Građani Crne Gore i dalje više koriste gotovinu da bi platili određenu uslugu ili izvršili kupovinu, saopšteno je RTV Podgorica iz bankarskog sektora. S druge strane, iz Centralne banke Crne Gore navode da bilježe rekordan promet karticama tokom ove godine. Raste i broj korisnika onlajn i mobilnog bankarstva.
Prema podacima Centralne banke, u Crnoj Gori je od januara do juna platnim karticama realizovano 30,85 miliona transakcija, 17 odsto više u odnosu na isti period lani. Dodaju da je to rekord, međutim, iz bankarskog sektora navode da Crna Gora prati južnoevropski trend po kojem je plaćanje gotovinom, odnosno kešom, popularnije od plaćanja karticama.
„Postoji istraživanje rađeno prije dvije godine gdje su se građani izjasnili, njih 76 odsto, da percipiraju gotovinu više nego ijedan drugi vid plaćanja. Budući da smo skloni upoređivanju nas sa tržištem EU, imamo podatak Evropske centralne banke koje pokazuje da na uzorku 40 hiljada korisnika, 52 odsto koriste plaćanje gotovinom i očekuju da u ovoj godini taj procenat padne na 50“, kazao je direktor sektora direktnih kanala u Erste banci, Bojan Burić.
U Crnoj Gori, dodaje Burić, raste broj građana koji plaćaju usluge ili vrše kupovinu onlajn. Lider u online plaćanjima je Temu. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2025., broj fizičkih lica koja koriste online bankarstvo je bio oko 245.000, dok je broj korisnika mobilnog bankarstva bio oko 240.000. Zastupljenija online plaćanja su kod trgovaca za dostavu, digitalne video platforme, i igrice naveo je Burić.
- Sve je više pravnih lica se obraća da žele da prodaju svoje proizvode i usluge putem onlajna. Vidimo da korisnici, kroz transakcije, da ih je iz godine u godinu sve veći broj. 16 odsto transakcija onlajn je bilo od ukupnih transakcija karticama. U prometima ih je čak bilo 24 odsto - kazao je Burić.
Prednosti gotovine u odnosu na kartice su istaknuta anonimnost i zaštita privatnosti, veća kontrola nad troškovima, trenutno poravnanje transakcija, pokazalo je instrživanje Evropske centralne banke. Mlađim kupcima bliskije je digitalno plaćanje, a podaci ECB pokazuju da su potrošači mlađi od 40 godina koristili gotovinu za manje od 50 posto svojih transakcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ove godine realizovano 30,85 miliona transakcija platnim karticama, online plaćanje u porastu

Nikšićka policija podnijela je krivične prijave protiv tri osobe zbog zloupotrebe platne kartice, građenja bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitog sadržaja.
K.V. (48) se na teret stavlja krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje. On se sumnjiči da je, kao investitor u mjestu Kličevo, u maju 2023. godine otpočeo gradnju objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije za građenje.
Takođe, krivična prijava podnijeta je i protiv lica D.D. (41) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje.
On je u avgustu zloupotrijebio bankovnu karticu jedne osobe, koristeći je za plaćanje robe u trgovinskim objektima na teritoriji Nikšića, Danilovgrada i Podgorice i u onlajn trgovini. Tom prilikom je potrošio oko 660 eura, te u tom iznosu sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist.
Krivična prijava je podnijeta i protiv B.R. (43) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja. 
On je doveo u zabludu nadležni organ – Ministarstvo unutrašnjih poslova, PJ Nikšić podnoseći zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, a tom prilikom navodeći neistiniti razlog podnošenja ove prijave.

Nikšić: Nedozvoljeno gradio u Kličevu, trošio novac sa tuđe kartice, iznio neistinite razloge za izdavanje vozačke

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata Ž. Š. zbog osnovane sumnje da je učinio krivično djelo falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje.
Osumnjičeni je na trotoaru pronašao karticu oštećenog A. L. za bezgotovinsko plaćanje, koju je upotrijebio tri puta.
- Osumnjičeni je do sada sedam puta osuđivan - navodi se u saopštenju podgoričkog ODT-a.

Zadržavanje do 72 sata: Osumnjičen da je koristio tuđu karticu za bezgotovinsko plaćanje

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore sjutra će u Oslu, duelom sa Slovenijom, početi nastup na Evropskom prvenstvu u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.
Biće to sedmo uzastopno, ukupno osmo, učešće crnogorskih rukometaša na šampionatima Evrope. Rivali u D grupi, osim Crne Gore i Slovenije, su još Farska Ostrva i Švajcarska.
U nedjelju (18) je na programu duel sa Faranima, dok je za 20. januar zakazan meč sa Švajcarskom.&nbsp;
- Igrači su spremni da odigraju ovaj meč i trebamo da primjenimo sve ono što smo radili do sada. Slovenija jeste favorit, s obzirom da su iskusniji od nas i da su igrali četvrtfinale, daleko su stizali na određenim šampionatima. Ali, mi isto tako znamo šta treba da uradimo i daćemo maksimum - kazao je selektor Didije Dinar.
Plasman u glavnu rundu izboriće dvije selekcije iz grupe. Novoformiranu grupu činiće po dvije prvoplasirane selekcije iz grupa D, E i F, iz koje će dvije reprezentacije izboriti polufinale. U grupi E su Švedska, Hrvatska, Holandija i Gruzija, a u grupi F Mađarska, Island, Poljska i Italija.
Slovenija je, iako oslabljena, prvi favorit grupe, a crnogorski rukometaši bi pobjedom mogli da trasiraju put ka glavnoj rundi.
Prije četiri godine, Crna Gora je jedini put savladala Sloveniju u međusobnim duelima – na Evropskom prvenstvu u Debrecinu. Nakon toga, Slovenija je ostvarila tri vezane pobjede protiv u zvaničnim mečevima.
Duel Crne Gore i Slovenije zakazan je za 18 sati.

Dinar pred start EP: Slovenija je favorit, ali znamo šta treba da uradimo

U Informativnoj emisiji 24 sata večeras pogledajte: 
 
Tema dana: Botun blokirao Podgoricu 
 
- Zećani nastavili proteste, blokirali više saobraćajnica u Podgorici i Zeti. Govorimo o motivima i potezima dijela vladajuće većine, ali i uplitanju Beograda. 
 
- Nacionalistički narativi ne miruju. Visoki funkcioneri relativzuju pjevanje četničkih pjesama i veličanje retrogradnih ideologija. 
 
U 24 sata donosimo i nove detalje o američkim pretenzijama na Grenland. Predsjednik SAD Donald Tramp, otvorio mogućnost kompromisa u vezi sa svojim planovima za Grenland. Danska i evropske zemlje odbacile su mogućnost prodaje teritorije, dok u međuvremenu jačaju vojno prisustvo na Grenlandu.
Gost emisije je Vatroslav Belan, predsjednik LP i jedan od lidera Evropskog saveza
Informativnu emisiju 24 sata vodi Amra Tahirović.&nbsp;

Informativna emisija 24 sata: Gost Vatroslav Belan, tema dana: "Botun blokirao Podgoricu"

Mještani Botuna, koji su ranije blokirali kružni tok u Donjoj Gorici, proširili su blokadu nakon što su primijetili da vozači koriste alternativne puteve kako bi došli do mosta Luča na zaobilaznici i nastavili put ka Podgorici.
Kako bi spriječili takav prolazak, dio mještana se zaputio na tu lokaciju i pokušao da onemogući saobraćaj i na alternativnim pravcima.&nbsp;
Tom prilikom došlo je do incidenta kada je, prema navodima pojedinih mještana, jedan vozač pokušao da na silu probije blokadu, što je izazvalo burnu reakciju okupljenih.
Policija je bila prisutna na licu mjesta, ali nije intervenisala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG_5IiyYGyow&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Incident kod mosta Luča: Botunjani burno reagovali na vozača koji koristi alternativne puteve, policija bez reakcije

Nivo zaduženosti i podatak o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu nijesu podaci koje treba posmatrati samo kao brojku, jer je važno obratiti pažnju na strukturu duga, odnosno razloge zbog kojih se zadužujemo, naglasio je ekonomista i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić.
On je gostujući u <a href="https://www.antenam.net/clanak/nikolic-u-drv-rashodi-administracije-glavni-generator-zaduzivanja">Drugačijoj radio </a>vezi rekao da u prilog toj tvrdnji najviše ide primjer finansiranja auto-puta, odsnosno činjenica da naredna zaduživanja nijesu stvorila novu vrijednost.
- To što je dug u granicama mastrihtskih kriterijuma jeste dobar znak, ali nije nešto čime se možemo pohvaliti s obzirom na to da smo mi imali puno veće stope ili je taj odnos bio oko 100 odsti prije pet-šest godina. Međutim, mi smo tada imali značajan dio tog duga za koji smo potrošili za auto-put. Sad je taj kredit za autoput značajno manji, a šta smo mi napravili? Iznos duga je skoro isti, a šta smo napravili? Ništa. Znači, to u suštini nije ono kao kad imate jednu investiciju koja je podigla ekonomsku aktivnost, kao što je autoput bio i to je značajno opravdanje za to zaduženje. Ali s obzirom na to da mi zapravo za ono novije zaduženje je bilo samo servisiranje postojećih obaveza i da ćemo se tek zadužiti za nove auto-puteve koji su u planu i za infrastrukturne projekte, bojim se da će tu doći do značajnog ubrzanja zaduživanja. Mislim da već možemo pričati o početku spirale zaduživanja - istakao je Nikolić.
Zaduživanje, kako naglašava, nastavlja da raste jer se kontinuirano povećavaju rashodi administracije, a to povećanje za rezultat nema njenu efikasnost.&nbsp;
- Mislim da su fiskalni raskodi nešto koji su glavni generator tog zaduživanja i mislim da u tom pravcu ima značajno prostora za uštede, prije svega po pitanju optimizacije javne uprave. Mi imamo jednu jako skupu državu sa značajnim brojem potpuno neproduktivnih ministarstava – znači sad ne govorimo o radnim mjestima - istakao je.&nbsp;
Sagovornik Antene M naglašava i da je inflacija u Crnoj Gori rasla iako se cijena električne energije nije mijenjala godinama.
Nastojanje donosilaca odluka da se investicije privuku cijenom struje koja je niža od tržišne nije strategija koja omogućava dugoročnu održivost, jer ono što se subvencioniše na jednoj strani stvara trošak koji na kraju neko ipak mora da plati.
- Struja je sirovina. Izvoz struje je isto kao izvoz balvana, pa ako za balvan znamo da više vrijedi ako od njega napravimo stolicu, isto tako i struja više vrijedi ako neko ovdje, koristeći struju, napravi neki gotov proizvod, jer struja je sirovina. Bilo koja industrija koju privlači niska cijena struje, a neke, na primjer, privlači zelena struja, struja iz obnovljivih izvora – i to je legitimno. Ali ako dolaze samo zbog cijene, mislim da to nije u redu. Jeste legitimno, ali treba da znamo da će tu subvenciju i tu nižu struju koju oni budu plaćali, u suštini, platiti Elektroprivreda - zaključio je Nikolić.

Tag: platna-kartica