Na lokalitetu Hrasnički stan, na planini Igman u Bosni i Hercegovini, večeras je u toku bila intenzivna potraga za dvojicom nestalih planinara, koji su nakon višesatne potrage pronađeni i na sreću, nemaju povreda, javlja klix.ba.
- Planinari su pronađeni, mi smo ih dopratili do njihovih automobila i oni će nastaviti svoj put dalje- potvrdili su za "Avaz" iz Gorske službe spašavanja-Stanica Sarajevo.
Podsjećamo, potraga je pokrenuta oko 18:30 sati nakon što je prijavljen njihov nestanak. Na teren je odmah izašla Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo, koja trenutno provodi akciju potrage i spašavanja u planinskim uslovima, piše Klix.ba
Prema prvim informacijama, planinari su se udaljili u pravcu Hrasničkog stana i od tada im se gubi svaki trag. Zbog nepristupačnog terena, akcija spašavanja se odvija u složenim uslovima.
Spasioci su, kako pišu meidji, opremljeni za noćnu potragu sa adekvatnom opremom za rad u planinskim predjelima.
Situacija se tretira krajnje ozbiljno s obzirom na moguće vremenske nepogode i pad temperature tokom noći, piše Klix.ba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

BiH: Na Igmanu pronađeni planinari, nijesu povrijeđeni

Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, planinar Ćazim Fetahović.
Članovi crnogorske ekspedicije Nepal Himalaji 2024. Dino Mulamekić član planinarskog kluba očnjak iz Gusinja i Ćazim Fetahović član planinarskog kluba Jelenčica iz Rožaja, popeli su se na dva vrha iznad 5000 metara nadmorske visine na Himalajima. Fetahović &nbsp;je uspio da se popne i na vrsh iznad 6000 metara Island Peak 6189 metara i istakne crnogorsku &nbsp;zastavu na ovom vrhu, koji je želja i izazov brojnih planinara.
Ekspedicija na Himalaje je san i želja svakoga planinara visokogorca, kazao je Fetahović, a taj san je kruna karijere jednog planinara i put kome se teži.
- Tako je bilo i u našim snovima, a onda smo pox̌eli sve više da razmišljamo o tome. Prosto smo se ja i Dino dogovorili da idemo na takvu ekspediciju. Počela su istraživanja šta bismo sve popeli, markirali smo naše želje i pokušali da to ostvarimo. Stupili smo u kontakt sa nekim agencijama zemalja iz okruženja, koje vode planinare, iskusne visokogorce na te vrhove, pogotovu su to poznate agencije iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regiona. Istraþili smo te njihove ponude &nbsp;i vidjeli da one ne zadovoljavaju sve naše želje i da mi prosto želimo da još nešto u tome da vidimo, i da ostvarimo na našem putu. To je dug put i potrebno je svaki detalj isplanirati i sve što želite da vidite. Mi smo se odlučili, posle tih pretraga, da napravimo samostalno jednu ekspediciju, jer smo smatrali da smo sposobni sami da napravimo jednu crnogorsku ekspediciju i samostalno odemo tamo i ostvarimo naše želje. Taj naš san se ostvario i mi smo otišli tamo - rekao je Fetahović.
Ekspedicije su najozbiljniji i najzahtjevniji oblik planinarenja, objašnjava Fetahović, i zato ih je potrebno s velikom pažnjom pripremati, dodaje on, a njih dvojica su kao dugogodišnji planinari imali, kako kaže, već iskustva.
- Napravili smo pravi izbor opreme za jednu takvu ekspediciju, izbor svih medikamenata koji će nam biti potrebni tamo, od hrane koju treba da nosimo kao pojačanu ishranu, do raznih ljekova, u slučaju bolesti, prehlada, virusa, infekcija i svega toga što nam je tamo potrebno. Pripreme za takve ekspedicije su duge i potrebno je svaki gram isplanirati i izvagati, jer količina kilograma u našim torbama je ograničena u avioprijevozu, i morali smo voditi o tome računa. Ali, obzirom na iskustvo koje smo imali mi smo dosta uspješno uradili i pokazalo se da smo imali u našim rancima i torbama sve što nam je bilo potrebno za jednu takvu ekspediciju - istakao je Fetahović.
<h1>Mulamekić: Na ekspediciji planinar mora biti spreman na psihičku borbu i borbu za vazduh&nbsp;</h1>
Ekspedicije traju i traju,kaže Mulamekić, i veća je psihička težina, kako kaže, nego fizička, jer planinar mora biti spreman na borbu i psihičku i borbu za vazduh, dodaje on, nema prostora za priču, ističe, jer svaki razgovor vodi do umaranja i zamaranja.
- Štedite svaki pedalj energije i trudite se da budete u glavi spremni na to…Najvažnije i jednom trenutku se pokazalo kao ispravno, ići sa nekim sa kim se dobro poznajete. Iz tog razloga smo prijatelj i ja otišli. U jednom trenutku meni je bilo teško, moje zdravstveno stanje nije bilo na zadovoljavajućem nivou, ali nije bilo ni nešto što je sad moralo prijatelja da zaustavi jer otišli smo tog cilja, zbog tri vrha, i ja sam izuzetno ponosan i smatram ekspediciju uspješnom jer je on odradio sve ono što smo zajedno trebali. Ako bog da biće prilike da ponovo pođem i jedva čekam, jer ima tu bezbroj vrhova i visina koji gorostasno stoje i čekaju - poručio je Mulamekić.
Mulamekić je uprkos zdravstvenim problemima uspio da popne preko 5000 metara, kaže Fetahović, popeo je Kala Pathar 5545m i Nankartasang Peak 5083 m.
- Uspjeli smo da ispenjemo ono što su naši ciljevi, a to je jedan vrh preko 6000 m i dva vrha iznad 5000 m, da dođemo do baze kampa Everest, da dođemo i posjetimo Island Peak base camp i da dođemo do Hilari Pointa, jedan strašan vidikovac sa koga se vide gorostasi Himalaja na jedan impozantan način, da posjetimo Visit center Hilari i školu Hilari u Kumbu, tako da je naših ciljeva bilo dosta, i na svu sreću i na našu radost uspjeli smo sve da ih realizujemo. Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - zaključio je Fetahović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Fetahović: Ostvarili smo san i popeli Himalaje

Baranka nastanjena u Grčkoj Dragana Čejović imaće po čemu da pamti ovo ljeto – postala je prva Crnogorka koja se popela na Materhorn, čuveni vrh u švajcarskim Alpima (4.478 m), a prije toga osvojila je i Eiger (3.967 m). Time je postala jedna od rijetkih žena sa ovih prostora koje u svom planinarskom dnevniku imaju upisanu osvojenu “Trilogiju Alpa”. Uz dogovor s hrabrom Barankom, Portal Bar info objavio je izvode iz planinarskog dnevnika koji je pisala prije i nakon osvajanja ovih sniježnih divova Evrope: “Kada sam davnog 18. jula 2013, samo nekoliko dana nakon svog 46. rođendana, uspjela doći do vrha Mont Blana, mog prvog dotadašnjeg visinskog vrha, nisam mogla ni zamisliti da sam zapalila vatru koja će tinjati u meni punih jedanaest godina, čekajući pravi vjetar da se ponovno razbukta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Nekoliko dana nakon mog povratka iz Šamonija u Atinu, za oko mi je zapeo naslov: "Trilogija Alpa". Da bi se dovršilo ono što je opisano u članku, trebalo se popeti na vrhove Mont Blana, Eigera i Materhorna. Prvo sam uspjela, ali druga dva? Kad sam čula ta imena, prošla me je jeza. Nema šanse, pomislila sam u sebi, nije ovo za mene, to je za druge, iskusnije planinare i penjače. Daleko od mene… A početno uzbuđenje je ostalo u ladici. Godine su prolazile, s drugim planovima, drugim ciljevima i drugim planinama – višim i daljim – pojavile su se nove staze u mom životu, nove ceste, novi suputnici. Došli su lijepi i teški trenuci, osmijesi i suze. Nisam se usuđivala ponovo otvoriti tu ladicu, bojala sam se… Strah od nepoznatog, neistraženog, strah od neuspjeha, strah za vlastiti život! No, jednog sam se dana probudila i odlučno otvorila svoju ladicu. Osjećala sam se snažno i spremno suočiti sa ova dva ‘čudovišta’. Bila sam spremna svim srcem i dušom u potpunosti prihvatiti ovo izazovno i zahtjevno putovanje, ovaj put bez straha, sa svojom osobom uvijek uz sebe. Ta se vatra u meni rasplamsala i nije bilo šanse da je pustim da se sama ugasi. Znala sam da ću se morati jako potruditi da uspijem; toliko je godina prošlo – cijelih jedanaest godina teško je opteretilo moja leđa. Ali nikad nije kasno podići jedra i krenuti svojim snovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Uvijek sam imala ta dva "čudovišta" pred sobom. Kada sam morala rano ustati iz kreveta prije nego što bih otišla u kancelariju, na trening po mraku… kada sam u zoru odlazila sa kolegama planinarima na intenzivan i izazovan uspon… kada se trening snage činio iscrpljujućim… kada mi vrućina nije bila saveznik, a prostirka se natapala nezaustavljivim znojem… kada su se uvlačile sumnje u ono što pokušavam postići… kada smo se morali organizovati finansijski jer nimso htjeli ništa tražili ni od koga… kad se javilo poznato pitanje koje vjerujem da svi koji jure za svojim snovima postavljaju – isplati li se sva ova muka? Fizički, psihički, finansijski? Kad se strah vratio, a vraćao se često kako su se približavali dani kada ću se morati suočiti s "dva čudovišta" direktno. I susret s njima je bio monstruozan; doslovno mi je uzeo tlo ispod nogu, a opet me ispunio strahopoštovanjem i poštovanjem u isto vrijeme. Ne znam kojeg sam se od njih dvoje više bojala dok sam ih gledala iz skloništa smještenih u bazama, odakle bih započinjala uspone. Neću ulaziti u tehničke opise ova dva "čudovišta"; uostalom, opisani su na bezbrojnim stranicama.Svaki je drugačiji i mora mu se pristupiti u skladu s tim. Ono što je sigurno jeste da, bez obzira koliko sam članaka pročitala ili koliko sam videa pogledala na internetu, ništa vas ne može uistinu pripremiti za ono što vas čeka. 25. jul 2024 – Eiger: Prvi i najvažniji faktor kod takvih uspona – i uspona uopšte – je vrijeme, a Bogovi vremena bili su s nama na oba uspona. Na Eigeru su bili nešto povoljniji, pa je ovo "čudovište" prvo iskušalo moju snagu. Od početka uspona do kraja. S obzirom na strme litice i nestabilne stijene, sva su mi čula bila na oprezu. Svaki pokret, svaki korak, svaka misao, svaki udisaj morao je biti savršeno usklađen – nije bilo mjesta za pogrešku. Osjećala sam se dobro, metri su prolazili polako, a moje tijelo me je poslušno pratilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Na trenutak sam zaboravila ‘bol uspona’, zaslijepljena nevjerovatnim pogledom koji se pružao oko mene. Pomislila sam koliko sam blagoslovljena što sam tamo. I vrh, oh, taj vrh… oslobađanje je dolazilo, opravdanje mjeseci, godina truda je bilo blizu. Suze su zalile moje nasmijano lice. Bila sam srećna, ganuta, ponosna što sam uspjela. Eksplozija emocija se proširila oko mene, viknula sam svom Kostasu (koji fizički nije bio uz mene, ali sam znala da će me čuti) da smo to uspjeli. Nisam htjela sići odatle. No, čekao me nevjerovatno težak spust, opasan, s nepreglednim grebenima. Pogled mi je morao biti usmjeren samo na stopala, a euforija uspona morala je ustupiti mjesto smirenosti potrebnoj za silazak. Kad su moja stopala konačno dotakla siguran, snijegom prekriveni ledenjak, golemi prelazak planine, od kolibe Mitelegi preko južnog grebena do Jungfraujoha, bio je gotov. Jedan pogled na ovu nevjerovatnu planinu nije bio ništa više od moje tihe zahvalnosti što me je prihvatila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Na trenutak – samo dva dana – dopustila sam sebi da uživam ​​u euforiji uspješnog uspona na Eiger, ali čekalo me još jedno ‘čudovište’. Ne znam zašto, ali ovog sam se više bojala. Noću nisam mogla spavati, budila sam se u znoju. Pitala sam se što me spopalo. Iz onoga što sam pročitala, Eiger je, iako nešto niži od Materhorna, tehnički teži, sa zastrašujuće otkrivenim dijelovima. Je li me reputacija planine više plašila? Njegova istorija? Njegov impozantni piramidalni oblik, čija je ljepota oduzimala dah, a istovremeno ispunjavala strahopoštovanjem i strahom? Je li se moje tijelo oporavilo od teškog uspona na Eiger da bi podnijelo još jedan jednako zahtjevan? Osjećala sam se fizički dobro, bez ikakve nelagode. Toliko misli mi prolazilo kroz glavu. Moj Kostas me je umirivao govoreći mi da će sve biti u redu. Bila sam sigurna da je i on zabrinut, duboko u sebi, ali nije to želio pokazati. 30. jul 2024 – Materhorn: I tako je planina iz “Toblerone” čokolade mog djetinjstva stajala preda mnom. A ja sam stajala ponizno pred njom, drugim ‘čudovištem’. Činilo mi se da će pasti na mene, da će me zdrobiti. Drhtaj mi je prošao cijelim tijelom. Ne znam koliko sam sati bila tamo, samo ga gledajući, zaleđena njegovom ljepotom. Pitao sam se, dok sam gledala njegove strme grebene i uspravna lica, zar se namjeravam popeti na njih? Podsjetili su me na oštricu noža, 1.200 metara uspona, bez šale. Sad više nije bilo povratka. Bogovi vremena biće uz nas, što je bilo najvažnije za takav uspon. I bila sam spremna živjeti svoj san do kraja. Nakon četiri sata, tiho sam pozdravila svijet sa 4.478 metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Vrisak ekstaze nije izlazio iz mojih usta, a ja sam stajala ‘paralizovana’, ne želeći poremetiti čaroliju trenutka, tiho se moleći da traje zauvijek. Tanka magla spriječila me da uživam u pogledu, ali je i sakrila moje suze. Suze iscrpljenosti, suze straha, suze godina truda, suze žrtve, suze ispunjenja, radosti i zahvalnosti , suze zadovoljne, suze za mojim Kostasom koji nije mogao vidjeti takvu ljepotu ali ju je vidio mojim očima, suze dugog putovanja ispunjenog mnogim nedaćama, koje me same nisu mogle zaustaviti, i suze zbog puno lijepih trenutaka koji su me tjerali naprijed, suze jer sam uspjela… Dok sam stajala ispred kolibe Hornli, odakle smo prije osam i po sati krenuli na uspon, sada sam drugim očima gledala ovo ‘čudovište’, ne mogavši ​​se lako oprostiti s njim. "Morala sam čekati jedanaest godina da te upoznam" – šapnula sam mu na uho…&nbsp; "Mogla sam biti Penelopa! I ti si me s radošću čekao, to si mi pokazao, osjetila sam, hvala ti, zahvalna sam ti na ovome. Dobro, sad idem, nema više suza, ali prije nego se pozdravim, pomozi mi da ugasim onu ​​vatru o kojoj smo pričali, da napravim mjesta za sljedećeg. Idemo zajedno: jedan, dva, tri…”

Dragana Čejović – prva Crnogorka koja je osvojila sniježne divove Evrope

Dva vozila sletjela su u more u Lepetanima oko 20.35 sati - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Rečeno nam je da nema povrijeđenih u ovoj nezgodi.
Za sad nije poznato više detalja.

Lepetani: Dva vozila sletjela u more, nema povrijeđenih

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Zarazna bolest bruceloza otkrivena na farmi ovaca na Bioču, prešla i na čovjeka

Bivša učiteljica osnovne škole u Kaliforniji, koja je bila proglašena jednim od najboljih edukatora okruga San Dijego, u petak je osuđena na kaznu zatvora od 30 godina do doživotne zbog seksualnih zločina nad dva maloljetnika, javljaju američki mediji.&nbsp;
Tužioci su naveli da je tridesetšestogodišnja Žaklin Ma (Jacqueline Ma) zavodila dvojicu dječaka te s jednim od njih započela seksualni odnos kad mu je bilo 12 godina.
Ma, koja je proglašena učiteljicom godine u okrugu San Dijego 2022. godine, uhapšena je početkom 2023.&nbsp;
Prije nego što se ranije ove godine izjasnila krivom po četiri tačke optužnice za seksualne zločine, uključujući bludne radnje nad djetetom i posjedovanje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje maloljetnika, prijetila joj je maksimalna kazna od 165 godina do doživotnog zatvora.
Na ročištu za izricanje kazne, Ma je kroz suze uputila izvinjenje.
- Duboko se sramim svojih postupaka - poručila je ona.
Kazala je da je dječake "obmanjivala" te da su joj njihove porodice vjerovale.&nbsp;
- Uništila sam im djetinjstvo. Umjesto da slijedim put kojim bi učitelj trebao ići, dopustila sam da moj egoizam prevlada dobrobit dječaka - rekla je Ma.

SAD: Bivšoj učiteljici 30 godina zatvora zbog zavođenja maloljetnih učenika

U Kliničko bolničkom centru (KBC) Berane urađena je intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju. 
Zoran Mićović iz Tivta prvi je pacijent kojem je u Crnoj Gori urađena intervencija interkranialne aneurizme u budnom stanju, a pacijent se samo nekoliko minuta kasnije osjećao dobro.
Intervenciju je radio dr Slobodan Ćulafić, svjetski priznati interventni neuroradiolog.
Iako je angažovan u cijelom regionu, Turskoj, Evropi, Ćulafić nije želio da radi u našem najvećem zdravstvenom centru u Podgorici, već u svom rodnom gradu.
Za zahtjevne neurološke intervencije neophodni su, kaže, dobri uslovi, a KBC Berane, svako ispunjava sve potrebne kriterijume.
U želji da pacijentima pruže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u KBC-u Berane, trude se da uvedu nove procedure koje će koristiti ne samo građani sjevera, već cijele države.
Angio sala već je opravdala svoje postojanje. Za godinu rada uz pomoć ljekara iz KCCG, urađeno je više od 1400 intervencija, pa su se liste čekanja značajno smanjile.
Iz KBC Berane kažu da je za dobre rezultate bila neophodna finansijska podrška Ministarstva i FZO, koji su omogućili nabavku skupe opreme, neophodne za rad angio sale. 
Kako komplikovane procedure koštaju i do 25 hiljada eura, u toj zdravstvenoj ustanovi očekuju da će država i ubuduće imati sluha za potrebe pacijenata, ali i razvija zdravstva na sjeveru.

U Beranama urađena intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: planinarenje