Tijelo jednog od troje hrvatskih planinara koji su stradali u lavini u slovenačkim Julijskim Alpima pronađeno je kasno popodne ispod vrha planine Tosc, visoke 2.275 metara, potvrdio je za Hinu Boštjan Repinc iz Policijske uprave Kranj.
On je dodao da se potraga, zbog vremenskih uslova, obustavlja do sjutra.
- Mogu da potvrdim da su pripadnici Gorske službe spasavanja (GRZS) tokom pretrage terena pronašli tijelo jednog hrvatskog planinara - rekao je Repinc.
Dodao je da su se, nažalost, vremenski uslovi dodatno pogoršali i potraga je obustavljena.&nbsp;
- Akcija se nastavlja sjutra - najavio je Repinc.
Uprkos upozorenju na loše vremenske prilike, u nedjelju ujutro troje planinara iz grupe od sedam osoba krenulo je ka vrhu Tosca, dok su četvoro ostali u Vodnikovom domu na Velom Polju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Slovenački spasioci pronašli tijelo hrvatskog planinara stradalog u lavini

U E uživo emisiji zanimljivi gosti i pregled aktuelnih tema i gostovanja iz emisija E televizije.
O značaju Nacionalnih parkova za crnogorsko društvo, napretku koji je moguć uz aktivno djelovanje institucija - ali i planinarenju i planinama CG, razgovaramo sa Darkom Brajuškovićem, bivšim direktorom NP Biogradska gora i planinarom.
Govorimo o istraživanju naučnika sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život.
“Eho” donosi rezultate istraživanja koje pokazuje da skok cijena utiče na povjerenje građana u institucije. “E-misija” ukazuje na sve manji broj zanatlija i postavlja pitanja na koji način prevazići krizu.
Tema iz “Budilnika” o dvdesetčetvoročasovnom &nbsp;radnom vremenu kazina &nbsp;otvara pitanje uticaja na mlade. Najavljujemo nove epizode “Galerije tajni” i serijala “Sjenke”. 
 
Budite uz E uživo u terminu od 16 do 18 sati.

E uživo: Značaj Nacionalnih parkova, planinarenje, istraživanje sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život...

Rožajac Sanel Škrijelj popeo je najviši vrh Evrope, Rusije i Kavkaza – Elbrus visok 5.642 metra nadmorske visin, a do vrha Elbrusa stigao je 31. jula ove godine.&nbsp;
Usponu na 5.624 metra prethodile su ozbiljne pripreme u Crnoj Gori, Sloveniji i Italiji.
- Ovaj značajan planinarski poduhvat ostvaren je nakon intenzivnih priprema na Prokletijama, Triglavu i Dolomitima. Uspon je izveden u duhu fer-pleja i snažne timske saradnje, uprkos izazovnim vremenskim uslovima – jakom vjetru tokom noći oko 35 km/h i jutarnjim temperaturama ispod nule- kazao je Škrijelj.
Škrijelj podsjeća da se Elbrus ubraja među najizazovnije vrhove zbog svoje visine i čestih vremenskih promjena, te predstavlja ozbiljan ispit za svakog planinara.
Ovim usponom ostvaren je jedan od sedam najviših vrhova kontinenata u okviru prestižnog izazova „Seven Summits“.
- Ostvarenje ovog cilja predstavlja ispunjenje višegodišnjeg planinarskog sna i važnu prekretnicu na ličnom i sportskom planu- istakao je Sanel Skrijelj za Radio Rožaje.
Posebna zahvalnost upućena je svima koji su pružili podršku na ovom putu, a naročito: predsjedniku Opštine Rožaje, gospodinu Rahmanu Husoviću, kompanijama Mpeteol i Seftrans, gospodinu Samidu Šutkoviću, firmi Relax Home, gospodinu Semihu Kurbardoviću, kompaniji Zaton Petrol, gospodinu Vukmanu Obradoviću.

610x380

Rožajac osvojio najviši vrh Evrope: Savladan Elbrus

Na lokalitetu Hrasnički stan, na planini Igman u Bosni i Hercegovini, večeras je u toku bila intenzivna potraga za dvojicom nestalih planinara, koji su nakon višesatne potrage pronađeni i na sreću, nemaju povreda, javlja klix.ba.
- Planinari su pronađeni, mi smo ih dopratili do njihovih automobila i oni će nastaviti svoj put dalje- potvrdili su za "Avaz" iz Gorske službe spašavanja-Stanica Sarajevo.
Podsjećamo, potraga je pokrenuta oko 18:30 sati nakon što je prijavljen njihov nestanak. Na teren je odmah izašla Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo, koja trenutno provodi akciju potrage i spašavanja u planinskim uslovima, piše Klix.ba
Prema prvim informacijama, planinari su se udaljili u pravcu Hrasničkog stana i od tada im se gubi svaki trag. Zbog nepristupačnog terena, akcija spašavanja se odvija u složenim uslovima.
Spasioci su, kako pišu meidji, opremljeni za noćnu potragu sa adekvatnom opremom za rad u planinskim predjelima.
Situacija se tretira krajnje ozbiljno s obzirom na moguće vremenske nepogode i pad temperature tokom noći, piše Klix.ba.

BiH: Na Igmanu pronađeni planinari, nijesu povrijeđeni

Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, planinar Ćazim Fetahović.
Članovi crnogorske ekspedicije Nepal Himalaji 2024. Dino Mulamekić član planinarskog kluba očnjak iz Gusinja i Ćazim Fetahović član planinarskog kluba Jelenčica iz Rožaja, popeli su se na dva vrha iznad 5000 metara nadmorske visine na Himalajima. Fetahović &nbsp;je uspio da se popne i na vrsh iznad 6000 metara Island Peak 6189 metara i istakne crnogorsku &nbsp;zastavu na ovom vrhu, koji je želja i izazov brojnih planinara.
Ekspedicija na Himalaje je san i želja svakoga planinara visokogorca, kazao je Fetahović, a taj san je kruna karijere jednog planinara i put kome se teži.
- Tako je bilo i u našim snovima, a onda smo pox̌eli sve više da razmišljamo o tome. Prosto smo se ja i Dino dogovorili da idemo na takvu ekspediciju. Počela su istraživanja šta bismo sve popeli, markirali smo naše želje i pokušali da to ostvarimo. Stupili smo u kontakt sa nekim agencijama zemalja iz okruženja, koje vode planinare, iskusne visokogorce na te vrhove, pogotovu su to poznate agencije iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regiona. Istraþili smo te njihove ponude &nbsp;i vidjeli da one ne zadovoljavaju sve naše želje i da mi prosto želimo da još nešto u tome da vidimo, i da ostvarimo na našem putu. To je dug put i potrebno je svaki detalj isplanirati i sve što želite da vidite. Mi smo se odlučili, posle tih pretraga, da napravimo samostalno jednu ekspediciju, jer smo smatrali da smo sposobni sami da napravimo jednu crnogorsku ekspediciju i samostalno odemo tamo i ostvarimo naše želje. Taj naš san se ostvario i mi smo otišli tamo - rekao je Fetahović.
Ekspedicije su najozbiljniji i najzahtjevniji oblik planinarenja, objašnjava Fetahović, i zato ih je potrebno s velikom pažnjom pripremati, dodaje on, a njih dvojica su kao dugogodišnji planinari imali, kako kaže, već iskustva.
- Napravili smo pravi izbor opreme za jednu takvu ekspediciju, izbor svih medikamenata koji će nam biti potrebni tamo, od hrane koju treba da nosimo kao pojačanu ishranu, do raznih ljekova, u slučaju bolesti, prehlada, virusa, infekcija i svega toga što nam je tamo potrebno. Pripreme za takve ekspedicije su duge i potrebno je svaki gram isplanirati i izvagati, jer količina kilograma u našim torbama je ograničena u avioprijevozu, i morali smo voditi o tome računa. Ali, obzirom na iskustvo koje smo imali mi smo dosta uspješno uradili i pokazalo se da smo imali u našim rancima i torbama sve što nam je bilo potrebno za jednu takvu ekspediciju - istakao je Fetahović.
<h1>Mulamekić: Na ekspediciji planinar mora biti spreman na psihičku borbu i borbu za vazduh&nbsp;</h1>
Ekspedicije traju i traju,kaže Mulamekić, i veća je psihička težina, kako kaže, nego fizička, jer planinar mora biti spreman na borbu i psihičku i borbu za vazduh, dodaje on, nema prostora za priču, ističe, jer svaki razgovor vodi do umaranja i zamaranja.
- Štedite svaki pedalj energije i trudite se da budete u glavi spremni na to…Najvažnije i jednom trenutku se pokazalo kao ispravno, ići sa nekim sa kim se dobro poznajete. Iz tog razloga smo prijatelj i ja otišli. U jednom trenutku meni je bilo teško, moje zdravstveno stanje nije bilo na zadovoljavajućem nivou, ali nije bilo ni nešto što je sad moralo prijatelja da zaustavi jer otišli smo tog cilja, zbog tri vrha, i ja sam izuzetno ponosan i smatram ekspediciju uspješnom jer je on odradio sve ono što smo zajedno trebali. Ako bog da biće prilike da ponovo pođem i jedva čekam, jer ima tu bezbroj vrhova i visina koji gorostasno stoje i čekaju - poručio je Mulamekić.
Mulamekić je uprkos zdravstvenim problemima uspio da popne preko 5000 metara, kaže Fetahović, popeo je Kala Pathar 5545m i Nankartasang Peak 5083 m.
- Uspjeli smo da ispenjemo ono što su naši ciljevi, a to je jedan vrh preko 6000 m i dva vrha iznad 5000 m, da dođemo do baze kampa Everest, da dođemo i posjetimo Island Peak base camp i da dođemo do Hilari Pointa, jedan strašan vidikovac sa koga se vide gorostasi Himalaja na jedan impozantan način, da posjetimo Visit center Hilari i školu Hilari u Kumbu, tako da je naših ciljeva bilo dosta, i na svu sreću i na našu radost uspjeli smo sve da ih realizujemo. Veoma je bilo važno izaći na Island Peak i istaknuti crnogorsku zastavu, na taj vrh koji je impozantan i koji je želja svakog planinara i odakle se pruža fantastičan pogled na Everest i okolne vrhove - zaključio je Fetahović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIe3Rr-0wwZM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Fetahović: Ostvarili smo san i popeli Himalaje

Baranka nastanjena u Grčkoj Dragana Čejović imaće po čemu da pamti ovo ljeto – postala je prva Crnogorka koja se popela na Materhorn, čuveni vrh u švajcarskim Alpima (4.478 m), a prije toga osvojila je i Eiger (3.967 m). Time je postala jedna od rijetkih žena sa ovih prostora koje u svom planinarskom dnevniku imaju upisanu osvojenu “Trilogiju Alpa”. Uz dogovor s hrabrom Barankom, Portal Bar info objavio je izvode iz planinarskog dnevnika koji je pisala prije i nakon osvajanja ovih sniježnih divova Evrope: “Kada sam davnog 18. jula 2013, samo nekoliko dana nakon svog 46. rođendana, uspjela doći do vrha Mont Blana, mog prvog dotadašnjeg visinskog vrha, nisam mogla ni zamisliti da sam zapalila vatru koja će tinjati u meni punih jedanaest godina, čekajući pravi vjetar da se ponovno razbukta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922150920_bb82ce33e0f78d64f46ece8c30fe285e0adaceba78eeca7ee6d88b31ff21fabc" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Nekoliko dana nakon mog povratka iz Šamonija u Atinu, za oko mi je zapeo naslov: "Trilogija Alpa". Da bi se dovršilo ono što je opisano u članku, trebalo se popeti na vrhove Mont Blana, Eigera i Materhorna. Prvo sam uspjela, ali druga dva? Kad sam čula ta imena, prošla me je jeza. Nema šanse, pomislila sam u sebi, nije ovo za mene, to je za druge, iskusnije planinare i penjače. Daleko od mene… A početno uzbuđenje je ostalo u ladici. Godine su prolazile, s drugim planovima, drugim ciljevima i drugim planinama – višim i daljim – pojavile su se nove staze u mom životu, nove ceste, novi suputnici. Došli su lijepi i teški trenuci, osmijesi i suze. Nisam se usuđivala ponovo otvoriti tu ladicu, bojala sam se… Strah od nepoznatog, neistraženog, strah od neuspjeha, strah za vlastiti život! No, jednog sam se dana probudila i odlučno otvorila svoju ladicu. Osjećala sam se snažno i spremno suočiti sa ova dva ‘čudovišta’. Bila sam spremna svim srcem i dušom u potpunosti prihvatiti ovo izazovno i zahtjevno putovanje, ovaj put bez straha, sa svojom osobom uvijek uz sebe. Ta se vatra u meni rasplamsala i nije bilo šanse da je pustim da se sama ugasi. Znala sam da ću se morati jako potruditi da uspijem; toliko je godina prošlo – cijelih jedanaest godina teško je opteretilo moja leđa. Ali nikad nije kasno podići jedra i krenuti svojim snovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922150920_f928edbe3d738694e6876e876ada48592a42d45404442308125d6b6bd003d3a2" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Uvijek sam imala ta dva "čudovišta" pred sobom. Kada sam morala rano ustati iz kreveta prije nego što bih otišla u kancelariju, na trening po mraku… kada sam u zoru odlazila sa kolegama planinarima na intenzivan i izazovan uspon… kada se trening snage činio iscrpljujućim… kada mi vrućina nije bila saveznik, a prostirka se natapala nezaustavljivim znojem… kada su se uvlačile sumnje u ono što pokušavam postići… kada smo se morali organizovati finansijski jer nimso htjeli ništa tražili ni od koga… kad se javilo poznato pitanje koje vjerujem da svi koji jure za svojim snovima postavljaju – isplati li se sva ova muka? Fizički, psihički, finansijski? Kad se strah vratio, a vraćao se često kako su se približavali dani kada ću se morati suočiti s "dva čudovišta" direktno. I susret s njima je bio monstruozan; doslovno mi je uzeo tlo ispod nogu, a opet me ispunio strahopoštovanjem i poštovanjem u isto vrijeme. Ne znam kojeg sam se od njih dvoje više bojala dok sam ih gledala iz skloništa smještenih u bazama, odakle bih započinjala uspone. Neću ulaziti u tehničke opise ova dva "čudovišta"; uostalom, opisani su na bezbrojnim stranicama.Svaki je drugačiji i mora mu se pristupiti u skladu s tim. Ono što je sigurno jeste da, bez obzira koliko sam članaka pročitala ili koliko sam videa pogledala na internetu, ništa vas ne može uistinu pripremiti za ono što vas čeka. 25. jul 2024 – Eiger: Prvi i najvažniji faktor kod takvih uspona – i uspona uopšte – je vrijeme, a Bogovi vremena bili su s nama na oba uspona. Na Eigeru su bili nešto povoljniji, pa je ovo "čudovište" prvo iskušalo moju snagu. Od početka uspona do kraja. S obzirom na strme litice i nestabilne stijene, sva su mi čula bila na oprezu. Svaki pokret, svaki korak, svaka misao, svaki udisaj morao je biti savršeno usklađen – nije bilo mjesta za pogrešku. Osjećala sam se dobro, metri su prolazili polako, a moje tijelo me je poslušno pratilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922150920_80f379b3e1e151ecf505cf26076a284d6fd48c5af845e2693e55564588a2722a" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> </figure>  Na trenutak sam zaboravila ‘bol uspona’, zaslijepljena nevjerovatnim pogledom koji se pružao oko mene. Pomislila sam koliko sam blagoslovljena što sam tamo. I vrh, oh, taj vrh… oslobađanje je dolazilo, opravdanje mjeseci, godina truda je bilo blizu. Suze su zalile moje nasmijano lice. Bila sam srećna, ganuta, ponosna što sam uspjela. Eksplozija emocija se proširila oko mene, viknula sam svom Kostasu (koji fizički nije bio uz mene, ali sam znala da će me čuti) da smo to uspjeli. Nisam htjela sići odatle. No, čekao me nevjerovatno težak spust, opasan, s nepreglednim grebenima. Pogled mi je morao biti usmjeren samo na stopala, a euforija uspona morala je ustupiti mjesto smirenosti potrebnoj za silazak. Kad su moja stopala konačno dotakla siguran, snijegom prekriveni ledenjak, golemi prelazak planine, od kolibe Mitelegi preko južnog grebena do Jungfraujoha, bio je gotov. Jedan pogled na ovu nevjerovatnu planinu nije bio ništa više od moje tihe zahvalnosti što me je prihvatila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240922150920_4c138dcb6d411e20e0225e63b954d868a8bd831bf1c796925a3d15b15d897db4" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Na trenutak – samo dva dana – dopustila sam sebi da uživam ​​u euforiji uspješnog uspona na Eiger, ali čekalo me još jedno ‘čudovište’. Ne znam zašto, ali ovog sam se više bojala. Noću nisam mogla spavati, budila sam se u znoju. Pitala sam se što me spopalo. Iz onoga što sam pročitala, Eiger je, iako nešto niži od Materhorna, tehnički teži, sa zastrašujuće otkrivenim dijelovima. Je li me reputacija planine više plašila? Njegova istorija? Njegov impozantni piramidalni oblik, čija je ljepota oduzimala dah, a istovremeno ispunjavala strahopoštovanjem i strahom? Je li se moje tijelo oporavilo od teškog uspona na Eiger da bi podnijelo još jedan jednako zahtjevan? Osjećala sam se fizički dobro, bez ikakve nelagode. Toliko misli mi prolazilo kroz glavu. Moj Kostas me je umirivao govoreći mi da će sve biti u redu. Bila sam sigurna da je i on zabrinut, duboko u sebi, ali nije to želio pokazati. 30. jul 2024 – Materhorn: I tako je planina iz “Toblerone” čokolade mog djetinjstva stajala preda mnom. A ja sam stajala ponizno pred njom, drugim ‘čudovištem’. Činilo mi se da će pasti na mene, da će me zdrobiti. Drhtaj mi je prošao cijelim tijelom. Ne znam koliko sam sati bila tamo, samo ga gledajući, zaleđena njegovom ljepotom. Pitao sam se, dok sam gledala njegove strme grebene i uspravna lica, zar se namjeravam popeti na njih? Podsjetili su me na oštricu noža, 1.200 metara uspona, bez šale. Sad više nije bilo povratka. Bogovi vremena biće uz nas, što je bilo najvažnije za takav uspon. I bila sam spremna živjeti svoj san do kraja. Nakon četiri sata, tiho sam pozdravila svijet sa 4.478 metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240922150920_3c54f2d582c085a8bbb8bf9abb2f95c53cf72c561144c54e3cf985b920129f89" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Dragana Čejović"> <figcaption>Dragana Čejović(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Vrisak ekstaze nije izlazio iz mojih usta, a ja sam stajala ‘paralizovana’, ne želeći poremetiti čaroliju trenutka, tiho se moleći da traje zauvijek. Tanka magla spriječila me da uživam u pogledu, ali je i sakrila moje suze. Suze iscrpljenosti, suze straha, suze godina truda, suze žrtve, suze ispunjenja, radosti i zahvalnosti , suze zadovoljne, suze za mojim Kostasom koji nije mogao vidjeti takvu ljepotu ali ju je vidio mojim očima, suze dugog putovanja ispunjenog mnogim nedaćama, koje me same nisu mogle zaustaviti, i suze zbog puno lijepih trenutaka koji su me tjerali naprijed, suze jer sam uspjela… Dok sam stajala ispred kolibe Hornli, odakle smo prije osam i po sati krenuli na uspon, sada sam drugim očima gledala ovo ‘čudovište’, ne mogavši ​​se lako oprostiti s njim. "Morala sam čekati jedanaest godina da te upoznam" – šapnula sam mu na uho…&nbsp; "Mogla sam biti Penelopa! I ti si me s radošću čekao, to si mi pokazao, osjetila sam, hvala ti, zahvalna sam ti na ovome. Dobro, sad idem, nema više suza, ali prije nego se pozdravim, pomozi mi da ugasim onu ​​vatru o kojoj smo pričali, da napravim mjesta za sljedećeg. Idemo zajedno: jedan, dva, tri…”

Dragana Čejović – prva Crnogorka koja je osvojila sniježne divove Evrope

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: planinarenje