Tradicionalno obilježavanje dana sjećanja na poginule u “Pobuni mornara u Boki 1918.”danas u Đenovićima, Herceg Novi, sa početkom u 15 sati saopštili su organizatori Bokeljska mornarica 809 Podružnica Herceg Novi.
Program:
15:00 &nbsp;&nbsp;Pozdravna riječ Predsjednika MZ Đenović
15:05 &nbsp;Nastup mjesne muzike Đenović i Bokeljske Mornarice 809-Podružnice Herceg Novi &nbsp;sa gostima, kroz Đenović, do kuće Vrankovića, na kojoj Bokeljska mornarica 809-Podružnica Herceg Novi, &nbsp;polaže vijenac
15:10 &nbsp;&nbsp;Nastup “Povorke”, do zgrade Mjesne zajednice Đenović
15:15 &nbsp;&nbsp;Ceremonija polaganja vijenca u more, isplovljavanjem jedrenjaka na 50m od obale uz prisustvo zvaničnika ( u zavisnosti od vremenskih uslova). U momentu polaganja vijenca u more sa obale će biti ispaljen počasni plotun
15:20 &nbsp;&nbsp;Predstavnik opštine Herceg Novi polaže vijenac na Spomen ploču na samoj zgradi MZ Đenovići
15:25 &nbsp;&nbsp;Završna riječ
-prigodna zakuska u restoranu hotela “Fanfani”
- Ove godine sa zadovoljstvom možemo najaviti prisustvo zamjenice ambasadora Republike Mađarske Mira Vuity, savjetnika generalne konzulice Republike Hrvatske Zlatko Kožuhar, komandant mornarice Vojske Crne Gore kap.fregate Milan Jevtović kao i visoke predstavnike lokalne samouprave našega grada,koji će svojim prisustvom uveličati sjećanje na Pobunu mornara u Boki 01.02.1918- navodi se u saopštenju Bokeljska mornarica 809 Podružnica Herceg Novi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dan sjećanja na pobunu mornara u Boki 1918.

Kadetska reprezentacija Crne Gore savladala je prijateljskom meču Srbiju rezultatom 1:0.
Jedini gol na utakmici, u 37. minutu, dao je Luka Vušurović preciznim udarcem po zemlji sa petnaestak metara.
U posljednjim trenucima prvog poluvremena odličnu šansu imao je Vuk Jovović, međutim, šutirao je iznad gola sa nekoliko metara, nakon asistencije Nikole Vukoja. Dobru šansu imao je i Pavle Pejović sredinom drugog poluvremena, ali je rezultat ostao nepromijenjen.
- Prva utakmica sa ovom generacijom, poslije dva mjeseca priprema, nosila je i sve osobenosti sa sobom. Bilo je dobrih stvari, ali i onih na kojima moramo poraditi više da bi sve ovo što uložimo na utakmici imalo veći značaj. Rezultatski nam je značajno za dalji rad, ali nam je falilo više mirnoće da bismo utakmicu sigurnije kontrolisali. Razumijem i umor poslije zahtjevnih priprema i emotivni doživljaj prve utakmice, bez obzira ko je protivnik, istakao je selektor Radovan Kavaja.
Crna Gora - Srbija 1:0
Trening kamp FK Budućnost, Podgorica.
Sudija: Vasilije Ljumović (Crna Gora)
Strijelac 
1:0 - Luka Vušurović 37’
Crna Gora: Bogdan Borilović (od 46. Simon Sošić), Andrej Krunić (od 78. Petar Pavićević), Luka Marković (od 78. Todor Mijač), Blagoje Uzunovski (od 65. Andrej Kumburović), Lazar Popović, Andrej Vučković (od 56. Pavle Pejović), Matija Rakčević (od 65. Nemanja Ajković), Vuk Jovović (od 65. Andrija Arsović), Petar Vujović (od 78. Mateja Sekulić), Luka Vušurović (od 57. Miloš Šekularac), Nikola Vukoje (od 65. Petar Rešetar). 
Selektor: Radovan Kavaja.
Srbija: Veljko Popović, Andrej Neziri (od 46. Gabrijel Rošković), Matej Strika, Strahinja Baucal, Mihajlo Popović (od 78. Uroš Dragišić), Nebojša Grujić, Veljko Pejović (od 89. Luka Radić), Andrej Nikolić (od 46. Vahid Gicić), Damjan Batak (od 46. Mihailo Pečeničić), Marko Savić (od 64. David Đokić), Andrej Živković (od 64. Dušan Šekularac). 
Selektor: Igor Matić.

Crnogorski kadeti savladali Srbiju

Grupa građana sa Cetinja, koja već duže od mjesec dana blokadama saobraćaja protestuje na magistralnom putu, i večeras se okupila na Kruševom ždrijelu u 17 časova i 26 minuta i blokirala saobraćak do 18 časova i 26 minuta.
Kako su kazali ranije, može se očekivati i radikalizacija protesta, za početak će to biti produženje blokada. 

&nbsp;Naime, od sada će se blokade održavati i vikendom, što do sada nije bio slučaj, najavili su iz ove građanske grupe.
- Jedan dio naroda svakodnevno blokira ulice tražeći određene odgovore i reakcije od državnih institucija. Drugi dio naroda svakodnevno stoji u blokadama, nervira se zbog nemogućnosti da normalno funkcioniše. Oni koji śede u udobnim foteljama državnih institucija vjerovatno su kupili grickalice i samo gledaju... Reakcije bez, prema bilo kome... Možda ih i ne interesuju ni jedni, ni drugi... a ni svi ostali- kazao je za Pobjedu, večeras na blokadama na Kruševom ždrijelu, Cetinjanin i, kako je naglasio, roditelj Luka Popović.
Građani Prijestonice blokiraju saobraćaj iskazujući na taj način nezadovoljstvo što se državni vrh oglušuje na pozive da pokrene pitanje odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora nakon januarske tragedije na Cetinju.
Podsjećamo, građani već mjesec dana samoinicijativno organizuju proteste u znak podrške neformalnoj grupi studenata „Kamo Śutra” koji protestuju zbog neispunjenih zahtjeva i traže odgovornost nadležnih nakon dvije tragedije na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, među kojima četvoro djece.

Na Cetinju i večeras građanska blokada: Reakcije bez, prema bilo kome

Izložba u čast devedesetog rođendana Filipa Jankovića, umjetnika koji &nbsp;ima status istaknutog kulturnog stvaraoca, biće otvorena u četvrtak, 6. &nbsp;marta u 20 časova u Modernoj galeriji.
Preko sedamdeset godina duga karijera Filipa Jankovića obilježena je &nbsp;brojnim nagradama i priznanjima, kao što su Trinaestojulska nagrada i &nbsp;Nagrada ULUCG “Milunović, Stijović, Lubarda” Imao je brojne samostalne i &nbsp;grupne izložbe u zemlji i inostranstvu.
Kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, u svom tekstu za katalog navodi:
- Čitav opus slikara Filipa Jankovića je u svojim polazištima i &nbsp;ishodištima okrenut ka dubokom i delikatnom osjećanju i razumijevanju &nbsp;fenomena prirode i fenomena slike. Njegova djela spadaju u najvažnije i &nbsp;najbolje primjere crnogorskog slikarstva od 60-ih godina prošlog vijeka &nbsp;do danas. Ovaj vremenski raspon od 70 godina, obilježen je turbulentnim &nbsp;promjenama, pojavama i trendovima u umjetnosti, pa je tim neobičnije, &nbsp;bar na prvi pogled, kako djelo Filipa Jankovića koji je od početka &nbsp;dosljedan modernističkim obrascima i tradicionalnim motivima ostaje &nbsp;konstantno aktuelno i visoko pozicionirano. Po prirodi nepretenciozan i &nbsp;nezainteresovan za kritičko-teorijske eksplikacije vlastitog djela, &nbsp;umjetnik je, birajući za intimnu umjetničku strategiju kontinuirani, &nbsp;disciplinovani, posvećeni rad, sa izrazitim etičkim odnosom prema &nbsp;profesiji i tihom odlučnošću da istraje, pokazao da je moguće ostaviti &nbsp;snažan lični pečat, a ostati vjeran klasičnoj slici, kao i da je suština &nbsp;umjetničke dimenzije u poetskom, a ne fizičkom sloju djela. Kada se &nbsp;uzmu u obzir i umjetnikova živa radoznalost duha, refleksivnost, &nbsp;izrazita vizuelna osjetljivost, široka erudicija i zanimanje za muziku, &nbsp;koji su fino utkani u njegovu likovnu poetiku, zadobijaju se obrisi &nbsp;predstave o složenosti slojeva i značenja njegovog stvaralavštva- istakla je Karadžić.
Filip Janković rođen je 28. avgusta 1935. godine u Gornjoj Gorici kod &nbsp;Podgorice. Akademiju za likovne umjetnosti i specijalni tečaj završio &nbsp;je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka &nbsp;Čelebonovića, Mila Milunovića I Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji &nbsp;likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1970/71. kod profesora &nbsp;Singiera. Studijska putovanja: Francuska, Holandija, Italija, Velika &nbsp;Britanija, SSSR i Njemačka. Bavio se i pedagoškim radom.
Izložba će trajati do 30. aprila.

Moderna galerija: Izložba Filipa Jankovića povodom njegovog 90. rođendana

Neumitno se primiče „Dan D“ u slučaju optužnice SDT-a protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Sudsko vijeće sudije Zorana Radovića, trebalo bi početkom naredne sedmice da odluči da li će protiv njih odbaciti optužnicu, prihvatiti je ili ponovo vratiti SDT-u na ispravku. Pod uslovom da ispoštuje zakonski rok od 15 dana za donošenje takve odluke.
Ukoliko se optužnica odbaci, optuženi će se, nakon 365 dana zatočeništva, naći na slobodi. Ako se potvrdi, onda će Viši sud odrediti novo sudsko vijeće, koje će im suditi. Ukoliko se, pak, optužnica ponovo vrati na ispravku SDT-u, to bi značilo, posebno nakon prošlonedjeljnog fijaska na kontrolnom ročištu, novo koprcanje i tonjenje SDT-a u sopstveno živo blato.
Iz kojeg mu samo viri nos.
<h2>Bog i javnost</h2>
Virus gripe koji sam, prošle sedmice, vjerovatno pokupio tokom gotovo osmočasovnog ročišta Lazoviću i Katniću, omeo me da o tome ranije napišem tekst. Što, možda i nije loše: utisci su se slegli, a činjenice iskristalisale. I jasno pokazale, da u Tužilaštvu nisu trule samo daske, već i noseće grede. A i temelji su dobro popucali.
No, pođimo redom. Na kontrolnom ročištu optužnice prvooptuženom Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću, sudnica je opet bila puna kao šipak. Optuženi su i ovog puta dočekani velikim aplauzom.
Zoran Lazović je zadržao težinu i prkos. Milivoje Katnić i dalje izgleda vrlo neuhranjeno, ali i veoma borbeno. Sa dužom bradom koju je pustio djeluje isposnički.
- I dalje štrajkujem glađu. Ne jedem ništa, samo dnevno popijem litar jogurta, litar soka i litar vode - objašnjava Katnić.
Požalio se i da je od prvog dana hapšenja, u svojoj samici, pod 24-satnim video nadzorom. Što mu, kaže, narušava privatnost i nije mu nimalo lako.
- Evo će tome godina. Ali, koga briga za to - kaže odmahujući rukom.
Milivoje Katnić je ovog puta bio i bez advokata. Njegov branilac Spasoje Kovačević morao je, zbog porodičnih razloga, da izostane sa suđenja. Ali je, uz dozvolu sudskog vijeća, u sudnici bio prisutan Anto Nobilo, poznati advokat iz Hrvatske. No, bez prava da govori i zastupa Katnića. Crna Gora nema sporazum sa Hrvatskom, kakav ima, recimo, sa Srbijom, da njihovi advokati u Crnoj Gori mogu zastupati svoje branjenike. I obrnuto.
Prvooptuženi Zoran Lazović čitao je svoj iskaz rukom napisan na papiru. Jer u ZIKS-u nije dozvoljeno pritvorenicima da koriste laptopove ili telefone.
U svojoj odbrani potencirao je krucijelne propuste optužnice, zaključujući „da je to osmišljena konstrukcija i mentalna improvizacija protkana mržnjom tužioca, njegovih mentora i prijatelja“. Te da „optužnica ne sadrži ni jedan dokaz, indiciju ili poluindiciju“. I da i u njoj nema ni jedne njegove “poruke, poziva ili naloga“,
- Za mene i moju porodicu ne važi pretpostavka nevinosti“, naglasio je Lazović, poručujući: „Svjestan sam da u ovom momentu oni mogu kako hoće, ali neće moći koliko hoće. Odgovornost prema Bogu i javnosti je počela.“
<h2>Fitilj i kanister</h2>
Katnić je svoju odbranu bazirao na tome da dokaže bazičnu „tužilačku podvalu“ i falsifikate da su on i Lazović članovi kriminalnog klana Radoja Zvicera.“ I uspio je u tome. Manirom vrhunskih advokata na suđenjima u Haškom tribunalu, koje sam godinama pratio, satima je taksativno i činjenično razvaljivao optužnicu „punu falsifikovanih i iskonstruisanih poruka sa kriptovanih telefona vođa i članova kavačkog klana“.
Citirajući poruke sa kriptovanih telefona, koje je „Miloš Šoškić vrlo svjesno i zlonamjerno izostavio iz optužnice“, a Katnić, kako ističe, u međuvremenu došao do njih, dokazao je „da je upravo Zvicer naredio Katnićevu likvidaciju“ i da je „egzekuciju trebalo da izvrši osoba sa nadimkom Fitilj.“
Sudu je Katnić „crno na bijelo“ predočio i planove za likvidaciju Zorana Lazovića, tužioca Saše Čađenovića i tadašnjeg šefa SPO Dragana Radonjića.
Katnić je, kao dokaz, sudskom vijeću predočio monstruozne poruke između članova kavačkog klana. Koje je tužilac Šoškić, kako tvrdi, sakrio, pa i onu krucijelnu u kojoj, doslovce piše:
„Razmišljam nekom dijete kiselinom da polijem, drugo mi ništa ne preostaje. Katnića i Čađa neka zapale!"
Što govori da je, hijerarhijski gledano, takvu ozbiljnu komandu mogao izdati samo vođa tog čelično ustrojenog klana. Kao i o njegovom bijesu prema optuženima.
Jer Rubikon, odnosno nepisano pravilo, da „nema ubijanja djece“, pogotovu na ovako monstruozan način, do sada nisu nikada prelazili vođe i članovi dva smrtno zaraćena klana u Crnoj Gori. Koji, treba li naglašavati, vode rat do istrebljenja. Tako da, na svu sreću, bar njihova djeca sasvim normalno i bez ikakvog straha odrastaju u Crnoj Gori ili nekoj drugoj sredini..
I gle apsurda: upravo je tužilac Miloš Šoškić, kao ključni argument za produžavanje pritvora Milivoju Katniću, naveo „činjenicu“ da će, čim se dokopa slobode, „pobjeći kod Radoja Zvicera“.
Samo je falilo još da precizira: „I da će sa sobom da povede svoje dijete. I ponese kanister sone kiseline.“
<h2>Ko se mača lati</h2>
Sve gore navedeno, kao i druge izjave optuženih i njihovih advokata, koje su mediji detaljno prenijeli, zorno pokazuje da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom suđenju vijeka, već o pravom fijasku zarobljenog crnogorskog tužilaštva.
U što se mogao uvjeriti i predstavnik OEBS-a. Koji prati ovo suđenje od samog početka.
Prava je šteta što nije bilo direktnog televizijskog prenosa sa ovog suđenja, da se građani Crne Gore još više uvjere, na koje je grane spalo „oslobođeno“ crnogorsko tužilaštvo.
I koliko su spolja dirigovani političko-tužilački linč i medijska rulja bacili u provaliju struku, etiku i crnogorsko čojstvo koje počiva na svetom pravilu „čuvati drugoga od sebe“.
No, sada je na potezu Vijeće sudije Zorana Radovića, koje još čine sudije Vesna Kovačević i Nenad Vujanović. Milivoje Katnić u njih ima puno povjerenje.
- Ovo je najbolje krivično Vijeće u Crnoj Gori - kazao je Katnić na kraju svoje odbrane.
Time je pokazao da je siguran da će ovo sudsko vijeće odbaciti optužnicu Miloša Šoškića protiv njega i Zorana Lazovića. I da će se, bar sada, ako nije moglo ranije, oduprijeti atmosferi strahovlade SDT-a, koje se topi, kao snijeg na proljećnom suncu.
S druge strane i tužioci SDT-a moraju shvatiti da se sudije oslobađaju straha od tužilaštva, raznih centara moći i režimskih medija.
Kako god bilo, šef SDT-a Vladimir Novović i njegov tužilac Miloš Šoškić ostavljaju svojim nasljednicima ružnu tužilačku praksu da se prethodnici brutalno hapse i zatvaraju u klasičnim montiranim političkim procesima.&nbsp;
A ko se mača lati, od mača i gine. Zar ne!?

Fijasko

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: pobuna-mornara-u-boki

Dan sjećanja na pobunu mornara u Boki 1918.

Crnogorski kadeti savladali Srbiju

Na Cetinju i večeras građanska blokada: Reakcije bez, prema bilo kome

Moderna galerija: Izložba Filipa Jankovića povodom njegovog 90. rođendana

Fijasko

PRATITE TVe UŽIVO