Crna Gora je, ako bude potvrđen treći izvještaj o sprovođenju Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan do sada obezbijedila preko 100 miliona eura, što predstavlja snažnu poruku da reforme nijesu apstraktne, već da imaju konkretan finansijski efekat, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende, koji je Vlada usvojila, pokazuje da Crna Gora ozbiljno shvata svoje obaveze i da je kontinuirano posvećena realizaciji Reformske agende. 
- Od ukupno 45 reformskih koraka koji su prispjeli za realizaciju u ovom periodu, više od polovine je u potpunosti ispunjeno, što je jasan signal da reformski proces daje konkretne rezultate - kazala je Gorčević Agenciji MINA.
Ona je navela da upravo te reforme imaju direktan finansijski efekat i donose nove investicije. 
Gorčević je ponovila da Crna Gora, ako Evropska komisija (EK) potvrdi izvještaj, može očekivati oko 55 miliona eura nove finansijske podrške, što je snažan podsticaj ekonomiji, javnim uslugama i ukupnom razvoju zemlje. 
- To je dokaz da Evropska unija (EU) prepoznaje napore Vlade i vjeruje u naš reformski pravac - istakla je Gorčević.
Na pitanje koliko je ukupno reformi ispunjeno i koliko je sredstava do sada isplaćeno Crnoj Gori, ona je odgovorila da su rezultati veoma ohrabrujući i da je, od početka sprovođenja Reformske agende do danas, Crna Gora realizovala više od 60 odsto planiranih reformi, a EU je već uplatila oko 46 miliona eura.
- Ako se potvrdi i treći izvještaj, govorimo o više od 100 miliona EUR koje će Crna Gora obezbijediti kroz EU Plan rasta za Zapadni Balkan. To je izuzetno snažna poruka – da reforme nijesu apstraktne, već da imaju vrlo konkretan finansijski efekat i da Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi - naglasila je Gorčević.
Iz izvještaja se vidi da dio reformskih koraka nije završen u predviđenim rokovima. Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora probila rokove i postoji li rizik da izgubi dio sredstava, Gorčević je kazala da EU Plan rasta za Zapadni Balkan Instrument EU predviđa jasne i fleksibilne mehanizme za situacije u kojima reformski koraci nijesu u potpunosti završeni u inicijalno planiranim rokovima.
- S obzirom na to da su ovi reformski koraci u fazi realizacije i da se njihovi rezultati očekuju u produženim rokovima, ne govorimo o gubitku sredstava, već o njihovoj isplati nakon završetka reformi - odgovorila je Gorčević.
Ona je poručila da je Vlada jasno opredijeljena da u narednom periodu intenzivira aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, tehničku koordinaciju resora i blisku saradnju sa EK. 
- Naš cilj je jasan – da se reformski koraci ispune u predviđenim rokovima i da se ne izgubi nijedan euro koji je kroz Instrument za reforme i rast opredijeljen za Crnu Goru - istakla je Gorčević.
Odgovarajući na pitanje koji resori su se pokazali kao najuspješniji, a gdje su zabilježena najveća kašnjenja, ona je rekla da imaju vrlo jasne primjere dobrih praksi i da su resori poput prosvjete, energetike i ljudskih prava pokazali da se, uz dobru organizaciju i jasnu odgovornost, reformski ciljevi mogu ostvariti u potpunosti i u predviđenim rokovima.
Gorčević je naglasila da, iako Ministarstvo evropskih poslova ima koordinacionu ulogu, odgovornost za sprovođenje Reformske agende snose svi resori. 
- Tamo gdje bilježimo kašnjenja, u pitanju su reforme koje zahtijevaju dublje institucionalne promjene, značajna kadrovska ulaganja ili usvajanje većeg broja zakona i podzakonskih akata, uz obavezno usaglašavanje sa EK - kazala je Gorčević. 
Ona je navela da je u velikom broju slučajeva riječ o administrativnim i proceduralnim izazovima, a ne o nedostatku volje resornih ministarstava.
- Ono što je ključno jeste da Vlada ni od jedne reforme nije odustala. Upravo suprotno – u oblastima gdje postoji kašnjenje, aktivnosti se dodatno intenziviraju, koordinacija je pojačana, a fokus je na isporuci konkretnih rezultata - istakla je Gorčević.
U Reformskoj agendi za EU Plan Rasta za Zapadni Balkan kao mjera se pominje i izmjena Ustava. 
Na pitanje koje ustavne promjene EU očekuje od države do kraja pregovaračkog procesa, Gorčević je odgovorila da su pred Crnom Gorom ustavne izmjene koje Unija očekuje od svake države u završnoj fazi pristupanja, kako bi se pravno i institucionalno pripremila za punopravno članstvo.
- Jedan dio tih izmjena odnosi se na uvođenje novih ustavnih odredbi koje regulišu prava i obaveze Crne Gore u EU i prava naših državljana kao građana EU. Građani Crne Gore će imati pravo da glasaju i da se kandiduju na izborima za Evropski parlament, u kojem ćemo, kao država članica, imati šest poslanika - kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, očekuje se da Ustav jasno definiše pravni osnov članstva Crne Gore u EU, uključujući mogućnost povjeravanja određenih ustavnih ovlašćenja institucijama EU, kao i primat i direktnu primjenu prava EU u nacionalnom pravnom poretku. 
Time se, kako je rekla Gorčević, obezbjeđuje pravna sigurnost građana i institucija i jasno mjesto Crne Gore u evropskom pravnom sistemu.
- Pored toga, ustavne izmjene odnose se na položaj građana Crne Gore kao građana EU – pravo slobodnog kretanja i nastanjivanja, biračko pravo na lokalnim izborima u drugim državama članicama, kao i pravo na konzularnu zaštitu i pristup institucijama EU - kazala je Gorčević. 
Ona je rekla da se istovremeno, u skladu sa pravnom tekovinom EU, predviđa i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, posebno u oblasti lokalne samouprave.
- Drugi dio odnosi se na izmjene postojećih članova Ustava, posebno u oblastima biračkog prava, lokalne samouprave, kao i nezavisnosti Centralne banke kroz ustavno definisan primarni cilj stabilnosti cijena i potvrđivanje njene pune nezavisnosti, što je standard EU - navela je Gorčević. 
Kako je kazala, među ovim izmjenama je i ustavna izmjena koja se našla i u Reformskoj agendi. 
- Ona se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa, prije svega kroz izmjene odredbi o Sudskom savjetu. Ta izmjena je ujedno i obaveza iz IBAR zakona i ima za cilj uklanjanje političkog uticaja iz pravosuđa - rekla je Gorčević.
Te izmjene, kako je naglasila, ne zadiru u identitetska pitanja, već imaju za cilj da obezbijede pravnu sigurnost, jasnoću nadležnosti i punu spremnost države za funkcionisanje unutar pravnog i institucionalnog sistema EU. 
- One nijesu politički uslov nametnut spolja, već logičan korak države koja je ušla u završnicu evropskog integracionog procesa - kazala je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako navode, izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period 2024–2027, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
- Crna Gora je ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako ističu, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
- U okviru Reformske agende realizovan je vidljiv napredak – od ukupno 45 reformskih koraka, 24 su u potpunosti ispunjena, dok je 21 korak ocijenjen kao djelimično ispunjen - navodi se u saopštenju.
Nakon dostavljanja Trećeg polugodišnjeg izvještaja, slijedi njegova evaluacija od strane Evropske komisije.
- Ukoliko Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori bi za ostvarene korake bilo odobreno dodatnih 59 miliona eura, proporcionaln umanjenih za sedam odsto, koliko je Crnoj Gori izdvojeno u vidu predfinansiranja tokom maja 2025. Ovim bi se ostvario značajan finansijski i reformski iskorak u okviru Plana rasta - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da ostvareni rezultati ukazuju na napredak u realizaciji planiranih obaveza, ali i na potrebu da se u narednom periodu dodatno intenziviraju aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, snažniju tehničku koordinaciju između resora i blisku saradnju sa Evropskom komisijom.
Ministarstvo evropskih poslova posebno ističe resore koji od početka sprovođenja Reformske agende bilježe visok stepen realizacije planiranih aktivnosti, među kojima se izdvajaju Ministarstvo energetike i rudarstva, koje je ispunilo devet od 10 reformskih koraka, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, koje je u potpunosti realizovalo svih pet planiranih koraka, kao i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, koje je ispunilo sve obaveze u svojoj nadležnosti.
- Ispunjenjem više od polovine planiranih mjera, Crna Gora potvrđuje posvećenost ključnim reformskim ciljevima u oblastima obuhvaćenim Reformskom agendom, unapređenje poslovnog okruženja i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska, odnosno zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, kao i vladavina prava i temeljna prava, čime se stvaraju uslovi za realizaciju narednih tranši finansijske podrške iz Instrumenta za reforme i rast - zaključeno je u saopštenju.

Crna Gora očekuje još 55 miliona eura iz Plana rasta

Premijer Milojko Spajić će sjutra, 21. novembra, učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana posvećenog Planu rasta, koji će biti održan u Tirani.
Sastanak, na kome će Spajić učestvovati na poziv predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame, nastavak je niza ovakvih skupova posvećenih implementaciji Plana rasta i sagledavanja rezultata u primjeni tog strateškog dokumenta za Zapadni Balkan. 
Kako je najavljeno iz Vlade, na sastanku će učestvovati šefovi država i vlada, kao i predstavnici međunarodnih i regionalnih organizacija. 
Plan rasta za Zapadni Balkan daje novi podsticaj za ubrzanu konvergenciju regiona i pospješuje spremnost ekonomija država Zapadnog Balkana za integraciju u Jedinstveno tržište Evropske unije. 
- Imajući u vidu da integracija u Jedinstveno tržište EU igra centralnu ulogu na evropskom putu država regiona, sastanak u Tirani je prilika da se, u saradnji sa predstavnicima EU, dogovore nove inicijative koje unapređuju digitalnu povezanost, produbljuju ekonomsku i tehnološku saradnju i pružaju podršku većim investicijama na Zapadnom Balkanu - saopšteno je iz Vlade.
Kako ističu, učešće na ovom sastanku potvrđuje jasan reformski kurs Crne Gore i spremnost da se ispunjavaju obaveze iz evropske agende.
- Time se dodatno osnažuje pozicija naše zemlje kao lidera u procesu evropskih integracija - poručeno je u saopštenju Vlade.

Spajić na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani

Novih osam miliona eura koje je Evropska unija odobrila Crnoj Gori kroz Plan rasta najbolji su odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva "izgubljena" - poručio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović.
Vlada Crne Gore je, kaže on, radila i isporučila rezultate.
- Dok su pojedini opozicioni političari navijali protiv sopstvene države i prizivali neuspjeh - dodao je Pejović.
Evropa, cijeni on, prepoznaje odgovorne partnere, ne one koji navijaju za neuspjeh Crne Gore zbog gubitka vlasti.
- Danas je potpuno jasno: sve “ekskluzivne informacije” i “upozorenja” o propasti Crne Gore pokazale su se kao ono što jesu - prazna politička želja da državi bude gore. Uprkos tome, Crna Gora ide naprijed. Rezultati ostaju - a neistine se uvijek vrate onima koji ih šire - zaključio je Pejović.

Pejović: Novih osam miliona od EU najbolji odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva izgubljena

Evropska unija (EU) je Crnoj Gori danas uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Gorčević dodaje da je time prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada Crne Gore kandidovala prošle godine.&nbsp;
- Ukupan iznos od 383 miliona eura koja ćemo postepeno dobijati u naredne dva godine, usmjerićemo na realizaciju sveobuhvatnih reformi koje donose konkretne koristi građanima - navela je Gorčević. Gradimo 12 novih vrtića, 11 osnovnih škola i dva studentska doma, Ulažemo u inkluzivno obrazovanje i razvoj novih vještina, dobijamo više energije iz obnovljivih izvora, jačamo budžet i širimo socijalne usluge, uvodimo nove digitalne usluge i skraćujemo redove na šalterima, uspostavljamo bolju kontrolu javnih nabavki i jačamo borbu protiv sive ekonomije - navela je Gorčević.&nbsp;
Reforme nijesu samo birokratija, zaključuje Gorčević, one znače bolji život.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1922968301589700628&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: EU je Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler pozdravio je ratifikaciju Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU u Skupštini Crne Gore i poručio da ubrzo očekuje potpisivanje Ugovora o zajmu kako bi Crna Gora što prije nastavila reforme.
- Pozdravljam dobre vijesti iz Skupštine Crne Gore o ratifikaciji Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU! Očekujem brzo potpisivanje Ugovora o zajmu, kako bi Crna Gora što prije dobila početnu isplatu novca iz Plana rasta, i snažnije nastavila reforme i usklađivanje sa standardima EU - napisao je Satler u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1892988084171469095&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler pozdravio ratifikaciju Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU: Očekujem brzo potpisivanje Ugovora o zajmu

Privredne komore biće ključni akteri u sprovođenju reformi definisanih u okviru novog Plana rasta, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini, saopštio je predsjednik Asocijacije evropskih komora (Eurochambres), Vladimir Dlouhi.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da su u reformskim agendama, koje su vlade regiona podnijele u okviru novog Plana rasta, identifikovane ključne reforme za približavanje ekonomija Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU).
- Komore će biti ključni akteri u sprovođenju ovih mjera, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini. Nacionalne vlasti moraju prepoznati komore kao ključne partnere u sprovođenju reformi, posebno u dijelu poboljšanja poslovnog ambijenta, borbe protiv korupcije, olakšavanja zelene i digitalne tranzicije i razvoja vještina potrebnih kompanijama - rekao je Dlouhi koji će biti jedan od učesnika Konferencije o ekonomiji Montenegro 2024, koju naredne sedmice u Splendidu organizuje Privredna komora Crne Gore (PKCG).
Prema njegovim riječima, komore svakodnevno pružaju usluge i konkretne alate svojim članovima, kako bi im pomogle u digitalnoj i zelenoj tranziciji, ispunjavanju potreba za vještinama, jačanju međunarodne konkurentnosti i olakšavanju finansijske podrške u različitim fazama poslovnog ciklusa.
- Zahvaljujući svojoj mreži, komore mogu olakšati razmjenu najboljih praksi između zemalja i povezati kompanije - smatra Dlouhi.
Komentarišući rad Eurochambresa u dosadašnjem dijelu godine, Dlouhý je kazao da je ovo bilo dinamično razdoblje za tu asocijaciju i tranziciona godina za institucije EU.
Kako je objasnio, glavni cilj bio je obezbijediti da ključna pitanja u vezi sa konkurentnošću, pojednostavljenjem regulative i pristupom tržištu, budu u središtu pažnje tokom pripreme mandata EU za period od ove do 2029. godine.
- Zadovoljan sam da smo to postigli i drago mi je što je naša poruka – „Getting back to business“ imala uticaja. Pravi test, ipak, će biti način na koji će Evropska komisija (EK) i zakonodavci funkcionisati u praksi u narednih pet godina, pa ćemo morati kontinuirano vršiti pritisak - rekao je Dlouhi.
Dlouhi je, komentarišući ekonomske prilike u zemljama članicama Eurochambresa, kao i aktivnosti koje komore sprovode, kazao da su ekonomije Zapadnog Balkana pokazale otpornost u suočavanju sa pandemijom covid-19 i ratom Rusije u Ukrajini.
- Tokom 20 godina, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u regionu porastao je 80 odsto. U posljednjim godinama postignut je značajan napredak u digitalnoj transformaciji i transportnoj infrastrukturi. Međutim, predstoji još mnogo toga - smatra Dlouhi.
On je podsjetio da je u 2022. godini, BDP po stanovniku u zemljama Zapadnog Balkana bio između 27 odsto i 50 odsto prosjeka EU.
- Iako su stope nezaposlenosti na istorijski niskim nivoima u regionu, one su i dalje visoke u poređenju sa EU - dodao je Dlouhi.
Na pitanje kako privredne komore mogu pomoći preduzećima da se prilagode izazovima sa kojima se suočavaju ekonomije širom Evrope, Dlouhý je odgovorio da vlasnici preduzeća znaju da kažu “Ono što se može mjeriti, može se i poboljšati”.
- I upravo kroz podatke komore mogu prezentovati izazove sa kojima se preduzeća suočavaju i doći do predloga rješenja za buduće politike. Ovo je moj pristup kao predsjednika Eurochambresa i razlog zašto sam osnovao novu Grupu glavnih ekonomista, koja će se sastati kasnije ovog mjeseca u Briselu. Istog dana, predstavićemo rezultate 32. godišnje Ekonomske ankete Eurochambresa, koja prezentuje stavove preko 40 hiljada preduzetnika iz evropske mreže komore - kazao je Dlouhi.
On tvrdi da privredne komore i industrija nikada nijesu korisnije nego u periodu krize i izazova.
- Djelujemo kao spona između kompanija i vlada na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preduzetnici često imaju osjećaj nezavisnosti i individualizma, ali postoje trenuci kada je snaga u brojevima, a to posebno dolazi do izražaja kod malih kompanija. Komore ovim preduzetnicima i kompanijama daju snagu koju ne bi mogli imati pojedinačno - objasnio je Dlouhi.
Na pitanje kako ocjenjuje rad PKCG u okviru Eurochambresa, Dlouhý je odgovorio da je crnogorska asocijacija aktivni član od 23. oktobra 2006. godine.
- Učestvuju u svim našim aktivnostima i ključni su partner u aktivnostima vezanim za proširenje EU. Daju stručna mišljenja i doprinose definisanju prioriteta u ovoj oblasti. Konkretno, prošle godine učestvovali su u anketi koju smo objavili o poslovnoj perspektivi proširenja EU, prenoseći stavove crnogorskih kompanija o izazovima i prilikama pridruživanja EU - rekao je Dlouhi.
On je dodao i da su predstavnici PKCG, u martu, na konferenciji o proširenju EU podijelili svoje iskustvo o uključivanju Komore u proces pristupanja.
- Doprinose uspjehu naših ključnih događaja kao što su Evropski parlament preduzeća, kongres Eurochambresa i susreti komora. Aktivno učestvuju u našoj godišnjoj ekonomskoj anketi koja daje prikaz stavova poslovne zajednice i izazovima sa kojima se preduzetnici suočavaju - dodao je Dlouhi.
Govoreći o oblastima koje bi mogle biti pokretači razvoja u budućem periodu, Dlouhi je saopštio da takozvana dvostruka tranzicija ka digitalizaciji i održivosti predstavlja u isto vrijeme i izazov i priliku za evropsku poslovnu zajednicu.
- Ako kreatori politika EU obezbijede okvir koji će omogućiti preduzećima da uz odgovarajuće uslove lagano izvrše tranziciju, biće više prilika. Ako pokušaju da urade previše, prebrzo i bez koordinacije, naše kompanije će biti u nepovoljnijnem položaju u odnosu na konkurente u inostranstvu. Nažalost, trenutno je to slučaj. Evropski zeleni dogovor nameće nesrazmjerne i neizdržive terete kompanijama. Ispravljanje ovoga mora biti glavni prioritet za novi mandat EU - poručio je Dlouhý.
U Eurochambresu, kako je rekao, konstantno tražimo nove načine da olakšamo umrežavanja i saradnju između komora i njihovih članova.
- To se značajno razvilo od kada je pandemija donijela ogroman pomak ka online sastancima, ali ponekad nema alternative za sastanke licem u lice. Naša struktura nam omogućava da olakšamo razmjenu između komora na više nivoa - saopštio je Dlouhi.
Lobistički napori Eurochambresa usmjereni su da poruke koje se prenose institucijama EU, odražavaju potrebe cijele evropske poslovne zajednice, dok kroz EU projekte koje sprovodimo unapređujemo saradnju između komora.
- Naše radne grupe, takođe, omogućavaju razmjenu najboljih praksi o različitim temama, a u cilju podrške komorama u pružanju kvalitetnih usluga svojim članovima - zaključio je Dlouhi.

Dlouhi: Privredne komore ključni akteri u sprovođenju reformi

Ukoliko se prevoznicima ne izađe u susret i protest preraste u dugoročnu blokadu transporta može se desiti da crnogorske transportne &nbsp;kompanije odu da rade na EU tržište, a druga mogućnost je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što bi značajno uticalo na rast cijena - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Bilo koja blokada, kako dodaje, dovodi do usporavanja ekonomije i određenih prekida u snabdijevanju, a osim građana trpe privreda i trpe prevoznici.
Osim potencijalnih poremećaja na lokalnom nivou protest prevoznika, prema njegovim riječima, može dovesti do poremećaja i na evropskom nivou, što bi trebalo da dodatno stvori pritisak na evropske institucije da se pronađe rješenje.
- Bitno je naglasiti da je ovo trebalo da bude protest, štrajk na regionalnom nivou da se pošalje poruka evropskim institucijama o problemu koji će imati prevoznici sa Zapadnog Balkana zbog primjene sistema ulaska i izlaska iz EU, sa 90 od 180 dana u EU i samim tim je trebalo da se pošalje zajednička poruka sa određenim protestom da treba i EU u određenoj mjeri da reaguje i da se prilagodi potrebama našeg tržišta. Činjenica je da ukoliko ne dođe do određenog rješenja da će upravo prevoznici sa teritorije Zapadnog Balkana što uključuje i Crnu Goru imati ozbiljnih problema što se tiče samog njihovog poslovanja, jer ako bi pogledali kako će se to reflektovati na njihovo poslovanje ono će zahtijevati ili povećani broj radnika, ili čekanje što znači povećanje troškova, samim tim povećanje cijena - rekao je Mulešković.
Smatra da se ne može desiti brza nestašica, jer postoje zalihe dovoljne za više dana, pa ne bi trebalo da dođe do poremećaja tržišta ukoliko se protest dugoročno ne nastavi.&nbsp;
- Treba biti pažljiv kad komentarišemo takve stvari, jer mi smo skloni tome da napravimo paniku i upravo ta panika može da izazove veće potražnju, pa samim tim možemo sami da napravimo problem na tržištu. Stav trgovaca i njihova politika je da su se već zalihe skoro svih proizvoda obezbjedile i ne treba da razmišljamo o tome da će se desiti određeni poremećaji - istakao je Mulešković.
Dodaje i da će svaki trošak koji nastane u zastoju transporta biti preliven na građane kroz finalnu cijenu proizvoda, pa ukoliko se situacija nastavi jasno je da će doći do povećanja cijena.&nbsp;
- Dva scenarija mogu da se dese, a prvi scenario je da naše kompanije odu da rade na evropskom tržištu i drugi scenario je da evropske kompanije dovoze robu u Crnu Goru što jasno govori da bi došlo do rasta cijena, jer ako u ovom trenutku imate za npr. 1000 eura prevoz do određene zemlje ukoliko dođe do premještanja da evropske firme vode to će biti duplo veći troškovi - zaključio je Mulešković.

Mulešković: Ukoliko se ovakva situacija nastavi i ukoliko Evropa ne bude imala sluha za naše prevoznike jasno je da će doći do povećanja cijena

Sjednica vijeća koja je bila zakazana za 30. januar u postupku odlučivanja o žalbi izjavljenoj protiv prvostepene presude u predmetu u javnosti poznatom kao "Koverta", odlaže se za 5. februar - saopšteno je iz Apelacionog suda.
Sjednica je zakazana za 9.30 sati.
- Sjednica vijeća se odlaže zbog opravdanog odsustva sudije izvjestioca - navodi se u saopštenju.

Odlaže se sjednica vijeća Apelacionog suda na kojoj će razmatrati žalbu na presudu u predmetu "Koverta"

Crnogorska stranka u osnivanju apelovala je na podgoričko Osnovno državno tužilaštvo, koje je formiralo predmete povodom zloupotrebe &nbsp;privatnosti Mirjane Pajković kao oblika rodno zasnovanoga nasilja, da što prije procesuira krivce.
- Protiv Dejana Vukšića, bivšeg direktora ANB-a i savjetnika predsjednika države, iznijela je teške optužbe o zloupotrebi državnih resursa. Prema njenim navodima, Vukšić je, koristeći autoritet funkcije, angažovao operativce Agencije za protivzakonito praćenje, prikupljanje podataka o kretanju i privatnoj komunikaciji, te neovlašćeno preuzimanje i javno objavljivanje sadržaja iz njenog telefona. Posebno zabrinjavaju navodi o prijetnjama kompromitujućim materijalom u cilju iznuđivanja određenih ponašanja - naveli su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.
Pajković je, poručuju oni, žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu.&nbsp;
- A śedočimo pokušaju zamjene teza: bivši direktor ANB-a kontratužbama nastoji diskreditovati oštećenu i relativizovati sopstvenu odgovornost. Nije riječ o „privatnom sporu“, već o državno organizovanom ugrožavanju prava na privatnost i bezbjednost građanina. Vukšića su na čelo ANB-a postavili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović pod sloganom „oslobađanja institucija“, uz presudan uticaj SPC i tadašnjeg mitropolita Amfilohija - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Rezultat tog projekta, kako pokazuju brojni primjeri, nije bila, ističu oni, reforma, već instrumentalizacija bezbjednosnog sektora i razgradnja crnogorskih institucija s ciljem razgradnje države i sloma ustavnoga poretka u korist stranih sila.

Crnogorska stranka: Pajković je žrtva čiji navodi zahtijevaju hitnu, efikasnu i nepristrasnu istragu, ODT da što prije procesuira krivce

U pograničnom pojasu, na teritoriji Tuzi u mjestu Zbelj, policija je pronašla više od 100 kilograma marihuane za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije.
- Policija je, vršeći pojačane aktivnosti i nadzor šireg rejona državne granice, uočili jedno putničko motorno vozilo koje se kretalo velikom brzinom i koje je na jednoj lokaciji u mjestu Vranj zatečeno bez vozača. Detaljnim pregledom vozila pronađeno je više PVC kesa i crnih platnenih torbi u kojima se nalazilo 95 manjih PVC pakovanja sa sadržajem biljne materije zelene boje, nalik na marihuanu, mase oko 107 kilograma, za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu postupajući policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju identifikacije, lociranja i hapšenja osobe koja je pokušala da prokrijumčari marihuanu.
- Uzimajući u obzir da je istraga u toku, javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljem toku postupka - zaključili su u policiji.

Tag: plan-rasta