borisu Saviću koji je saopštio da Nebojša Medojević i ja nemamo poslanički imunitet, Lidiji Vukčević, Tanji Božović, tužiocu Vukasu Radonjiću… E neću da glasam za njih - naveo je Knežević. 
 
On je rekao da će glasati za “ženu iz Višeg suda što je otkrila tunel ispod očiju Borisa Savića i svih sudija”. 
 
Knežević je kazao da pojedine sudije imaju platu više od tri hiljade EUR, a neki preko četiri hiljade. 
 
- Sada će sa ovim povećanjem da se izjednače kao da su igrali fudbal u Juventusu ili Real Madridu. A rezultati nula. Bukti nam rat između kavačkog i škaljarskog klana, bukte nam sukobi u pravosuđu i bezbjednosnom sektoru. Mi sada treba da ih nagradimo sa 30 odsto - naveo je Knežević. 
 
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je Božoviću da hoće da poveća plate sudijama i tužiocima, a da im istovremeno prijeti vetingom. 
 
- Danas ste došli u Skupštinu da nam hvalite određene rezultate sudova i govorite o sudijama, a dok sjedite u Vijeću za nacionalnu bezbjednost tražite im veting. Je li ovo neprimjereno miješanje izvršne grane vlasti u sudsku - upitao je Nikolić. 
 
On je ocijenio da tužilaštvo postupa selektivno i da su čelnici tužilačke organizacije “pristali da budu oruđe u rukama parlamentarne većine u obračunu sa DPS-om”. 
 
- Iako iskazujemo očigledno nezadovoljstvo zbog brojnih primjera selektivnog postupanja, prije svega čelnika tužilačke organizacije, nećemo biti prepreka da sudije i tužioci koji pošteno rade svoj posao i žive od tog rada, a takvih je većina u sistemu, dobiju veće plate - rekao je Nikolić. 
 
On je proručio da će DPS podržati povećanje plata sudijama i tužiocima, uz insistiranje na odgovornosti i na mjerljivim rezultatima. 
 
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da direktor Uprave policije optužuje sudove za opstrukcije u pojedinim istragama, da vrhovni državni tužilac prima platu od tri do šest hiljada EUR, ali ne dolazi na sjednice skupštinskih odbora, a da na činjenicu da je bezbjednosna situacija u državi nikad gora vlast najavljuje veting u pravosuđu. 
 
- Kada sve posložim, ni u ludilu ne bih glasao za povećanje zarada sudijama i tužiocima. Ali ovaj sistem, i sudski i tužilački, čine časni i pošteni ljudi koji rade samo za platu, zbog toga će poslanici SD podržati ovo zakonsko rješenje - rekao je Zirojević. 
 
Poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović kazao je da u toj partiji nemaju ništa protiv da se u svim institucijama povećaju plate, da se tužioci i sudije nagrađuju i da im se na taj način da određeni podstrek i motiv za rad. 
 
On je kazao da su vjerovatno plate sudijama i tužiocima male shodno težini i obimu posla, te da u koaliciji Za budućnost Crne Gore ne vide da se u sudstvu stvari pomjeraju na bolje. 
 
- Niko nema ništa protiv da se tim ljudima povećaju plate, još samo da nas obraduju rezultatima. Kada dobiju naknade, možda će borba protiv korupcije biti vidljivija i efikasnija - rekao je Vučurović, navodeći da se neefikasnost sudova u borbi protiv kriminala direktno održava na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori. 
 
On je kao da "treba da dobijaju nagrade, jer je bolje da ih plaća država, nego mafija, kao što je bilo u periodu prije 2020. godine”. 
 
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović rekao je da će poslanici te stranke glasati za predložene izmjene i dopune seta zakona koji omogućavaju naknadu na zaradu sudijama i tužiocima. 
 
On je pozdravio namjeru Ministarstva pravde da se pravo na zaradu nosiocima pravosudnih funkcija reguliše posebnim propisom, navodeći da pravosudni sistem može da bude nezavisan i samostalan u radu samo ako je finansijski nezavistan. 
 
Poslanica Građanskog pokreta URA Milena Vuković kazala je da će taj partija podržati predložene zakone kojima se povećavaju zarade u sudstvu i tužilaštvu. 
 
- Podrška ovom zakonu pokazuje naš odnos prema jednom od ključnih temelja svakog demokratskog društva. Ako želimo da gradimo društvo vladavine prava, da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobije puni smisao, da imamo državu u kojoj su svi jednaki pred zakonom, onda moramo početi da adekvatno vrednujemo rad onih koji su najpozvaniji da štite pravdu u državi - rekla je Vuković. 
 
Ona je istakla da visina zarade ne garantuje nezavisnost i integritet, ali da jeste preduslov da se dođe do integriteta i povjerenja. 
 
- Ako želimo da zaštitimo pravosuđe od spoljašnjih uticaja moramo ga jačati iznutra - materijalno, kadrovski i profesionalno. Danas pravimo samo jedan korak ka materijalnom boljitku, ali moramo uvoditi veting u pravosuđu - rekla je Vuković. 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da zakonska rješenja kojima je previđeno povećanje zarada sudijama i tužiocima treba podržati bez dileme. 
 
- Međutim, moramo sagledati kontekst u kojem razmatramo ove izmjene. Pravosuđe godinama ne ispunjava očekivanja građana Crne Gore i naših evropskih partnera - naveo je Smailović. 
 
Kako je rekao, povećanje zarada je korak naprijed kad obezbjeđivanju boljih uslova rada za sudije i tužioce, ali, sa druge strane, ne treba to doživljavati i predstavljati kao nagradu ljudima u tom sistemu, zbog određenog nerada. 
 
- Ovaj dodatak ne treba posmatrati kao nagradu za dosadašnji rad sudija, već kao zalog za budućnost i ulaganje u mlade kadrove koji treba da rade bolje i efikasnije u odnosu na njihove dosadašnje kolege - kazao je Smailović.

Poslanici najavili podršku povećanju zarada sudijama i tužiocima

Ključni cilj Crne Gore je da postane punopravna članica EU i u tom kontekstu još jednom je potvrđena snažna podrška Njemačke našoj zemlji - saopšteno je nakon kratkog susreta predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa predsjednicom Njemačkog Bundesrata Ankom Relinger.
Oni su se susreli tokom Šeste svjetske konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica IPU (Interparlamentarne unije) koja se održava u Ženevi.
Mandić je, kako su kazali u Skupštini, iskoristio priliku da pozove predsjednicu da posjeti Crnu Goru.
- Što je ona sa zadovoljstvom prihvatila, uzvrativši poziv predsjedniku Mandiću da bude njen gost u Njemačkoj - zaključili su u saopštenju.

Mandić sa Relinger: Crna Gora ima snažnu podršku Njemačke da postane punopravna članica EU

Više novinarki i novinara pružili su podršku koleginici Vesni Rajković-Nenadić nakon što ju je zbog komentara na društvenim mrežama policiji prijavila Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frajkovic-nenadic-ako-smo-istrazivali-lidijine-dior-torbe-mozemo-i-papuce-gospode-mujovic-arsini-moraju-biti-isti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Mi, dolje potpisani novinari i novinarke, izražavamo zabrinutost zbog poziva na informativni razgovor koji je upućen našoj koleginici Vesni Rajković Nenadić nakon njene objave na društvenim mrežama, kojom je na ironičan način komentarisala (skupi) modni izbor supruge gradonačelnika Podgorice - poručili su u pismu podrške.
Ističu kako ovaj slučaj doživljavaju “kao simptom šire i opasne prakse institucionalnog zastrašivanja i pokušaja gušenja kritičkog mišljenja, naročito kada dolazi od strane novinara i novinarki koji svoj rad temelje na javnom interesu”.
- Podsjećamo da je uloga novinara u demokratskom društvu da postavljaju pitanja, ukazuju na paradokse moći i vrše nadzor nad ponašanjem javnih i polujavnih ličnosti (što obuhvata i članove porodica funkcionera). Kada se na satiru i ironiju reaguje policijskim pozivima, šalje se poruka da je kritika moćnih, makar i simbolična preko društvenih mreža, ne samo nepoželjna već i zabranjena i kažnjiva - navodi se u pismu.
Naglasili su i da, u kontekstu sve češćih prijetnji, tužbi i institucionalnih pritisaka, ova reakcija nadležnih organa prema jednoj novinarki dodatno zabrinjava i ukazuje na potrebu hitne zaštite slobode izražavanja i nezavisnog novinarstva u Crnoj Gori”.&nbsp;
- Solidarni s koleginicom Rajković-Nenadić, poručujemo da nećemo ćutati pred pritiscima. Danas je ona pozvana da da iskaz zbog jednog statusa, sjutra će to biti svako od nas - ističe se u pismu podrške.
Novinarke i novinari traže da se prekine praksa zloupotrebe policijskih i pravosudnih institucija u cilju ućutkivanja novinara, da se javne i političke ličnosti uzdrže od korišćenja pozicija moći za lične obračune i da institucije sistema poštuju osnovne standarde slobode izražavanja, kako je garantovano Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama.
Solidarno,
Kaćuša Krsmanović,
Marija Žižić,
Danica Nikolić,
Ivanka Fatić Rastoder,
Dragana Joknić,
Maja Radonjić,
Dalila Mustafić,
Miraš Dušević,
Tanja Šuković,
Danijela Jovanović,
Jana Krivokapić,
Bogdan Šoć,
Nikola Boljević,
Rosanda Mučalica,
Tinka Đuranović,
Mirka Dević,
Snežana Rakonjac,
Duško Mihailović,
Miloš Prelević,
Žarko Božovuć,
Nebojša Kuburović,
Biljana Roćen Knežević
Anja Ivanović,
Vjera Ljuljđuraj,
Tanja Pavićević.

Kolege podržale novinarku Rajković-Nenadić: Nećemo ćutati pred pritiscima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: podrska