Baza Monstata hakovana je sredinom novembra prošle godine, što su jedno vrijeme prikrivali iz te ustanove, ali su istražitelji operativnim saznanjima došli do informacije koja je, izvjesno, čuvana u strogoj tajnosti u nadi da će izgubljene podatke povratiti bez pomoći stručnjaka za borbu protiv sajber kriminala, piše Pobjeda.
Monstatova baza podataka hakovana je prije mjesec i po, a podaci kojima je raspolagala Uprava za statistiku su zaključani i nedostupni do daljnjeg, potvrđeno je Pobjedi iz vrha bezbjednosnog sektora čiji su timovi uključeni u pokušaje vraćanja pristupa.
Kako je saopšteno Pobjedi iz više izvora, baza Monstata hakovana je sredinom novembra prošle godine, što se jedno vrijeme prikrivalo iz te ustanove, ali su istražitelji operativnim saznanjima došli do informacije koja se, izvjesno, čuvala u strogoj tajnosti u nadi da će do izgubljenih podataka uspjeti da dođu bez pomoći stručnjaka za borbu protiv sajber kriminala.
Prema saznanjima Pobjede, istražitelji tvrde da je riječ o klasičnom ransomwaru, aplikaciji ili kodu koji sajber kriminalci koriste da ograniče pristup, izmijene, unište ili ukradu najosetljivije podatke i sisteme.
Obično koristi enkripciju – metodu pretvaranja podataka iz čitljivog formata u potpunu besmislicu pomoću kriptografskog ključa da ograniči pristup. Hakeri u tom slučaju nude ključ za dešifrovanje koji će, u suštini, vratiti podatke u čitljive, ali pod uslovom da vlasnik plati otkupninu.
Navodno, Monstatu su hakeri ponudili da otključaju podatke, ali uz određenu cijenu.
Zvanične potvrde o hakerskom napadu iz Monstata nema.
Iz Monstata se nisu oglašavali ovim povodom, te nije poznato da li su ukradeni podaci sa popisa i da li postoji mogućnost da se oni izmijene i u bazu vrate netačni podaci.
Tokom napada ransomware-a na tehnološku kompaniju Acer, REvil ransomware grupa je zahtijevala 50 miliona dolara u zamjenu za pristup šifrovanim podacima te kompanije. A ta cijena je bila samo cijena otkupnine, koja nije uključivala direktne i indirektne troškove povezane sa suzbijanjem napada i rješavanjem svega što slijedi nakon napada (iznenadni zastoji i prekidi).
Ransomware funkcioniše tako što napadač koristi neku vrstu zlonamjernog softvera za šifrovanje IT sistema i/ili podataka. Oni tada drže osjetljive podatke „zarobljene“ dok vlasnik ne pristane da plati pristup ključu za dešifrovanje.
Pobjedin izvori iz bezbjednosnog sektora je naveo da su hakeri zaključali mejl adrese zaposlenih i statistička istraživanja.
On, ipak, tvrdi da nijesu pogođeni lični podaci građana, niti rezultati popisa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hakovani podaci Monstata, traže otkup za otključavanje

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Fudbaleri londonskog Arsenala i Intera iz Milana igraće u polufinalu Lige evropskih šampiona.
Arsenal je u Madridu, u revanš meču četvrtfinala, savladao Real 2:1 i sa dva trijumfa, nakon 16 godina, izborio polufinale.
Prvi duel u Londonu dobio je 3:0.
Londonski tim do pobjede vodili su Bukajo Saka u 65. i Gabrijel Martineli u trećem minutu sudijske nadoknade.
Jedini pogodak za Real, koji je branio trofej, postigao je Vinisijus u 67. minutu.
Inter i Bajern igrali su u Milanu neriješeno 2:2, ali je italijanski tim slavio zahvaljujući pobjedi u Minhenu od 2:1.
Bajern je poveo golom Herija Kejna u 52. minutu.
Izjednačio je Lautaro Martinez u 58, a potpuni preokret donio je Benžamin Pavar u 61. minutu.
Konačan rezultat postavio je Erik Dajer u 76. minutu.
Arsenal će u polufinalu igrati protiv Pari Sen Žermena, dok će rival Intera biti Barselona.
Prvi mečevi polufinala na programu su 29. i 30. aprila, dok su revanši sedam dana kasnije.

Arsenal i Inter u polufinalu

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima jače naoblačenje usloviće mjestimično kišu, ponegdje pljuskove i grmljavinu.
Intenzivnije padavine se očekuju krajem dana i tokom noći, naročito u južnim i centralnim predjelima.
Vjetar će biti južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.

Danas oblačno sa sunčanim intervalima

Da izvršna vlast opstaje isključivo na principu ucjena političkih aktera vladajuće većine potvrđeno je i jučerašnjim odgovorom u Skupštini Crne Gore ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića na pitanja poslanika Borisa Mugoše koja su se odnosila na dešavanja u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje – od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koju je ministar juče, konačno obznanio. &nbsp;Portal ETV objavio je 19. februara informaciju da je Lakušić podnio ostavku, a 5. marta smo objavili i zašto je Vlada još nije stavila na dnevni red, odnosno da Lakušića na poziciji i dalje drži jedino to što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, stranke koja ga je kandidovala za tu funkciju, nema drugo rješenje za njega. Naši izvori tada su rekli da je Knežević pokušao da „uhljebi“ Lakušića u Odbor direktora Monteputa, ali da je to eksplicitno odbijeno. - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su naši izvori. Tako je Vlada Milojka Spajića mjesecima krila Lakušoćevu ostavku i kupovala vrijeme čekajući da mu se pronađe nova pozicija, a on je u međuvremenu, sa novim izvršnim direktorom koji dolazi iz Demokrata Krstom Radovićem, nastavio, kako u kontinuitetu izvještava Portal ETV, da urušava ovo državno preduzeće.&nbsp; Ministar Ćulafić juče je odgovorio poslaniku Mugoši, na pitanje da li je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda prije više od tri mjeseca podnio ostavku, da jeste i da će se, nakon što je Vlada konstatuje, pristupiti izboru novog Odbora direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041616044_448c3ac56dadd518a912f382ea9b8791581a517a4c01d1adcc1808e527dfffa4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041616044_448c3ac56dadd518a912f382ea9b8791581a517a4c01d1adcc1808e527dfffa4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>ČEKA SE ODLUKA NA ŽALBU: Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potvrdio je ministar Ćulafić, odgovarajući na pitanja poslanika Mugoše, još jednu informaciju koju je Portal ETV objavio i to 1. marta - da je Inspkecija rada inspekcijskim nadzorom utvrdila da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove propisane Statutom i sistematizacijom Regionalnog vodovoda za poziciju izvršnog direktora ove kompanije „u dijelu koji se odnosi na sticanje radnog iskustva u kvalifikaciji nivoa obrazovanja (VIII)“, odnosno ne ispunjava uslov od pet godina na poslovima rukovođenja. Ministar je saopštio i da je na to rješenje Lakušić uložio žalbu Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, istovremeno zahtijevajući odgađanje izvršenja rješenja do donošenja drugostepene odluke u ovom predmetu.&nbsp; - Po toj žalbi do ovog trenutka nije donešena drugostepena odluka – kazao je juče Ćulafić. Grupa zapošljenih iz Regionalnog vodovoda koja mjesecima upozorava na nezakonito postupanje Lakušića i nezakonit izbor Radovića za Portal ETV ističu da ova dvojica svakog mjeseca pričinjavaju veliku štetu kompaniji i zbog činjenice da primaju ogromne plate - Radović 4.000, a Lakušić 4.500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041707040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041707040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"> <figcaption>OBJELODANJENA OSTAVKA: Zoran Lakušić</figcaption> </figure>  Upozoravaju i da je „shodno Zakonu o privrednim društvima, najkasnije dva mjeseca nakon Lakušićeve ostavke morao biti imenovan novi odbor direktora“. - Lakušić se vezuje za aferu namještanja tendera firmi „Exploring“ doo, nezakonito razrješavanje tri izvršna direktora, koji potražuju izuzetno visoku naknadu materijalne štete, zatim za isplaćivanje otpremnine sestriću T. A, a sad i za nezakonito imenovanje četvrtog direktora za samo četiri godine – ističu oni. Kategorični su i da Lakušić, budući da je u ostavci, ne bi smio da donosi strateške odluke, odnosno, trebalo bi „da obavlja samo tehničke stvari“, ali su on i Odbor direktora, kako kažu, „na posljednjoj sjednici održanoj dana 9. 04. 2025. u Upravnoj zgradi dali saglasnost na potpisivanje vansudskog poravnja sa Azmontom u iznosu od nekih 900.000 hiljada eura, iako je o tom potraživanju u toku sudski spor pred Privrednim sudom“.&nbsp; - Znajući da su Lakušić i Radović skloni kršenju zakona osnovano se sumnja da je i ovo poravnanje zaključeno na štetu Regionalnog vodovoda – pribojavaju se zapošljeni u Regionalnom vodovodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041707040_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041707040_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"> <figcaption>UPOZORAVAO NA NEZAKONITOSTI: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Tvrde i „da je uočeno iznošenje arhive iz upravne zgrade Društva poslije radnog vremena od strane pomenutih“. - S obzirom na to da je na sve ove nepravilnosti ukazivao bivši direktor Borislav Ivanković, zapošljeni, bivši zapošljeni koji su otišli u penziju, pitamo da li će nadležna tužilaštva pokrenuti istragu i da li će se zaštitnik imovinsko pravnih interesa uključiti kako bi se zaštitila imovina Države Crne Gore, čija aktiva vrijedi 140 miliona eura, a njom upravlja lice bez znanja i iskustva u toj oblasti – zaključili su oni u dopisu dostavljenom Portalu ETV. Ova grupa uputila je u proteklih nekoliko mjeseci više otvorenih pisama premijeru Spajiću i ministru Ćulafiću, zahtijevajući hitno razrješenje članova Odbora direktora, ukazujući na nezakonit izbor Radovića, ali i upozoravajući da je Lakušić početkom prošle godine pokušao da namjesti tender za postrojenje za filtraciju vode firmi Exploring doo, kojoj je, kako su napisali, namjeravao da uplati avans, prije raspisivanja tendera, u iznosu od 700.000 eura. - Ovakav posao stopirali su savjesno zaposleni koji su od tog momenta na meti Lakušića – napisali su u jednom od dopisa, uz koji su dostavili i zapisnik sa sastanka sa predstavnicima preduzeća Exploring, održanog 13. februara prošle godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041707040_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041707040_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NEZAKONIT IZBOR: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Nedavno smijenjeni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV 5. februara kazao je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, istakao je on, i za Specijalno tužilaštvo. Krsto Radović, funkcioner Demokrata, imenovan je za v. d. direktora krajem novembra prošle godine, kada je razriješen Ivanković, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Osim toga, Radović je, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dan prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji je bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Lakušić je bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.&nbsp;

Vlada još čeka da Knežević „uhljebi“ Lakušića

Aktivistkinja i nositeljka izborne liste „Slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ na nedjeljnim izborima u tom gradu Jelena Marković saopštila je na društvenoj mreži Fejsbuk da je njen šesnaestogodišnji sin napadnut i pretučen u Podgorici.
Tinejdžer je, kako je njegova majka objavila, udaren šakom i polomljen mu je zub, zbog čega mu je ukazivana pomoć u Urgentnom centru u Podgorici.
- Javljam se ispred Urgentnog centra, jer je moje dijete od 16 godina iz čista mira napadnuto, udareno šakom i slomljen mu je zub - navela je Marković u video objavi.
Napad je, kako je dodala, prijavila nadležnim institucijama sa zahtjevom da se hitno ispita ko je i zašto to učinio.
- Svi znaju kakvo je dijete Andrija. Nikada za svojih 16 godina nije iskazao nijednu vrstu nasilja i agresivnosti. Moje dijete ničim nije zaslužilo da ga bilo ko napada i da mu bilo ko lomi zube i udara ga šakom. Stavljam na znanje da neke stvari koje se dešavaju nisu normalne i da ćemo morati drugačije - rekla je Marković u objavi.
U dodatnoj video objavi kazala da svi detalji ovog događaja ukazuju na sraman odnos.
- Moje dijete koje je napadnuto ovog trenutka napušta Centar bezbjednosti, a postoji video nadzor da se utvrdi kad je napadač napustio CB i po kom osnovu. Mi smo sad dobili informaciju da se tužiteljka izjasnila da će se naknadno određene stvari utvrđivati - navela je Marković.
Dodaje da sve drugo zbog istrage neće govoriti, ali da je sramno što jedna nevina porodica proživljava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Tm4NFiNjB%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Ona je rekla da se napad dogodio u podgoričkom naselju Pejton, te da negdje moraju postojati nadzorne kamere.
- Napadač je prijavio da se napad dogodio u parku, a tamo se to nije dogodilo - navela je Marković na Fejsbuku.
Dijete koje ga je napalo, kako tvrdi, ima povrede, ali dodaje da ih njen sin nije nanijelo.
- Žao mi je zbog povreda. Želim da se bez posljedica oporavi. Svako dijete - navela je Marković.
Portal ETV saznaje da je povodom ovog incidenta podnijeta prijava, da se po njoj postupa i da je o svemu obaviješten nadležni tužilac.

Marković prijavila napad na svog šesnaestogodišnjeg sina

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.