U Ulcinju ove sezone bilježe bolju naplatu boravišne takse, ali manje turista u odnosu na prošlo ljeto, kazao je gostujući u Bojama jutra Televizije Vijesti prvi čovjek Opštine, Genci Nimanbegu.
Nimanbegu je rekao da je do 11. jula ostvarena bolja naplata boravišne takse od nekih 10 odsto.&nbsp;
- Radi se o brojci od 280.000 eura. Sa druge strane, u julu imamo pad broja turista od osam odsto, što se tiče samog jula mjeseca, tek od subote, posebno juče, imamo velike gužve i veći broj turista, tako da je brojka od četvrtka koja govori od nešto ispod 20.000 turista sigurno nadmašena i rekao bih da Ulcinj sad ima negdje 30.000 turista - rekao je Nimanbegu.
Plažni mobilijar se, prema njegovim riječima, kreće od 10 do 40 eura, a ovog ljeta na zahtjev Opštine na Maloj plaži je oslobođen prostor bez plažnog mobilijara. Ipak i u najjužnijoj opštini ima neuređenih plaža ovog ljeta.
- Do sada smo izdali 38 dozvola za plažu i rekao bih da smo bili veoma brzi i efikasni u odnosu i na druge primorske opštine, s tim da smo mi morali rješavati probleme koje smo upozoravali prije početka ove turističke sezone, a to je kasno raspisivanje tendera. Identifikovali smo bar sedam kupališta koja nisu spremna. Tako da, jedna od najljepših plaža u Crnoj Gori, Valdanos, trenutno nema zakupca - istakao je Nimanbegu.
On je kazao i da se nada da će Valdanos od avgusta biti spreman da dočeka turiste.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nimanbegu: Sedam plaža u Ulcinju trenutno nema zakupca, među njima i Valdanos

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

1250x600

1084x550

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Crnogorska obala još uvijek je gotovo prazna. Tako je makar bilo na dijelu crnogorske obale 6. juna. Turista malo, a sektor turizma, prema riječima stručnjaka, ostavljen je da se bori bez strategije i podrške.
Od Budve do Ulcinja — plaže sa malim brojem kupača, kafići bez muzike, a restorani još nespremni. Ekipa Portala ETV juče je obišla nekoliko plaža i zatekla prizore koji više podsjećaju na oktobar nego na početak juna.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FptbKRU3yYOI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FR9WkNAv17kk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fz76eIO4_Ghs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FTlzskh2J9kM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na Slovenskoj plaži u Budvi malo kupača – dominiraju Rusi i Ukrajinci.&nbsp;
Ima nešto turista iz regiona, uglavnom su to vlasnici nekretnina ovdje - saznajemo od lokalnih ugostitelja.
U Bečićima – ista priča. Ležaljke prazne, restorani većinom i dalje zatvoreni, a ambijent beživotan.&nbsp;
U Sutomoru, koje je znalo da vrvi i u septembru, junska scena još sumornija – svega nekoliko kupača na plaži. U Baru, konkretno u Šušanju, ležaljke mahom još neraspakovane, kupača malo.&nbsp;
Ulcinj nudi nešto bolju sliku, solidan broj kupača ali i dalje ispod očekivanja.
Ako je suditi po ovom početku, ljeto 2025. možda neće donijeti mnogo razloga za optimizam.&nbsp;
- Nažalost, može se reći da gubimo trku sa konkurencijom, a razloga je mnogo - upozorava Dragan Purko Ivančević, istaknuti turistički poslenik &nbsp;i član Odbora za turizam Privredne komore &nbsp;za Portal ETV.
Ivančević navodi niz ozbiljnih sistemskih problema:
- Imamo najlošiju strukturu smještaja na Mediteranu, nedovoljno kreveta u hotelima, nerazvijenog nacionalnog avioprevoznika, lošu aviodostupnost iz ključnih zapadnoevropskih tržišta, lošu infrastrukturu i neuređena turistička mjesta - poručuje on.&nbsp;
<h2>Divlje deponije, nečistoća…</h2>
Posebno ističe da turizam ne trpi improvizaciju.
- Divlje deponije, nečistoća oko puteva, siva ekonomija u sektoru smještaja, kao i iznenadno povećanje PDV-a na 15% nakon zaključenja ugovora, dodatno su ugrozili poslovanje. Mnoge hotelske kompanije su bile primorane da smanjuju kvalitet usluge kako bi preživjele - smatra on.&nbsp;
Dodaje i da saradnje sa državom nema.&nbsp;
- Iako smo u startu identifikovali ključne probleme i ponudili strateško partnerstvo, naišli smo na ignorisanje. Resorno ministarstvo ne uključuje turističku privredu čak ni u izradu novog Zakona o turizmu- ocjenjuje Ivančević.&nbsp;
<h2>Izgubljena bitka&nbsp;</h2>
Pita se kako je moguće očekivati rezultate kada profesionalci iz branše nisu uključeni u donošenje propisa koji direktno utiču na njihov rad.
- Kako onda možemo da vodimo bitku sa zemljama koje ozbiljno planiraju i upravljaju svojim turizmom? – kaže Ivančević.
Crna Gora je, čini se, dočekala sezonu bez strategije, sa birokratskim preprekama, cijenama koje rastu i kvalitetom koji opada. Ako se nešto hitno ne promijeni, poruke s terena biće neumoljive. Nadamo se da dolaze bolji dani, da ćemo svjedočiti punim plažama, da će hoteli biti puni, da ćemo biti prepoznata destinacija jer je to ono što ovoj državi treba.&nbsp;

Miraš Dušević

(FOTO/VIDEO) Prazne plaže – prazne kase: Crna Gora gubi trku u turizmu

Resorni ministar Slaven Radunović kazao je da je oko 500 plaža dobilo zakupce. Dodao je da su svi ugovori potpisani od strane Morskog dobra, ali se za pojedine ugovore čeka potpis sa druge strane.
- U finansijskom smislu prošli smo i bolje nego što smo očekivali. U ranijoj emisiji iznio sam informaciju da će država da prihoduje oko 30 miliona eura od zakupa, a izgleda da će to biti i 35 miliona. To je djelovalo previše optimistično, jer su prihodi po godinama iznosili između 4 i 5. Ispostavilo se da smo bili u pravu kad smo procijenili da ogroman dio profita tog važnog resursa ide u privatne džepove, a da država tu nema ništa. Sada se stvar promijenila, tender je uspio i oko 500 plaža je dobilo zakupce. Potpisani su ugovori, ili su potpisani ugovori od strane Morskog dobra i čeka se potpis sa druge strane - istakao je Radunović za RTCG.&nbsp;
Radunović je govorio i o ponavljanju tendera za određeni broj plaža.
"Imamo i ponovljeni tender za plaže za koje se niko nije prijavio, njih 40-ak, kao i ponovljene tendere za pojedine plaže – kao što smo i obećali. Neće moći da neko vara državu, bilo na legalan ili nelegalan način. To su one plaže za koje su ponuđeni milionski iznosi kako bi poremetili bodovanje za one ponude koje ostanu „u šeširu“ kada se ova milionska povuče. Ti su tenderi ponovljeni, neki su već završeni, i ostalo je još samo 18 tendera da se završi", poručio je Radunović.
Poslanik URE Filip Adžić je kazao da se treba bojati sudskih procesa u kojima bi država po osnovu izgubljene dobiti mora isplatiti hiljade eura ponuđačima.
- Mi ne treba da se upoređujemo sa lošim praksama sa kojima smo se borili. Velika je neozbiljnost države da ono što je propust ili neznanje ljudi koji sjede u Vladi Crne Gore, ovako retorički pokuša da se imputira ljudima koji su pronašli te nedostatke u tenderskim postupcima i dostavili ponude onako kako su oni smatrali potpuno zakonito – jer su mislili da će to njima ići u korist. To nije nešto što se može stavljati na teret ponuđačima, već državi koja nije uspjela da zaštiti sopstveni interes - rekao je Adžić.
Pitao je da li je prvobitna inicijativa koja je bila upućena Vladi bila ta, da iznos garancije u slučaju odustajanja bude u iznosu koji je ponuđen.
- Da je to prihvaćeno, država bi danas prihodovala oko 10 miliona eura - smatra Adžić.
Radunović kaže da je neprijatno iznenađen "što Adžić ovako tretira ljude koji su htjeli da prevare državu".
- Umišljaj da se prevari država nije legalan postupak - &nbsp;kaže Radunović.
Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kazao je da će pobijediti u svim potencijalnim sudskim postupcima, a ako se ipak desi da izgube, šteta za državu u ukupnom iznosu mogla bi biti oko 100.000 eura – koliko su već sada preuzeli od garancija onih koji su odustali.

Radunović: Oko 500 plaža dobilo zakupce, imamo i ponovljeni tender

Uoči špica ljetnje turističke sezone, desetinama plaža na crnogorskom primorju i dalje nedostaju zakupci, što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost obale za prihvat gostiju. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JP Morsko dobro) 30. maja je raspisalo ponovljeni tender za zakup više desetina kupališta, a otvaranje ponuda predviđeno je tek za 20. jun - desetak dana prije početka jula i vrhunca sezone. Prema dokumentaciji JP Morsko dobro, kojim rukovodi Mladen Mikijelj (Nova srpska demokratija), ponovljeni tender obuhvata oko 50 kupališta, i to u Baru, Budvi, Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, te u Ulcinju. Dok se tenderi odvijaju uoči samog špica sezone, zakupci koji su ranije potpisali ugovore još uvijek nisu u mogućnosti da otvore plaže, jer se nalaze u administrativnom procesu dobijanja rješenja za rad od lokalnih samouprava. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da među novim zakupcima ima firmi koje još nisu prošle fiskalizaciju. <h2>Tender „u nevrijeme“, sistem netransparentan</h2> Sagovornici Portala ETV poručuju da je stanje alarmantno. Petar Odžić, predsjednik Skupštine opštine Budva, smatra da je cijeli proces tendera bio duboko pogrešno postavljen, netransparentan i vremenski neodgovoran.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314090320_6d5aa25dc86189295c29835c4d85b6a2a7330fa9ce614c23a9b17dbb76271a2d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314090320_6d5aa25dc86189295c29835c4d85b6a2a7330fa9ce614c23a9b17dbb76271a2d" data-rendition-name="original" width="876" height="510" loading="lazy" alt="Petar Odžić"><figcaption>Petar Odžić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption></figure>  - Kao što sam u više navrata upozoravao, tender za zakup kupališta osim što je bio netransparentan i prilagođen za razne vidove malverzacija, raspisan je u potpuno pogrešno vrijeme. Čak i da nije bilo problema i ponavljanja, sklapanje ugovora, pribavljanje rješenja za rad i priprema plaža doveli bi nas u značajno kašnjenje, tik pred ulazak u špic sezone - navodi on u izjavi za Portal ETV. Odžić upozorava da se Crna Gora nalazi na ivici da gurne turizam - najvažniju privrednu granu - u tzv. sivu zonu. - Ako na to dodamo da je veliki broj tendera poništen i vraćen na početak, te da je PDV u turizmu povećan za čak 110%, a ključni saobraćajni pravci poput bulevara od Tivta do Budve i dalje nijesu završeni, postavlja se pitanje - da li se sezona ugrožava iz neznanja i nesposobnosti, ili je riječ o svjesnom urušavanju sektora od kog Crna Gora živi? - upozorava Odžić. <h2>Zakupci ogorčeni: Uložena sredstva, a predsezona izgubljena</h2> Zakupci su, prema dostupnim informacijama, uložili značajna finansijska sredstva u zakup plaža, ali zbog institucionalnih zastoja ne mogu početi rad. Mnogi još nemaju potrebne dozvole za rad, a JP Morsko dobro, kako poručuju, ne preduzima ništa kako bi se situacija razriješila. o Morsko dobro se, kao po običaju, pravi mrtvo, iako su upravo oni stvorili ovaj problem - poručuje Odžić. <h2>Nenezić: Kupališta nespremna, sezona ozbiljno ugrožena</h2> Predsjednik Skupštine opštine Bar, Branislav Nenezić, dijeli zabrinutost. On u izjavi za Portal ETV tvrdi da je jasno kako zakašnjeli tender ozbiljno kompromituje početak i efekte ljetnje sezone.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241105121144_75438eba7e6a38187cc67232bcb8787a78a3a331d2558234b77c0497f363507a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241105121144_75438eba7e6a38187cc67232bcb8787a78a3a331d2558234b77c0497f363507a" data-rendition-name="original" width="1047" height="595" loading="lazy" alt="Branislav Nenezić"><figcaption>Branislav Nenezić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  - Već sada gotovo da je izvjesno da je zakašnjeli tender za zakup kupališta doveo u pitanje realizaciju sezone. Veliki broj kupališta i dalje nije otvoren, iako je po planu sve trebalo da funkcioniše od 1. maja. Jedan dio zakupaca čak još nema ni potpisan ugovor sa JP Morsko dobro, tako da ni ne mogu započeti pripremne radove, a kamoli otvoriti plaže - navodi on. <h2>Morsko dobro: Sistem funkcioniše</h2> Iz JP Morsko dobro prije nekoliko dana su saopštili da upravljanje državnim resursima neće biti prepušteno subjektima koji postupaju suprotno propisima, zloupotrebljavaju procedure ili pokušavaju da naruše zakonitost i integritet postupka. - Naprotiv, sa svim oblicima zloupotreba ćemo se obračunati do kraja. Svako ko pokušava da sruši sistem fiktivnim ciframa, lažnim prijavama i manipulacijom javnosti – neće proći - navode u saopštenju. Poručuju da sistem funkcioniše, red je uveden i to je proces koji niko više ne može zaustaviti. - Vrata su zatvorena za neozbiljne ponuđače, fiktivne igrače i politički motivisane spinove - poručuju iz JPMD. <h2>Turistička sezona pod sjenkom institucionalnog haosa</h2> Kašnjenje u organizaciji tendera, nedostatak zakonske i administrativne efikasnosti, te rastući troškovi poslovanja izazvali su ogorčenost među zakupcima, zabrinutost kod lokalnih samouprava, ali i negativne reakcije među prvim turistima koji već pristižu na obalu i zatiču neuređene, ili “zatvorene” plaže. U zemlji u kojoj turizam čini više od četvrtine bruto domaćeg proizvoda, ovakvo stanje predstavlja ozbiljan rizik po ekonomske rezultate ljetnje sezone, ali i po ugled Crne Gore kao pouzdane i atraktivne turističke destinacije.

Alarmantno: Kašnjenje tendera ugrožava ljetnju sezonu na crnogorskom primorju

Čelnike tivatske gradske uprave bi definitivno valjalo poslati da otkriju Ameriku. Pokazalo se to u nebrojenim slučajevima. Sigurno bi uspješno obavili taj zadatak - poručili su odbornici Evropskog saveza u Tivtu reagujući na izjavu predsjednika opštine Željka Komnenovića da budući zakupci ne mogu pristupiti aktivnostima uređivanja kupališta dok cjelokupna procedura ne bude završena, da svakodnevno primaju pritužbe na stanje pojedinih kupališta, te da su zabrinuti načinom na koji se ulazi u turističku sezonu.
Samo da im, kako su kazali, ne kvare merak i prave se da Kolumbo na taj kontinent nije stigao prije više od pet vjekova, a ljudska civilizacija i hiljadama godina prije.
- Prije tačno mjesec dana, na XXI Sjednici SO Tivat smo u okviru diskusije o planu rada Turističke organizacije Tivat u ovoj godini upozoravali da će haos koji je JP Morsko dobro stvorilo javnim pozivom za zakup plaža, uz nažalost očekivane kolapse u saobraćaju vrlo vjerovatno ugroziti predstojeću turističku sezonu. TO Tivat nam u planu rada nije ponudila odgovore i mjere za ove izazove, dok su gradski oci i skupštinska vladajuća većina u komentarima i sugestijama opozicije vidjeli zluradost i politikanstvo. Klasika - ukazali su oni.
Oni pitaju i dokle smo došli u mjesec dana od održavanja SO.
- Do toga da opštinski Koordinacioni tim za praćenje turističke sezone, kroz usta predsjednika Opštine, gdina. Komnenovića, juče obavještava cjelokupnu crnogorsku javnost da Opština prima pritužbe na stanje pojedinih kupališta i izražava zabrinutost načinom na koji ulazimo u turističku sezonu, od koje očekujemo mnogo. Zbilja? Ma nije moguće! U sjajnom filmskom ostvarenju Ivana Marinovića, „Igla ispod praga“, lik Koka kojeg igra Dejan Đonović, nakon brojnih upozorenja koje je uputio svom društvu na kraju kaže „A nijeste šćeli čut'!“ Priča je to iz našeg kraja, sa Luštice, tik uz Krtole! - istakli su odbornici Evropskog saveza.

Evropski savez u Tivtu: Plaže nisu spremne? Stižu pritužbe? Ma nije moguće!

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa je, na moju inicijativu, donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima pod čijim zakupom su bile u prethodnom periodu, po cijeni koju su oni licitirali, kazao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže. Na sastanku se, kako je saopšteno iz Vlade, razgovaralo o viziji razvoja opštine Ulcinj, interesovanju investitira i tenderu za zakup plaža. - Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi - rekao je Spajić. Nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a što su, kaže Spajić, prethodne vlade propustile da urade, Vlada će obnoviti ovu vrstu saradnje. Taj dokument će, poručuje premijer, biti baza za potencijalne velike razvojne projekte na sjeveru i jugu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka u Ulcinju"> <figcaption>Sa današnjeg sastanka u Ulcinju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Sa predstavnicima partija u SO Ulcinj razgovarali smo o interesima lokalne zajednice i države Crne Gore. Prenio sam i poruku od Ujedinjenih Arpskih emirata i investitormohamed aa Mohameda Alabara o projektu o kom ćemo razgovarati u narednom periodu. Čuli smo različita mišljenja, zabrinutosti i teme koje se otvaraju prilikom svake velike vizije. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i zato moramo u nju ući studiozno i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom - naglasio je Spajić. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu rekao je da je potencjalni projekat veliko i važno pitanje za ovu Opštinu. - To nije pitanje koje se prelama preko koljena, već o kome treba diskutovati, sagledati argumente. Želim da premijer šrenese svim investitorima sa kojima je u kontaktu da su investitori ovdje dobrodošli i u interesu lokalne zajednice. Decenija smo imali određeni stav Vlade, a čim je premijer došao ovdje pokazuje da će drugačije raditi - kazao je Nimanbegu. Sastanku, koji je počeo danas u 12 sati, prisustvovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, poslanici Mehmed Zenka, Ilir Čapuni i Artan Čobi, predsjednica Skupstine Opštine Ulcinj Ivana Popović i predstavnici političkih partija. - Predstavnici političkih partja u SO Ulcinj zahvalili su Spajiću na otvorenosti i spremnosti da se zajednički razmatraju veliki razvojni projekti kako bi bile uzete u obzir sve specifičnosti lokalne zajednice - zaključeno je u saopštenju Vlade.

Spajić: Alabar plaže koje je dobio na tenderu ustupa lokalnim preduzetnicima

Nije turizam samo otvoriti, opremiti, naći radnike i raditi, to ima svoju dušu, jako dugo se stvara ime, jako dugo se radi u tom poslu da bi se dostigao neki nivo. E sad kad smo mislili da smo dostigli neki nivo da možemo da još malo napredujemo, na kraju ćemo morati da zatvorimo objekte jer niko neće moći kod nas da se kupa, da jede, veliki broj ljudi će ostati na ulici - kazala je u emisiji E uživo Valentina Bogojević iz Udruženja restorana Ada Bojana.
Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.
- Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas - rekla je Bogojević.
Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.
- Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto &nbsp;povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali - navela je ona.
<h2>Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani&nbsp;</h2>
Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.
- Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - kazao je on u emisiji E uživo.&nbsp;
U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.
- U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - rekao je Kastrati.
Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a &nbsp;stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.
- Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou - naglasio je Kastrati.&nbsp;
<h2>Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao</h2>
o Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.
- Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - kazao je on u emisiji E uživo.
Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare - nego da plaže budu uređene.
- Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - rekao je Radulović.
Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.&nbsp;
- Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao - zaključio &nbsp;je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9hs9oAq2Ae8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

Ispred kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u Ulcinju danas je održan još jedan protest dosadašnjih zakupaca plaža, udruženja restorana i NVO Ada Bojana, prenosi Portal Ulcinj info.
Na protestu su govorili Albert Kastrati, Zoran Dočić, Drago Vukčević, Valentina – Vanja Bogojević i Dželal Hodžić.
Svi su oni bili saglasni u ocjeni da je odlukama Vlade Ulcinj diskriminisan. Izrazili su nezadovoljstvo što njihovi zahtjevi nijesu razmotreni i da su spremni za bojkot.
Dodali su da su ovi protesti ujedinili Ulcinjane.
- Danas smo se okupili ovdje da jasno i glasno izrazimo svoje nezadovoljstvo i protestujemo protiv odluka koje ugrožavaju našu egzistenciju, naše poslovanje i budućnost naše obale. Godinama unazad svjedoci smo netransparentnosti, nepravde i ignorisanja naših zahtjeva od strane institucija koje bi trebale da rade u interesu svih građana, a ne u korist malobrojnih. Morsko Dobro i Vlada Crne Gore svojim odlukama pokušavaju da nas ucijene, da nas natjeraju da prihvatimo katastrofalne uslove pod kojima su raspisali najnoviji tender za zakup plaža i privremenih lokacija - kazali su oni.
Prema njihovim riječima, ovaj tender nije ništa drugo do pokušaj pljačke pod maskom razvoja.
- Povećanje zakupnine za čak 300 odsto u odnosu na prethodne godine nije ekonomski opravdano, nije u skladu sa realnim tržišnim uslovima, niti sa inflacijom, već je smišljena strategija da se domaći privrednici istisnu i da se prostor ustupi onima koji dolaze sa sumnjivim kapitalom. Oni koji donose ovakve odluke nikada nas nisu pitali šta je potrebno nama koji ovdje radimo, koji ovdje ulažemo i od ovoga živimo. Nikada nas nisu konsultovali, nikada nisu pozvali na dijalog - poručili su.
Mišljenja su da se njihove odluke donose se u zatvorenim kabinetima, daleko od očiju javnosti, a kada im trebaju njihovi novci, tada se sjete da postoje.
- Mi kažemo: Dosta je bilo. Nećemo dozvoliti da našim prirodnim bogatstvima upravljaju oni koji u Ulcinj dolaze samo na službene sastanke. Nećemo dozvoliti da nas tretiraju kao obične bankomate iz kojih mogu uzimati kad im zatreba. Naš novac je za ulaganje u Ulcinj, u naš grad, u našu budućnost, a ne za ispunjavanje političkih dugova - jasni su oni.
Dodali su da sa ovog mjesta jasno poručuju da ako Vlada i Morsko Dobro ne povuku ovaj sramni tender, spremni su da preduzmu sve zakonom dozvoljene mjere.
- Naši zahtjevi su jasni: da se cijena zakupa umanji i uskladi sa realnim tržišnim uslovima i inflacijom; da se bodovanje vrati na prethodni model, kako bi se zaštitili domaći zakupci; da se ugovori aneksiraju kao prethodne godine, jer nam nisu ostavili dovoljno vremena za pripremu sezone - poručili su.
Kazali su da ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, spremni su na bojkot.
- Spremni smo na blokade. Spremni smo da istrajemo u borbi za ono što nam pripada. Naša obala, naše plaže i naš grad nisu na prodaju. Zato pozivamo sve građane, privrednike, medije i sve koji žele pravednu i transparentnu budućnost, da nam se pridruže. Vaša podrška je ključna, vaš glas je snaga ovog protesta. Zajedno, složno, dostojanstveno – pobijedićemo - zaključili su.

Protest u Ulcinju zbog tendera u zoni Morskog dobra: Pljačka pod maskom razvoja

Preduzeće Morsko dobro raspisalo je javni poziv za davanje u zakup hotelskih, kao i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište.
Ponude se dostavljaju do 6. marta, za kada je planirano i njihovo otvaranje.
Iz Morskog dobra su ranije objasnili da su svi koji namjeravaju da učestvuju na tenderu dužni da otkupe tendersku dokumentaciju.
Cijena tenderske dokumentacije je 100 eura.
Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno, ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi - konzorcijum, koji moraju ispuniti uslove javnog poziva.
Ugovori se zaključuju za period od četiri godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31. decembra 2028. godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut.
Morsko dobro je ranije objavilo tendere za plaže na području Budve, od Jaza do Buljarice, Bara i Ulcinja, kao i Kotora i Tivta.
Tenderi sa detaljnijim informacijama se mogu pronaći na sajtu Morskog dobra.

Raspisan tender za zakup hotelskih i kupališta posebne namjene za dječije odmaralište

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E gledaoci će imati priliku da prate analizu odluke Vlade o povećanju penzija za svega 0,38 odsto, uz pitanje šta ona zaista govori o odnosu prema najstarijim građanima i da li je dovoljna za dostojanstven život.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, biće predstavljena inspirativna priča Milice Radulović iz Nikšića, koja svojim iskustvom svjedoči o snazi hrabrosti, nade i volje za životom.
U emisiji će gostovati i predstavnici NVO Mozaik, koji će govoriti o projektu „Otvoreni grad po mjeri svih“, inicijativi usmjerenoj na unapređenje pristupačnosti gradskih prostora za osobe sa invaliditetom.
Na kraju, biće otvorena i tema uticaja popularne Viber grupe Patrola CG na efikasnost policijskih kontrola i bezbjednost u saobraćaju.
Emisija donosi spoj aktuelnih analiza, društveno važnih tema i priča koje podstiču na razmišljanje i solidarnost.

"Budilnik": Da li je 0,38 odsto dovoljno za dostojanstven život penzionera?

Vraćanje u skupštinsku proceduru zakona koji su prošli kompletnu proceduru može ugroziti institucionalnu efikasnost i evropsku agendu, upozorili su iz Ministarstva finansija, navodeći da su svi zakoni koje su predložili pripremljeni u skladu sa važećim procedurama.
Iz tog Vladinog resora pojasnili su da za zakone koje su predložili sprovedene javne rasprave, konsultacije sa relevantnim institucijama i socijalnim partnerima, kao i usklađenost sa evropskim standardima i obavezama koje Crna Gora ima u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
- Javna rasprava je sprovedena u skladu sa propisima, a izvještaj sa javne rasprave je objavljen na internet stranici Ministarstva finansija- kazali su iz Ministarstva finansija.
&nbsp;Kako su dodali, ti zakoni su pravovremeno i u skladu sa Poslovnikom Skupštine dostavljeni u skupštinsku proceduru, uz svu prateću dokumentaciju, obrazloženja i mišljenja nadležnih organa.
&nbsp;Iz Ministarstva su istakli da to poslanicima omogućava dovoljno vremena i materijala za kvalitetno razmatranje.
&nbsp;- Smatramo da ponovno vraćanje zakona na razmatranje, bez navođenja konkretnih proceduralnih ili suštinskih nedostataka, predstavlja dodatno usporavanje zakonodavnog procesa i šalje negativan signal u trenutku kada je Crnoj Gori neophodna institucionalna efikasnost i jasno političko opredjeljenje ka ubrzanju evropske agende- ocijenili su iz Ministarstva finansija.
Iz tog Vladinog resora naglasili su da evropske reforme podrazumijevaju i poštovanje institucionalnih uloga i odgovornosti, kao i konstruktivnu saradnju svih grana vlasti.
&nbsp;- Ministarstvo finansija ostaje otvoreno za dijalog i dodatna pojašnjenja, ali istovremeno naglašava da odlaganje usvajanja reformskih zakona direktno utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz EU integracionog procesa, kao i na finansijsku stabilnost i predvidivost za građane i privredu- istakli su iz tog resora.
&nbsp;Ministarstvo će, kako su dodali, i dalje dosljedno raditi na reformama koje su u interesu građana Crne Gore i njenog evropskog puta i na to pozivamo sve nosioce ključnih državnih funkcija.

MF: Vraćanje zakona može ugroziti efikasnost i evropsku agendu

Evropske vlade i korporacije ubrzano nastoje da smanje svoju izloženost američkoj tehnologiji, vojnoj opremi i energetskim resursima usljed pogoršanja transatlantskih odnosa. Decenijama se EU oslanjala na garancije NATO-a za bezbjednost i na američku tehnologiju za svoju ekonomiju, ali prijetnje Donalda Trampa u vezi s Grenlandom i oštri komentari njegove administracije o Evropi dali su novi zamah pozivima evropskih lidera na „nezavisnost“, piše Politiko.
- Ako želimo da nas ponovo shvate ozbiljno, moraćemo da naučimo jezik politike moći- izjavio je prošle sedmice njemački kancelar Fridrih Merc. Od zabrana korišćenja američkih videokonferencijskih alata za državne službenike, preko trgovinskih sporazuma s Indijom, do nastojanja da se diversifikuju evropski dobavljači energije — jačaju napori za smanjenje evropske zavisnosti od SAD-a.
<h3>Zaokret u začetku</h3>
Lideri EU upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerovatno neće vratiti na stanje prije Trampa. Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o „smanjenju rizika“ u odnosima s Amerikom, a ne o „razdvajanju“, terminu koji podrazumijeva potpuni prekid ekonomskih i strateških veza.
Donedavno su se oba izraza uglavnom koristila za napore Evrope da smanji zavisnost od Kine, ali se sada sve češće pominju u kontekstu SAD-a, glavnog evropskog trgovinskog partnera i garanta bezbjednosti.
Ovaj zaokret je tek u začetku. SAD je i dalje ubjedljivo najveći trgovinski partner Evrope i biće potrebne godine da se blok oslobodi američke tehnološke i vojne podrške, smatra Žan-Lik Demarti, bivši direktor za trgovinu Evropske komisije.
- U trgovinskom smislu, SAD čini značajan dio našeg izvoza. To je mnogo, ali nije pitanje života i smrti- rekao je Demarti. U okviru diversifikacije, Brisel je posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s južnoameričkim blokom Merkosur, Indijom i Indonezijom, obnovio sporazum s Meksikom i oživio pregovore s Australijom.
<h3>Odbrana Evrope</h3>
Od završetka Drugog svjetskog rata, Evropa se za bezbjednost oslanjala na NATO, koji se najvećim dijelom finansira iz SAD-a. Na nedavnom sastanku u Zagrebu, konzervativni evropski lideri, uključujući Merca, poručili su da je vrijeme da Unija ojača sopstvenu klauzulu o uzajamnoj odbrani, koja obavezuje članice da brane svaku napadnutu državu EU.
Iako postoji od 2009. godine, član 42.7 Ugovora o EU rijetko se smatrao ključnim jer je istu svrhu ispunjavao član 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Međutim, evropske vlade počele su da sumnjaju da li bi SAD zaista pritekla u pomoć Evropi.
Lideri su u Zagrebu prihvatili novu ulogu EU kao bezbjednosnog aktera i zadužili dvojicu, još neimenovanih, lidera da hitno izrade planove kako bi se evropska klauzula pretvorila u čvrsto bezbjednosno jamstvo. „Decenijama su neke zemlje govorile: ‘Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?’ Nakon Trampovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, suočeni smo s nužnošću i moramo uspostaviti vojne komandne strukture unutar EU“, rekao je visoki diplomata EU pod uslovom anonimnosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute prošle sedmice poručio je evropskim poslanicima da svako ko vjeruje da se Evropa može braniti bez SAD-a „može samo da nastavi da sanja“. Evropa i dalje u velikoj mjeri zavisi od američkih vojnih sposobnosti, posebno u podršci Ukrajini, ali neki Evropljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja zavisnosti od SAD-a i tvrde da je ona podnošljiva.
<h3>U potrazi za evropskim rješenjima</h3>
Promjena raspoloženja najočitija je u tehnološkom sektoru, gdje zavisnost od platformi poput X-a, Mete i Gugla već dugo zabrinjava građane EU. Vlada francuskog predsjednika Emanuela Makrona planira da zabrani zvaničnicima korišćenje američkih videokonferencijskih alata, a slične poteze razmatra i Njemačka.
- Vrlo je jasno da Evropa proživljava svoj trenutak nezavisnosti. Tokom protekle godine svi su zaista shvatili koliko je važno da ne zavisimo od jedne zemlje ili jedne kompanije kada je riječ o nekim veoma kritičnim tehnologijama- izjavila je povjerenica EU za tehnologiju Hena Virkunen.
Francuska se sprema da zabrani javnim funkcionerima korišćenje američkih platformi poput Google Meeta, Zooma i Teamsa, a uskoro bi trebalo da pređu na Visio, alat zasnovan na infrastrukturi francuske kompanije Outscale.
U Evropskom parlamentu poslanici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera. U Njemačkoj političari traže njemačku ili evropsku zamjenu za softver američke kompanije za analizu podataka Palantir.
- Takva zavisnost od ključnih tehnologija prirodno je veliki problem- rekao je Sebastian Fideler, poslanik SPD-a. Čak i u Holandiji jačaju pozivi da se osjetljive tehnologije zaštite od američkog uticaja. Krajem januara u Davosu je njemačka preduzetnica Ana Cajter najavila pokretanje evropske društvene mreže W, koja bi trebalo da konkuriše Maskovom X-u.
<h3>Trend u energetici</h3>
Isti trend vidljiv je i u energetici. Sjedinjene Države obezbjeđuju više od četvrtine gasa za EU, a taj udio bi trebalo dodatno da poraste stupanjem na snagu potpune zabrane uvoza iz Rusije. Međutim, zvaničnici EU upozoravaju na opasnost od povećanja zavisnosti od SAD-a na još jednom polju.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jergensen izjavio je prošle srijede da su Trampove izjave o Grenlandu bile „jasno upozorenje“ koje je pokazalo da se energetika više ne može posmatrati odvojeno od geopolitike.
Prema njegovim riječima, kriza je pojačala zabrinutost da blok rizikuje „zamjenu jedne zavisnosti drugom“, zbog čega Brisel pojačava napore u diversifikaciji i produbljuje razgovore s alternativnim dobavljačima poput Kanade, Katara i sjevernoafričkih zemalja.
<h3>Evropska plaćanja</h3>
Pod lupom su i platni sistemi, pri čemu poslanici upozoravaju na preveliko oslanjanje na američke kompanije poput Masterkarda i Vize. Digitalni euro, koji Evropska centralna banka planira da uvede 2029. godine, trebalo bi da smanji tu zavisnost.
- S digitalnim eurom Evropljani bi zadržali kontrolu nad svojim novcem, svojim izborima i svojom budućnošću- izjavila je prošle godine predsjednica ECB-a Kristin Lagard.
Uz to, sve više evropskih zemalja zagovara klauzule „Kupujmo evropsko“, kojima bi se pri trošenju javnog novca prednost davala evropskim proizvođačima.
<h3>Vojna ulaganja</h3>
Program EU vrijedan 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih ulaganja, usvojen u maju prošle godine, propisuje da najviše 35 odsto vrijednosti komponenti u nabavkama smije poticati izvan EU i partnerskih zemalja poput Norveške i Ukrajine — među koje se SAD ne ubraja.
Evropske zemlje se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na SAD u oblastima nadzora, izviđanja, obavještajnih podataka i strateškog transporta. Međutim, Evropska narodna partija (EPP), uticajna konzervativna grupacija, smatra da su to upravo oblasti u kojima Evropa mora ojačati sopstvene kapacitete.
U svom planu za 2026. godinu, usvojenom u Zagrebu pod nazivom „Vrijeme za nezavisnost“, lideri EPP-a naveli su da bi princip „Kupujmo evropsko“ trebalo primijeniti i na buduće predloge o zajedničkim nabavkama.

Politico: Evropsko odvajanje od SAD-a je počelo

Portparolka Demokratska partija socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore Sonja Popović saopštila je da javnost ovih dana svjedoči, kako je navela, očajničkim pokušajima dodvoravanja funkcionera Pokret Evropa sad predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji &nbsp;Mandiću, jer, prema njenim riječima, znaju da opstanak Vlade zavisi od devet poslanika Nove srpske demokratije.
Popović navodi da se toj listi danas pridružio i šef Kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić, koji, kako tvrdi, pokušava da stekne simpatije predsjednika Skupštine baveći se DPS-om i targetiranjem pojedinih medija.
- Razumijemo da je gospodin Čarapić izgubljen u situaciji u kojoj se aktuelna parlamentarna većina raspala, te da u novonastaloj panici, poučen ranijim ‘prevaspitavanjima’ poslanika PES-a od strane Mandića na skupštinskim zasijedanjima, ni po koju cijenu ne želi da naljuti prvog čovjeka NSD-a - poručila je Popović.
Ona je dodala da funkcioneri PES-a u svojim, kako je navela, poniženjima pred predsjednikom Skupštine treba da zaobiđu Demokratsku partiju socijalista.
- Nadamo se da će za ovakvo poniženje koje priređuje sebi i partiji koju predstavlja dobiti makar: ‘Bravo, Vaso!’, iz usta Andrije Mandića“ - zaključila je Popović.

Tag: plaze