Projekat druge žile podmorskog energetskog kabla sa Italijom je strateški energetski poduhvat kompanije Terna, vrijedan oko 500 miliona eura. Polaganje druge žile, najvjerovatnije će početi 2027. godine, kazali su Portalu ETV u Ministarstvu energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović.
Kako dodaju, Crna Gora stvara ključne infrastrukturne preduslove za njegovo pokretanje, što uključuje snažno regionalno povezivanje i jačanje domaće elektroprenosne mreže.
Iz Ministarstva navode glavne aktivnosti vezane za ovaj projekat i njegov značaj:
• Spajanje tržišta električne energije sa italijanskim i širim evropskim tržištem, čime Crna Gora dobija stratešku poziciju energetske raskrsnice Balkana.
• Završetak dalekovoda 400 kV Lastva – Pljevlja, ukupne dužine preko 160 km, koji je sastavni dio Transbalkanskog elektroenergetskog koridora.
• Izgradnja dvostrukog dalekovoda 400 kV Pljevlja – Bajina Bašta (Bistrica), za koji je dio sredstava obezbijeđen kroz grant EU. Vrijednost projekta na crnogorskoj strani premašuje 20 miliona eura, dok su investicije na strani Srbije znatno veće.
• Ojačavanje 220 kV mreže od Albanije, preko Crne Gore, do Bosne i Hercegovine, korišćenjem visokotemperaturnih provodnika, što je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti, finansirane iz EBRD granta.
• Planirana izgradnja 400 kV postrojenja u trafostanici Brezna, koja će omogućiti kvalitetno priključenje novih obnovljivih izvora energije.
- Jedan od strateških projekata koji želim snažno da iniciram jeste izgradnja druge žile podmorskog kabla prema Italiji. To je infrastrukturni, ali i geopolitički projekat koji će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao stabilnog partnera i energetsku sponu između Zapadnog Balkana i Evropske unije - kazao je ranije ministar energetike i rudarstva Šahmanović.
Podsjećamo, energetski podmorski kabl između Crne Gore i Italije zvanično je pušten u rad u novembru 2019. godine. U pitanju je dvosmjerna energetska veza od strateškog značaja za obje države i energetski most između Balkana i Evropske unije. Projekat, vrijedan oko milijardu eura, realizovan je u saradnji kompanije Terna i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahmanovićev resor: Početak polaganja druge žile podmorskog kabla najvjerovatnije 2027. godine

Finska i njemačka vlada objavile su večeras da je istraga u toku zbog prerezanog optičkog komunikacijskog kabla koji prolazi dnom Baltičkog mora i povezuje dvije zemlje i izrazile su zabrinutost za ključnu infrastrukturu.
1.200 kilometara optičkog kabla prolazi Baltičkim morem iz Helsinkija, glavnog grada Finske, do njemačke luke Rostok i moguće je da ga je presjekla vanjska sila, objavila je Cinia, finska državna kompanija za kibernetičku bezbjednost i telekomunikacijske mreže.
Kabal C-Lion1 je prestao s radom nešto iza dva sata, saopštila je kompanija. Finsko i njemačko ministarstvo vanjskih poslova u zajedničkom saopštenju izrazili su "duboku zabrinutost" zbog presječenog kabla i naveli da je istraga u toku.
- Naša evropska bezbjednost nije samo na udaru zbog ruskog agresivnog rata u Ukrajini već i zbog hibridnog ratovanja malicioznih aktera. Čuvanje zajedničke kritične infrastrukture ključno je za našu bezbjednost i otpor naših društava - rekli su.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvisegrad24%2Fstatus%2F1858503347231154495%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1858503347231154495%7Ctwgr%5E22d9b5d48cdbeccca9ec87dc60aa9006cef020ad%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Kabl presječen spoljašnjom silom"</h2>
Iznenadni prekid rada ukazao je na to da je kabal potpuno presječen spoljašnjom silom iako fizička istraga još nije sprovedena, izjavio je izvršni direktor Cinije Ali-Džusi Napila na konferenciji za medije.
Do štete je došlo u blizini južnog rta švedskog ostrva Olanda, a popravak bi mogao trajati između pet i 15 dana, dodao je.
<h2>Presječen i kabal između Švedske i Litvanije</h2>
Cinia je izjavila da sarađuje s vlastima na istraživanju incidenta. Švedska javna televizija SVT izvijestila je da švedske vlasti takođe istražuju oštećenje komunikacijskog kabla između Litvanije i Švedske, koji se nalazi u blizini presječenog kabla.
- Ključno je da se razjasni zašto trenutno imamo dva kabla u Baltičkom moru koja ne rade - rekao je Karl-Oskar Bohlin, ministar civilne odbrane, televiziji SVT.
<h2>Lani teško oštećen gasovod</h2>
Švedska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom. Prošle godine teško su oštećeni gasovod i nekoliko telekomunikacijskih kabala koji se pružaju duž Baltičkog mora u incidentu koji je izazvao zabrinutost u regionu.&nbsp;
Finska policija koja istražuje slučaj osumnjičila je kineski kontejnerski brod koji je vukao sidro morskim dnom, ali nisu iznijeli je li šteta bila slučajna ili namjerna. 2022. godine raznesen je gasovod Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku u Baltičkom moru, a taj slučaj njemačke vlasti i dalje istražuju.
<h2>Amerikanci nedavno upozorili na moguće sabotaže</h2>
Do incidenata je došlo nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Države upozorile da su otkrile povećanu rusku vojnu aktivnost oko ključnih podmorskih kabala. Dva američka zvaničnika izjavila su za CNN u septembru da SAD smatra da je sada vjerovatnije da će Rusija izvesti sabotaže na kritičnim djelovima infrastrukture.
Upozorenje je uslijedilo nakon zajedničke istrage televizija Švedske, Danske, Norveške i Finske, koje su u aprilu izvijestile da Rusija ima flotu potencijalnih špijunskih brodova koji djeluju u nordijskim vodama kao dio programa moguće sabotaže podvodnih kabala i vjetroelektrana u regionu.

Portal ETV

U istom danu presječena dva podmorska kabla u Baltiku: "Ovo je hibridni rat?"

Protiv Bjelopoljca M.K. (32) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo šumska krađa, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Sumnja se da je M.K. tokom februara, u državnoj šumi u mjestu Malo Brdo, protivzakonito posjekao određenu količinu bukovih stabala, čime je Upravi za gazdovanje šumama i lovištima pričinjena materijalna šteta.
Policija je Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnije krivičnu prijavu protiv M.K. postupajući u okviru planskih aktivnosti na suzbijanju ilegalne eksploatacije šuma i drugih bespravnih aktivnosti u oblasti šumarstva
- Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ nastavlja sa intenzivnim planskim aktivnostima u borbi protiv ekološkog kriminala, kao jednog od nacionalnih prioriteta, kao i na sprečavanju bespravne sječe šuma, otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela sa ciljem očuvanja prirodnih resursa Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Bjelopoljcu krivična prijava zbog šumske krađe

Međuvladina konferencija na kojoj će Crna Gora zatvoriti poglavlje 21 - transevropske transportne mreže, trebalo bi da bude održana 17. marta, saznaje <a href="https://rtcg.me/vijesti/politika/817160/medjuvladina-konferencija-na-kojoj-cemo-zatvoriti-poglavlje-21-najvjerovatnije-17-marta.html">TVCG</a> u Briselu.
Biće to druge Međuvladina konferencija za vrijeme kiparskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije, tokom koje će Crna Gora zatvoriti 14. poglavlje u dosadašnjim pregovorima.
Poslednja međuvladina konferencija održana je u januaru, na kojoj je Crna Gora zatvorila poglavlje 32, finansijska kontrola.

Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti poglavlje 21, najvjerovatnije 17. marta

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povisila je prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 3,2 odsto.&nbsp;
To je 0,5 odsto više u odnosu na septembarske prognoze, kada se očekivao rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2,7 odsto.
&nbsp;EBRD je u najnovijem izvještaju procijenila i da će crnogorska ekonomija u narednoj godini rasti po stopi od 3,2 odsto.
&nbsp;Ta međunarodna institucija povisila je i procjenu rasta crnogorske privrede u prošloj godini, na 3,2 odsto, što je 0,6 odsto više nego u septembru.
&nbsp;U posebnom odjeljku izvještaja, koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da je realni BDP je porastao 3,2 odsto na godišnjem nivou u periodu od januara do septembra prošle godine, zadržavajući isti tempo kao u 2024. godini.
&nbsp;- Snažne investicije i značajna povećanja plata i penzija nadoknadili su uticaj povećanih potreba za uvozom električne energije nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja i pada izvoza- rekli su iz EBRD-a.
&nbsp;U izvještaju se navodi da se deficit tekućeg računa proširio u prošloj godini, jer je rastući deficit robne razmjene nadmašio skroman rast suficita u sektoru usluga, dok su prilivi stranih direktnih investicija blago opali, ostajući koncentrisani u sektoru nekretnina.
&nbsp;- Inflacija je porasla na četiri odsto u decembru, podstaknuta ekspanzivnom fiskalnom politikom, snažnim rastom zarada i većim penzijama- dodali su iz EBRD-a.
&nbsp;Fiskalni pritisci su se, kako se navodi, pojačali tokom prošle godine. Budžetski deficit se povećao jer su rashodi rasli brže od prihoda, a javni dug se približio nivou od 60 odsto BDP-a, zaključno sa septembrom prošle godine, pri čemu su potrebe za zaduživanjem djelimično finansirane emisijom euroobveznice u iznosu od 850 miliona EUR.
&nbsp;- Projektuje se da će rast realnog BDP-a ostati na nivou od 3,2 odsto u ovoj i narednoj godini, uz podršku napretka u procesu pristupanja EU i investicija u infrastrukturu. Slabi fiskalni amortizeri i niska diversifikacija čine ekonomiju ranjivom na spoljne i klimatske šokove- zaključuje se u izvještaju.

EBRD povisila procjenu rasta crnogorske ekonomije

Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) danas u Ženevi održavaju novi krug pregovora u cilju rješavanja dugotrajnoga nuklearnog spora i sprječavanja novih američkih napada na Iran.
Dvije države su ovog mjeseca obnovile pregovore u nastojanju da riješe dugotrajni sukob zbog iranskoga nuklearnog programa, za koji Vašington, druge zapadne zemlje i Izrael vjeruju da je usmjeren na razvoj nuklearnog oružja.
&nbsp;Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, učestvovaće pregovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, rekao je američki zvaničnik za Rojters.
Tramp je u utorak, u govoru o stanju nacije, ukratko iznio mogućnost napada na Iran, rekavši da preferira rješenje diplomatskim putem, ali da neće dopustiti Teheranu da posjeduje nuklearno oružje.
&nbsp;SAD gomilaju veliku vojnu silu na Bliskom istoku, što podstiče strahove od šireg regionalnog sukoba.
&nbsp;&nbsp;U junu prošle godine SAD se pridružio Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja. Iran je zaprijetio snažnom odmazdom u slučaju novog napada.
&nbsp;Tramp je 19. februara rekao da Iran mora postići dogovor u roku od 10 do 15 dana, upozorivši da će se u suprotnom dogoditi „zaista loše stvari“.
&nbsp;Arakči je u utorak izjavio da Iran želi pravedan i brz sporazum, ali je ponovio da se neće odreći prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju. Vašington obogaćivanje uranija u Iranu smatra mogućim putem prema nuklearnom oružju.
&nbsp;- Dogovor je nadohvat ruke, ali samo ako se diplomatiji da prednost- rekao je Arakči u objavi na mreži X.
&nbsp;Rojters je u nedjelju objavio da Teheran nudi nove ustupke u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćivanje uranijuma, nastojeći izbjeći američki napad, prenosi Hina.
&nbsp;Očekuje se i da će se generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi tokom razgovora nalaziti u Ženevi i održati sastanke s obje strane.

Iran i SAD nastavljaju nuklearne pregovore

Politika

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Društvo

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Novi dokazi o fabrikovanju dokaza protiv Aleksandra Mijajlovića

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović