Upravi policije, u subotu, 10. januara, poslali smo pitanja povodom prijave Cetinjanina kojem je brutalne prijetnje, putem društvene mreže Fejsbuk, dan ranije, uputila njemu nepoznata žena, ali resor kojim rukovodi Lazar Šćepanović na naša pitanja nije odgovorio, dok su Portalu Analitika juče saopštili da je žena identifikovana i da je za njom raspisana lokalna potjernica.
Neprihvatljiva diskriminacija medija i uskraćivanje informacija.
Šćepanović drsko i bahato uskraćuje naše pravo na pristup informacijama samo zato što su Televizija E i Portal ETV na „crnoj listi“ njegovih poslodavaca - Demokrata. Partije kojoj se stavio u službu i koja „pod šapom“ drži sektor bezbjednosti.
Od kada je zaposjeo fotelju prvog čovjeka Uprave policije u decembru 2024. autorka ovoga teksta dobila je samo jednom odgovor na pitanja - 3. februara prošle godine. Nakon toga, svaki upit je ignorisan.
Uskraćivanje novinara za informacije je pritisak na slobodu medija, pokušaj onemogućavanja rada, a diskriminacija je svjesna namjera uništavanja kredibiliteta i konkurentnosti.
Ali, ne shvata Šćepanović da mu je uzalud. Da vodi izgubljenu bitku. Da će informacije doći do nas. Neće otupiti našu kritičku oštricu, neće nas zaustaviti da istražujemo i rasvjetljavamo njegovo loše, politikantsko, pod dirigentskom palicom Demokrata, a ne Ustava i zakona, rukovođenje policijiom i kontinuirano urušavanje sektora bezbjednosti.
Zanio se i uzvisio (pre)ambiciozni direktor Uprave policije zaboravljajući da funkcije nijesu vječne. Jer, kaže izreka - možeš koliko hoćeš, al' ne možeš dokle hoćeš.
A mi ćemo nastaviti da izvještavamo, istražujemo, pitamo. I upozoravamo na uništavanje sektora bezbjednosti. Bez straha i bez zadrške. I neće nas zaustaviti ni Šćepanović, niti Demokrate. Koliko god nas diskriminisali, prijetili i zastrašivali.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Neprihvatljiva diskriminacija Portala ETV

Revizija istorije, neispunjena obećanja, mjere za spas turističke sezone - samo su neka od ozbiljnih pitanja koja čekaju premijera Milojka Spajića kad konačno odluči da se pojavi u parlamentu.
Od početka godine održan je samo jedan premijerski sat, od predviđenih tri po Poslovniku Skupštine. Posljednja zakazana sjednica za 27. jun odložena je zbog Spajićevog učešća na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. Zanimljivo je da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić istog dana kada je javnost obaviještena o datumu održavanja Međuvladine konferencije, sazvao sjednicu posvećenu premijerskom satu.
Očekivan obrt desio se juče kada je Mandić na sjednici Skupštine obavijestio poslanike da će premijerski sat biti pomjeren jer ga je Spajić još 18. juna informisao da neće moći da prisustvuje. To je izazvalo negodovanja u klupama opozicije, iz kojih su upućene kritike i na račun šefa Skupštine i premijera da sprečavaju kontrolu izvršne vlasti i da je na snazi klasično gaženje parlamentarne demokratije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.6311%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-premijerski-nece-moci-biti-odrzan-ni-u-ponedjeljak-pokrenite-pitanje-povjerenja-vladi-mugosa-ovo-je-vas-politicki-obraz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnici većine poslaničkih klubova imali su pripremljena pitanja za Spajića, koja "čekaju u ladicama" dok se odgovori odlažu za neku politički pogodniju priliku.
Tako će poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković sačekati na odgovor premijera zbog čega je, od dolaska u Crnu Goru 2020. i početka bavljenja politikom, odmanuo građane obećavajući im brojne projekte koji nikad nisu realizovani, niti je moguća njihova skora realizacija.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević sjutra u parlamentu neće dobiti komentar na to što predstavnici parlamentarne većine u kontinuitetu vrše reviziju istorije i afirmišu četnički pokret, veličaju ratne zločince i javno negiraju međunarodne presude za ratne zločine.
Poslanik GP URA Dritan Abazović namjeravao je da pita Spajića koje je mjere preduzeo da bi unaprijedio turističku sezonu, dok je Dejana Đurovića iz Nove srpske demokratije (NSD) interesovalo da li će Crna Gora biti ekskluzivna turistička destinacija kako je predviđeno Prostornim planom i kako nadomjestiti nedostatak gostiju iz Izraela.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića htio je da pita da li bi FK "Zeta", ukoliko bi angažovao Karla Anćelotija ili Pepa Gvardiolu, mogao da prođe baraž za ulazak u Drugu ligu, a da to drugostepene komisije Fudbalskog saveza Crne Gore ne ponište. Pitanje bi, kako je naveo, usmeno obrazložio na sjednici.
Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Mirsad Nurković pita u kojoj je fazi realizacija prijekta ski centra na Štedimu, koji su konkretni rokovi za završetak infrastrukturnih radova i kada se očekuje da centar bude u potpunosti funkcionalan za posjetioce?
- Koliko je do sada utrošen budžet na izgradnji ski centra Štedim i za koje radove su raspisani ove godine tenderi ili će biti raspisani i u kojim iznosima, te koliko nakon toga još treba sredstava za završetak? Da li se projekat odvija u skladu sa predviđenom dinamikom, da li postoji kašnjenje u izvođenju radova i koji su razlozi što je tako? Da li postoji interesovanje domaćih ili stranih investitora za ski centar Štedim i kako Vlada planira da obezbijedi održivost i funkcionalnost centra nakon završetka radova - pitanja su Nurkovića.
Za narednu priliku pitanja je pripremio šef Poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić koji će tražiti od Spajića da predstavi trenutne rezultate i izazove rada njegove Vlade u tri ključne oblasti: vladavini prava, evropskim integracijama i ekonomiji.
- Koji su konkretni pomaci ostvareni u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i da li su institucije dovoljno nezavisne i funkcionalne? U kojoj fazi su pregovori sa EU, koji su najznačajniji koraci koje je Vlada preduzela kako bi ubrzala proces pristupanja, kakva je saradnja sa Skupštinom po ovom pitanju i da li smo i dalje na putu da zatvorimo sva poglavlja do kraja 2026. godine? Kako ocjenjujete trenutnu makroekonomsku situaciju, kakvi su efekti ekonomskih politika Vlade na standard građana, zaposlenost i privredu i koje su najvažnije mjere predviđene u narednom periodu kako bi se osigiirala održivost javnih finansija i podstakao ekonomski rast - pitanja su Čarapića.
Za više od godinu i po, koliko je u fotelji premijera, Spajić je bio na sedam sjednica posvećenih premijerskom satu iako je, po Poslovniku Skupštine bio u obavezi, da održi 13.
Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se se sjednica održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasijedanja.

Tamara Klikovac

500x500

Pitanja spremna, premijerski sat "u kvaru": Revizija istorije i neispunjena obećanja čekaju Spajićevo pojavljivanje

Grupa građana koja svakodnevno protestuje na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana, pita da li se propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu u prijestonici ili u Crnoj Gori? - Dva masovna zločina na Cetinje, dvadeset troje mrtvih, desetoro ranjenih, ubice mrtve, odgovornih nema? Izgleda da odgovorni i ne postoje, osim mrtvih ubica? Prosto je nemoguće naći odgovor na pitanje zakona vjerovatnoće, da li je moguće da u jednom mjestu veličine Cetinje mogu biti dva masovna ubistva u dvijeipo godine? Taj zakon vjerovatniće je jako mali, skoro nemoguć, ako uzmemo u obzir i to da se nikada ni na jednom mjestu-gradu na planeti nešto slično nije dogodilo, bez obzira na daleko veći broj stanovnika, koji su preživjeli jedan masovni pokolj - navedeni je u obraćanju građana Cetinja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626180616_9b3866527561ae2a8d543bfe43c083735e004e45e687aa2028c638dc0f263dbc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250626180616_9b3866527561ae2a8d543bfe43c083735e004e45e687aa2028c638dc0f263dbc" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  Onda je, kaže grupa građana, nemoguće da se ne postavi niz drugih pitanja, a osnovno je - zašto i ko stoji iza traljave istrage za 12. avgust 2022. godine u Medovini? Što je to uradio i doprinio istrazi tadašnji ministar unutrašnjih poslova, za smrt desetoro svojih sugrađana i za ranjavanje više lica u tom slučaju? Što su to uradile ostale institucije, ministarstvo pravde, ministarstvo zdravstva? - Ovom prilikom moramo ukazati na samo od nekih propusta: Ko stoji iza loše vođene policiske akcije sprečavanja ubice u svom krvavom piru po Medovini? Ko je naredio ili zašto nije reagovala patrola u sprečavanju ubice na samo sto metara udaljenosti od njih, koja je bila stacionirana ispred Cetinjskog manastira? Ko je naredio ili zašto ista patrola nije pružila prvu pomoć ranjenom, koji je ranjeni tražio od njih? Odakle ubici koji je pod sudsko-krivičnom istragom oružje sa dozvolom? Ko i zašto nije uzeo snimke sa nadzornih kamera koje se nalaze na Cetinjskom Manastiru? Ko je poslao nenaoružanu policiju na majesto zločina, odnosno bez municije za sopstveno naoružanje? Ko je zaustavljao službenike MUP-a da krenu prema ubici,na očigled cijelog okupljenog naroda? Ko je puštio određena lica da prođu pored službenika MUPa, a nakon nekoliko minuta su stradala od ubice V.B? Što se desilo sa telefonom ubice i đe je izvještaj o kompletnom vještačenju aparata - niz je pitanja koja postavljaju građani na koja su, napominju, izostavljeni odgovori, kao i kažnjavanje ili stavljanje pod istragom potencilano odgovornih.&nbsp; Na sve su se, ističu u obraćanju, oglušili i tadašnji ministar unutrašnjih poslova, njegovi zamjenici, direktori, rukovodioci policije, Ministarstvo pravde, pravosuđe. - Nakon ovoga putpuno prirodno proizilazi naredno pitanje, što bi bilo da su na gore postavljenim pitanjima dobijeni odgovori? Da li bi se dovodio u pitanje zakon vjerovatnoće ili prikrivanje mogućih saučesnika. A kruna svih pitanja je: Da se sprovela kvalitetna istraga zbog zločina u Medovini, da su dati odgovori na ova i niz drugih pitanja, da li bi došlo do masovnog zločina 1. januara 2025. godini? Postoje građani koji su isključivi u odgovoru a on glasi da ne bi bilo ni zločina prvog januara 2025. godini - dodaju u obraćanju. Uzevši u obzir jednako vođene istrage u oba slučaja građani Cetinja postavljaju pitanje da li se ovim propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu u njihovom gradu ili u Crnoj Gori? Predlagačima izmjene i dopune Zakona o blokadama saobraćajnica, prije svega preporučuju da se dobro upoznaju sa problematikom Kruševog ždrijela-Belvedera, iz prostog razloga njihovog neodustajanja od traženja istine i mogućeg saučesništva ukoliko dođu do nekih odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250626180616_c9143afb157e93ace52f4123b54790014e143172074e952fa14467fbf43f171b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250626180616_c9143afb157e93ace52f4123b54790014e143172074e952fa14467fbf43f171b" data-rendition-name="original" width="958" height="713" loading="lazy" alt="Cetinje"> </figure>  - Iste predlagače želimo da upoznamo sa dijelom istrage posljednjeg masovnog ubistva u Austriji, đe su istražni organi uspjeli doći do svojevremene komunkacije izmedju ubice iz Austrije i masovnog ubice Kecmanovića iz Beograda. Valjda se to tako radi gosopodo, dok se u Crnoj Gori ne može doći do podatka đe se nalazio Vuk Borilović sat vremena prije svog krvavog pira.&nbsp; Predlagače izmjena i dopuna zakona podsjećaju na riječi Gospodo poslanici, predlagači izmjena i dopuna zakona, da se podśetimo riječi crnogorskog vladike Petra Drugog Petrovića Njegoša "Krv je ljudska rana naopaka". - Ujedno želimo da se izvinemo građanima koji čekaju u kolonama, ali kao što se može viđeti iz teksta, uzročnike blokada možete naći u crnogorskim institucijama ili eventualnim predlagačima zakona, njihovih dopuna i izmjena - poručeno je u obraćanju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Građani sa Kruševog ždrijela: Da li se propustima u istragama trasira put i trećem masovnom zločinu?

Postavljanje pitanja je jedna vještina i mudrost, kažu da se inteligencija procjenjuje po tome kako smo u mogućnosti da neke stvari reprodukujemo, izjavimo, kažemo i da osjetimo, a sa druge strane da mudrost dolazi iz postavljanja pravih pitanja - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Danka Ćetković.
Ono &nbsp;što se nauči kroz postavljanje pravih pitanja, kaže Ćetković, i pamćenje odgovora na postavljena pitanja je znanje koje ostaje trajnije nego kad se uče samo odgovori.
- Učenje samo odgovora je teži put i možda je znanje samo privremeno, a ono što kroz pitanje naučimo ostaje duže - rekla je Ćetković.
Ne postoje, podvlači ona, glupa pitanja.
- Iako nekad djeluju neočekivana i način na koji je postavljeno pitanje često nije adekvatan - pa se onda procjenjuje njegov smisao - dodala je ona.
Postoji puno načina za učenje postavljanja pravih pitanja, objašnjava Ćetković, i važno je ohrabrenje osobe u postavljanju pravih pitanja, jer se ta vještina postavljanja pitanja, cijeni ona, ne njeguje ni kroz obrazovni sistem.
- Dobijamo utisak da kad se postavljaju pitanja ,,možda će ispasti glupa, kako meni nije jasno svima je jasno”, nekako se mi obeshrabrujemo da uopšte postavljamo pitanja. Za početak je prvenstveno potrebno ohrabriti se i postavljati pitanja, ne pretpostavljati da je jasno i da je to to. Kad prvo taj korak pređemo onda postavljamo što jednostavnija pitanja. U NLP postoji čitav set pitanja i to su jednostavna pitanja, i jednostavno pitanje pokreće mnogo više neki proces nego ako komplikujemo i onda komplikacijom odvučemo od suštine - zaključila je Ćetković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSc_HWzj5kmU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ćetković: Vještina postavljanja pitanja se ne njeguje ni kroz obrazovni sistem

Kukaviča i antievropska većina je spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu na izborima u Nikšiću, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić koji je ocijenio da je to razlog uskraćivanja mogućnosti opozicionim poslanicima da postavljaju pitanja na Premijerskom satu.
On je ipak kazao da će poslanici opozicije, kojima nijesu izrečene mjere, učestvovati na Premijerskom satu.
- Svjesni da sat otkucava i da se bliži kraj podršci koju su dobili na nedavnim parlamentarnim izborima, imamo većinu koja se svim silama trudi da onemogući parlamentarnu opoziciju da govori. Sjetićete se, prvo su bježali sa premijerskog sata. Četiri premijerska sata u prošloj godini nismo održali, zahvaljujući činjenici da je premijer Milojko Spajić to izbjegao. Pa su onda neprimjereno dugo odugovlačili odluku o inicijativama parlamentarne opozicije za održavanje određenih kontrolnih saslušanja dok bi te teme potpuno izgubile svoju relevantnost - kazao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fposlovnicke-i-druge-igre&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodao je da su se onda dosjetili da u minut do 12 oduzmu pravo parlamentarnoj opoziciji da postavlja pitanja ministrima u Vladi.
- Danima su guslali ođe u crnogorskom parlamentu &nbsp;o evropskim integracijama,. O potrebi da parlamentarna demokratija bude inkluzivna, a onda su odlučili da ukinu parlamentarnu demokratiju - kazao je Nikolić.
Prema njegovim riječima, nije bilo nikakve najave na Kolegijumu o tome da će se parlamentarnoj opoziciji, odnosno poslanicima koji su udaljeni, onemogućiti da postave poslanička pitanja.&nbsp;
- Ovo je novi izum nekoga ko se sjetio u pet do 12 - kazao je Nikolić dodajući da bi bilo previše štete za parlamentarnu većinu &nbsp;da odgovara na brojna osjetljiva pitanja u susreti izborima u Nikšiću.
On je kazao da su trebali da odgovore na neka od pitanja.
- Zašto je administrativni odbor neprimjereno dugo stavio u fijoku potrebu da se odlučuje o ukidanju imuniteta Marku Kovačeviću? To je njihov odnos prema vladavini i prava. Gdje je nestao investitor iz Nikšićke željezare? &nbsp;Koliko je zaposlenih radnika u EPCG od 2020. do 2024. godine? Koliko je po tom osnovu isplaćeno novca, obično na štetu onih koji to zaslužuju, pa zbog toga kao refleksiju imamo rast cijena zato što raste neproduktivna potrošnja? &nbsp;Koliko duplih birača iz Srbije, i Bosne i Hercegovine je Ministarstva unutrašnjih poslova uspjelo da identifikuje i da izbriše iz biračkog spiska Crne Gore? &nbsp;Šta je urađeno da se u sistemu zdravstva suzbije najveći problem dugih listi čekanja, zbog kojih građani Crne Gore sve češće odlaze kod privatnika, snalaze se, pozajmljuju novac, jer zdravstveni sistem nije u stanju da izađe u susret osnovnim potrebama naših ljudi? Koliko iznosi deficit fonda PIO za prva dva mjeseca zbog smanjenja doprinosa i ima li novca za isplatu plata i penzija bez novog zaduženja - nabrojao je Nikolić pitanja.
On kaže da su ovo teme &nbsp;o kojima parlamentarna većina ne želi da govori.
- Osmislili su ideju preko koje žele da sačuvaju nešto od političkog rejtinga što je ostalo. Da anketni odbori supstituišu rad plenuma. Da se zaključa parlament i da onda seire i zloupotrebljavaju žrtve da bi ostvarili politički profit u susret izborima u Nikšiću - kazao je Nikolić.

Duško Mihailović

Nikolić: Kukavička i antievropska većina spremna na sve da bi savladala strah u susret izbornom debaklu u Nikšiću

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Prijestonice i poslanik u crnogorskom Parlamentu Oskar Huter uputio je v.d. direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću 33 pitanja povodom tragičnih događaja na Cetinju. 
Kako je pojasnio Huter, 33 simbolično predstavlja broj odbornika u lokalnom parlamentu. 
Huterov dopis Šćepanoviću prenosimo integralno:
U odnosu na sastanak održan 19.02.2025. godine, između predstavnika odborničkih klubova, nezavisnih odbornika, predsjednice Skupštine Prijestonice i drugih predstavnika i gradonačelnika sa v.d. direktora Uprave policije gospodinom Lazarom Šćepanovićem i načelnikom OB Cetinje, po dogovoru Vama gospodine Šćepanoviću, postavljam kao građanin Cetinja, kao roditelj, kao odbornik u lokalnom i poslanik u državnom parlamentu, sljedeća pitanja:
1. Da li su službenici OB Cetinje i ostali pripadnici jedinica Uprave policije, u periodu od 12.8.2022. godine do 1.1.2025. prošli kroz vježbe pucanja, obuke bilo koje vrste za postupanje u kriznim situacijama?
2. Da li je sačinjen Protokol za postupanje u kriznim situacijama?
3. Da li je OB Cetinje kadrovski i u neoročenom trajanju dobio pojačanje (potrebna informacija sa preciznim datumima angažovanja istih)?
4. Kakva je starosna struktura pripadnika OB Cetinje sa aspekta broja pripadnika OB Cetinje koji u naredne dve godine ispunjavaju uslove za penziju?
5. Da li je dodatno angažovanih sedam policajaca prošlo bilo koju obuku osim završene Policijske akademije (cijeneći okolnosti da je do kvalitetnog kadra /npr. ranga inspektora/ potreban period od minimum sedam godina)?
6. Da li je OB Cetinje pojačano iskusnim kadrovima u vidu kriminalnih inspektora i da li su sve pozicije u odjeljenju/sektoru kriminalistike popunjene?
7. Prema informacijama sa kojima raspolažemo i ograđujemo se u odnosu potpunu preciznost broja, a to je da je 60-tak policajaca angažovano - ko vrši procjenu i na osnovu čega će se taj broj pripadnika UP smanjivati ili će rasti kada govorimo o Prijestonici?
8. Kada su u pitanju pripadnici Specijalne, Posebne i Interventne jedinice - da li su na dnevnom nivou angažovani, da li pokrivaju svaku smjenu i koliko ih je u smjeni?
9. Da li je sačinjen Izvještaj o postupanju policije 1. januara i ako nije - zašto? Isti izvještaj kada se dogodio masakr u Medovini sačinjen je nekoliko dana nakon tragedije, a komisija MUP-a je svoj izvještaj sačinila dvije sedmice nakon zločina, tačnije - 26.8.2022 godine.
10. Od oko 150 bezbjednosno interesantnih lica koliko ih je registrovano na Cetinju - koliko njih je na slobodi, koliko na izdržavanju kazne, koliko u kućnom pritvoru, koliko u bekstvu?
11.Da li pozivanjem na izveštaj SOCTA šaljete poruku – ako želite da se informišete o bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori – čitajte izvještaje SOCTA?
12. Kažete da se masovna ubistva ne mogu predvidjeti i da treba raditi međuresorno – tačno. Što je tačno Uprava policije i MUP uradilo da unaprijedi sistem i postupanje u ovakvim situacijama?
13. Zašto nijeste postupali po izjavi ranjenog Aleksandra Drecuna koji je dao izjavu pred VDT da je policajac ispred manastira odbio da reaguje uz tvrdnju da je tu da čuva manastir 12.8.2022. god?
14. Ko je vodio akciju policije 12.8.2022?
15. Zašto nije sankcionisana ekipa Interventne jedinice iz Berana koja je tih dana bila na ispomoć na Cetinju i niko od njenih pripadnika se nije javljao na telefon, a bili su smješteni na Obzovici dok je Vuk Borilović vršio masovna ubistva? (Izvještaj o postupanju policije 12.8.2022.)
16. Zašto nije pokrenut disciplinski postupak protiv pripadnika policije koji su propustili Gorana Đurišića da prođe Medovinom, da bi smirio Borilovića, iako nije bila prisutna PTJ koja ima obučene pregovarače i nisu mu makar dali zaštitnu opremu?
17. Koji je stepen povreda i navedite tačno koje su povrede bile ranjenog policajca Ljubiše Maksimovića 12.8.2022?
18. Koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 01.01.2025. u vrijeme izvršenja masovnog zločinai da li je ključan razlog što skoro 6 sati policija nije uspjela da liši slobode izvršioca ubistva nedovoljan broj operativnih policijskih službenika?
19. Ko je dao naredbu da 1.1.2025. godine na mjesto zločina i potrage izađe Komunalna policija koja nema ni potrebnu zaštitu ni obuku uz apsolutno uvažavanje i zahvalnost za spremnost da pomognui ko bi snosio odgovornost da se nekom od njih nešto dogodilo?
20. Da lićete razmatrati razrješenja načelnika za region Centar Gorana Jokića i komandira PTJ Miloša Rakonjca, jer su tokom njihovog komandovanja u dvije krizne situacije ubijene 23 osobe, a 9 ranjeno? (Između ostalog, usamom izvještaju o postupanju policije navedeno da je tek 6 minuta nakon što je Jokić obavijestio Rakonjca o dešavanjima u Medovini – on izdao naređenje da se PTJ pokrene).
21. U OB Cetinje postoje dvije pritvorske jedinice tj. samo dva privedena lica mogu da borave u zgradi OB Cetinje – da li imate u planu da se šire kapaciteti?
22. Da li ste upoznati sa informacijom da ministar unutrašnjih poslova nije obavijestio Predsjednika Vlade o inicijativi za „Markov i Mašanov zakon" (premijer Spajić je to rekao i tražio svu dokumentaciju na sastanku sa inicijatorkom) i da li imate saznanja zašto nije odgovarao na mejlove i dopise inicijatorke Maje Ljiljanić Popović?
23. Da li ste upoznati sa informacijom da je Ministar Šaranović krajem oktobra obećao šefu delegacije EK da će Mašanov i Markov zakon biti ubrzo donijet i zašto se kasnilo sa tim?
24. Zasto je razrješenjem Radovana Popovića prestao rad Radne grupe?
25. Ko je pozvao Hitnu pomoćkoja je došla ispred kafane Velestovo prije policije i kako je moguće da je njima dobro objašnjeno đe se desio prvi zločin u masakru 01.01.2025.?
26. Zašto je Uprava policije u saopštenju u 18:09, 19:23, pa potom i premijer u Dnevniku 2 RTCG , tvrdili da se prvi zločin desio u kafani u selu Bajice ako su već u 17:30 utvrdili da se u kafani u Bajicama zločin nije dogodio?
27. Kada ste tačno, u koliko časova, dobili prvo obavještenje o pucnjavi na Cetinju 01.01.2025.?
28. Koliko puta je Policija obaviještena o događaju i kada ste tačno, u koliko časova, obavijestili tužioca i što su nalozi tužioca?
29. Da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina?
30. Kada ste izašli na lice mjesta i kakvo je bilo zatečeno stanje?
31. Da li je policija pratila vozila hitne pomoći tokom transporta ranjenih do bolnice?
32. Da li su izlazi iz grada bili blokirani (od kada do kada)?
33. Koliko policajaca se nalazi na Cetinju u danima nakon masakra i da li čuvaju neke određene lokacije/lica? Ukoliko čuvaju ko su lica odnosno koje su to lokacije?

Huter pisao Šćepanoviću: 33 pitanja povodom dva masakra na Cetinju

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije već 17 dana ne odgovaraju na pitanja o postupanju policije prije, za vrijeme i poslije masovnog zločina na Cetinju 1. januara ove godine. 
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) uputile su 24. januara predstavku sa pitanjima o postupanju policije Savjetu za građansku kontrolu rada policije.
- Četiri dana kasnije, 28. januara, Savjet je zatražio izjašnjenje od Uprave policije o pitanjima postavljenim u predstavci: Ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom tih prijava; koliko je bilo operativnih policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina; zašto Uprava policije više od pet i po sati nije uspjela da pronađe i liši slobode izvršioca ubistava; na koji način je izvršilac ubistava došao do nelegalnog oružja i municije i da li je policija u vezi s tim preduzela istražne radnje i neophodne mjere prevencije u cilju zaštite bezbjednosti građana; da li su protiv izvršioca zločina postojale prijave zbog nasilja u porodici i, ako jesu, šta je preduzeto povodom tih prijava; da li je izvršeno vještačenje telefona izvršioca zločina? Odgovori na ova pitanja izostaju već 17 dana, uprkos urgenciji koju je i Savjet uputio 10. februara - kažu iz HRA i CŽP.
U tim organizacijama smatraju da ovakvo odugovlačenje izaziva sumnju da se nešto krije. 
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo obavijestilo je HRA i CŽP da povodom masovnog zločina na Cetinju ne sprovodi nikakvu istragu, već da će izviđaj eventualno biti pokrenut nakon kontrole postupanja policije od strane Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova. 
HRA i CŽP smatraju da svakako treba istražiti na koji način i od kojih osoba se izvršilac ubistva snabdio oružjem za koje nije imao dozvolu, odnosno da li je imao bilo kog pomagača u izvršenju masovnog ubistva, jer se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti. 
Očekuju da Uprava policije bez daljeg odlaganja objavi tražene informacije koje su od opšteg interesa za bezbjednost kako na Cetinju tako i šire. 
- Poslije dva masovna ubistva za manje od tri godine, u kojima je stradalo 23 ljudi, među njima i četvoro djece, dok je devet osoba ranjeno, jedino odgovorno je pošteno analizirati sve radnje i propuste u sistemu bezbjednosti da se ovakvi užasni zločini ne bi više ponavljali. Država je dužna da preduzme sve neophodne mjere u cilju zaštite prava na život i bezbjednost ljudi - poručluju iz HRA i CŽP.

HRA i CŽP: MUP i UP bez odgovora o masovnom zločinu na Cetinju, VDT ne sprovodi nikakvu istragu

Nekadašnji načelnik Generalštaba i admiral u penziji Dragan Samardžić saopštio je da ima najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera Milojka Spajića iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora od onog koje mu je postavio šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović. Bogdanović će na premijerskom satu pitati Spajića ko štiti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i da li je general narušio reputaciju zemlje u NATO-u. - Kandidujem najmanje deset prioritetnijih pitanja za premijera, iz oblasti odbrambeno-bezbjednosnog sektora - nevao je Samardžić na mreži X ostavljajući u prilogu pripremljena pitanja za Spajića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028171044_95fdfa189db850b0d95780b3fcbd544a5e083309bb115ce3cf2c0bfdd3fa52ff" data-rendition-name="original" width="1023" height="1338" loading="lazy" alt="pitanja"></figure>

Samardžić: Pitanja za Spajića iz odbrambeno-bezbjednosnog sektora prioritetnija od onog koje postavlja Bogdanović

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Zajednica opština: Uvesti jedinstven koeficijent za obračun zarada čelnih ljudi opština

Košarkaši Podgorice izgubili su od MZT-a u Skoplju 67:54 u sedmom kolu ABA2 lige.
Podgorica je tako ostala na samo jednoj pobjedi, a MZT je na učinku 4-3.
Ekipa Miodraga Kadije se držala do početka druge dionice, kada je MZT napravio seriju 8:0 i stekao dvocifrenu prednost (28:18), a do kraja prvog poluvremena stekao i plus od 14 razlike 34:20.
U trećoj četvrtini je MZT i defitivno prelomio meč, jer je poveo sa 54:32....
Najefikasniji kod Podgorice je bio Danilo Ivanović sa 16 poena. Mašan Vrbica je dodao 13, a Haris Ćurevac 12 poena.
Kod MZT-a bolji od ostalih Dušan Tanasković sa 14 poena.

Ubjedljiv poraz Podgorice u Skoplju

Privremena venecuelska vlada pristala je podnositi Sjedinjenim Američkim Državama svoj budžet na odobrenje svakog mjeseca, rekao je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Obraćajući se Odboru za spoljne odnose Senata, Rubio je rekao da američka vlada odlučuje o tome za šta se novac može koristiti, kroz ono što je opisao kao „kratkoročni mehanizam“.
„Zapravo, obećali su da će značajan dio tih sredstava iskoristiti za kupovinu lijekova i opreme direktno od Sjedinjenih Država“, rekao je američki državni sekretar, dodajući da je rukovodstvo Venecuele bilo „veoma kooperativno“.
Američke snage su početkom januara napale Venecuelu i zarobile njenog autoritarnog lidera Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, čime su tu južnoameričku zemlju uvukle u politička previranja.
Tramp već rekao da namjerava da upravlja Venecuelom
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da želi da revitalizuje ogromnu venecuelansku naftnu industriju i obećao ogromnu dobit za sebe i narod Venecuele. Tramp je ubrzo nakon puča najavio i da namjerava da upravlja Venecuelom na prelaznoj osnovi, ne otkrivajući kako tačno zamišlja taj proces.
Sjedinjene Američke Države trenutno sarađuju sa Madurovom potpredsjednicom Delsi Rodrigez, koja je preuzela dužnost privremene predsjednice Venecuele.

Tag: pitanja