Državljanin Srbije L.M. (39), inače blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi iz Crne Gore, ilegalno je boravio u našoj državi uprkos zabrani ulaska, a policija ga je locirala u Herceg Novom na jednoj plaži, nakon čega je i protjeran.
On je, kako su pojasnili u policiji, u Crnu Goru ušao ilegalno - na području Rožaja.
- U cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, kroz međuagencijsku saradnju, te preventivnog djelovanja u odnosu na organizovane kriminalne grupe i njihove nezakonite aktivnosti, za ovo lice prethodno je izrečena mjera zabrane ulaska stranca u našu državu imajući u vidu da je isti blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi sa teritorije Crne Gore. Od L.M. su ovom prilikom, uz izdatu potvrdu, oduzeti predmeti koji će koristiti u daljem postupku, dok je nakon pribavljene naredbe Osnovnog suda u Herceg Novom izvršen i pretres stana vlasništvo V.V., za koji se sumnja da je L.M. koristio dok je nezakonito boravio u Crnoj Gori - kazali su policiji.
Pretresom je, kažu, pronađena manja količina marihuane, te je V.V. uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, kao i Osnovnim državnim tužilaštvom u Rožajama, L.M. je prekršajno sankcionisan shodno Zakonu o strancima, nakon čega mu je donijeto rješenje o otkazu boravka, te je u pratnji policijskih službenika sproveden na granični prelaz sa matičnom državom - naglasili su u policiji.
Oni su napomenuli da je L.M. od ranije poznat policiji kao izvršilac više teških krivičnih djela na teritoriji Srbije.
- Ovaj slučaj još jednom potvrđuje odlučnost Uprave policije u sprovođenju zakona i očuvanju bezbjednosti. Aktivnosti usmjerene na sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala službenici Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost nastaviće sinhronizovano i u kontinuitetu, u cilju zaštite građana i održavanja stabilnog stanja bezbjednosti u našoj državi - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Srbije, blizak jednoj OKG, ilegalno ušao u Crnu Goru, policija ga locirala na plaži u Herceg Novom

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Miraš Dušević

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Podgoričani A.K. (24), A.O. (23) i F.C. (47) uhapšeni su u Budvi zbog &nbsp;sumnje da su u nekoliko navrata krali opremu za plažu.
- Oni su kako se sumnja u nekoliko navrata, na organizovan način dolazili iz Podgorice u Budvu gdje su od tri oštećena lica otuđili veću količinu opreme za plažu, ležaljki, alata, ventilatora, plinskih boca, setova posuđa i kuhinjskih aparata kao i dvije rashladne vitrine - saopšteno je iz policije.
Oni će, kako su naglasili u policiji, A.K., u skraćenom postupku uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje.

Budva: Troje Podgoričana uhapšeno zbog sumnje da su krali ležaljke, ventilatore, plinske boce, rashladne vitrine...

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tramp kaže da se "još jedna prelijepa armada" kreće ka Iranu

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Šef diplomatije Češke hoće da zabrani Pavelu da predstavlja tu zemlju u NATO-u

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 USD, jer trgovce brine snabdijevanje, uz gomilanje američkih oružanih snaga na Bliskom istoku i poremećaje u američkoj proizvodnji zbog arktičke oluje.
&nbsp;Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,11 USD višoj cijeni nego na prethodnom zatvaranju trgovine, od 66,7 USD. U Njujorku je barel bio skuplji 1,1 USD i koštao je 61,73 USD.
&nbsp;Nervozu na tržištima izazvale su na početku sedmice zaoštrene poruke SAD-a Iranu, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je prošlog četvrtka da grupa američkih vojnih brodova "plovi u smjeru Irana", osvježivši prijetnju vojnom intervencijom od prije dvije sedmice, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
&nbsp;Iranske snage bezbjednosti suzbile su nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak podrške vlastima.
&nbsp;Američka vojska objavila je tokom vikenda da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji, “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u vazduhu".
&nbsp;U ponedjeljak su zvaničnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač aviona USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani zvaničnik napomenuo je istovremeno da je SAD "spreman za posao" ako ih Iran poželi kontaktirati.
&nbsp;Podršku cijenama pružaju i poremećaji u proizvodnji u SAD-u zbog arktičke oluje.
&nbsp;Oluja Fern zatvorila je preko vikenda proizvodnju do dva miliona barela dnevno, što odgovara oko 15 odsto ukupne američke proizvodnje. Samo u Permskom bazenu smanjena je oko 1,5 miliona barela dnevno, procjenjuju u Energy Aspectsu.
&nbsp;Situacija se ipak polako smiruje i proizvodnja bi trebalo potpuno da se normalizuje do kraja mjeseca.
&nbsp;Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji 77 centi i koštao je 63,69 USD.

Tag: plaza