Falsifikovanje istorijskih podataka o Crnoj Gori na Vikipediji, prema tvrdnjama stručnjaka, rezultat je dugogodišnjeg djelovanja srpskih bezbjednosnih struktura. Dok organizovani timovi u Srbiji intenzivno oblikuju sadržaje, Crna Gora, kako se navodi, još nije prepoznala ozbiljnost problema i ne uspijeva da odgovori istom mjerom.
<h2>DRŽAVNI PROJEKAT BIA-e</h2>
Ako biste na Vikipediji na srpskom jeziku potražili podatke o tome koje je nacionalnosti bio Njegoš, kojoj je dinastiji pripadao rod Vojislavljevića ili kada je nastala Duklja, dobili biste odgovore da je Njegoš bio srpski vladar i pjesnik, da su Vojislavljevići srpska dinastija, a Duklja srpska srednjovjekovna država. Prema tvrdnjama koje je nedavno na Cetinjskom forumu iznio predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, takvi sadržaji rezultat su dugogodišnjeg djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije. 
- To je zapravo jedinica BIA-e, ali ne zove se tako, nego recimo Centar za nešto. Ali, u svakom slučaju, to je vrlo organizovana i profesionalna jedinica, Vi protiv toga ne možete da se borite osim Vaše profesionalne jedinice koju ste organizovali. Jer oni to rade 8, 10 sati dnevno, 70 - 80 ljudi - kazao je Radulović.
Grupa građana sa Cetinja pokušala je da ispravi, kako tvrde, falsifikovane podatke, ali bezuspješno.
- U početku je uspijevala. Nakon desetak dana to se vraćalo na staro. Pa je ona ponovo ispravljala, ta grupa, pa se nakon 5,6 dana vraćalo. Pa je ponovo ispravljala, pa se vraćalo sjutradan. Dok, na kraju, otvorena Vikipedija više nije bila moguća za ispravku. Što se tiče podataka vezanik za crnogorsku, odnosno pseudo srpsku istoriju - kazala je spisateljica Ivana Đukić.
<h2>POTREBAN OZBILJAN DRŽAVNI TIM</h2>
Da je neophodno formirati ozbiljan državni tim koji bi se sistematski bavio kreiranjem sadržaja na crnogorskom jeziku i kontrolom izmjena postojećih činjenica, smatra i Slobodan Jovanović, glavni administrator probne faze crnogorske Vikipedije. Ovaj projekat, koji je u test fazu ušao prije skoro deceniju, nikada nije dobio potrebnu institucionalnu podršku, pa samim tim danas praktično i ne funkcioniše.
- Ja se plašim da teško može doći do rješenja. Ako nijesmo mogli sa Vladom koja je navodno bila procrnogorska, teško da ćemo moći sa postojećim strukturama vlasti da dobijemo podršku za Vikipediju. Jer tu treba znate jedna dobra ekipa, jer Vi kada administrirate, a ja sam bio glavni administrator te test Vikipedije, moj zamjenik je bio Aleksandar Radoman. Vi možete da isključite na pet do sedam dana ili na mjesec dana nekoga ko vam kontaminira Vikipediju. Za to je potrebna ozbiljna ekipa, recimo ajtijevaca, jer nije lako primijetiti da Vam neko mijenja sadržaj na Vikipediji - rekao je Jovanović za TV E.
Jovanović je, kako kaže, pokušavao da obezbijedi podršku za crnogorsku Vikipediju i preko Ambasade Crne Gore u Njujorku. Dobio je obećanja da će se raditi na razvoju domaće verzije sa provjerenim činjenicama, ali je sve, tvrdi, ostalo samo na papiru.
- Za razliku od nas, opet ponavljam, druge zemlje, i Hrvatska i Srbija i BiH su to shvatili kao ozbiljnu stvar i formirali ekipe koje su bile plaćene od strane države. Imali su podršku, recimo, to znam, u Srbiji od svih fakulteta. Znači svi fakulteti su davali doprinos da ta Vikipedija bude što obuhvatnija, tako da, srpska Vikipedija, ja mislim da se bliži cifri od 200 hiljada jedinica, tako da je ona, što se tiče Vikipedija u regionu, dominantna - zaključio je Jovanović.
Test verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku postavljena je 2017. godine. I dalje se, prema zvaničnim podacima, vodi kao projekat u okviru Vikipedija inkubatora i ima nešto više od dvije hiljade članaka, što je i dalje nedovoljno da dobije status zvanične Vikipedije na crnogorskom jeziku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Falsifikovanje crnogorske istorije pod okriljem srpskih bezbjednosnih struktura

Povodom objava na društvenim mrežama koje izražavaju zabrinutost u vezi sa prikupljanjem podataka o članovima domaćinstava, posebno djece, saopšteno je iz Monstata da Uprava za statistiku, u saradnji sa UNICEF-om, trenutno sprovodi šesto po redu Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja djece i žena u Crnoj Gori (MICS – Multiple Indicator Cluster Survey).
Poručeno je da MICS predstavlja međunarodno priznatu i uporedivu metodologiju za prikupljanje podataka o položaju djece, žena i porodica u Crnoj Gori, uključujući posebno istraživanje nad romskom populacijom.
Prema navodima Monstata, trenutno je u toku pripremna faza istraživanja, koja obuhvata prikupljanje osnovnih podataka o broju djece u domaćinstvima i njihovom uzrastu. Saopšteno je da se ova faza sprovodi isključivo u statističke svrhe, u skladu sa najvišim standardima zaštite podataka, te da nijedan podatak o djetetu ili bilo kojem članu domaćinstva ne smije biti iznijet u javnost od strane anketara ili stručnjaka uključenih u istraživanje.
Navodi se da će sva domaćinstva identifikovana u pripremnoj fazi biti anketirana u glavnoj fazi istraživanja, koja počinje 20. oktobra 2025. godine.
Poručeno je da je učešće u istraživanju dobrovoljno, te da svi anketari prolaze stručnu obuku u oblasti međunarodnih standarda zaštite i sigurnosti djece. Oni su dužni da poštuju volju građana i da pokažu ovlašćenje Uprave za statistiku uz ličnu kartu.
Monstat navodi ključne informacije o MICS istraživanju:
Globalno priznata metodologija
Navodi se da je MICS istraživanje razvijeno od strane UNICEF-a i sprovodi se u više od 100 zemalja, a u Crnoj Gori od 1997. godine. Istraživanje omogućava pouzdano i međunarodno uporedivo mjerenje uslova života djece i porodica, uz stroge etičke standarde zaštite povjerljivosti i dobrovoljnosti učešća. Prethodno istraživanje sprovedeno je 2018. godine.
Podaci za razvoj javnih politika
Poručeno je da rezultati istraživanja služe za planiranje i unapređenje politika i programa u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i prava djece i žena, s ciljem poboljšanja kvaliteta života svih građana.
Sigurnost i povjerljivost podataka
Svi prikupljeni podaci, kako je saopšteno, koriste se isključivo u statističke svrhe, te da je privatnost građana apsolutno zaštićena zakonima Crne Gore i međunarodnim standardima.
Navodi se da Uprava za statistiku i UNICEF pozivaju građane da svojim učešćem doprinesu kreiranju pouzdanih podataka, koji predstavljaju osnovu za informisano i odgovorno donošenje odluka na nacionalnom nivou.
Za dodatne informacije, građani se mogu obratiti Upravi za statistiku putem mejla contact@monstat.org i mediji@monstat.org ili na telefon 020 230-811.

500x500

Monstat: Javnost obaviještena o prikupljanju podataka o članovima domaćinstava i djeci

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,9 milijardi eura, što je 4,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.&nbsp;
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 237,1 milion eura, što je 5,8 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 5,7 odsto i iznosio je 1,67 milijardi eura.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 15,9 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 71,6 miliona eura, koje čine električna energija 61,2 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 428,2 miliona eura koje čine drumska vozila 178,4 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 61,3 miliona eura, Švajcarska 25,6 miliona eura i Bosna i Hercegovina 22,8 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 280,9 miliona eura, Kina 212,1 milion eura i Njemačka 171,9 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Podaci Monstata: Razlika između vrijednosti uvoza i izvoza gotovo milijardu i po eura

Baza Monstata hakovana je sredinom novembra prošle godine, što su jedno vrijeme prikrivali iz te ustanove, ali su istražitelji operativnim saznanjima došli do informacije koja je, izvjesno, čuvana u strogoj tajnosti u nadi da će izgubljene podatke povratiti bez pomoći stručnjaka za borbu protiv sajber kriminala, piše Pobjeda.
Monstatova baza podataka hakovana je prije mjesec i po, a podaci kojima je raspolagala Uprava za statistiku su zaključani i nedostupni do daljnjeg, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora čiji su timovi uključeni u pokušaje vraćanja pristupa.
Kako je saopšteno Pobjedi iz više izvora, baza Monstata hakovana je sredinom novembra prošle godine, što se jedno vrijeme prikrivalo iz te ustanove, ali su istražitelji operativnim saznanjima došli do informacije koja se, izvjesno, čuvala u strogoj tajnosti u nadi da će do izgubljenih podataka uspjeti da dođu bez pomoći stručnjaka za borbu protiv sajber kriminala.
Prema saznanjima Pobjede, istražitelji tvrde da je riječ o klasičnom ransomwaru, aplikaciji ili kodu koji sajber kriminalci koriste da ograniče pristup, izmijene, unište ili ukradu najosetljivije podatke i sisteme.
Obično koristi enkripciju – metodu pretvaranja podataka iz čitljivog formata u potpunu besmislicu pomoću kriptografskog ključa da ograniči pristup. Hakeri u tom slučaju nude ključ za dešifrovanje koji će, u suštini, vratiti podatke u čitljive, ali pod uslovom da vlasnik plati otkupninu.
Navodno, Monstatu su hakeri ponudili da otključaju podatke, ali uz određenu cijenu.
Zvanične potvrde o hakerskom napadu iz Monstata nema.
Iz Monstata se nisu oglašavali ovim povodom, te nije poznato da li su ukradeni podaci sa popisa i da li postoji mogućnost da se oni izmijene i u bazu vrate netačni podaci.
Tokom napada ransomware-a na tehnološku kompaniju Acer, REvil ransomware grupa je zahtijevala 50 miliona dolara u zamjenu za pristup šifrovanim podacima te kompanije. A ta cijena je bila samo cijena otkupnine, koja nije uključivala direktne i indirektne troškove povezane sa suzbijanjem napada i rješavanjem svega što slijedi nakon napada (iznenadni zastoji i prekidi).
Ransomware funkcioniše tako što napadač koristi neku vrstu zlonamjernog softvera za šifrovanje IT sistema i/ili podataka. Oni tada drže osjetljive podatke „zarobljene“ dok vlasnik ne pristane da plati pristup ključu za dešifrovanje.
Pobjedin izvori iz bezbjednosnog sektora je naveo da su hakeri zaključali mejl adrese zaposlenih i statistička istraživanja.
On, ipak, tvrdi da nijesu pogođeni lični podaci građana, niti rezultati popisa.

Hakovani podaci Monstata, traže otkup za otključavanje

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: podaci