Institut „Dr Simo Milošević” smo spasili i konačno svjedočimo dobrim vijestima za ovaj rehabilitacioni centar, koji, nakon godina stagniranja između stečaja i privatizacije, danas izlazi na zelenu granu, poručio je premijer Milojko Spajić. Predsjednik Vlade sastao se danas u Igalu sa predstavnicima menadžmenta i radnika Instituta, nakon što je Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja, kojim se predviđa ulaganje od 88 miliona eura u ovaj centar, do kraja 2028. godine. - Usvajanje Plana restrukturiranja Instituta nova je faza u razvoju ove ustanove, kao respektabilnog rehabilitacionog centra, koji ce služiti na ponos svim zaposlenima, pacijentima, Opštini i državi - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  On je podsjetio da je 44. Vladu, kada je u pitanju Institut u Igalu, sačekala izuzetno teška i mučna situacija, nagominali dugovi, neodrživi poslovni model i oronuli objekti Instituta. - Uz već komplikovanu situaciju u dijelu državne pomoći, uspjeli smo predanim radom, fokusirani na dobrobit građana naše države prvo da riješimo hronični problem nelikvidnosti Instituta, kroz povećanje cijene za FZO pacijente, pa samim tim i obezbijedimo veća sredstva iz Budžeta – 9 miliona eura godišnje umjesto 4,5 miliona. Samim tim obezbijedili smo dugoročnu likvidnost i pozitivno poslovanje Instituta - saopštio je predsjednik Vlade. Kako je naglasio, umjesto stečaja i privatizacije ovim planom jemči se izmirenje svih obaveza Instituta i investiciono ulaganje u Drugu fazu kako bi Institut ponovo bio centar rehabilitacionog i zdravstvenog turizma ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Premijer se zahvalio svim zaposlenima na izuzetnoj požrtvovanosti i predanom radu, koji je omogućio da Institut opstane u najtežim godinama svog poslovanja.&nbsp; - Takođe, zahvaljujem se svim povjeriocima koji su, uvažavajući značaj koji Institut ima za Herceg Novi i državu, čekali sa izmirenjem obaveza i nijesu pokretali stečajni postupak. Nijesmo zaboravili ni potrebe građana Herceg Novog, pa će Vlada otkupiti Dječje odjeljenje Instituta u sto kraćem roku i obezbijediti da se tu sagradi nova škola i riješi visedecenijski problem Herceg Novog i Igala - zaključio je Spajić. Vlada će, kako je saopšteno, zajedno sa manjinskim akcionarom, uložiti 88 miliona eura do kraja 2028. godine, od čega je 62 miliona investicionih ulaganja. <h2>Šimun: Istorijski dan</h2> Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je ovo istorijski dan za Institut. - Posebno je zadovoljstvo zbog pronalaska adekvatnog plana za spas Instituta. Zalaganje 44. Vlade je ogromno, a ključna je uloga premijera, jer smo zahvaljujući nejgovoj proaktivnosti I istrajnosti danas došli do ovog svjetla, na koje se dugo čekalo - rekao je ministar zdravlja. On je napomenuo da usluge Instituta, preko Fonda za zdravstveno osiguranje, godišnje dobije oko pet hiljada korisnika, uključujući 500 djece, dodajući da je posebna satisfakcija što će Institut nastaviti sa pruža najvažnije zdravstvene usluge. - Istovremeno, izuzetno je važno da u kontinuitetu razvijamo zdravstveni turizam. Posebnu zahvalnost dugujemo zaposlenima u Institutu, koji su vjerovali da ćemo riješiti problem koji je godinama unazad guran pod tepih - poručio je ministar Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  <h2>Rakčević: Zdravstvenu misiju podići na veći nivo</h2> Rukovodstvo Instituta, predstavnici Sindikata, manjinski akcionari saglasni su da je ovo istorijski dan za Institut. - Nadam se da će ovaj dan biti zabilježen kao istorijski u Institutu i biti prekretnica u njegovom razvoju. Jednoglesno podržan Plan restrukturiranja dokaz je da Institut ima perspektivu i da će biti ponos sadašnjih i budućih generacija - rekao je direktor Instituta Zoran Kovačević, dodajući da su Planom proširana i određena prava korinika FZO. Predsjednica Sindikata Instituta Biljana Ribar istakla je da je Plan restrukturiranja ono što su zaposleni u toj ustanovi dugo čekali. - Iščekivali smo Plan sa dozom straha i neizvjesnost. Radnici su trpjeli teške uslove poslovanja. Nadam se da je ovo nova era u kojoj ćemo svi biti zadovoljni - kazala je Ribar. Predstavnik akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu Instituta, Žarko Rakčević, uvjeren je da Institut može da odgovori prije svega zdravstvenim potrebama građana Crne Gore, ali i turizmu. - Zdravstvenu misiju treba da nastavimo, podignemo je na veći nivo, ali i da budemo profitni centar – to su dvije strane iste cjeline i Institut u tom smislu treba da bude primjer za Crnu Goru i cijelu Evropu, da vratimo zapadno-evropsko tržište. Imali smo negativna iskustva sa prethodnim vladama, ali sada smo izgradili povjerenje i zahvaljujemo ovoj Vladi na proaktivnosti - poručio je Rakčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Institut spašen investicijom od 88 miliona, Vlada kupuje Dječje odjeljenje kako bi se na tom mjestu gradila škola

Skupština akcionara usvojila je Plan restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu.
- Možemo reći da je Institut Igalo apsolutno izašao iz krize i da Institut nastavlja da radi i funkcioniše - kazala je nakon sjednice državna sekretarka Majda Adžović.
Ona je kazala da je plan restrukturiranja dopunjen, dokument je dostavljen i, kako je kazala, novine predstavljaju optimum da Institut funkcioniše. 
- Želim da se zahvalim gospodinu Rakčeviću i poručujem da je opredijeljenost Vlade da Institut napreduje neupitna - kazala je ona.
Suvlasnik “Vila Oliva” Žarko Rakčević kazao je da je najbitnije da Institut nastavlja da živi.
- Vjerujem da smo postigli trajno rješenje koje će otkloniti opasnost od stečaja. Dogovor je da se dospjele obaveze od 21 milion kroz dokapitalizaciju proporcionalno pokriju. To je otvoreno za sve akcionare. Vile Oliva će do sedam miliona pokriti gubitke, a vlada do 14 miliona, vjerujem - kazao je on.
Istakao je da je važno izvršiti ulaganja i obezbijediti da Institut živi.
- Vjerujemo da Institut može biti ne samo društveno odgovorna, već profitabilna kompanija - rekao je Rakčević. 
On je istakao da će se dovođenjem Druge faze na četiri zvjezdice, obezbijediti snažan povratak i poboljšanje kvaliteta usluga zajedno sa ulaganjem u medicinsku opremu.
- Dakle, mi očekujemo da ćemo kompletnu imovinu Instituta koristiti isključivo za potrebe zdravstvenog turizma i turizma. Nema nikakve stanogradnje. Vjerujem da počinje nova era za Institut, za Crnu Goru i za one ljude koji su dali veliki doprinos da Institut opstane u ovim teškim vremenima - izjavio je Rakčević.

Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja Instituta

Nakon što su Vlada Crne Gore i najveći manjinski akcionar Instituta „Dr Simo Milošević“, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, postigli su dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem će se Skupština akcionara izjasniti na sledećoj sjednici, planeri očekuju podatke, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. - Usaglašen je stav da dokumenta, odnosno, materijali koji su bili predmet &nbsp;Skupštine akcionara i koji se trebaju dodatno izmijeniti i uskladiti sa postignutim dogovorom Vlade CG i manjinskog akcionara. Promjene u odnosu na prvobitni plan restrukturiranja Instituta trebalo bi da se ucrtaju i u predlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine HN, koji je u fazi donošenja - kazao je za RTHN član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a, arhitekta Ranko Kovačević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7" data-rendition-name="original" width="1261" height="714" loading="lazy" alt="Ranko Kovačević"> <figcaption>Ranko Kovačević(Photo: RTHN)</figcaption> </figure>  Što se tiče Instituta, Kovačević kaže da je dobro je što PUP malo zakasnio, "ali ne mora da koči donošenje strateškog plana za Opštinu Herceg Novi".&nbsp; - Mi smo napravili presedan u slučaju da se izmjene prostornog plana usvoje prije nego što Institut, utvrdi svoj Plan restrukturiranja. Dali smo napomenu da je plansko rješenje prilagodljivo. Ukoliko &nbsp;Plan restruktuiranja bude pokazao drugačije potrebe, plansko rješenje će se prilagoditi tome. To se ipak, rijetko primjenjuje u planiranju, jer plan mora da bude precizan i detaljan. Mi &nbsp;u ovom slučaju možemo da se prilagodimo - ocijenio je Kovačević. On navodi da se prostornim planom ne može mijenjati namjena i djelatnost Instituta. Banja ostaje objekat zdravstvenog turizma: - &nbsp;U PUP-u ne možemo da iz temelja mijenjamo Institut, njegovu djelatnost i sadržaj u prostoru. Želimo da sa svoje strane učinimo sve da bi se Institut obnovio i nastavio da živi kao izuzetan potencijal, koji ima Opština Herceg Novi - objašnjava Kovačević. Prva faza Instituta i soliter preko puta će &nbsp;i dalje, kako je predviđeno planom, ostati u svrhu zdravstvenog turizma: - Namjenu u ovom dijelu nismo mijenjali, niti je ovaj plan što mi radimo, &nbsp;plan prodaje. To je plan namjene prostora. Tu nema promjena u prostoru. Dječije odjeljenje po arhitektonskoj formi, je predviđeno za školski sadržaj, &nbsp;a i koristilo se za potrebe škole. Objekat je kulturno dobro, mora zadržati spoljašnji izgled. Postoje i planovi da tu ne bude samo osnovna škola, nego i prostori koji bi bili vezani za Fizioteraputski fakultet i slično - smatra Kovačević. On navodi da je okviru druge faze Instituta dat tehnički predlog u smislu da veliki parking bude natkriven, da ga banja koristi i da se postavi novi sadržaj, koji bi bio vezan za zdravstveni sektor, možda da na toj lokaciji bude gradska bolnica. - Nama je važno da omogućimo šanse, da donosioci odluka u buduće, ne budu blokirani određenim planskim rješenjima. Drugi parking preko puta Sportske dvorane, bliže magistrali da ostane parking i da dio tog prostora, dobije komercijalni sadržaj, kako bi &nbsp;Institut dobio novi izvor prihoda. Na Šištetu &nbsp;planiran je klasičan hotel. Na lokaciji niže benzinske pumpe predviđena je stambena izgradnja za potrebe Instituta ili komercijalni dio. Institut prema moru ima lokaciju na kojoj su predviđeni poslovni &nbsp;objekti u prizemlju i stambeni prostor, između parka Titove vile i početka naselja. Stanove bi mogli da koriste gosti i pacijenti Instituta. Državnom studijom lokacije u zoni Morskog dobra, na lokaciji prema Solilima – predviđen je turistički sadržaj - navodi Kovačević. On podsjeća da je Titova vila u proceduri proglašenja kulturnog dobra. - Važno je da ambijent ostane netaknut i da park bude zaštićen, da se sačuvaju stabla, u cjelini jedne pejsažne oaze. Suština je da ostane ambijentalno autentično. Bilo je riječi da se i ta zona komercijalizuje. Sa planerske strane je važno da se ambijentalno vrednuje - ukazao je Kovačević. Prostorni plan je usklađen sa verzijom plana restrukturiranja: - Vijest je da će Plan restrukturiranja biti korigovan i očekujemo da ćemo dobiti podatke o korekcijama, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomnsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. Što se nas planera tiče, banja ostaje objekat zdravstvenog turizma, što je vrlo bitno jer je velika potražnja za turističkim smještajem, koji u svojoj blizini ima ponudu zdravstva - ocjenjuje Kovačević. Prijedlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi je dostavljen resornom Ministarstvu. Kovačević očekuje da će doći do još nekih korekcija i da će konačna verzija PUP-a biti usvojena na proljeće.

Korekcije Plana restrukturiranja Instituta biće usaglašene sa PUP-om

Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta "Dr Simo Milošević", sa jasnim ciljem da zadrži većinsko vlasništvo i uloži značajna sredstva za izmirenje dugova i rekonstrukciju objekata, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES).
U toj partiji navode da, prema Zakonu o kontroli državne pomoći, Institut mora učestvovati sa 40 odsto sredstava predviđenih Planom restrukturiranja, dok ostatak pokriva država.
Takođe, ističu da je planirana kupovina Dječijeg odjeljenja, koje će biti prenamijenjeno u školu. Time će se,tvrde u PES-u, riješiti dugogodišnji problem učenika u Igalu.
- Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Majda Adžović, naglasila je i spremnost Vlade na kompromisna rešenja u pregovorima s manjinskim akcionarima, sve dok se štiti javni interes. Apelovala je na akcionare da svojim odlukama ne ugroze opstanak Instituta, ističući važnost očuvanja njegove osnovne djelatnosti – rehabilitacije građana Crne Gore - nevedeno je PES-ovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1878187154540830775&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PES: Spajićeva Vlada odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta Igalo

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ nisu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar, piše portal RTHN.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove, koji su bili sporni za Žarka Rakčevića, vlasnika kompanije „Vile Oliva“ koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici prisusutvuju akcionari koji imaju 87, 3 odsto vlasništva kapitala u Društvu.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje 10 odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27, 43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović istakla je da su Vlada Crne Gore i vlasnik 27,43 odsto akcija Žarko Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
- Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenicju na samom Planu sa glasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum - kazala je ona.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Mali akcionar, advokat Saša Vujović upoznao je Vladu Crne Gore i druge akcionare sa problemom stambenog fonda Instituta, za koji je u Planu restrukturiranja navedeno da će se koristiti za stimulaciju radnika, a u koji spadaju i reprezentativni stanovi, gdje danas žive biviši radnici Instituta po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme.
- S obzirom da se radi o socijalnoj situaciji i ekonomskoj računici Instituta, koji treba da dođe do nekog novca u bliskoj budučnosti, da se Planom restrukturiranja evrntualno predvidi otkup tih stanova, po pravilima zakona o vanparničnom postupku, u smilu otkupa pod određenim stimulacijama, za ljude koji u njima borave - predložio je on.
Vujović je kazao i da država mora da donese odluku o proglašenju Igala za liječilišnu zonu, kako pacijenti ne bi tokom ljetnje sezone izloženi buci iz luna parka, koji se nalazi na zemljuštu Instituta, koje je dato u zakup. Pored toga, Vujović predlaže zaštitu pelodinog blata i davanje koncesije Institutu na njegovo eksploatisanje, kao i koncesiju na tehničku vodu u gornjim tokovima Instituta, koju je jedno vrijeme kompanija Hidromont merkur prodavala ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Rakčević je kazao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da, ako se ne podrži Plan restrukturiranja, Institut ide u stečaj.
- To nije tačno. Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbjediti „Vile Oliva“ tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u poslednjih šest godina - rekao je Rakčević.
Potvrdio je da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nisu beznačajna.
- Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje - poručio je Rakčević.
Istakao je da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
- Mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata, već smo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo - rekao je Rakčević.
Treća stvar, kako je rekao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
- Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo, kada je riječ o otuđenju imovine - rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi sistem.
Iz „Vile Oliva“ su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
- Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori - informisao je Rakčević.
Ponovio je da su predimenzionarani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Državna sekretarka Majda Adžović saglasna je sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da „po prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje“.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona eura uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za 2025. o kojem će Skupština CG raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Nakon kraće pauze predsjedavajući, izvršni direktor Zoran Kovačević, je saopštio da je dogovoreno da se radi usaglašavanja stavova sjednica prekine a nastavak je zakazan za 21. januar.

Nije usvojen Plan restrukturiranja Instituta Igalo, nastavak Skupštine akcionara 21. januara

Izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ Zoran Kovačević predsjedavaće sjutrašnjom vanrednom sjednicom Skupštine akcionara a očekuje da će se vlasnici kapitala dogovoriti i usvojiti Plan restrukturiranja na kojem su zajedno radili Vlada Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.
- To je odlučujući, ali još jedan korak u postupku spašavanja Instituta Igalo. Kao izvršni direktor očekujem da se Plan usvoji na način da se vlasnici dogovore. Na koji način će se oni dogovoriti to je nešto na šta mi u menadžmentu Instituta ne možemo da imamo uticaj, ali se nadamo da će taj Plan restrukturiranja biti usvojen na način da obezbijedi Institutu dalje poslovanje - kazao je za RTHN Kovačević.
Podsjetio je da su velike aktivnosti tokom 2024. bile da se nađe zakonsko rješenje za pomoć Institutu.
- U tom kontekstu Vlada Crne Gore je pokazala veliko interesovanje i angažovanje svih njenih učesnika da se dođe do ovog predloga rješenja. Ja sam po Poslovniku i Statutu predsjedavajući na sutrašnjoj sjednici ali ne mogu da utičem kako će odlučivati vlasnici o predloženom Planu restrukturiranja. Zaostala dugovanja su toliko velika, da, ukoliko se ona ne riješe, stečaj u Institutu je vrlo izvjestan - rekao je Kovačević.
Rješenje koje bi značilo stečaj bilo bi, kako je rekao, najgore za zaposlene Instituta.
- Oni bi ostali bez zaposlenja a velika bi prijetnja bila generalno po gubitak struke po kojoj je Institut prepoznat, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu i na međunarodnom tržištu. To kažem zato što sam gotovo siguran da bi svi stručni ljudi koji bi da se desi stečaj u Institutu, vjerovatno potražili rješenja za svoju struku i egzistenciju na nekom drugom mjestu. Ne bi čekali u firmi koja je u stečaju - kazao je Kovačević.
Značaj Instituta u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore je ono što je Vlada Crne Gore u ovom mandatu prepoznala kao primarni razlog za spas Instituta.
- Definitivno Crna Gora nema drugo rješenje u postupku rehabilitacije njenih pacijenata za ono što dobijaju u Institutu Igalo. Svjedoci smo da i građani Herceg Novog, osim što je Institut mnogima poslodavac, često koriste usluge naše ustanove. Uvođenje stečaja bi bilo baš loše i nadamo se da se to neće desiti - ocijenio je Kovačević.
On je istakao da Herceg Novi iako ima dugu turističku tradiciju nema puno stvari po kojima ima tako jaku diferentnu prednost kao što je to Instutut Igalo i usluge koje pruža, pogotovo u kontekstu produženja turističke sezone.
- Ono što se ja nadam to je da će se vlasnici stvarno dogovoriti jer je to u konačnom i njihov interes. Ni njihov interse nije da imovina sa kojom raspolažu a koja nije mala, ode u stečaj. Sve nade polažemo u sutrašnji dan, da su se vlasnici dogovorili da kada dođu na Skupštinu akcionara da će taj dogovor i pokazati kroz glasanje i da će Institut nastaviti još bolje nego što je to bilo u prethodnom tranzicionom periodu - rekao je Kovačević.
Skupština akcionara zakazana je za sjutra, sa početkom u 12 sati. Kako je navedeno na sajtu Instituta, predložena je dopuna dnevnog reda, koji je inicijalno imao samo jednu tačku, usvajanje Plana restrukturiranja, sa još dvije tačke: usvajanje odluka o povećanju akcionarskog kapitala i o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećim akcionarima Instituta Igalo.
Odluke se donose dvotrećinskom većinom.
Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta sa 56,47 odsto, „Vile Olive“ Žarka Rakčevića 27,43 odsto, dok je ostatak kapitala u vlasništvu različitih malih akcionara.

Kovačević: Očekujem da se vlasnici dogovore i usvoje Plan restrukturiranja

Plan za spašavanje Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu je garant njegovog vraćanja na svjetsku zdravstvenu scenu i dugoročnu održivost, čulo se u emisiji OKVR TVCG. Međutim, manjinski akcionar protivi se prodaji Prve faze i neće glasati na Skupštini akcionara za taj strašeki dokument iza kojeg stoje ugledni profesori sa Ekonomskog i Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ukoliko se ne usvoji Plan restrukturiranja može doći do stečaja zbog ogromnih dugova Instituta i nedostatka novca za neophodna ulaganja u dostrajale objekte i opremu.
Institut Igalo treba da zadrži funkciju oslonca zdravstvenog turizma i mora imati uslove za 100.000 noćenja za pacijente iz Crne Gore, saglasan je manjinski akcionar Žarko Rakčević. Smatra da ima i drugih načina da se Institut spasi, restrukturiranje ili stečaj, te da ima rješenja koji su po zakonu. Ponovio je da neće podržati Plan restrukturiranja ukoliko ne budu korigovane dvije stvari, a to su prodaja Prve faze za koju u Vile Oliva smatraju da nije neophodna i da se preispita iznos ulaganja koji je predimenzioniran za Drugu fazu.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Maida Adžović napomenula je da su podijeljena mišljenja o većini koja je potrebna za usvajanje odluke.Mada na Skupštini akcionara je dovoljna dvotrećinska većina.
Kazala je da niko nema interes da se proda Prva faza, ni Vlada, niti Univerzitet koji je autor dokumenta ali postoji Zakon o kontroli državne pomoći, kojeg treba poštovati. Jer Institut mora da učestvuje sa Vladom u određenom omjeru 50:50. Taj omjer je zbog zbog finansijskog stanja u Institutu pomjeren 60:40. Sada Institut samo prodajom objekata može doći do tog iznosa ulaganja. Jer, kreditni aranžman zbog dugova nije moguć.
Vlada je spremna da uveća svoj udio u Institutu, dodala je Adžović. Jer primarni cilj Vlade jeste obezbijediti rehabilitaciju svojih građana. To, kako je kazala Adžović, nije ista polazna osnova kao za manjinske akcionare koji očekuju povrat investicije.
Izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević kazao je da je ovo bila teška, ali ipak uspješna poslovna godina. Jer, praktično od jula je počeo da funkcionioše Institut, nakon višemjesčne blokade računa, zaostalih plata, te njihovog povećanja zbog primjene granskog kolektivnog ugovora, otkazivanja norveškog programa. 
- Međutim, dugovi prema dobavljačima i dug prema Jugobanci su narasli. U ovom mometu je teret na plećima Instituta skoro 26 miliona erura. To unosi strah u Institut - kazao je Kovačević.
Ove godine kompanija je ostvarila 400 hiljada više prihoda, rehabilitovano je 11,5 hiljada korisnika zahvaljući čemu je prihodovaano 8,7 miliona eura.
Čak je ostvareno 400 hiljada eura prihoda više ove godine nego prethodne kada su bili Norvežani. Ipak, da su došli ove godine u kasi Instituta, kako je kazao Kovačević, bilo bi dva miliona eura više.

Spoticanja oko Plana restrukturiranja Instituta Igalo

Usvajanje Plana restrukturiranja za Institut „Dr Simo Milošević" A.D. jedini je način za spas te ustanove, kazali su u Vladi Crne Gore.
U Vladi su reagovali povodom navoda manjinskog akcionara Instituta „Dr Simo Milošević, A.D., i suvlasnika HTP Vile Oliva Žarka Rakčevića, navodeći da je krajnje je zlonamjerno imputirati 44. Vladi prodaju Instituta „Dr Simo Milošević”, A.D. Kažu da se nijedna Vlada, do ove nije opredijelila za spas Instituta.
Tome svjedoče sljedeće činjenice: 44. Vlada je povećala cijenu za FZO pacijente i obezbijedila dodatnih 4,5 miliona eura za Institut; pomogla zaposlene u Institutu, kroz urgentnu pomoć preko Sindikata u jednom od najtežih trenutaka od osnivanja ustanove; prva i jedina krenula u strateško i sistemsko ozdravljenje Instituta, kroz Plan restrukturiranja, koji je sa aspekta Zakona o kontroli državne pomoći jedini put za spašavanje Instituta od stečaja - ističe se u Vladinom saopštenju.
Navode da prethodne vlade nijesu uložile ni euro u Institut, već da su ostavile dugove od preko 20 miliona eura, zapuštene objekte i opremu. Ovakvo djelovanje, kažu u Vladu, dovelo je do toga da Institut konstantno bude pred stečajem ili pred privatizacijom.
- Da bi Institut „Dr Simo Milošević” A.D. mogao biti sačuvan od stečaja jedini, na Zakonu utemeljen način je, da pored udjela države Crne Gore od 60 odsto, sam Institut obezbijedi svoj doprinos od 40 odsto u realizaciji Plana restruktuiranja, odnosno 42,7 miliona eura na trzišnim osnovama i to bez intervencije države - stoji u saopštenju.
Kako je navedeno u Planu restrukturiranja, pripremljenom od strane Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, u ovom trenutku Institut može sredstva obezbijediti samo kroz prodaju objekata, jer su oni jedina svojina Instituta. U Vladi napominju i to da se predmetni objekti ne koriste u punom kapacitetu već duži niz godina.
- Dakle, kako je premijer Milojko Spajić i naveo na konferenciji za medije održanoj povodom predstavljanja dokumenta, Vlada nije pripremala Plan restrukturiranja, već je on rezultat četvoromjesečnog rada Projektnog tima Univerziteta Crne Gore, koji su činili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, te navode da Vlada predlaže prodaju Instituta smatramo neutemeljenim - navodi se u saopštenju.
Napominju da su prethodne vlade, u pet navrata, sprovodile tenderske postupke, od kojih je posljednji iz 2018. godine, kada je bilo predviđeno da se cjelokupan državni paket akcija Instituta proda za svega 35 miliona eura. Shvataju, kažu u Vladu, nezadovoljstvo Rakčevića zbog ove neuspjele privatizacije, "ali nije ova Vlada ta kojoj se to može pripisati".
- Ova Vlada je, za razliku od svih ostalih, spremna da uloži preko 60 miliona eura u Institut, a garancija za to su planirana sredstva u Budžetu već za 2025. godinu u iznosu od 32 miliona eura - ističe se u saopštenju.
Pred manjinskim akcionarima su, kažu u Vladi dva puta – ulaganje rame uz rame sa državom ili prodaja akcija državi.&nbsp;
- Svaka druga opcija, kako je pokazao Plan restrukturiranja, Institut vodi u stečaj, tokom koga bi jedini način za izmirenje obaveza bila upravo prodaja imovine, imajući u vidu dugove od 25 miliona eura. Naglašavamo, prodaja dijela imovine, koju problematizuje manjinski akcionar sa značajnim učešćem neće biti opcija, ukoliko isti investira sa državom i Institutom - dodaje se u saopštenju.
Sa druge strane, dokapitalizacija bez Plana restrukturiranja kao osnove za sva ulaganja države, a koju predlaže manjinski akcionar predstavljala bi, smatraju u Vladi, nezakonitu državnu pomoć.
Zato pozivaju manjinske akcionare, koji su zabrinuti za prodaju dijela imovine Instituta, da ulažu i zajedno sa državom doprinesu spašavanju ove jedinstvene ustanove za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju.&nbsp;
- Takođe, opravdanost i usklađenost Plana restrukturiranja sa Zakonom o kontroli državne pomoći, odnosno eventualnu neusklađenost istog, pokazaće mišljenje jedine za to pozvane institucije u Crnoj Gori - Agencije za zaštitu konkurencije - poručuju iz Vlade.

Vlada: Pred manjinskim akcionarima dva puta – zajedničko ulaganje ili prodaja akcija Instituta državi

Institut “Simo Milošević”, zahvaljujući Vladi i manjinskom akcionaru, izlazi iz krize i udaljava se od mogućnosti stečaja, saopštio je izvršni direktor Zoran Kovačević i dodao da bi do kraja godine trebalo da bude završen Plan restrukturiranja.
Radnici Instituta su za osam mjeseci ove godine radili i zaradili više nego lani 300 hiljada, ali opet su ostvarili gubitak i “nad glavom” im je i dalje dug prema povjeriocima od 24,9 miliona eura, piše Novski portal. 
 
Više od pola tog iznosa, 16 miliona eura, je dug prema državi, Opštini i njihovim kompanijama. Tu je i dug prema manjinskom akcionaru, Žarku Rakčeviću, od pet miliona, koliko je on obezbijedio za deblokadu računa Instituta. Dobavljačima Institut duguje oko tri miliona. 
 
- U odnosu na procijenjenu vrijednost imovine Instituta od 120 miliona eura, taj nivo prezaduženosti, uz dobar proizvod kakav je Institut, ne predstavlja u ekonomskom smislu opasnost za opstanak. Samo treba naći pravo rješenje - smatra Kovačević. 
 
Prema njegovim riječima, iskoristili su maksimalno sve resurse nakon julskog izlaska iz blokade računa. 
 
Međutim, obaveza isplaćivanja zarada po novom kolektivnom ugovoru sa koeficijentima javnog zdravstva, iako je jedva dočekano u kolektivu, uslovilo je povećanje troškova. 
 
Kovačević je Novskom portalu kazao da su uspjeli da isplate zaostale zarade i avgustovsku proteklog petka. Izvjesna je i septembarska, jer se nadaju uspostavljanju tekuće likvidnosti uz podršku većinskog vlasnika, države. 
 
Crnogorski osiguranici i samoplatežni iz regiona donose glavnu zaradu. Međutim, nedovoljnu, jer cijene paketa usluga su za samoplatežne nešto preko 100 eura, a za fondovske pacijente potpuno nerentabilne. 
 
Bolesnički dan, pun pansion sa pet terapija, ljekarskim pregledom i laboratorijskim nalazima, košta samo 45 eura. 
 
Prošlog mjeseca su, prema riječima Kovačevića, dostavili Fondu zdravstva analizu troškova i zahtjev za povećanjem cijena, pa su uvjereni da će bar uspjeti ubuduće da pokriju troškove i nešto malo i zarade. 
 
Institut je za rehabilitaciju crnogorskih građana i dalje bez konkurencije i u ovom momentu njih 1,08 hiljada čeka da budu pozvani na tretmane. Godišnje se u Igalu oporavlja oko pet hiljada osiguranika Fonda zdravstva Crne Gore. 
 
Poznato je da je ove godine Institut ostao bez zapadnog tržišta otkazivanjem norveškog i drugih programa. Ključni razlog je nestabilno poslovanje. 
 
U Institutu ipak vjeruju da će se stari partneri vratiti kada počne da se ostvaruje Plan restrukturiranja. 
 
Na Planu radi ekspertski tim Univerziteta Crne Gore, odnosno Ekonomskog i Građevinskog fakulteta. Iz Instituta im svakodnevno dostavljaju tražene podatke. 
 
Trebalo bi do kraja godine, možda i prije, da taj ključni dokument bude završen. Njegovom realizacijom, Institut bi u narednih deset godina trebalo da ima održivo poslovanje, nove partnere i investicije. 
 
Do tada u Institutu dosta rade na marketingu i paketima za domaće i tržište regiona, kako bi uz fondovske pacijente obezbijedili u narednom periodu što bolju popunjenost. Aktuelna je povoljna ponuda za penzionere i pacijente regiona, odnosno EX YU paket. 
 
Kovačević je naveo da pregovaraju i sa potencijalnim partnerima za velike programe u višegodišnjem periodu. Do zimske pauze oni bi trebalo da budu finalizovani. Ako uspiju u tome, neće biti uobičajene zimske pauze i zatvaranja Druge faze pred Novu godinu do početka februara.

U Institutu Igalo do kraja godine iščekuju Plan restrukturiranja

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Mapom o desničarskim organizacijama za Crnu Goru koju je objavio BIRN, targetirano je devet ljudi. Oni su uzeti kao polazna tačka da bi se stavili na stub srama svi oni ljudi koji su u tom momentu bili protiv aktuelne vlasti i protiv djelovanja Srpske pravoslavne crkve, a takvih ljudi nije bilo malo. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E, rekla novinarka Tanja Pavićević.
– Nije neobično da su baš novinarka i bivša novinarka Vijesti, koja je bila urednica BIRN-a, krenule u ovu priču i da su oklevetale devet ljudi, te da su stalno ponavljale da će se ta lista širiti. S tim što one nijesu planirale da sve bude ovako objelodanjeno, nego su mislile da će sve to proći ispod radara – kazala je Pavićević.
Novinarke koncerna Vijesti, Jelena Jovanović i nekadašnja urednica Balkaninsighta (BIRN-ovog websitea) Dušica Tomović, povrijedile su prava novinarke Tanje Pavićević kada su je, u propagandnom uratku BIRN-a, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija. To je ustanovio Osnovni sud u Podgorici, u prvoj presudi u slučaju BIRN, zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Tanji Pavićević Jovanović je dužna da plati 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura.
Pavićević kaže da je presuda jedna vrsta satisfakcije, jer je dokazano da je u pitanju kleveta, na što su ukazivali od momenta objavljivanja BIRN-ove mape. Kaže da je riječ o projektu koji je napravljen na osnovu konstrukcija o takozvana dva nacionalizma, odnosno o crnogorskom nacionalizmu.
– Mapa za Crnu Goru je predstavljena u Sarajevu, ona čak nije ni medijski najavljivana tog prvog dana, ali su imali peh da je Izabela Kisić, istraživačica iz Beograda koja se stvarno bavi nacionalizmima – za razliku od ove dvije žene – odmah reagovala i kazala da nije riječ o ekstremistima, nego o građanskim aktivistima. Sve je moglo da se spriječi od početka, ali očigledno nekome nije odgovaralo ni da se povuče ta mapa. Prvog dana na konferenciji su znali da to nije istina, da postoji velika sumnja, a u narednih par dana se vidjelo ne samo da je riječ o nečemu sumnjivom, nego o nečemu što nema nikakvo utemeljenje i nikakav dokaz – navela je Pavićević.
Čitav postupak u Crnoj Gori, a ista stvar je, kako kaže, i u Sarajevu, pokazao je da je sve urađeno namjenski, planski i potpuno svjesno.
– Oni nijesu imali dokaz ni prvog, ni posljednjeg dana, ali nikome nije palo na pamet da se izvine, što je očigledno odgovaralo datom političkom trenutku. Nije slučajno da se to poklapa sa pričom o dva nacionalizma, kao ni s pričom o strašnom crnogorskom nacionalizmu koji navodno bukti kroz Crnu Goru u momentu kada Srpska pravoslavna crkva preuzima od Crne Gore njeno sakralno nasljeđe – istakla je Pavićević.
Presuda bi, kaže, treabalo da označi neku vrstu prekretnice u crnogorskom javnom diskursu – da se više ne mogu klevetati ljudi bez bilo kakvih dokaza, već da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, što, kako kaže, ovaj slučaj je pokazao da nije bio slučaj.
Cilj je bio, vjeruje ona, ućutkati svaki slobodan glas – ućutkati ljude u Crnoj Gori koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, da se ne bune što se groblja i crkve predaju crkvi druge države.
<h2>Dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu došlo je do karnevalizacije javnog prostora</h2>
Pavićević dodaje da je dolaskom Dritana Abazovića na političku scenu Crne Gore došlo do neke vrste karnevalizacije javnog prostora, i da javna riječ odjednom više nema težinu kakvu bi trebalo da ima, niti postoji odgovornost za izgovoreno.
– Od momenta kada on i njegova URA otvaraju vrata klerofašističkim falangama, on u tom momentu i u parlamentu proziva ljude po imenima, to radi pred medijima, prijeti gašenjima. On je uveo potpuno novi diskurs u kojem se može tako govoriti – jedan dan ovo, drugi dan ono. Kad vidi kameru, trči prema njoj da kaže nešto – i nema veze šta je rekao, to može sjutra biti drugačije. To je opet model preslikan iz Srbije – Aleksandar Vučić to radi isto. Dritan Abazović je to uveo u Crnu Goru i to je kasnije naprosto preuzeto – kaže Pavićević i dodaje da ništa nije slučajno, kao što ni Dritan Abazović nije slučajno zakoračio na političku scenu Crne Gore.
Nada se da će presuda biti nešto što će promijeniti stanje, da ljudi shvate da mora postojati odgovornost, nebitno da li je neko u vlasti ili opoziciji.
– Odgovornost mora da postoji, a ljudi koji su u vlasti moraju da imaju još veću odgovornost, jer imaju moć da ono što kažu bude instrumentalizovano, operacionalizovano, da se sprovede na djelu. Ista stvar važi i za medije – ne možemo da držimo strane, ne možemo da biramo informacije. Naš posao je da tragamo za istinom. Dotične su preskočile istinu, iskonstruisale su lažnu priču, lažni narativ. Sve su znale od prvoga dana šta su uradile – zbog toga su u početku branile mapu, a onda su zaćutale – naglasila je Pavićević.
Očekuje izvinjenje od ljudi koji drže do etike i profesionalizma, a od onih koji su spremni da naprave strašne klevetničke stvari – nema očekivanja.
– Da tražim izvinjenje, tražila bih i dalje od njih. Ne tražim ga, ja ću ga dobiti na sudu. Dobila sam ga ovdje, ima, mislim, još četiri tužbe po istom osnovu. Čini mi se da kad krene jedna, sve dalje ide isto. U Sarajevu imamo četiri dobijene tužbe protiv BIRN-a i Denisa Džidića. To je bila priča kao i ovdje – s tim što se, za razliku od ove dvije žene, Denis pojavljivao na sudu, ali nije imao nijedan jedini dokaz za priču koju su njih dvije spakovale. Nije imao dokaz i sarajevskom sudu je bilo lako da donese presudu, a mislim da ni našima nije teško, jer se čak nijesu ni pojavile na suđenju. To nije samo lakoća klevetanja ljudi, nego i lakoća izbjegavanja bilo kakve odgovornosti – pa i one koja podrazumijeva elementarno pristojno ponašanje: da dođete tamo gdje vas neko zove, a vi ste započeli cijelu tu priču – zaključila je Pavićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0HXFrqnkyxs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pavićević: Presuda protiv BIRN-a je neka vrsta prekretnice u crnogorskom javnom diskursu

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: plan-restrukturiranja