Februarske „Podgoričke priče“ predstavljaju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, glumca Slobodana Marunovića, dobitnika niza značajnih nagrada čiji jedinstven i upečatljiv umjetnički izraz je svakako ono što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, 25. februara, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“, od 20 sati, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Marunović je prepoznat kao neko ko je rezultatima i jedinstvenom pojavom obilježio dio novije istorije crnogorskog teatra, filma, televizije i radija.&nbsp;
Sa njim će razgovarati novinar Vanja Kovačević, moderator tribine „Podgoričke priče“ o tome na koji način je to uspio i koliko je Podgorica uticala na njega.&nbsp;
Slobodan Marunović je rođen u Mojkovcu 1957. godine. Gimnaziju je završio u Danilovgradu, a srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost u Nikšiću. Diplomirao je na FPM-u u Baru. Stalni je član Crnogorskog narodnog pozorišta od 1982. godine, a brojne uloge ostvario je i u produkcijama drugih teatara, na filmu, televiziji i na radiju. Njegova monodrama „Potonja ura Njegoševa” izvedena je više od 1500 puta širom svijeta. Nastupao je na prestižnim festivalima kao što su „Sterijino pozorje”, „MES”, „Exponto” i „Zlatni vitez”. Istakao se ulogama u predstavama „Prestupna godina”, Robespjer”, „Gorski vijenac”, „Lažni car Šćepan mali”, „Tartif”, „Otelo”, „Gorski vijenac” i „Kralj umire”. Ostvario je uloge i u domaćim filmskim ostvarenjima poput „Vuk Karadžić”, „U ime oca i sina”, „Marko Miljanov”, „Princeza Ksenija od Crne Gore”, „Otac ratnik”... Kada je riječ o stranoj filmskoj produkciji, vrijedi pomenuti njegove uloge u filmovima „Rote Zora”, „Poziv”, „Grof Montenegro”, „Malteški krst”, „Road kill” i dr. Kao režiser, radio je sa studentskim i alternativnim grupama, režiravši više od dvadeset predstava. Objavio je pet CD-ova poezije, među kojima se izdvaja „Potonja ura Njegoševa” i „Poessia Montenegrina”. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima se izdvajaju „Zlatna maska”, „Goranova nagrada”, „Povelja grada Detroita”, „Srebrena kolajna”, Gran pri za partnersku igru sa Mišom Janketićem i druge.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marunović gost "Podgoričke priče" u utorak, u Multimedijalnoj sali KIC-a

U novoj sezoni, u 2025. godini, Podgoričke priče počeće 29. januara u 20 sati sa predstavljanjem producenta Ivana Đurovića, u Multimedijlnoj sali Kulturno - informativnog centra (KIC) "Budo Tomović", naveli su u saopštenju KIC-a.&nbsp;
Oni su dodali da je u filmskom i televizijskom svijetu Ivan i te kako poznat i u zemlji i u inostranstvu.
- Pripada srednjoj generaciji producenata koji su na nov način zaplovili filmskim vodama - kazali su u saopštenju.
Koliko je bilo lijepo, teško i zahtjevno, kako navode, podijeliće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem i podgoričkom publikom - ističu u saopštenju.&nbsp;
- Ivan Đurović je rođen 1974. godine u Podgorici. Završio je Fakultet dramskih umjentosti na Cetinju, odsjek - produkcija. Osnivač je prve nezavisne filmske producentske kuće „Artikulacija Film“, koja djeluje još od 2001. godine, najprije kao NVO, a od 2004. godine je preregistrovana u d.o.o. Producent i koproducent više od dvadesetak dugometražnih igranih, dokumentarnih i kratkih filmova. Učestvovao je u produkciji većeg broja visokobudžetnih reklamnih spotova za poznate svjetske brendove, muzičkih spotova kao i u više inostranih TV projekata koji su emitovani na najprestižnijim svjetskim TV kanalima (Paramount/CBS, BBC Top Gear, Three man go to Venice); Travel, Discovery, Dsf…). Specijalizirao je TV produkciju na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje. Pokretač je Montenegro Film Foruma. Uvršten je u BBC professional guide sa preporukama za Crnu Goru - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Dodaju i da je predstavnik Crne Gore u programu PRODUCERS ON THE MOVE 2014. godine. Član je Evropske filmske akademije. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik strukovnog udruženja UFPRCG. Jedan je od koautora Zakona o kinematografiji. Filmovi na kojima je radio, prikazivani su širom svijeta i dobili su brojne nagrade. Radio je brojne reklamne kampanje za najznačajnije domaće klijente kao producent, izvršni producent i kreativni direktor (Crnogorski telekom, Nto CG, Voli, SBBET…), kao i nekoliko političkih kampanja. Trenutno je magistrant na FDU Cetinje.

1250x600

1084x550

KIC: U srijedu gost tribine „Podgoričke priče” Ivan Đurović

Jedan od najpoznatijih Podgoričana Branislav Brano Milačić, fudbalski trener, poznat po svojim visprenim mislima i izrekama, neposrednošću i duhovitošću, ali i po neizbrisivom tragu u crnogorskom i podgoričkom sportu biće gost "Podgoričkih priča" u Kulturno informativnom centru "Budo Tomović".
Svoj životni put ispričaće moderatoru Vanji Kovačeviću, 21. oktobra u Multimedijalnoj sali KIC-a, u 20 sati.
Cilj tribine "Podgoričke priče" je da predstavi javnosti nepoznate stvaraoce koji su ostavili i ostavljaju duboki trag u istoriji Glavnog grada, ali i da predstavi (ne)poznatu stranu javnih ličnosti koju javnost ne poznaje.
Branislav Milačić je rođen 1949. godine u Cetinju. Osnovnu i srednju školu završio je u Titogradu. Školovanje nastavlja na mašinskiom fakultetu u Novom Sadu, završava ga i postaje diplomirani mašinski inženjer. Počinje raditi u Crnogorskoj željeznici, a nakon nje u Republičkom SUP-u kao balističar.&nbsp;
Fudbalom se bavio kao srednjoškolac i kasnije kao student. Višu trenersku školu završio je uporedo sa mašinskim fakultetom. Vodio je mnoge crnogorske klubove kao trener. Bio je i direktor u nekoliko crnogorskih klubova, kao i predsjednik određenih fudbalskih institucija. Otac je troje djece. Do danas je objavio tri knjige različitih tematika.

Brano Milačić gost "Podgoričkih priča"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakon kojim se pooštravaju ograničenja za dvije ključne agencije za borbu protiv korupcije uprkos protestima protiv zakona i kritikama evropskih saveznika Ukrajine.
Stotine Ukrajinaca protestovalo je 22. jula u centru Kijeva, zahtijevajući da Zelenski stavi veto na zakon, navodeći da je usvojen na brzinu i da će omogućiti miješanje vlasti u slučajeve visoke korupcije. Demonstranti su se okupili i u Dnipru i drugim ukrajinskim gradovima.
Ukupno 263 poslanika u Vrhovnoj Radi, koja ima 450 mjesta, glasalo je za zakon, koji ograničava nezavisnost Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO).
NABU istražuje korupciju u državnim institucijama, dok SAPO vodi tužilačke postupke u drugim slučajevima korupcije. Neke od najzvučnijih NABU-ovih istraga od 2015. godine dovele su u nepriliku visoke zvaničnike.
U svom noćnom video obraćanju, Zelenski je rekao da ukrajinska infrastruktura za borbu protiv korupcije mora biti očišćena od ruskog uticaja, dodajući da će NABU i SAPO nastaviti svoj rad.
- Takođe je važno da generalni tužilac bude posvećen obezbjeđivanju stvarne odgovornosti za one koji krše zakon. To je ono što Ukrajini zaista treba - istakao je Zelenski.
Evropska unija je odluku Vrhovne rade da usvoji zakon nazvala "ozbiljnim korakom unazad", dok su drugi protivnici zakona izrazili zabrinutost da on predstavlja preokret nakon decenije demokratizacije.
Komesarka EU za proširenje Marta Kos oštro je kritikovala glasanje u Vrhovnoj Radi.
- Uklanjanje ključnih zaštitnih mehanizama koji štite nezavisnost NABU-a je ozbiljan korak unazad. Nastavićemo da radimo sa Ukrajinom na neophodnim reformama vladavine prava i napretku na njenom putu ka EU - napisala je Kos na mreži Iks (X).
Zakon, koji je predložila partija predsjednika Ukrajine "Sluga naroda", čini generalnog tužioca faktičkim šefom SAPO-a, čime se efektivno oduzima ovlašćenje šefu te agencije.
Zakon takođe omogućava generalnom tužiocu da jednostrano zatvori slučajeve koji uključuju visoke zvaničnike i da preusmjeri slučajeve koje istražuje NABU ka drugim agencijama.
- Ovom odlukom, parlament ne samo da lišava društvo jednog od najvećih dostignuća od Revolucije dostojanstva – nezavisnih antikorupcijskih institucija – već i podriva povjerenje međunarodnih partnera Ukrajine - navodi se u saopštenju organizacije Transparensi internešenal Ukrajina (Transparency International Ukraine) nakon usvajanja zakona.
Iz ove organizacije poručuju da će, ako Zelenski ne stavi veto na zakon, dijeliti odgovornost sa Vrhovnom Radom za razgradnju antikorupcijske infrastrukture Ukrajine.
- Ove pravne promjene dolaze odmah nakon što su vlasti počele da vrše pritisak na sam NABU - istakli su.
Ukrajinska domaća bezbjednosna agencija SBU je 21. jula uhapsila dva zvaničnika NABU-a – jednog pod sumnjom da je špijunirao za Rusiju, a drugog zbog navodnih poslovnih veza sa ruskim subjektima – i sprovela desetine pretresa usmjerenih na zaposlene u agenciji.
SBU je tvrdio da su neki zvaničnici imali veze sa zabranjenim političkim grupama, uključujući bivšu partiju jednog odbjeglog ukrajinskog poslanika.
NABU je saopštio da je operacija daleko prevazišla legitimne bezbjednosne razloge, obuhvatajući i nepovezana pitanja poput saobraćajnih prekršaja starih više godina. Agencija je upozorila da je obim represije efektivno paralizovao njenu misiju.
Transparensi internešenal je te racije nazvao primjerom "masivnog pritiska" na ukrajinske institucije za borbu protiv korupcije.
Ambasadori zemalja članica Grupe sedam (G7) u Kijevu, koji su se ubrzo nakon toga sastali sa rukovodstvom NABU-a, izdali su saopštenje izražavajući "ozbiljnu zabrinutost" i rekli da će to pitanje direktno pokrenuti pred liderima vlasti.
Najnoviji potezi ponovo su rasplamsali šire strahove da se duboko ukorijenjeni problemi sa korupcijom u Ukrajini ne rješavaju, dok napori za promociju odgovornosti i transparentnosti nailaze na otpor moćnih interesnih grupa.
Prošle sedmice jedan od najistaknutijih ukrajinskih aktivista u borbi protiv korupcije i zamjenik direktora NABU-a Vitalij Šabunin pojavio se pred sudom zbog navodnog sistematskog izbjegavanja vojne službe, dok je istovremeno primao vojnu platu od 1.200 dolara mjesečno i nezakonito koristio vojno vozilo.
Istražitelji su rekli da bi Šabunin, ako bude osuđen, mogao da dobije do 10 godina zatvora.
Njegove pristalice su optužbe nazvale "apsurdnim", ističući da je bio odsutan iz svoje jedinice jer je bio privremeno raspoređen da radi u NABU-u.
- Slučaj je rezultat ili potpune nesposobnosti zvaničnika, ili ciljanog napada usmjerenog na vršenje pritiska na Vitalija Šabunina, koji je, dok je služio u vojsci, nastavio da kritikuje rad državnih institucija - navodi se u saopštenju koje je 15. jula potpisalo 59 ukrajinskih nevladinih organizacija.
Čak je i poslanica iz Zelenskijeve stranke Anastasija Radina slučaj opisala kao "selektivnu nepravdu".
Međunarodni stavovi o korupciji u Ukrajini ključni su za očuvanje povjerenja saveznika koji podržavaju Kijev u ratu protiv ruske invazije.
Korupcija i dalje predstavlja upornu unutrašnju prijetnju, što se vidi kroz niz skandala u posljednjih nekoliko godina koji su uključivali Ministarstvo odbrane, državne tužioce i bogate biznismene.
Ubjedljiva pobjeda Zelenskog na izborima 2019. godine bila je široko shvaćena kao pokušaj da se društvo odmakne od starih navika – mita i "provizija" – i da se krene ka transparentnosti i odgovornosti.
Rat sa Rusijom to je dodatno otežao.
Tokom invazije, zvaničnici zaduženi za vojne nabavke su se našli na udaru zbog zapanjujućih skandala u nabavkama.
Transparensi internešenal, čiji se indeksi percepcije korupcije pomno prate širom svijeta, rekao je da je Ukrajina značajno napredovala posljednjih godina zahvaljujući reformama usmjerenim ka evropskoj integraciji i ispunjavanju međunarodnih obaveza.
Međutim, zemlja je nazadovala prošle godine, navodi organizacija, jer su reforme bile "samo formalno sprovedene" ili je njihova primjena "svjesno usporena".
Ukrajina je u Indeksu percepcije korupcije za 2024. godinu zauzela 105. mjesto od 180 zemalja – ispred Rusije i Bjelorusije, ali iza Moldavije, Mađarske i Rumunije. Sjedinjene Američke Države su bile na 28. mjestu.

Zelenski potpisao kontroverzni zakon kojim se ograničava autonomija agencija za borbu protiv korupcije

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i poručili da se zbog visokih temperatura izbjegavaju duža putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Iz AMSCG su vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju prilagođenu uslovima na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Lepenac -Ribarevina, Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično i povremeno je obustavljen, ne duže od 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Izbjegavati duža putovanja u najtoplijem dijelu dana

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su maloljetnika kod kojeg je pronađena municija, saopšteno je iz Uprave policije.
Sinoć je, kako je precizirano u saopštenju, oko 10 minuta prije ponoći kontrolisan maloljetnik (16) koji je upravljao motociklom.
- U prtljažniku motocikla policija je ovom prilikom pronašla šest komada municije. Nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru šesnaestogodišnjak je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.
On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku.

U Baru uhapšen maloljetnik kod kojeg je pronađena municija

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Jedna stara kletva kaže: dabogda živjeli zanimljiva vremena. E, ovđe se – makar minule sedmice - niko ne može požaliti da nije bilo baš uzbudljivo. &nbsp; Ali, zastrašujuće uzbudljivo! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91" data-rendition-name="original" width="1222" height="715" loading="lazy" alt="NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši"> <figcaption>NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvo je u srijedu 16. jula ubijen, u po bijela dana, u podgoričkoj Staroj Varoši Igor Nedović. Njega, koji je upisan u policijski dosje kao član organizovane kriminalne grupe, ubio je Arjan Rečković, takođe mladić sa podebljim dosjeom, isti momak koji je u Nedovića ispalio nepuna dva mjeseca ranije tri metka i kojeg policija nije mogla da locira punih 60 dana iako nije mrdao iz Podgorice. &nbsp; Nekoliko sati nakon ubistva, Uprava policije je saopštila da, citiram, ,,ulažu maksimalne napore na lokaciji počinioca krivičnog djela”. U prevodu: policija je rekla ono što smo znali - pojma nemaju đe se krio ubica proteklih neđelja, a ne znaju ni đe je sada. &nbsp; Zanimljivo, niko iz vrha agilnih Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, nije čitavog dana tvitnuo, nije fejsbučio, makar kao ono kad nekog policajca suspenduju. Ćutali su i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović i potpredsjednik Bečić i partijski mali Berija Bogdanović. &nbsp;&nbsp; Biće da niko nije smislio plan kako da vlastito neznanje i nesposobnost sakrije iza neke patriotske objave na društvenim mrežama. &nbsp;&nbsp; Ćutali su kad je trebalo da se jave, ali dva dana kasnije oglasili se kada je bolje bilo da ni glasa pustili nijesu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; ,,SLUČAJ JOVANOVIĆ” I to na dešavanja u Budvi, 18. jula, kada je - takođe u po bijela dana, dok je sjedio u jednom lokalu na Slovenskoj plaživ - brutalno napadnut i pretučen Nikola Jovanović, predsjednik opštine Budva. &nbsp; Ispostavilo se da su ga napala tri brata Mitrović, svi članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Istovremeno i članovi kriminalne grupe ,,Budvanska“. &nbsp;A jedan od trojice Mitrovića - Vidak - zahvaljujući članstvu u Mandićevoj partiji, postao je član i treće organizovane grupe – Upravnog odbora Javnog preduzeća ,,Morsko dobro“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić"> <figcaption>PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nijesu Mitrovići bili maskirani, nijesu se krili: partijska legitimacija bila je izgleda licenca za prebijanje. Pesnicama su Jovanoviću, čelniku Budve, poslali poruku - ko nije sa nama, ko ne sluša partiju i partijskog vođu, zažaliće što je digao glavu. &nbsp; A može ostati i bez glave. &nbsp;&nbsp; MOTIVI NAPADA Zašto Jovanović? &nbsp; Odgovor je jednostavan: na meti Mandićeve partije koja kontroliše parlamentarnu većinu su ljudi koji su smogli snage da okrenu leđa nacionalističkoj ideologiji krvi i tla; koji su odlučili da naprave savez sa dojučerašnjim političkim oponentima iz građanskih partija, da razlike ostave po strani radi budućnosti grada kojim vladaju. &nbsp; Zato je napad na Jovanovića društveno opasna stvar: podsjeća na ona teška vremena rađanja fašizma, kada su pripadnici Hitlerove Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije javno kažnjavali sve one koji se ogriješe o partijski kodeks. &nbsp;&nbsp; I zato su zlokobna ona partijska saopštenja – poput Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata – kojima se suštinski opravdava sila nad neistomišljenicima. &nbsp; Kada to dolazi od partija vlasti onda to ubjedljivo govori o beskrupuloznom, autoritarnom karakteru vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51" data-rendition-name="original" width="2450" height="1221" loading="lazy" alt=',,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića'> <figcaption>,,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  SREĆA U NESREĆI &nbsp; A o karakteru i sposobnosti vlasti - onoj policijskoj – svjedočili smo na kraju dana u subotu. &nbsp;&nbsp; Nakon prebijanja Jovanovića u Budvi, šezdesetak kilometara dalje, u centru Podgorice – nova pucnjava i nova likvidacija. Žrtva je bio Ivan Milačić, takođe bezbjednosno interesantno lice, a povrijeđen je njegov prijatelj koji takođe iam dosje. Dok su sjedjeli u lokalu, napadač je bez skrivanja ispalio gomilu metaka. Potom se brzo udaljio ostavivši u lokvi krvi ubijenog i ranjenog. &nbsp; U policijskom saopštenju, kada su javili da ,,ulažu sve napore na hvatanju izvršioca krivičnog djela”, prećutano je da je povrijeđena još jedna osoba – žena koja je sa suprugom mirno šetala centrom grada. Ne sluteći da je danas u Crnoj Gori opasno kretati se, čak i centrom grada. &nbsp; Srećom – nije bilo slučajnih žrtava, slavodobitno reče Lazar Šćepanović. &nbsp; I to na vanrednoj konferenciji za medije koju nije namjeravao da organizuje, sve dok Portal ETV nije otkrio otkrio da je policija pokušala da sakrije podatak da je jednu ženu okrznuo metak, iako je bila udaljena dvadesetak metara od mjesta zločina. &nbsp; SUMORNA SJUTRAŠNJICA ,,Svi članovi kriminalnih grupa, kroz komunikaciju sa službenicima Uprave policije, informisani su da smanje nivo kretanja, jer su potencijalne mete suprotstavljenih krimininalnih grupa”. &nbsp; Ne, nije šala, baš tako je rekao Lazar Šćepanović tokom vanrednog presa juče. Dakle: umjesto da hapsi sve one za koje imaju dokaze da su članovi kriminalnih grupa, policajci su imali naređenje da idu od kriminalca do kriminalca – da ih mole da se mnogo ne šetaju ovih dana?! &nbsp; Istovremeno, običnim građanima su pričane bajke da su bezbjedni, da mogu da uživaju u ljepotama oslobođene Crne Gore. A onda, usred slikanja te poželjne realnosti, policijski čelnik je bio prinuđen da se pravda kako, eto, srećom nije bilo slučajnih žrtava. &nbsp; Stvarno, to je strategija gradnje bezbjedne Crne Gore? &nbsp; Mi stariji se dobro sjećamo one čuvene parole druga Josipa Broza Tita: ,,Narod koji ima ovakvu omladinu ne mora da brine za budućnost”. Znamo kako je uništena jedna velika zemlja kad su omladinci porasli. &nbsp;&nbsp; E, ako ćemo da pravimo analogiju, onda se može slobodno reći: Narod koji ima ovakvu narodnu policiju ne mora da brine za bezbjednost u Crnoj Gori. &nbsp; Jer, bezbjednosti - nema. &nbsp;

Tag: podgoricke-price