U punoj Sali KIC-a sinoć je održan koncert nagrađivanog i priznatog američkog kvarteta perkusionista Third Coast Percussion (TCP), koji se premijerno predstavio publici u Crnoj Gori i Balkanu. Riječ je o prvom perkusionističkom ansamblu koji je, između ostalih, osvojio i prestižnu nagradu Gremi u žanru klasične muzike.
Robert Dilon član ansambla Third Coast Percussion rekao je nakon koncerta da je atmosvera bila fantastična te da se moglo osjetiti da je publika bila entuzijastična i topla.
- Osjetili smo da je publika večeras zaista bila spremna da krene u putovanje sa nama i istraži različite vrste muzike. Lijep prostor, ozvučenje energija koja je vladala i da bilo nam je zabavno i imali smo zaista lijepu interakciju sa publikom - rekao je Dilon.
Članovi benda su prvi put na Balkanu i Crnoj Gori i iskoristili su priliku da istraže Podgoricu.
- Veoma lijep grad, fenomenalna hrana, lijepa društvena atmosvera u gradu. Ljudi su dugo napolju, živo je, druže se , povezuju se. Zaista divan grad za šetnju, druženje istraživanje. Nadam se da ćemo imati priliku da opet dođemo u crnu Goru - poručio je Dilon.
Na cjelovečernjem koncertu pod nazivom „Time Pieces: The New Classical", izvođena su djela uglavnom aktuelnih savremenih američkih kompozitora.
Dejvid Skidmor član ansambla i izvršni direktor Third Coast Percussion kazao je da nisu znali šta da očekuju od koncerta u Podgorici ali da je bilo jako zabavno i da je publika bila fantastična.
- Sviramo 20 godina i imamo toliko puno muzike na našem repertoaru. Sviramo muziku koja je napisana i prije našeg formiranja , aviramo neke veoma poznate kompozitore poput Stiva Raiša i Filipa Glasa ali možda ono što je najvažnije za nas je to što smo tokom godina rada tražili od mnogih kompozitora da pišu muziku za nas i to su kompozitori koji dolaze iz različitih sredina i kultura - kaže Skidmor.
Na koncertu je tako premijerno izvedena kompozicija „Ancient Whisperer" istaknutog bosansko-hercegovačkog kompozitora mlađe generacije Davida Mastikose.
- Sastav je ovu kompozicio poručio za turneju koju će imati po Evropi i zaista sam počastvovan što će moja kompozicija biti dio njihovog repertoara - rekao je Mastikos.
Premijerno gostovanje kvarteta u Crnoj Gori KIC „Budo Tomović” realizovano je u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada i NVO Jazz Art, čime je ujedno i završena manifestacija Podgoričko kulturno ljeto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nastupom ansambla Third Coast Percussion završeno Podgoričko kulturno ljeto

Revija italijanskih filmova "Fare cinema", održaće se u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta 19, 23. i 24. septembra u Njegoševom parku, u organizaciji Sekretarijata za kulturu Glavnog grada i Ambasade Italije u Crnoj Gori.&nbsp;
Projekcije su zakazane za 20 sati, a ulaz je slobodan.
Program u petak, 19. septembra, otvara film „Rinascere“, po scenariju i u režiji Umberta Marina.&nbsp;
- Film je inspirisan istinitom pričom o mladom italijanskom plivaču Manuelu Bortuzzu, čiji se život iz korijena mijenja nakon tragičnog događaja. "Rinascere" je snažna i dirljiva priča o dostojanstvu, istrajnosti i unutrašnjoj snazi, koja pokazuje da i iz velikog bola može proizaći motivacija, smisao i nada. Uloge tumače: Giancarlo Commare, Alessio Boni, Gea Dall’Orto, Francesca Beggio i drugi - precizirano je u saopštenju.
U utorak, 23. septembra, biće prikazan film „Momenti di trascurabile felicità“, po scenariju Danielea Luchettija i Francesca Piccola, prema istoimenoj knjizi "Piccola", u režiji Daniela Luchetti-a.&nbsp;
- Film prati Paola, običnog čovjeka iz Palerma, supruga i oca dvoje djece, čiji se život iznenada prekida u nesreći na skuteru. Duhovito i emotivno, film govori o prolaznosti života i dragocjenosti sitnih, svakodnevnih trenutaka. U glavnim ulogama su: Pierfrancesco Diliberto, Federica Victoria Caiozzo, Renato Carpentieri, Angelica Alleruzzo i drugi - navodi se u saopštenju.
Reviju će u srijedu, 24. septembra, zatvoriti film „Mancino naturale“, po scenariju Salvatorea Allocce, Emiliana Corapija i Massima De Angelisa, u režiji Salvatorea Allocce.&nbsp;
- U središtu priče je Isabella, majka, koja nakon smrti supruga, sama odgaja dvanaestogodišnjeg sina Paola. Film istražuje granicu između snova i realnosti, te pitanje koliko daleko roditeljska ambicija može ići, a da ne postane teret. Uloge tumače: Claudia Gerini, Alessio Perinelli, Francesco Colella, Massimo Ranieri, Katia Ricciarelli i drugi - precizirano je u saopštenju.

Revija italijanskih filmova "Fare cinema" u Njegoševom parku

Koncert benda “NeVladina organizacija”, održaće se u ponedjeljak, 22. septembra, u 20 časova, na Trgu Argentina, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta.
Bend “NeVladina organizacija” pokrenuli su originalni “Idoli”: Zdenko Kolar i Vlada Divljan nakon što se vratio iz Australije.
Vladin bend “NeVladina organizacija” predvođen je njegovim dugogodišnjim prijateljima i saradnicima Zdenkom Kolarom, Sašom Šandorovim, Borisom Bunjcem i Markom Milivojevićem, te podmlatkom Damjanom Dašićićem i Markom Čalićem. Njihova je misija očuvanje Vladinih velikih hitova, izvođenje njegovih bezvremenskih pjesama i ponovno proživljavanje Vladine muzike zajedno s publikom.
Publika u Podgorici imaće priliku da čuje i vidi bend koji je djelovao uz jedinstvenog genija Vladu Divljana, te zapjevati pjesme iz njegovog bogatog opusa i svih perioda njegove muzičke karijere.
“NeVladina organizacija” izvešće najljepše pjesme iz Divljanova kataloga – od doba “Idola”, preko solo radova, “Old Stars” benda, “NeVladine organizacije” i “Ljetnjeg kina”.

Koncert benda “NeVladina organizacija“ 22. septembra na Trgu Argentina

Odgađaju se koncerti Maše Vujadinović i benda "Nevladina organizacija", kao i projekcija filma "Il Boemo", planirani za 10. i 11. septembar, u okviru Podgoričkog kulturnog ljeta, zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih prilika, obavijestili su organizatori.
- O novim datumima programa, javnost će biti blagovremeno obaviještena- navodi se u saopštenju.

Podgoričko kulturno ljeto: Odgađaju se programi za danas i sjutra zbog lošeg vremena

Koncert kultne makedonske darkwave grupe "Mizar" odžaće se u subotu, 20. septembra, u 20 časova, u Ulici slobode u Podgorici, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, saopštili su organizatori događaja.
Podjsećaju da je riječ o jednom od najčuvenijih makedonskih sastava. Bend Mizar je osnovan davne 1983. godine,i &nbsp;do danas prošao kroz mnoge faze. Postava se mijenjala, rastajali su se i ponovo sastajali, dok je jedina konstanta ostao kompozitor, gitarista i idejni vođa grupe Gorazd Čapovski.
Uprkos mnogim promjenama, podsjećaju, bend je ostao dosljedan svom specifičnom muzičkom izrazu. Mizar stvara muziku zasnovanu na staroslovenskim napjevima, makedonskom folkloru i vizantijskoj tradiciji, obavijenoj darkerskim ruhom.
- Status kultnog benda postigli su već po izlasku istoimenog debi albuma iz 1988, prvog takvog na makedonskom jeziku. Na albumu je sada već nezaboravan hit “Devojka od bronza”, a uz autorske, na albumu se našla i zapažena pjesma „”Zlatno sonce”, njihova verzija makedonske narodne pjesme „Zajdi zajdi“. Album je iste godine proglašen najboljim u tadašnjoj Jugoslaviji, a grupa Mizar postala je koncertna senzacija i odgovor na svjetski gotik rok trend koji je u to vrijeme bio aktuelni muzički pravac- navode organizatori u saopštenju povodom koncerta.
U dosadašnjoj karijeri Mizar je objavio sedam albuma: Mizar (1988); Svjat Dreams 1762–1991 (1991); Kobna ubavina (2004); Pogled kon cvetnata gradina (2007); Deteto i beloto more (2010); Šarena Krava (2014); Večna praznina (2022).
- Šestočlana postava majstorski izvodi kompozicije koje snažno rezoniraju, a njihovi nastupi uživo nikoga ne ostavljaju ravnodušnim- ističu iz organizacije Podgoričkog kulturnog ljeta.

Koncert kultne makedonske grupe Mizar 20. septembra u Ulici slobode

Stvaralaštvo poznatog hrvatskog pisca Kristiana Novaka sinoć je predstavljeno pred brojnom publikom u Njegoševom parku. Književno veče dio je redovnog književnog programa KIC-a „Budo Tomović“, kao i manifestacije Podgoričko kulturno ljeto, istakli su organizatori događaja.
U uvodnom dijelu programa, autor je razgovarao sa teoretičarkom književnosti Jelenom Knežević, &nbsp;o načinu na koji je došao do majstorskog povezivanja fabularne linije u okviru romana „Ciganin, ali najljepši“, a koje u jednom trenutku jedna drugu razotkrivaju i razrješavaju.
&nbsp;- Bilo bi lijepo da to znaš na početku, pa onda samim tim znaš i kuda ideš. Generalno, moje pisanje je obilježeno jednom velikom nepoznanicom i snažnim osjećajem koji imam na početku i koji me vodi dalje. Sve, čini mi se, o čemu danas pišem vučem sa sobom iz djetinjstva. To moje djetinjstvo je, između ostalog, obilježeno činjenicom da je moje selo na samom sjeveru Međumurja, tj. na najsjevernijoj tački Hrvatske, tri kilometra je udaljeno od romskog naselja. Oduvijek mi je bilo neobično zašto neke ljude pozdravljamo na cesti, a neke druge ne. Ovi drugi koje ne pozdravljamo su većinom bili Romi. Nikako mi nije bilo jasno odakle taj jaz, to neko silno nepovjerenje, ta činjenica da nismo uključeni u živote jedni drugih, a živimo praktično selo do sela. Iako vidiš da oni žive drugačije nego što mi živimo. Tako da o svim stvarima koje mi nisu bile u potpunosti jasne zapravo sam pisao- kazao je Novak.
Osvrnuvši se i na to na koji je način izbjegnuta kulturna aproprijacija u romanu „Ciganin, ali najljepši“, romanu koji ima višeslojno kulturološko nijansiranje, jer se u okviru njega pojavljuje jedna vrlo društveno aktuelna tema, pogotovo u trenutku kad je roman objavljen - tema migracija, istakao je da je sa ovom knjigom mogao zalutati na hiljadu mjesta.
- Zato što ne samo što pišem iz prvog lica, iz perspektive mladom Roma, već i iz perspektive mladog Kurda, ali i iz perspektive žene. Sa druge strane, nekako sam imao osjećaj da imam priču koja je utemeljena na nekoliko priča koje sam čuo u svojoj okolini i da ako je ja ne ispričam neće niko drugi. Nakon toga počeo sam zapravo pisati iz trećeg lica, upravo kako bih izbjegao to pitanje 'odakle tebi pravo pisati iz perspektive mladog Roma'. Međutim, iz trećeg lica je to meni bilo katastrofa, kao da je Chat GPT izbacio neki vrlo suv i dosadan prozni tekst. Nakon toga sam se vratio u neko svoje prirodno stanje, odnosno shvatio sam da ja zapravo najbolje pišem iz prvog lica. Zamislio sam da imam četiri lika i da snimam dokumentarac, gdje oni meni o sebi govore u prvom licu. Na taj način sam se uspio odvojiti od toga. Hrvatska je 2015. godine bila dio migrantske rute, otuda je migracija bila motiv- pojasnio je autor.
Na pitanje da li svjesno povezuje priče međusobno, podsjeća da u njegovom slučaju to nije ništa drugo nego nepoznavanje svijeta koji pokušava stvoriti.
- Ako ne znam kako priča ide dalje, samo znači da ili nisam postavio nešto dobro što se tiče likova ili da moram bolje istražiti kakva pravila važe u tom svijetu koji sam ja stvorio. Bez obzira da li pišem, na primjer, u hiperrealističnom stilu, ja moram tačno znati šta u tom svijetu znači biti izdan, biti vrijedan, biti uspješan ili neuspješan, sasvim svejedno. Moram tačno znati prema kojoj od tih svojih sudbina ide svaki od likova da bi meni bilo jasno. Kad dođem do situacije da ne znam dalje onda ili idem istraživati dublje sa likovima - što oni sve još imaju, kakve još osobenosti posjeduju, a koje nisam dovoljno istakao- kazao je Novak.
U odgovoru na pitanje da li je priča junaka Sandija dio pripovjedačke strategije, Novak je naveo da mora znati, makar otprilike, u kom pravcu želi ići i koje glasove želi čuti u svom romanu.
- Zapravo često mi se dešava da prvo znam šta je na samom vrhuncu radnje. Ako znam kakvu emociju tamo želim imati, onda mi je puno lakše odrediti kako priča počinje, kako se razvija, kada se komplikuje, kada ide do tog neizdrživog stanja i kako će se na kraju završiti. Nije dovoljno na početku samo imati zanimljive likove i zanimljivu situaciju, moraš znati kuda ideš. To kuda ideš, ta kulminacija u njoj se vrlo često krije poruka kakvu možda ni sam nisi svjestan da želiš dati kroz tu priču. Tako da je to kod mene proces u kojem ima skiciranja, puno istraživanja, a nakon toga krećem pisati- rekao je autor.
O odnosu pojedinca i sistema u svom najnovijem romanu, Kristian Novak je istakao da, ako napišeš knjigu, snimiš film ili izvedeš predstavu, vjerovatno da će se to proširiti kapilarno na širi dio društva.&nbsp;
- Na taj način si se manje-više obratio ljudima koji su konzumenti umjetnosti i koji su u stanju revidirati nekako svoje mišljenje. Međutim, ako hoćeš nešto instant i jako brzo, još uvijek je jedini način uključiti se u politički i građanski aktivizam. Ono što književnost i umjetnost mogu to je artikulusati probleme kojih nijesmo svjesni. I onda se dogodi da pročitam nešto u novinama, nešto kao što je to bilo 2013. godine sa slučajem mladog hrvatskog saobraćajnog policajca, koji je nedaleko od mene zaustavio nekog koga nije smio i zbog toga ušao u konflikt sa svojim nadležnima, ali i sa nekim od svojih kolega- smatra Novak.
Kako je naveo, uvijek se nastoji da se taj iracionalni dio, bez kojeg nije u stanju napisati priču, na neki način tematizuje.
- Snovi koje imamo, vizije koje imamo, svaki dan su dio naših života, podjednako kao nešto što možemo rukom dodirnuti. Taj dio koji je potpuno nelogičan i koji se čini kao da ne spada u one naše konkretne narative, koje koristimo da bismo se lakše snalazili kroz život - ja bez toga nijesam u stanju napisati priču- zaključio je Novak.

Podgorica: Hrvatski pisac Kristian Novak održao autorsko književno veče

Koncert crnogorskog kantautora Nikole Boškovića, poznatijeg kao Groovasheen i njegovog benda, odžaće se u četvrtak u 21 čas, u dvorištu Kuslevove kuće, u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.
Zagrijavanje počinje u 20 časova, uz specijalno odabranu warm-up plejlistu koju priprema Groovasheen.
- Njihov repertoar je eksplozivna mješavina funky, dance i rock&amp;roll hitova koji garantuje dobru energiju. Nastupaju kao devetočlani bend sastavljen od vrhunskih muzičara, a ovom prilikom im se pridružuje i Doria Nedović – izuzetni ženski vokal crnogorske scene koji tek treba da osvoji publiku- ističu organizatori.
&nbsp;Uz Groovasheena nastupaju: Ivan Ivanović (električna gitara/prateći vokali); Vladan Jestrović (bas gitara/prateći vokali); Stefan Čelanović (klavijature); Milutin Barbul (saksofon); Tiho Biskupović (truba/prateći vokali); Meša Kerović (trombon/tarabuke); Jovan Redžić (bubnjevi); Doria Nedović (vokal); Stefan Pantović (ton majstor).&nbsp;
&nbsp;Ulaz je slobodan.

Groovasheen i bend pred podgoričkom publikom u četvrtak

Avgustovski repertoar manifestacije Podgoričko kulturno ljeto otvoriće sarajevski klasični gitarista Adnan Ahmedić koncertom u paviljonu Njegoševog parka, u petak 1. avgusta, sa početkom u 21h, saopštili su organizatori.
- Adnan Ahmedić, rođen 1975. godine u Sarajevu, umjetnik je sa izuzetno senzitivnim pristupom gitari. Njegova svirka predstavlja spoj virtuoznosti, bogatog izraza i nježnog zvuka, a repertoar kombinaciju operskih kompozicija pisanih specijalno za glas i gitaru, latino muzike, „Nueva Cancion“ i mediteranske fuzije, filmske muzike, kompozicija za gitaru i violončelo, harfu i orkestar- navode u saopštenju.
Studirao je kod čuvenog virtuoza klasične gitare sa prostora bivše Jugoslavije, Ivana Kalcine, 1997. godine, a kasnije je diplomirao sa najvišim ocenama na Prayner konzervatorijumu za muziku i dramsku umjetnost u Beču.
- Održao je brojne resitale širom Evrope i SAD-a, te nastupao kao solista sa više kamernih i simfonijskih orkestara. Objavio je nekoliko nosača zvuka, među kojima su &nbsp;i „Solo and Chamber“, „Mediterranean Fusion“ i „Fiesta“- poručili su iz Podgoričkog kulturnog ljeta.

Koncert klasičnog gitariste Adnana Ahmedića u petak

Koncert slovenačkog indi rok trija LELEE, održaće se u ponedjeljak, 28. jula, u 21 čas, na Trgu Argentina, u okviru, što će biti i prvi koncert benda LELEE pred podgoričkom publikom, a u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.
- Od nastanka 2020, transbalkanski indi rok trio LELEE u sastavu: Jelena Rusjan (vokal i bas), Damjan Manevski (vokal i gitara) te Miha Konrad na bubnjevima, izgradio je reputaciju jednog od ključnih protagonista šire regionalne indi scene. U uši slušalaca usidrili su se upečatljivim, živahnim i razigranim zvukom, koji spaja jugoslovensko novovalovsko nasljeđe iz 80-ih, indi i slacker rock senzibilitet iz 90-ih, te jadranski temperament. Svojim iskričavim i uzbudljivim indi gitarskim zvukom, muško-ženskim vokalima te brojnim energičnim koncertima, brzo su se upisali u svijest alternativne javnosti širom regije- poručili su organizatori koncerta.
Kako iz PKLJ ističu, nakon izvrsno prihvaćenog debi albuma "Čuka bije pumpa" (2021.), koji ih je popularisao na Balkanu i šire, vraćaju se novim albumom "Mora malo u crveno" (2024.) i novom dozom autorske muzike, koja svojom zaraznom 'feel good' energijom jača tijelo i duh.&nbsp;
- Njihove pjesme, pune energije i elana, odišu prefinjenim osjećajem za upečatljive refrene i melodije koje dugo ostaju s vama i uljepšavaju vam dan. LELEEE svojim 'joie de vivre', spontanom iskrenošću i kolektivnim entuzijazmom, prkose tmurnom duhu današnjice- navodi se u saopštenju.

Koncert slovenačkog benda LELEE 28. jula

Popularni hrvatski sastav "Reper iz sobe", premijerno će nastupiti u Podgorici, u srijedu, 30. jula, u 21 čas, u dvorištu Kuslevove kuće, u okviru Podgoričkom kulturnog ljeta.
- Ivan Grgić, poznatiji kao Reper iz sobe, Dalmatinac sa zagrebačkom adresom, sa svojim bendom djeluje od 2018. Iza njih su dva albuma, "Unutra" iz 2020. i "Vanka", u izdanju Menarta iz 2023. Muzički izraz može se okarakterisati kao fuzija soul-a, psihodelije, fanka i hiphop-a, uz snažan uticaj Mediterana- kazali su organizatori koncerta.
Uz Repera na gitari i vokalu u bendu su Romana Pavliša (flauta, synth, vokal), Emir Čovran (bubanj) i Marino Vinja (bass).
Treći album je u fazi pripreme, a bend ga najavljuje aktuelnim singlom "Roze očale", koji je nedavno izašao i hvaljen je od strane kritike i publike.&nbsp;
Ulaz je slobodan.

Premijerno pred podgoričkom publikom: Koncert Repera iz sobe 30. jula

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: podgoricko-kulturno-ljeto