Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnih pitanja koja čekaju premijera Milojka Spajića kad konačno odluči da se pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Zanimljivo je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivan obrt desio se juče kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6311%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-premijerski-nece-moci-biti-odrzan-ni-u-ponedjeljak-pokrenite-pitanje-povjerenja-vladi-mugosa-ovo-je-vas-politicki-obraz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnici većine poslaničkih klubova imali su pripremljena pitanja za Spajića, koja "čekaju u ladicama" dok se odgovori odlažu za neku politički pogodniju priliku.
Tako će poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković sačekati na odgovor premijera zbog čega je, od dolaska u Crnu Goru 2020. i početka bavljenja politikom, odmanuo građane obećavajući im brojne projekte koji nikad nisu realizovani, niti je moguća njihova skora realizacija.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević sjutra u parlamentu neće dobiti komentar na to što predstavnici parlamentarne većine u kontinuitetu vrše reviziju istorije i afirmišu četnički pokret, veličaju ratne zločince i javno negiraju međunarodne presude za ratne zločine.
Poslanik GP URA Dritan Abazović namjeravao je da pita Spajića koje je mjere preduzeo da bi unaprijedio turističku sezonu, dok je Dejana Đurovića iz Nove srpske demokratije (NSD) interesovalo da li će Crna Gora biti ekskluzivna turistička destinacija kako je predviđeno Prostornim planom i kako nadomjestiti nedostatak gostiju iz Izraela.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića htio je da pita da li bi FK "Zeta", ukoliko bi angažovao Karla Anćelotija ili Pepa Gvardiolu, mogao da prođe baraž za ulazak u Drugu ligu, a da to drugostepene komisije Fudbalskog saveza Crne Gore ne ponište. Pitanje bi, kako je naveo, usmeno obrazložio na sjednici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Mirsad Nurković pita u kojoj je fazi realizacija prijekta ski centra na Štedimu, koji su konkretni rokovi za završetak infrastrukturnih radova i kada se očekuje da centar bude u potpunosti funkcionalan za posjetioce?
- Koliko je do sada utrošen budžet na izgradnji ski centra Štedim i za koje radove su raspisani ove godine tenderi ili će biti raspisani i u kojim iznosima, te koliko nakon toga još treba sredstava za završetak? Da li se projekat odvija u skladu sa predviđenom dinamikom, da li postoji kašnjenje u izvođenju radova i koji su razlozi što je tako? Da li postoji interesovanje domaćih ili stranih investitora za ski centar Štedim i kako Vlada planira da obezbijedi održivost i funkcionalnost centra nakon završetka radova - pitanja su Nurkovića.
Za narednu priliku pitanja je pripremio šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koji će tražiti od Spajića da predstavi trenutne rezultate i izazove rada njegove Vlade u tri ključne oblasti: vladavini prava, evropskim integracijama i ekonomiji.
- Koji su konkretni pomaci ostvareni u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i da li su institucije dovoljno nezavisne i funkcionalne? U kojoj fazi su pregovori sa EU, koji su najznačajniji koraci koje je Vlada preduzela kako bi ubrzala proces pristupanja, kakva je saradnja sa Skupštinom po ovom pitanju i da li smo i dalje na putu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine? Kako ocjenjujete trenutnu makroekonomsku situaciju, kakvi su efekti ekonomskih politika Vlade na standard građana, zaposlenost i privredu i koje su najvažnije mjere predviđene u narednom periodu kako bi se osigiirala održivost javnih finansija i podstakao ekonomski rast - pitanja su Čarapića.
Za više od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, po Poslovniku Skupštine bio u obavezi, da održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pitanja spremna, premijerski sat "u kvaru": Revizija istorije i neispunjena obećanja čekaju Spajićevo pojavljivanje

Grupa građana koja svakodnevno protestuje na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana, pita da li se propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu u prijestonici ili u Crnoj Gori? - Dva masovna zločina na Cetinje, dvadeset troje mrtvih, desetoro ranjenih, ubice mrtve, odgovornih nema? Izgleda da odgovorni i ne postoje, osim mrtvih ubica? Prosto je nemoguće naći odgovor na pitanje zakona vjerovatnoće, da li je moguće da u jednom mjestu veličine Cetinje mogu biti dva masovna ubistva u dvijeipo godine? Taj zakon vjerovatniće je jako mali, skoro nemoguć, ako uzmemo u obzir i to da se nikada ni na jednom mjestu-gradu na planeti nešto slično nije dogodilo, bez obzira na daleko veći broj stanovnika, koji su preživjeli jedan masovni pokolj - navedeni je u obraćanju građana Cetinja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626180616_9b3866527561ae2a8d543bfe43c083735e004e45e687aa2028c638dc0f263dbc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250626180616_9b3866527561ae2a8d543bfe43c083735e004e45e687aa2028c638dc0f263dbc" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  Onda je, kaže grupa građana, nemoguće da se ne postavi niz drugih pitanja, a osnovno je - zašto i ko stoji iza traljave istrage za 12. avgust 2022. godine u Medovini? Što je to uradio i doprinio istrazi tadašnji ministar unutrašnjih poslova, za smrt desetoro svojih sugrađana i za ranjavanje više lica u tom slučaju? Što su to uradile ostale institucije, ministarstvo pravde, ministarstvo zdravstva? - Ovom prilikom moramo ukazati na samo od nekih propusta: Ko stoji iza loše vođene policiske akcije sprečavanja ubice u svom krvavom piru po Medovini? Ko je naredio ili zašto nije reagovala patrola u sprečavanju ubice na samo sto metara udaljenosti od njih, koja je bila stacionirana ispred Cetinjskog manastira? Ko je naredio ili zašto ista patrola nije pružila prvu pomoć ranjenom, koji je ranjeni tražio od njih? Odakle ubici koji je pod sudsko-krivičnom istragom oružje sa dozvolom? Ko i zašto nije uzeo snimke sa nadzornih kamera koje se nalaze na Cetinjskom Manastiru? Ko je poslao nenaoružanu policiju na majesto zločina, odnosno bez municije za sopstveno naoružanje? Ko je zaustavljao službenike MUP-a da krenu prema ubici,na očigled cijelog okupljenog naroda? Ko je puštio određena lica da prođu pored službenika MUPa, a nakon nekoliko minuta su stradala od ubice V.B? Što se desilo sa telefonom ubice i đe je izvještaj o kompletnom vještačenju aparata - niz je pitanja koja postavljaju građani na koja su, napominju, izostavljeni odgovori, kao i kažnjavanje ili stavljanje pod istragom potencilano odgovornih.&nbsp; Na sve su se, ističu u obraćanju, oglušili i tadašnji ministar unutrašnjih poslova, njegovi zamjenici, direktori, rukovodioci policije, Ministarstvo pravde, pravosuđe. - Nakon ovoga putpuno prirodno proizilazi naredno pitanje, što bi bilo da su na gore postavljenim pitanjima dobijeni odgovori? Da li bi se dovodio u pitanje zakon vjerovatnoće ili prikrivanje mogućih saučesnika. A kruna svih pitanja je: Da se sprovela kvalitetna istraga zbog zločina u Medovini, da su dati odgovori na ova i niz drugih pitanja, da li bi došlo do masovnog zločina 1. januara 2025. godini? Postoje građani koji su isključivi u odgovoru a on glasi da ne bi bilo ni zločina prvog januara 2025. godini - dodaju u obraćanju. Uzevši u obzir jednako vođene istrage u oba slučaja građani Cetinja postavljaju pitanje da li se ovim propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu u njihovom gradu ili u Crnoj Gori? Predlagačima izmjene i dopune Zakona o blokadama saobraćajnica, prije svega preporučuju da se dobro upoznaju sa problematikom Kruševog ždrijela-Belvedera, iz prostog razloga njihovog neodustajanja od traženja istine i mogućeg saučesništva ukoliko dođu do nekih odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626180616_c9143afb157e93ace52f4123b54790014e143172074e952fa14467fbf43f171b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250626180616_c9143afb157e93ace52f4123b54790014e143172074e952fa14467fbf43f171b" data-rendition-name="original" width="958" height="713" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  - Iste predlagače želimo da upoznamo sa dijelom istrage posljednjeg masovnog ubistva u Austriji, đe su istražni organi uspjeli doći do svojevremene komunkacije izmedju ubice iz Austrije i masovnog ubice Kecmanovića iz Beograda. Valjda se to tako radi gosopodo, dok se u Crnoj Gori ne može doći do podatka đe se nalazio Vuk Borilović sat vremena prije svog krvavog pira.&nbsp; Predlagače izmjena i dopuna zakona podsjećaju na riječi Gospodo poslanici, predlagači izmjena i dopuna zakona, da se podśetimo riječi crnogorskog vladike Petra Drugog Petrovića Njegoša "Krv je ljudska rana naopaka". - Ujedno želimo da se izvinemo građanima koji čekaju u kolonama, ali kao što se može viđeti iz teksta, uzročnike blokada možete naći u crnogorskim institucijama ili eventualnim predlagačima zakona, njihovih dopuna i izmjena - poručeno je u obraćanju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Građani sa Kruševog ždrijela: Da li se propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu?

Postavljanje pitanja je jedna vještina i mudrost, kažu da se inteligencija procjenjuje po tome kako smo u mogućnosti da neke stvari reprodukujemo, izjavimo, kažemo i da osjetimo, a sa druge strane da mudrost dolazi iz postavljanja pravih pitanja - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Danka Ćetković.
Ono &nbsp;što se nauči kroz postavljanje pravih pitanja, kaže Ćetković, i pamćenje odgovora na postavljena pitanja je znanje koje ostaje trajnije nego kad se uče samo odgovori.
- Učenje samo odgovora je teži put i možda je znanje samo privremeno, a ono što kroz pitanje naučimo ostaje duže - rekla je Ćetković.
Ne postoje, podvlači ona, glupa pitanja.
- Iako nekad djeluju neočekivana i način na koji je postavljeno pitanje često nije adekvatan - pa se onda procjenjuje njegov smisao - dodala je ona.
Postoji puno načina za učenje postavljanja pravih pitanja, objašnjava Ćetković, i važno je ohrabrenje osobe u postavljanju pravih pitanja, jer se ta vještina postavljanja pitanja, cijeni ona, ne njeguje ni kroz obrazovni sistem.
- Dobijamo utisak da kad se postavljaju pitanja ,,možda će ispasti glupa, kako meni nije jasno svima je jasno”, nekako se mi obeshrabrujemo da uopšte postavljamo pitanja. Za početak je prvenstveno potrebno ohrabriti se i postavljati pitanja, ne pretpostavljati da je jasno i da je to to. Kad prvo taj korak pređemo onda postavljamo što jednostavnija pitanja. U NLP postoji čitav set pitanja i to su jednostavna pitanja, i jednostavno pitanje pokreće mnogo više neki proces nego ako komplikujemo i onda komplikacijom odvučemo od suštine - zaključila je Ćetković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSc_HWzj5kmU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćetković: Vještina postavljanja pitanja se ne njeguje ni kroz obrazovni sistem

Kukaviča i antievropska većina je spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu na izborima u Nikšiću, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić koji je ocijenio da je to razlog uskraćivanja mogućnosti opozicionim poslanicima da postavljaju pitanja na Premijerskom satu.
On je ipak kazao da će poslanici opozicije, kojima nijesu izrečene mjere, učestvovati na Premijerskom satu.
- Svjesni da sat otkucava i da se bliži kraj podršci koju su dobili na nedavnim parlamentarnim izborima, imamo većinu koja se svim silama trudi da onemogući parlamentarnu opoziciju da govori. Sjetićete se, prvo su bježali sa premijerskog sata. Četiri premijerska sata u prošloj godini nismo održali, zahvaljujući činjenici da je premijer Milojko Spajić to izbjegao. Pa su onda neprimjereno dugo odugovlačili odluku o inicijativama parlamentarne opozicije za održavanje određenih kontrolnih saslušanja dok bi te teme potpuno izgubile svoju relevantnost - kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlovnicke-i-druge-igre&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da su se onda dosjetili da u minut do 12 oduzmu pravo parlamentarnoj opoziciji da postavlja pitanja ministrima u Vladi.
- Danima su guslali ođe u crnogorskom parlamentu &nbsp;o evropskim integracijama,. O potrebi da parlamentarna demokratija bude inkluzivna, a onda su odlučili da ukinu parlamentarnu demokratiju - kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, nije bilo nikakve najave na Kolegijumu o tome da će se parlamentarnoj opoziciji, odnosno poslanicima koji su udaljeni, onemogućiti da postave poslanička pitanja.&nbsp;
- Ovo je novi izum nekoga ko se sjetio u pet do 12 - kazao je Nikolić dodajući da bi bilo previše štete za parlamentarnu većinu &nbsp;da odgovara na brojna osjetljiva pitanja u susreti izborima u Nikšiću.
On je kazao da su trebali da odgovore na neka od pitanja.
- Zašto je administrativni odbor neprimjereno dugo stavio u fijoku potrebu da se odlučuje o ukidanju imuniteta Marku Kovačeviću? To je njihov odnos prema vladavini i prava. Gdje je nestao investitor iz Nikšićke željezare? &nbsp;Koliko je zaposlenih radnika u EPCG od 2020. do 2024. godine? Koliko je po tom osnovu isplaćeno novca, obično na štetu onih koji to zaslužuju, pa zbog toga kao refleksiju imamo rast cijena zato što raste neproduktivna potrošnja? &nbsp;Koliko duplih birača iz Srbije, i Bosne i Hercegovine je Ministarstva unutrašnjih poslova uspjelo da identifikuje i da izbriše iz biračkog spiska Crne Gore? &nbsp;Šta je urađeno da se u sistemu zdravstva suzbije najveći problem dugih listi čekanja, zbog kojih građani Crne Gore sve češće odlaze kod privatnika, snalaze se, pozajmljuju novac, jer zdravstveni sistem nije u stanju da izađe u susret osnovnim potrebama naših ljudi? Koliko iznosi deficit fonda PIO za prva dva mjeseca zbog smanjenja doprinosa i ima li novca za isplatu plata i penzija bez novog zaduženja - nabrojao je Nikolić pitanja.
On kaže da su ovo teme &nbsp;o kojima parlamentarna većina ne želi da govori.
- Osmislili su ideju preko koje žele da sačuvaju nešto od političkog rejtinga što je ostalo. Da anketni odbori supstituišu rad plenuma. Da se zaključa parlament i da onda seire i zloupotrebljavaju žrtve da bi ostvarili politički profit u susret izborima u Nikšiću - kazao je Nikolić.

Duško Mihailović

Nikolić: Kukavička i antievropska većina spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu u Nikšiću

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Prijestonice i poslanik u crnogorskom Parlamentu Oskar Huter uputio je v.d. direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću 33 pitanja povodom tragičnih događaja na Cetinju. 
Kako je pojasnio Huter, 33 simbolično predstavlja broj odbornika u lokalnom parlamentu. 
Huterov dopis Šćepanoviću prenosimo integralno:
U odnosu na sastanak održan 19.02.2025. godine, između predstavnika odborničkih klubova, nezavisnih odbornika, predsjednice Skupštine Prijestonice i drugih predstavnika i gradonačelnika sa v.d. direktora Uprave policije gospodinom Lazarom Šćepanovićem i načelnikom OB Cetinje, po dogovoru Vama gospodine Šćepanoviću, postavljam kao građanin Cetinja, kao roditelj, kao odbornik u lokalnom i poslanik u državnom parlamentu, sljedeća pitanja:
1. Da li su službenici OB Cetinje i ostali pripadnici jedinica Uprave policije, u periodu od 12.8.2022. godine do 1.1.2025. prošli kroz vježbe pucanja, obuke bilo koje vrste za postupanje u kriznim situacijama?
2. Da li je sačinjen Protokol za postupanje u kriznim situacijama?
3. Da li je OB Cetinje kadrovski i u neoročenom trajanju dobio pojačanje (potrebna informacija sa preciznim datumima angažovanja istih)?
4. Kakva je starosna struktura pripadnika OB Cetinje sa aspekta broja pripadnika OB Cetinje koji u naredne dve godine ispunjavaju uslove za penziju?
5. Da li je dodatno angažovanih sedam policajaca prošlo bilo koju obuku osim završene Policijske akademije (cijeneći okolnosti da je do kvalitetnog kadra /npr. ranga inspektora/ potreban period od minimum sedam godina)?
6. Da li je OB Cetinje pojačano iskusnim kadrovima u vidu kriminalnih inspektora i da li su sve pozicije u odjeljenju/sektoru kriminalistike popunjene?
7. Prema informacijama sa kojima raspolažemo i ograđujemo se u odnosu potpunu preciznost broja, a to je da je 60-tak policajaca angažovano - ko vrši procjenu i na osnovu čega će se taj broj pripadnika UP smanjivati ili će rasti kada govorimo o Prijestonici?
8. Kada su u pitanju pripadnici Specijalne, Posebne i Interventne jedinice - da li su na dnevnom nivou angažovani, da li pokrivaju svaku smjenu i koliko ih je u smjeni?
9. Da li je sačinjen Izvještaj o postupanju policije 1. januara i ako nije - zašto? Isti izvještaj kada se dogodio masakr u Medovini sačinjen je nekoliko dana nakon tragedije, a komisija MUP-a je svoj izvještaj sačinila dvije sedmice nakon zločina, tačnije - 26.8.2022 godine.
10. Od oko 150 bezbjednosno interesantnih lica koliko ih je registrovano na Cetinju - koliko njih je na slobodi, koliko na izdržavanju kazne, koliko u kućnom pritvoru, koliko u bekstvu?
11.Da li pozivanjem na izveštaj SOCTA šaljete poruku – ako želite da se informišete o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori – čitajte izvještaje SOCTA?
12. Kažete da se masovna ubistva ne mogu predvidjeti i da treba raditi međuresorno – tačno. Što je tačno Uprava policije i MUP uradilo da unaprijedi sistem i postupanje u ovakvim situacijama?
13. Zašto nijeste postupali po izjavi ranjenog Aleksandra Drecuna koji je dao izjavu pred VDT da je policajac ispred manastira odbio da reaguje uz tvrdnju da je tu da čuva manastir 12.8.2022. god?
14. Ko je vodio akciju policije 12.8.2022?
15. Zašto nije sankcionisana ekipa Interventne jedinice iz Berana koja je tih dana bila na ispomoć na Cetinju i niko od njenih pripadnika se nije javljao na telefon, a bili su smješteni na Obzovici dok je Vuk Borilović vršio masovna ubistva? (Izvještaj o postupanju policije 12.8.2022.)
16. Zašto nije pokrenut disciplinski postupak protiv pripadnika policije koji su propustili Gorana Đurišića da prođe Medovinom, da bi smirio Borilovića, iako nije bila prisutna PTJ koja ima obučene pregovarače i nisu mu makar dali zaštitnu opremu?
17. Koji je stepen povreda i navedite tačno koje su povrede bile ranjenog policajca Ljubiše Maksimovića 12.8.2022?
18. Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 01.01.2025. u vrijeme izvršenja masovnog zločinai da li je ključan razlog što skoro 6 sati policija nije uspjela da liši slobode izvršioca ubistva nedovoljan broj operativnih policijskih službenika?
19. Ko je dao naredbu da 1.1.2025. godine na mjesto zločina i potrage izađe Komunalna policija koja nema ni potrebnu zaštitu ni obuku uz apsolutno uvažavanje i zahvalnost za spremnost da pomognui ko bi snosio odgovornost da se nekom od njih nešto dogodilo?
20. Da lićete razmatrati razrješenja načelnika za region Centar Gorana Jokića i komandira PTJ Miloša Rakonjca, jer su tokom njihovog komandovanja u dvije krizne situacije ubijene 23 osobe, a 9 ranjeno? (Između ostalog, usamom izvještaju o postupanju policije navedeno da je tek 6 minuta nakon što je Jokić obavijestio Rakonjca o dešavanjima u Medovini – on izdao naređenje da se PTJ pokrene).
21. U OB Cetinje postoje dvije pritvorske jedinice tj. samo dva privedena lica mogu da borave u zgradi OB Cetinje – da li imate u planu da se šire kapaciteti?
22. Da li ste upoznati sa informacijom da ministar unutrašnjih poslova nije obavijestio Predsjednika Vlade o inicijativi za „Markov i Mašanov zakon" (premijer Spajić je to rekao i tražio svu dokumentaciju na sastanku sa inicijatorkom) i da li imate saznanja zašto nije odgovarao na mejlove i dopise inicijatorke Maje Ljiljanić Popović?
23. Da li ste upoznati sa informacijom da je Ministar Šaranović krajem oktobra obećao šefu delegacije EK da će Mašanov i Markov zakon biti ubrzo donijet i zašto se kasnilo sa tim?
24. Zasto je razrješenjem Radovana Popovića prestao rad Radne grupe?
25. Ko je pozvao Hitnu pomoćkoja je došla ispred kafane Velestovo prije policije i kako je moguće da je njima dobro objašnjeno đe se desio prvi zločin u masakru 01.01.2025.?
26. Zašto je Uprava policije u saopštenju u 18:09, 19:23, pa potom i premijer u Dnevniku 2 RTCG , tvrdili da se prvi zločin desio u kafani u selu Bajice ako su već u 17:30 utvrdili da se u kafani u Bajicama zločin nije dogodio?
27. Kada ste tačno, u koliko časova, dobili prvo obavještenje o pucnjavi na Cetinju 01.01.2025.?
28. Koliko puta je Policija obaviještena o događaju i kada ste tačno, u koliko časova, obavijestili tužioca i što su nalozi tužioca?
29. Da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina?
30. Kada ste izašli na lice mjesta i kakvo je bilo zatečeno stanje?
31. Da li je policija pratila vozila hitne pomoći tokom transporta ranjenih do bolnice?
32. Da li su izlazi iz grada bili blokirani (od kada do kada)?
33. Koliko policajaca se nalazi na Cetinju u danima nakon masakra i da li čuvaju neke određene lokacije/lica? Ukoliko čuvaju ko su lica odnosno koje su to lokacije?

Huter pisao Šćepanoviću: 33 pitanja povodom dva masakra na Cetinju

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije već 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju 1. januara ove godine. 
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
- Četiri dana kasnije, 28. januara, Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci: Ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava; koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina; zašto Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava; na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana; da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava; da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina? Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara - kažu iz HRA i CŽP.
U tim organizacijama smatraju da ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. 
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo je HRA i CŽP da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova. 
HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. 
Očekuju da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. 
- Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi - poručluju iz HRA i CŽP.

HRA i CŽP: MUP i UP bez odgovora o masovnom zločinu na Cetinju, VDT ne sprovodi nikakvu istragu

Nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji Dragan Samardžić saopštio je da ima najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera Milojka Spajića iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora od onog koje mu je postavio šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović. Bogdanović će na premijerskom satu pitati Spajića ko štiti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i da li je general narušio reputaciju zemlje u NATO-u. - Kandidujem najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera, iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora - nevao je Samardžić na mreži X ostavljajući u prilogu pripremljena pitanja za Spajića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff" data-rendition-name="original" width="1023" height="1338" loading="lazy" alt="pitanja"></figure>

Samardžić: Pitanja za Spajića iz odbrambeno-bezbjednosnog sektora prioritetnija od onog koje postavlja Bogdanović

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pitanja