„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Miraš Dušević

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Podgoričani A.K. (24), A.O. (23) i F.C. (47) uhapšeni su u Budvi zbog &nbsp;sumnje da su u nekoliko navrata krali opremu za plažu.
- Oni su kako se sumnja u nekoliko navrata, na organizovan način dolazili iz Podgorice u Budvu gdje su od tri oštećena lica otuđili veću količinu opreme za plažu, ležaljki, alata, ventilatora, plinskih boca, setova posuđa i kuhinjskih aparata kao i dvije rashladne vitrine - saopšteno je iz policije.
Oni će, kako su naglasili u policiji, A.K., u skraćenom postupku uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje.

Budva: Troje Podgoričana uhapšeno zbog sumnje da su krali ležaljke, ventilatore, plinske boce, rashladne vitrine...

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Prijetnje, pritisci i ultimatumi su dolazili i prolazili, ali predsjednik Rusije Vladimir Putin zadržava nepopustljive zahtjeve Moskve u ratu u Ukrajini, izazivajući strah da bi na planiranom samitu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci mogao primorati Kijev da prihvati nepovoljan dogovor. Maksimalistički zahtjevi odražavaju Putinovu odlučnost da ostvari ciljeve koje je postavio kada je 24. februara 2022. pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Putin vidi mogući susret sa Trampom kao priliku da pregovara o širokom sporazumu koji bi ne samo učvrstio teritorijalne dobitke Rusije, već i spriječio Ukrajinu da se pridruži NATO-u i primi bilo kakve zapadne trupe, omogućavajući Moskvi da postepeno vrati zemlju u svoju orbitu. Kremaljski lider vjeruje da vrijeme radi za njega dok iscrpljene i slabije naoružane ukrajinske snage teško zaustavljaju ruska napredovanja na mnogim sektorima fronta dugog preko 1.000 kilometara, a rojevi ruskih projektila i dronova pogađaju ukrajinske gradove. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski takođe je ostao čvrst u svojim stavovima, prihvativši prekid vatre koji je predložio Tramp, ali ponovivši da zemlja neće odustati od namjere da uđe u NATO i odbacujući priznavanje ruske aneksije bilo koje ukrajinske regije. <h2>Ruski zahtjevi</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081015088_2f30b436c2b9032939d34333b0f824e461585431c9b399ccafdc2978e58005f1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081015088_2f30b436c2b9032939d34333b0f824e461585431c9b399ccafdc2978e58005f1" data-rendition-name="original" width="2525" height="1727" loading="lazy" alt="Vladimir Putin"> <figcaption>Vladimir Putin(Photo: Mikhail Sinitsyn)Sputnik</figcaption> </figure>  U memorandumu predstavljenom na pregovorima u Istanbulu u junu, Rusija je ponudila Ukrajini dvije opcije za uspostavljanje 30-dnevnog prekida vatre. Jedna je zahtijevala da se ukrajinske snage povuku iz Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti — četiri regije koje je Moskva nezakonito anektirala u septembru 2022, ali ih nikada u potpunosti nije zauzela. Kao alternativni uslov za prekid vatre, Rusija je iznijela „paket-prijedlog“ da Ukrajina zaustavi mobilizaciju, zamrzne isporuke zapadnog oružja i zabrani bilo kakve trupe trećih zemalja na svojoj teritoriji. Moskva je takođe predložila da Ukrajina ukine ratno stanje i održi izbore, nakon čega bi obje zemlje potpisale sveobuhvatan mirovni sporazum. Nakon primirja, Moskva želi da dogovor uključi „međunarodno pravno priznanje“ njene aneksije ukrajinskog poluostrva Krim iz 2014. i četiri oblasti iz 2022. Rusija traži da mirovni sporazum predvidi da Ukrajina proglasi neutralni status između Rusije i Zapada, odustane od ulaska u NATO, ograniči veličinu svojih oružanih snaga i prizna ruski jezik kao službeni, ravnopravan ukrajinskom — što su ciljevi koje je Putin zacrtao od početka. Takođe zahtijeva zabranu „veličanja i propagande nacizma i neonacizma“ i raspuštanje takvih &nbsp;grupa. Od početka rata Putin lažno tvrdi da neonacističke grupe oblikuju ukrajinsku politiku pod Zelenskim, koji je Jevrej. Kijev i zapadni saveznici te optužbe oštro odbacuju. Prema ruskom viđenju, sveobuhvatan mirovni sporazum trebalo bi da predvidi ukidanje svih sankcija i ograničenja, odustajanje od zahtjeva za ratne odštete, obnovu trgovine i komunikacija te ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa. Na pitanje da li je Moskva signalizirala spremnost na kompromis kako bi došlo do susreta sa Trampom, Putinov savjetnik za spoljne poslove Jurij Ušakov odgovorio je u četvrtak da nije bilo promjena u ruskom stavu. <h2>Ukrajinski zahtjevi</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810150812_516406163fbe236f0fca82fdbb343d1bf8c952fdcf584237c426c22386822c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810150812_516406163fbe236f0fca82fdbb343d1bf8c952fdcf584237c426c22386822c37" data-rendition-name="original" width="4482" height="2988" loading="lazy" alt="Volodimir Zelenski"> <figcaption>Volodimir Zelenski(Photo: Vadym Sarakhan)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Memorandum koji je Ukrajina predstavila Moskvi u Istanbulu naglasio je potrebu za potpunim i bezuslovnim 30-dnevnim prekidom vatre kao uvodom u mirovne pregovore. Potvrdio je dosljedno odbijanje ruskih zahtjeva za neutralnim statusom kao napad na suverenitet zemlje, uz konstataciju da Ukrajina ima pravo da sama bira saveze i da će članstvo u NATO-u zavisiti od konsenzusa unutar alijanse. U dokumentu se naglašava i odbacivanje bilo kakvih ograničenja u pogledu veličine i drugih parametara oružanih snaga, kao i zabrana stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji. Ukrajinski memorandum se protivi priznavanju bilo kakvih ruskih teritorijalnih dobitaka, pri čemu sadašnju liniju dodira smatra početnom tačkom za pregovore. Navodi se i potreba za međunarodnim bezbjednosnim garancijama kako bi se osigurala primjena mirovnog sporazuma i spriječila nova agresija. Kijev traži i povratak sve djece deportovane ili nezakonito premještene u Rusiju, te potpunu razmjenu zarobljenika. Predviđa i mogućnost postepenog ukidanja dijela sankcija Rusiji ako bude poštovala dogovor. <h2>Trampove pozicije</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810150812_9d5c5a25380df8bc7ec60e9323953d2ccec7e6edc3e4f963f02114fc83d05e50.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810150812_9d5c5a25380df8bc7ec60e9323953d2ccec7e6edc3e4f963f02114fc83d05e50" data-rendition-name="original" width="3000" height="1998" loading="lazy" alt="Ovalna soba incident"> <figcaption>Incident u Ovalnoj sobi, 28, februara 2025.(Photo: Mystyslav Chernov)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Donald Tramp često je govorio s divljenjem o Putinu i čak ponavljao njegove teze o ratu. Imao je oštar sukob sa Zelenskim u Ovalnoj sobi 28. februara, ali je kasnije ublažio ton. Dok je Putin odbijao prekid vatre i nastavio vazdušne napade, Tramp je pokazao frustraciju prema ruskom lideru, prijeteći Moskvi novim sankcijama. Iako je izrazio razočaranje Putinom, Trampova saglasnost da se sastane s njim bez Zelenskog za stolom izazvala je zabrinutost u Ukrajini i među evropskim saveznicima, koji strahuju da bi to moglo omogućiti Rusiji da pridobije Trampa na svoju stranu i prisili Ukrajinu na ustupke. Tramp je, ne iznoseći detalje, rekao da će „doći do neke razmjene teritorija, na dobrobit obje strane“ kao dio svakog mirovnog sporazuma koji će razgovarati s Putinom kada se sastanu u petak. Putin je više puta upozorio da će Ukrajina dobiti teže uslove mira ako ne prihvati zahtjeve Moskve, dok ruske trupe ulaze u druge regione kako bi, kako kaže, izgradile „zaštitnu zonu“. Neki analitičari smatraju da bi Rusija mogla trgovati tim novim osvojenim teritorijama za oblasti od četiri anektirane koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom. - To je potencijalno situacija koja Putinu daje ogroman prostor za manevar, dokle god to može da iskoristi da natjera Ukrajince na dogovor koji im se neće dopasti i da efektivno zaobiđe Evropljane - rekao je Sem Grin sa Koledža King’s u Londonu.&nbsp; - Pitanje je, hoće li se Tramp složiti s tim i hoće li zaista imati polugu da natjera Ukrajince i Evropljane da to prihvate – navodi on. Grin smatra da bi Putin mogao prihvatiti privremeno primirje kako bi pridobio Trampovu naklonost i ostvario šire ciljeve. - Mogao bi pristati na prekid vatre sve dok je on takav da mu ostavlja kontrolu i ne pruža stvarno odvraćanje od nove agresije u budućnosti &nbsp;- rekao je, uz ocjenu da Putin razumije da mu jedini put do tog cilja vodi preko Trampa. U mogućem znaku da vjeruje kako bi prekid vatre ili mirovni sporazum mogli biti blizu, Putin je pozvao lidere Kine, Indije, Južnoafričke Republike i nekoliko bivših sovjetskih država, očigledno kako bi ih obavijestio o mogućim dogovorima. Tatjana Stanovaja iz Karnegi centra za Rusiju i Euroaziju smatra da Putin neće odustati od svojih ciljeva. - Kako god bili formulisani, ti uslovi se svode na isti zahtjev: Ukrajina prestaje da pruža otpor, Zapad obustavlja isporuke oružja, a Kijev prihvata ruske uslove, što praktično znači de fakto kapitulaciju — napisala je na mreži X. Dodala je da ruska strana to može predstaviti na desetine načina, stvarajući utisak da je Moskva otvorena za ustupke i ozbiljne pregovore. &nbsp;- To radi već duže vrijeme, ali osnovna pozicija ostaje ista: Rusija želi da Kijev kapitulira – kazala je Stanovaja. Ona predviđa da bi Putin mogao pristati da se sastane sa Zelenskim, ali napominje da bi Kremlj to prihvatio samo ako postoji unaprijed dogovorena agenda i unaprijed određeni ishodi, što je, kako kaže, teško zamisliti. - Najvjerovatniji scenario je da će ovaj mirovni pokušaj ponovo propasti. To bi bio negativan ishod za Ukrajinu, ali ne bi Putinu donio Ukrajinu „na tacni“, barem ne onako kako on to želi. Sukob, u kojem se smjenjuju otvorena ratna dejstva i periodi tinjajuće napetosti, vjerovatno će se nastaviti u doglednoj budućnosti – kazala je ona.

Rusija i Ukrajina ostaju pri svojim zahtjevima pred planirani samit Putina i Trampa

Utisci iz kvalifikacija za UEFA Ligu konferencije još su svježi, a prvenstvo u 1. CFL tek je počelo. Moj sagovornik bio je jedan od najkvalitetnijih trenera u regionu (vodio Velež, litvanski Riteri, radio u Crvenoj Zvezdi, Čukaričkom i Omoniji) i vrsni poznavalac prilika u crnogorskom fudbalu (nekadašnji trener Sutjeske, Dečića, OFK Titograda i Petrovca) - Vladimir Janković. Vlado, drugi dio prethodne sezone si proveo kao šef stručnog štaba Veleža. Kako je protekao angažman na klupi čuvenog mostarskog kluba? U momentu mog dolaska FK Veležu je bilo preostalo još sedam prvenstvenih utakmica. Problematično za nas je bilo to što su iz elitnog ranga ispadale ne dvije već četiri ekipe, zbog prelaska na novi format takmičenja od ove sezone, po kojem će bosanskohercegovačku ligu činiti deset umjesto dosadašnjih dvanaest ekipa. Slijedili su susreti sa pet ekipa iz gornjeg dela tabele, jednim direktnim konkurentom za opstanak i jednom ekipom koja nije imala izglede da opstane. Osnovni cilj je bio da ekipa sačuva svoj status u Wwin ligi. Pored takmičarskih imperativa i sam klub je imao brojne izazove koji su direktno uticali na tim, ali na kraju cilj je ipak ostvaren. Ovakvi angažmani su veoma nezgodni za trenere ali ponekad nemate mogućnost da birate. Neophodna je brza adaptacija, maksimalno dobra organizacija i komunikacija, prikupljanje velikog broja informacija, njihovo procesuiranje i donošenje ispravnih odluka. Pozitivan pristup, posvećenost, velika energija i vjera u uspjeh bili su ključni za ostvarenje cilja. Naši klubovi, Budućnost, Dečić i Sutjeska, su nažalost završili takmičenje u Evropi. Šta po tebi fali crnogorskim predstavnicima da bi prošli dalje i kvalifikovali se za jedno od UEFA takmičenja? To ne predstavlja iznenađenje uzimajući u obzir širu sliku crnogorskog fudbala, ali i ne znači da ne postoji potencijal za bolje rezultate u budućnosti. U klubovima većina prepreka su sistemske, strukturalne i organizacione prirode. Na klupskom planu nema dugoročnih planova razvoja, klubovi uglavnom funkcionišu od sezone do sezone. Menadžmente klubova treba profesionalizovati i ugledati se na one koji su uspješni. Klubovi svake godine počinju ispočetka jer im mladi talentovani igrači odlaze nepotpuno formirani. Za bolje rezultate na evropskom planu nedostaje veći broj kvalitetnih igrača, veći budžeti, jasna strategija skautinga i jasno definisani poslovni i takmičarski ciljevi. Posebno je uočljiv problem kvaliteta terena tokom sezone, što bitno utiče na nivo kvaliteta igre. Nedovoljno je razvijena i trenažna infrastruktura sa neophodnim pratećim sadržajima, kao i nivo profesionalnosti pratećeg kadra. Sve to doprinosi niskom intenzitetu takmičarskih utakmica, pa ekipama nedostaje brzina igre i nivo pozitivne agresivnosti da bi bile konkurentnije i bolje pripremljene za UEFA kvalifikacije. Utisak je da nema ni jasne strategije kako se pripremiti i kako se pojačavati tokom kvalifikacija da bi se prošlo do grupnih faza. Svakako, da bi se došlo do željenog nivoa treba stvoriti mentalitet pobjednika, što se gradi definisanim strategijama, visokim nivoom profesionalizma na svim klupskim pozicijama i velikom odgovornošću. Radio si kao trener u u 1. CFL u čak četiri naša kluba. Kakvi su tvoji utisci o taktičkom kvalitetu lige, i šta bi eventualno preporučio da se kvalitet prvenstva unaprijedi u tom pogledu?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810140836_4a3ef3a43e7009e8fa3693ccc7ed3d2aa8a4c2dd313817fcc74d91c73bb9bd54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810140836_4a3ef3a43e7009e8fa3693ccc7ed3d2aa8a4c2dd313817fcc74d91c73bb9bd54" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Vladimir Janković"><figcaption>Foto: Vladimir Janković – privatna arhiva</figcaption></figure>  Odgovor na ovo pitanje nadovezuje se na prethodni - u fudbalu je sve uzročno-posljedično jer se radi o procesu stvaranja. Ako je proces haotičan, nedefinisan i nema jasne postulate, takve su i manifestacije. Mislim da kvalitet lige nije bio konzistentan upravo iz razloga što nije bilo dovoljno stabilnosti. Da bismo pričali o taktici, ne možemo da je sagledavamo kao suvu teoriju, ona zavisi od kvaliteta igrača, timova, terena, suđenja, neophodnog uvođenja VAR tehnologije i unapređenja samog ambijenta u kojem se odvija takmičenje. Jasno je da je kvalitet lige ekvivalentan učinku klubova na evropskoj sceni, to je jedino mjerilo svake lige, kao i broj igrača koji ode na viši nivo. U ligi su ove sezone i dva trenera iz Srbije, Nebojša Jandrić u Dečiću i Nenad Lalatović u Budućnosti. Generalno, borba za sami vrh i prva četiri mjesta koja vode u UEFA kvalifikacije će sigurno biti žestoka. Šta bi po tebi mogao biti odlučujući faktor za raspored na tabeli na kraju prvenstva? Lala je kao šef Budućnosti debitant u crnogorskom prvenstvu, dok je Jandri ovo drugi mandat sa Dečićem. Obojica su iskusni treneri i mogu značajno doprinijeti rezultatima svojih ekipa. Očekivanja su veća jer su „stranci“, ali vjerujem da će opravdati ukazano povjerenje. Niko više nije opterećen Evropom, dakle, ekipe mogu sve karte da bace na dva domaća takmičenja. Smatram da će biti interesantno prvenstvo. Sutjeska, Budućnost, Dečić i Petrovac imaju kontinuitet pozitivnih rezultata gledano kroz period od posljednjih pet sezona. Petrovac je ekipa sa jako dobrim kontinuitetom i očekujem da će ponoviti prošlosezonski rezultat. Sutjeska i Dečić će od starta tražiti svoju šansu, dok Budućnost brani tron. Gledano samo sa tih aspekata, već se nazire zanimljiva sezona u 1. CFL kao i Kupu. Rano je za prognoze, ali ekipa koja bude prva uspostavila stabilnost rezultata, sa neophodnim nadogradnjama na polusezoni, imaće najveće izglede da trijumfuje. Najbolji nagovještaj daće direktni dueli ovih ekipa. U dobroj poziciji će biti naravno i ona koja izgubi najmanje bodova od tzv. autsajdera u prvom krugu takmičenja. Kako vidiš stanje trenerske profesije u Crnoj Gori? U čemu možda griješe treneri, a u čemu se griješi prema njima? Najočiglednije je nepostojanje profesionalnog udruženja trenera koje bi pomagalo njihove interese. Međutim, i da postoji, klubovi trenutno nijesu u mogućnosti da prate moderne fudbalske trendove jer iziskuju ulaganja u infrastrukturu, savremenu opremu i stručno usavršavanje svojih kadrova. Treneri po meni najviše griješe kad pristaju na kompromise koji štete profesionalnim i etičkim principima struke. Ja ne znam klub u Crnoj Gori koji ima stručno tijelo koje može profesionalno i odgovorno da procijeni kvalitet rada ili potencijal trenera. Uglavnom ljudi drugih profesija i iz raznih društvenih sfera, koji upravljaju klubovima, donose odluke o sudbinama trenera. Očigledno je da klubovi moraju da „proizvedu“ nekog trenera, za početak za okvire Balkana, da bi stigli do neke grupne faze. Ključno pitanje je „Kako?“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810140840_dea17beaa3cc56b60cf7f1c1de22a98c4f0044336bb5fbd287828d324466f2a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810140840_dea17beaa3cc56b60cf7f1c1de22a98c4f0044336bb5fbd287828d324466f2a4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1247" loading="lazy" alt="Vladimir Janković"><figcaption>Foto: Vladimir Janković – privatna arhiva</figcaption></figure>  Koliko klubovi kod nas trenutno razumiju važnost vizuelnih detalja, uređenosti stadiona i terena, uopšte slika koje se šalju? Da li u krajnjem ovakve stvari mogu čak i odbiti ili privući potencijalna pojačanja? Naravno da je vizuelni ambijent u kome se timovi takmiče nešto što bitno utiče na posjećenost i opštu gledanost neke lige. Sve lige i klubovi koji posluju tržišno moraju imati uređen ambijent i konstantno raditi na njegovom unapređenju. To je jednostavno sastavni dio standarda kroz koji se legitimišete u današnjem fudbalu i pokazujete koliko ste ozbiljni. Slika kojom predstavljate nekog igrača na čijem transferu klub želi da zaradi bitno utiče na njegovu „cijenu“. Takođe, i igrač koga želite da dovedete ne gleda samo finansijske uslove već i ambijent u kome treba dalje da nastavi svoju karijeru. Opet sve je uzročno-posljedično! Kada bismo te ponovo mogli viđeti u crnogorskoj ligi? Teško je to znati, buduće vrijeme će dati odgovor na ovo pitanje. Samo mogu reći da cijenim i poštujem fudbalsku Crnu Goru i želim joj mnogo uspjeha i napretka!

Janković: Za Evropu potrebni strategija, profesionalizam, mentalitet pobjednika...

Nevjerovatni snimci stižu iz Novog Sada gdje je danas došlo do okršaja pristalica Srpske napredne stranke i građana naselja Liman, koji se protive gradnji crkve u tom dijelu pomenutog grada. Na jednoj lokaciji, kamere srpskih prorežimskih medija 'uhvatile' su grupu pristalica SNS-a dok iscrtavaju trobojku na fasadi.&nbsp; Jedan od njih, čije su ruke potpuno ofarbane crvenom bojom, dižući tri prsta, skandira „Aco Srbine“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsergioni007%2Fstatus%2F1954484235525296176&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Iza njega se, međutim, vidi mladić koji iscrtava trobojku a koji je potpuno ofarban - čak je i njegova glava crvene boje. Nakon što su brojni aktivisti SNS napustili Liman, žitelji tog naselja su uzeli molerske valjke u ruke i prekrečili fasade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810140828_882f7ea93b265610d010db4b61b69da15a3b67651543c3fb829b277847012557.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810140828_882f7ea93b265610d010db4b61b69da15a3b67651543c3fb829b277847012557" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Limanci uzvaćaju udarac"> <figcaption>Limanci uzvaćaju "udarac"(Photo: Autonomija.info)</figcaption> </figure>  Interesantno je da se policija vrlo brzo pojavila kada su građani započeli posao sanacije fasada, što nije bio slučaj ranije danas kada su SNS moleri farbali. Ranije danas više stotina mladića, koji podsjećaju na pripadnike navijačkih grupa, a među kojima su bili i funkcioneri Srpske napredne stranke, prekrečili su više zgrada na Limanima 2, 3 i 4. Oni su na fasade zgrada iscrtali trobojke. To je bila reakcija nakon što su građani dan ranije prekrečili uvredljive grafite i poruke. Stotine uglavnom mladića, od kojih je većina bila obučena u crno, okupili su se jutros kod zgrade Naftne industrije Srbije i Mosta slobode na Limanu. Nakon nekog vremena počeli su da iscrtavaju trobojke na fasadama zgrada u ulici Narodnog fronta na Limanu 2. Kada su obojili fasadu, krenuli su ka Limanu 3 i Limanu 4. Bilbord koji su građani juče zalijepili je pocijepan i preko su postavili zastavu Srbije. Na bilbordu je pisalo „Na Limanu raste cveće, ovde crkve biti neće“. Bilbord su građani prelijepili preko grafita na kojem je pisalo „Sa Limana zora sviće pokraj Štranda crkva biće“. U jednom momentu je došlo do incidenta kada su dva muškarca prišla naprednjacima, oborila kante sa farbom i njome polila nekoliko naprednjačkih „molera“. Došlo je i do guranja i manje tuče. Ubrzo su došli policajci u civilu i priveli muškarce koji su polili farbu. Na društvenim mrežama i viber grupama zborova građana podijeljene su fotografije od jutros, na kojima se vidi njihovo okupljanje, kao i predsjednik SNS i bivši gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević koji iz kola pokazuje prstom na mural koji su žitelji Limana 1 sinoć obojili na mjestu poruka mržnje koje su prethodno okrečili.

Vučićevi sljedbenici ofarbani crvenom bojom, viču „Aco Srbine“, Limanci uzvratili „udarac“ – prekrečili trobojke

Sindikat zaposlenih Radio-televizije Crne Gore (RTCG) optužio je menadžment Javnog servisa i predsjednika Savjeta da, duže od godinu od predviđenog roka, nijesu završili proces dodjele stanova zaposlenima, iako je zgrada pred završetkom.
U saopštenju podsjećaju da je direktor Boris Raonić 6. aprila 2023. godine najavio početak gradnje stambene zgrade za zaposlene na zemljištu koje je RTCG dobila od Glavnog grada 2017. godine. Tada je, kako navode, najavio rok izgradnje od 14 mjeseci – do juna 2024. godine – i cijenu kvadrata od 650 eura, prema tenderskoj ponudi jedine prijavljene firme Roaming Montenegro.
- Cijena je u međuvremenu bez validnog obrazloženja podignuta na 705 eura, a zgrada bi trebalo da bude uskoro završena, sa više od 14 mjeseci kašnjenja. Čekaće se potom još neko vrijeme na priključke, dozvole, upis u katastar, potpisivanje ugovora i regulisanje kredita - navode iz Sindikata, dodajući da kašnjenje zaposlenima već sada nanosi finansijsku štetu između 5.000 i 7.000 eura po tržišnim cijenama kirija.
U saopštenju se optužuje menadžment da „amaterski kasni“ sa procedurama, te da se prvo odugovlačilo sa izradom pravilnika, a zatim mijenjala formula bodovanja tako da su, kako navode, prednost dobili rukovodioci.
Prva rang lista objavljena je krajem februara, a izvršna 23. aprila, nakon žalbene procedure. Međutim, finalna lista sa rasporedom spratnosti i kvadratura još nije objavljena, iako su, kako navode, „probijeni svi pravni rokovi“.
- Angažovanje još jedne advokatske kancelarije na kraju procesa, da bi dobili dva pravna mišljenja, je neviđeni apsurd i nepotreban trošak za našu kuću - navode iz Sindikata, tvrdeći da su pojedini članovi izloženi pritiscima i ucjenama oko kvaliteta stanova.
Kako dodaju, iz nezvaničnih izvora saznali su da je direktor Raonić od Savjeta tražio poništenje cijelog procesa „ne zbog manjkavosti pravilnika ili propusta komisije, već zato što ne može da podnese to što će desetak njegovih kritičara i neistomišljenika da kupe stan po povoljnoj cijeni“. Navode da je taj prijedlog ipak „glatko odbijen“.

Sindikat zaposlenih RTCG-a: Menadžment odugovlači sa dodjelom stanova radnicima

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Tag: plaza