<p>Poštovani profesore, doktore, docentu <b>Veseline Drljeviću</b>, predsjedniče Savjeta,</p> <p>Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline,</p> <p>Praštajte, malo odocnih sa novim pismom, ali obećavam, biće sadržajno. Da ne časim časa, nego da krenemo.&nbsp;</p> <p>Davno sam to rekla, ali niko me ne sluša. Nije Raonić za crnogorski Javni servis. Davno je on prevazišao ove lokalne okvire i pod hitno mora da gradi međunarodnu karijeru.&nbsp;</p> <p>Pa evo, kome drugom, nego njemu bi pala na pamet ingeniozna ideja da se u ovom aktuelnom sukobu između menadžmenta i Sindikata svi akteri podvrgnu detektoru laži! Pa, ko ne prođe odmah da napusti RTCG. Pod svi računao je sebe, dva njegova pomoćnika i tri člana Upravnog odbora Sindikata medija.&nbsp;</p> <p>Nego meni žao detektora. Nema toga koji ne bi pregorio - a ga Bobi takne. Ma, šta takne. Dovoljno bi bilo da su u istoj prostoriji, poligraf crkava. Automatski.&nbsp;</p> <p>Ja imam bolju ideju. Da se formira Komisija koja će biti osposobljena da znanjem i potrebnim alatkama izvrši pouzdana mjerenja dužine nosa učesnika u sporu. Jer, opšte je poznato – ko laže, tome raste nos. Dakle, članovi Komisije da uzmu po jedan lenjir i svakog učesnika, prije i poslije davanja iskaza, da podvrgnu mjerenju. Pa da vidimo. Po starocrnogorskom - <i><b>Before and after!</b></i> Kad se završi mjerenje, da se sve to zbroji, pomnoži, oduzme i tako to i tome slično i dobićemo egzaktne podatke!</p> <p>Ima još jedna varijanta, doduše skopčana sa putovanjem, što povećava troškove. Ali, šta su pare u odnosu na istinu. Znate, ima u Rimu kamena maska koja se zove <i>Usta istine</i> ili <i>Bocca della Verita</i>. Legenda kaže da će onaj ko ubaci ruku, a laže, bez iste i da ostane – „odgrišće mu ruku“.&nbsp;</p> <p>Eto, to je taj nekakav tradicionalan metod utvrđivanja istine. Vrlo primjenljiv. Nego, Bobi ima samo dvije ruke?! Svejedno, mi ćemo kao kolektiv čekat na aerodromu, pa ko iz grupe koja je otputovala u Rim, iz aviona izađe sa deficitom gornjih ekstremiteta, znaćemo. Taj je. Ja lično preferiram ovaj metod. Potpuno je prirodan, skoro pa organski. Poligraf možda zrači. Što znam.&nbsp;</p> <p>A, može i jedna, malo konzervativnija provjera, ali efikasna sto posto. I malo više ide na ruku Raoniću. Ali, Vama to, sigurna sam ne smeta. Dapače! Elem, da pohitate i zamolite naše oce, ako je neko voljan, a bilo bi dobro da budu eksperti iz „službe za kletve“, da učestvuju u Komisiji. Pa da oni, oci, prije davanja iskaza, svakom ispitaniku predoče šta može da mu se desi. Ne ako slaže, nego onako, generalno. Znači oci jednostavno podastru onaj široki spektar kletvi, pa izvolte. I možda da očinski priprijete, radi boljeg efekta. Poslije se to osvešta i zid-beton. Nema vrdanja. Doduše, ova metoda ima mali nedostatak – nema neizvjesnosti oko ishoda, „pravednik“ je već unaprijed poznat. Ali, Bože moj. Navikli smo.&nbsp;</p> <p>E, sad imam tu jedno pitanje svih pitanja. Mudro je zapazio najbolji hvatač detalja u ovom dijelu planete, moj drug Srđa – Zašto bi RTCG napuštali članovi Upravnog odbora Sindikata medija kad oni i ne rade kod nas? E, bogami Srđa, ne znam. Jedino da gatam. Pitaj Raonića.&nbsp;</p> <p>Metod po metod i dođosmo do kratke analize generalnog stanja u kući. Pa šta da Vam kažem. Možda bolje da Vam prikažem. Zato sam uvijek voljela televizijsko novinarstvo. Vidiš sliku i sve ti je jasno, ko dan.&nbsp;</p> <p>Kakva simbolika!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611110656_575ec8b538c77fb79607808cc34b638270ddbc8959255f808f7e980ba140fcfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250611110656_575ec8b538c77fb79607808cc34b638270ddbc8959255f808f7e980ba140fcfd" data-rendition-name="original" width="1013" height="1800" loading="lazy" alt="Pacov"> <figcaption>Zgrada RTCG, hodnik ispred Režije 2<span></span></figcaption> </figure>  <p>Hoćemo li još malo simbolike, dragi Docentu? A što ne bi, ima je na pretek. Pa evo, izađimo ispred zgrade Javnog servisa u, kako volite da kažete „park RTCG“. Ja bih radije rekla „park iz doba Naoda”. &nbsp;</p> <p>Uskoro će, koliko sam uspjela da ispratim, svekolikoj javnosti na uvid biti &nbsp;izložena, brojna djela vajara iz Crne Gore. Na inicijativu i ideju Vašeg uvaženog kolege, člana Savjeta, gospodina <b>Naoda Zorića</b>. Među radovima biće i ogromna skulptura koja predstavlja rolnu toalet papira! Nekako slutim da će upravo taj rad biti najzapaženiji. I najkomentarisaniji.&nbsp;</p> <p>Simbolika je đavolja rabota, to sam Vam već jednom napisala.</p> <p>Evo, ne znam… Najbolje da Vi vidite sa uvaženim Zorićem, o čemu je razmišljao i kakve su mu bile namjere.</p> <p>Ja samo nabacujem teme za razmišljanje - nijesam sigurna da bi neka druga institucija polećela za izmišljajem da &nbsp;ispred zgrade đe bivstvuje stoji skulptura u obliku rolne toalet papira! Razmislite.&nbsp;</p> <p>I, da ne bi neko kupio trunje, moram da napomenem - &nbsp;uvažene umjetnike poštujem i apsolutno uvažavam njihov trud, ideje i kreativnost.</p> <p>Samo me jedna stvar čudi. Kako je naš veliki ekolog i zagovornik „zelene politike“, nazakoniti Generalni, dozvolio da mjesta gdje se izrađuju skulpture izgledaju kao ekološki incidenti?&nbsp;</p> <p>Biće da ga je Naod prilično zadužio. Po toj logici Vi onda možete da tražite šta god. Recimo - da Generalni izdejstvuje kod Čarapića da i Vas ubaci u grupu onih čija će imena zlatnim slovima biti upisana u istoriju Crne Gore. Ja već imam ideju gdje bi to moglo da se ukleše… Ali, ne bih sad o tome.&nbsp;</p> <p>Ili možete da tražite, dok je Naod još u zamahu, da se iskleše jedna crkvica, na ćošku. Pa da djelatnici prije dolaska na posao svrate po blagoslov I duhovni razgovor. Ne mora to da bude veliko. Nešto skromno. Za freskopisanje morali bi da se obratimo ili Metodiju ili Joanikiju. Ne znam na čijoj smo strani? Moramo da se opredijelimo. Pa da znamo da li freskopišemo Dražu ili Pavla? Ili ćemo obojicu. Mislim, nema tu razlike, ali Vi insistirate na tom nekakvom balansu. Ovaj jedan kandidat za fresku je klao i naređivao, a ovaj drugi je uglavnom naređivao. Da se kolje. Pa, eto, Vi &nbsp;vidite.&nbsp;</p> <p>Elem, sva je prilika, koliko vidim, moraćete da pravite „ljepši I stariji park“ ispred zgrade RTCG. Da odmah podastrem fotografiju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611110656_dba53a389634a8b8047c34216c03ac27188e94cd2d9d95210296ac40198949af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250611110656_dba53a389634a8b8047c34216c03ac27188e94cd2d9d95210296ac40198949af" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Park ispred zgrade RTCG"> <figcaption>Park ispred zgrade RTCG<span></span></figcaption> </figure>  <p>Gore pomenuti I „zlatnim slovima upisani“ Čarapić ima još jednu genijalnu ideju. Malo radikalniju doduše, ali od ovog mladog jastreba navikli smo na, da upotrijebim eufemizam, vrlo neuobičajene i nesvakidašnje misaone akrobacije. Naime, Vasilije predlaže da sudije „sastruže“ iz fotelje jer, kako on kaže, ne poštuju Ustav. Ne znam da li je za taj metod I kad neko ne poštuje zakon? Ili je osjetljiv samo na Ustav, a Zakon mu vala i nije nešto obavezujući. Pitam zbog nama bliskog i poznatog slučaja, ako me razumijete šta hoću da kažem?!&nbsp;</p> <p>Uostalom, kakvo je stanje u RTCG, a bogami i u državi, imao bi Vasilije dosta da „struže“. Sve đavo ponio. Gladne oči, manjak znanja i vaspitanja, višak samopouzdanja, bezobzirnost &nbsp;i revanšizam, ogroman raskorak između ambicija i stvarnih sposobnosti. Asocijacije su čudesan mehanizam. Evo. Čim sam pomenula državu i Javni servis, odmah mi je sve ovo palo na pamet.&nbsp;</p> <p>I za kraj jedna kratka, ali slikovita digresija. Eto da se ne bi čudili što sve ode u pitu. Slušam prije nekoliko dana, na jednoj od televizija, kolegu koji kaže da smo „proteklih 30 godina bili u zatvoru“.&nbsp;</p> <p>Zanimljivo. Sve to vrijeme on je „kao zatvorenik“ uspijevao da pokriva ključna mjesta u raznim glasilima u Crnoj Gori. Čak se pominjao i kao ozbiljan kandidat za prvog čovjeka TVCG. Šta će, morao. Tjerali ga. Diktatura je takva. Ne ostavlja prostora za izbor. Ali, to je bilo baš davno. Sigurno pola godine prije „oslobođenja“. E, ja samo mogu da zamislim kako je poslije udarao nogama u gluteus što ne ode na „zli put“. Ko bi mu od „oslobodilaca“ vjerovao da je bio „natjeran“ da prihvati rukovodeće mjesto?&nbsp;</p> <p>E, vala jesu čudni putevi gospodnji. Konta on da ga je spasilo samo proviđenje pa sad, sa nedokučivih moralnih visina, debatuje po televizijama o vječitoj temi – „šta je čovjek, a mora bit čovjek“.&nbsp;</p> <p>Imate li Vi neku ideju po tom pitanju?</p> <p>Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.</p> <p><b>Tanja Šuković</b>, djelatnica RTCG.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Detektor laži

<p>Organizacija STEGA uputila je otvoreno pismo Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) <b>Miloradu Markoviću</b>, pozivajući ga da preduzme radnje iz svoje nadležnosti povodom, kako navode, antiustavnog i nezakonitog postupanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) <b>Metodija Ostojića</b>.</p>
<p>- Cijenimo potrebnim, za slučaj da Vi ili vaši saradnici nijeste usljed Vaših redovnih profesionalnih obaveza identifikovali antiustavno, a samim tim i nezakonito postupanje sveštenika SPC Ostojića<b>,</b> upozoriti Vas na isto, koje bi, saglasno Krivičnom zakonu, trebao biti predmet Vašeg postupanja – navodi se u obraćanju Markoviću.</p>
<p>U pismu, STEGA ističe da je sveštenik Ostojić u svojim javnim objavama od 9. juna 2025. godine direktno povrijedio odredbe člana 14. stav 1. Ustava Crne Gore, koji se odnosi na odvojenost vjerskih zajednica od države, te da je svojim postupanjem ušao u zonu "izazivanja nacionalne, rasne, vjerske i druge mržnje i netrpeljivosti" iz člana 55. Ustava.</p>
<p>- Vjerujemo da Vama, nakon upoznavanja sa sadržajem inkriminisanog postupanja imenovanog, nije potrebno obrazlagati odredbe Krivičnog zakonika, te nadležnosti VDT koji bi tim povodom trebale biti aktivirane - navodi se u pismu.</p>
<p>STEGA naglašava da crnogorska javnost, vidno zabrinuta usljed, kako navode, "radikalnog porasta kleronacionalizma, negacije antifašizma i nenaučnog istorijskog revizionizma", očekuje od VDT-a da objasni kojim je naučnim "metodama" sveštenik Ostojić utvrdio da su partizanski pokret i njegov vrhovni komandant "najveći monstrumi", dok su direktni saradnici okupatora i kvislinzi "vitezovi i heroji". Iz organizacije ironično dodaju da su to možda saznanja "studenta ekonomije" koji se prekvalifikovao u svešteno lice ili je to posljedica bavljenja "padobranstvom", što mu omogućava da "visoko leti... vidi i ono što drugi – primarno relevantna istorijska nauka ne mogu vidjeti!"</p>
<p>U pismu se dalje ističe da veličanje kvislinških, profašističkih, okupatorskih vojski, pokreta i vođa nije u nadležnosti Crkve i popova, niti je u saglasju sa misijom hrišćanstva i služenja Bogu. STEGA podsjeća na 46 crnogorskih sveštenika koji su bili aktivni sudionici Narodnooslobodilačke borbe (NOB) i svojim životima i borbom dali nemjerljiv doprinos oslobađanju zemlje od fašističkog okupatora.</p>
<p>Osvrćući se na formulaciju sveštenika Ostojića o "titoističko-ustaškoj koaliciji", STEGA podsjeća da je 1944/45. nastala "četničko-ustaška" koalicija u NDH, usljed čijeg je "nefunkcionalnog djelovanja" i lošeg izbora partnera "vitez nad vitezovima" Pavle Đurišić izgubio život. Organizacija takođe dovodi u pitanje "stradalništvo" Đurišića u borbi protiv fašista, protiv kojih, kako navode, "od strane četnika u Crnoj Gori nema zabilježene bitke".</p>
<p>STEGA posebno podvlači imena četničkih koljača poput Milorada Vukojevića (popa Mace) i Josifa Babića, koji su odgovorni za stotine svirepih ubistava civila. </p>
<p>- Podsjetimo, četnički koljač iz Pljevalja Milorad Vukojević zavnani pop Maca, koji je na teritoriji opštine Pljevlja izvršio 57 svirepih ubistava klanjem, u istoriografiji ostaće samo bitanga, ubica i zlikovac, kao i njegov saborac Josif Babić koji je optužen za 512 žrtava. Ovaj “vitez i heroj” na sudu je hladnokvrno priznao i opisao 219 zločina nad civilima i ostalom nejači. Od noža ovih “vitezova” stradale su Pljevljakinje - Božana Mišović, Miladina Božović, Živka Kontić, Milica Janketić … Stanica Tasović – navodi se u pismu.</p>
<p>Pozivaju sveštenika Ostojića, "padobranca" u ovoj temi, da pročita ispovijest glumca Miša Janketića, zabilježenu u knjizi "Dželat sa oreolom sveca", o tome kako je Janketić kao dijete molio zlikovce za život svoje majke Milice. Iz STEGA-e vjeruju da će nakon čitanja te knjige, sveštenik Ostojić "u srcu osjetiti bol i duboko pokajanje i već sjutra dan umjesto zločincima, fašistima, koljačima i ostalim probisvjetima održati opijelo za nevino stradale žrtve ovih zlikovaca". Predlažu Kolašin, mjesto zloglasnog četničkog logora, kao pravo mjesto za to.</p>
<p>STEGA naglašava da su Tito i partizani "visina koju pop-padobranac nikada neće dostići" i da su "odavno svi skoro mrtvi i dobili svoje mjesto u naučnoj istoriografiji". Podsjećaju da su partizani 1956. godine donijeli odluku da "svako dijete bez obzira da li potiče iz partizanske ili četničke porodice" ima jednako pravo uživanja na školovanje i obrazovanje, čije benefite, kako navode, zasigurno i danas osjeća i nesuđeni ekonomista Ostojić.</p>
<p>Pismo završavaju pozivom VDT-u Markoviću da, kao prvi čovjek te značajne državne instance, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, preduzme sve radnje u cilju zaštite ustavnog poretka, pravnog sistema i zaštite ljudskih prava i sloboda, poručujući da je ovo njihovo obraćanje "više potreba da damo skroman doprinos da 'institucije rade svoj posao', jer u kući đe mačke nema miševi kolo vode."</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-uporedio-drazu-mihajlovica-sa-njegosem&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

STEGA pisala VDT Markoviću: Metodije krši Ustav i zakone, preduzmite radnje iz svoje nadležnosti

<p>Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. Zbog toga su, prema informacijama Portal ETV, uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem <b>Niku Đeljošaju</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, potpredsjednicima Vlade <b>Momu Koprivici</b>, <b>Filipu Ivanoviću</b>, <b>Aleksi Bečiću</b>, <b>Evrinu Ibrahimoviću</b>, ministru finansija <b>Novici Vukoviću</b> i ministarki evropskih poslova <b>Majdi Gorčević</b>, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.</p>
<p>- Duboko smo zabrinuti zbog odluke Komisije za tender da odbaci tehničku ponudu jednog od dva ponuđača, tokom sjednica održanih 5. i 6. juna 2025. godine. Prije ovih sjednica, Komisija za tender je zatražila od IFC-a da izvrši tehničku analizu obje ponude. Mi smo sproveli detaljnu tehničku evaluaciju uz podršku renomiranog međunarodnog tehničkog konsultanta. Zaključak je bio da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume iz dokumenta o pozivu za dostavljanje ponuda („RFP“) i da su prošle evaluaciju - navodi se u pismu koje su potpisali visoki zvaničnici IFC-a <b>Georgi Petrov</b>, <b>Marcelo Castellanos</b> i <b>Ines Rocha</b>, a u koje je Portal ETV imao uvid.</p>
<p>Konkretno, ponuda koju Komisija za tender namjerava da odbaci, činila se, kažu oni, u potpunosti usklađenom sa traženim uslovima.</p>
<p>S obzirom na ovo neslaganje, IFC je zatražio da im Tenderska komisija dostavi informacije o osnovu za odbijanje jedne od ponuda. Pošto im to do sad nije dostavljeno oni nijesu, kako su naveli, u mogućnosti da se uvjere ili potvrde da je odluka Tenderske komisije zasnovana na pravilnoj procjeni i u skladu sa kriterijumima iz tenderske dokumentacije – što je, napominju, od suštinskog značaja za integritet i transparentnost tenderskog procesa.</p>
<p>- Odbijanje Tenderske komisije, do sada, da pojasni ovo pitanje, suprotno je očekivanjima IFC-a u pogledu transparentnosti, koju kao savjetnici nastojimo da dosljedno njegujemo, a koja je od presudnog značaja za ugled IFC-a i ugled Vlade. Ponovo vas pozivamo da IFC-u dostavite procjenu tehničkih ponuda koju je izvršila Tenderska komisija – podvukli su oni u pismu.</p>
<p>Oni su upozorili i da, u nedostatku čvrstih dokaza da su zaključci tehničke evaluacije Tenderske komisije u skladu sa jasno definisanim kriterijumima tenderske dokumentacije, neće imati drugog izbora osim da se povuku sa pozicije savjetnika za transakciju Vlade Crne Gore na ovom projektu.</p>
<p>- Budući da ne bismo mogli potvrditi transparentnost i pravednost samog procesa – ukazali su u IFC.</p>
<p>U pismu su zaključili da ostaju na raspolaganju za razgovor i nalaženje rješenja koje će sačuvati integritet i transparentnost procesa selekcije i samog projekta.</p>
<h2>Spajić poziva Tendersku komisiju da razmotri ekspertske stavove Svjetske banke</h2>
<p>Ovim povodom kasnije se oglasio i premijer Milojko Spajić poručujući da je njihovo obraćanje ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.</p>
<p>Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.</p>
<p>- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-ozbiljno-je-upozorenje-ifc-da-bi-dovodenje-u-pitanje-regularnosti-tenderskog-postupka-za-koncesiju-aecg-moglo-nastetiti-nasem-ugledu-evropskom-putu-i-zatvaranju-poglavlja-5&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Anja Ivanović

IFC traži objašnjenje Vlade zbog sporne odluke o koncesiji aerodroma: Obje tehničke ponude su zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju

<p>Otac maloljetne djevojčice kojoj je trener Ženskog rukometnog kluba "2003“ Berane, <b>B.K. </b>upućivao neprimjerene poruke, uputio je pismo Rukometnom savezu Crne Gore (RSCG), Zajednici rukometnih sudija, Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore i Opštini Berane, odnosno Sekretarijatu za sport, tražeći da mu odgovore zbog čega osoba protiv koje se vodi istraga zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje nije do okončanja postupka udaljena iz tok kluba.</p>
<p>On je zatražio i odgovore na niz drugih pitanja vezanih za taj slučaj i najavio da, kako je napisao, njegovu „roditeljsku istragu ništa ne može zaustaviti“.</p>
<p>- Obraćam vam se molbom za dostavu informacija vezano za slučaj „trenera“ Borisa Koraća koji je bio angažovan u rukometnom klubu ŽRK „Berane 2003“. On je kao trener tu pomenutom klubu, maloljetnoj ženskoj osobi staroj 15 godina, inače mojoj kćerki, koja je član tog kluba, preko društvenih mreža u verbalnoj i/ili neverbanoj komunikaciji upućivao poruke neprimjerene sadržine što je povrijedilo djevojčicino i moje roditeljsko dostojanstvo - navedeno je u pismu.</p>
<p>Protiv pomenutog lica podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje“ – napisao je ovaj čovjek. On je naveo svoja roditeljska zapažanja.</p>
<p>- Ženski rukometni klub „Berane 2003“ je kao sportski kolektiv bio dužan da se oglasi povodom krivične prijave protiv lica koji je bio aktivan u njihovom klubu, ali do današnjeg dana (prijava je podnešena prije 15-tak dana) Upravni odbor (upitno je da li postoji, jer lica koja se nalaze na spisku negiraju njihovu uključenost) nije izašao u javnost. Ja sam se kao roditelj nekoliko puta obraćao licima koji „vode“ klub, da mi objasne na koji način su pomenuto lice angažovali i da javno iznesu svoje stavove, ali rukovodioci kluba su ignorisali moje upite, te su do današnjeg dana takođe ostali nijemi, što nam je kako smo već ranije izjavili potpuno neshvatljivo - piše otac djevojčice čije je ime poznato redakciji RTCG-a.</p>
<p>On tvrdi da „to lice i dalje predstavlja klub i pojavljuje se u beranskoj hali sportova, gdje je viđeno na tribinama (postoje dokazi) u sred maloljetne djece na utakmici koju organizuje rukometni klub „Komovi“ iz Andrijevice u sklopu organizacije takmičenja od strane Rukometnog saveza Crne Gore“.</p>
<p>- Poznato je da „Zakon o sportu“ izričito i nedvosmisleno definiše, da osoba protiv koje je pokrenut postupak zbog kaznenog djela počinjenog na štetu djeteta, odnosno maloljetnice/ka, treba biti udaljena od obavljanja poslova u sportu u kojem dolazi u kontakt sa djecom, odnosno maloljetnicima do pravosudne presude, odnosno obustave postupka - navodi otac djevočice.</p>
<p>On od RSCG, trenerskog udruženja, sudijsko-delegatskog udruženja, kao zabrinuti roditelj zahtijeva informacije na brojna pitanja.</p>
<p>- Na osnovu kojeg pravilnika, Zakona, odluke je pomenuto lice dobilo dozvolu (licencu/odobrenje) da obavlja poslove trenera u rukometu ili lica u organizaciji rukometnog kluba i koja je instanca izdala? Da li delegati/kontrolori ili sudije koji su angažovani u sklopu takmičenja koju organizuje RSCG provjeravaju ispravnost lica koja na zvaničnim utakmicama predstavljaju klub? Da li je i kada je pod čijim odobrenjem izdata dozvola za vođenjei predstavljanje kluba na zvaničnim utakmicama koje se tiču ženskih liga u rukometu?(Saznanja smo da je ovo lice bilo aktivno od početka sezone 2024/2025 na utakmicama i u organizaciji takmičenja djevojčica) - piše on u dopisu.</p>
<p>Otac djevojčice postavlja pitanje i da li su RSCG, trenerska ili sudijska organizacija imali saznanje da pomenuto lice prisustvuje i vodi ekipe u takmičenjima koja su predviđena za djevojčice iako su imali saznanja na koji način su reagovali?</p>
<p>- Što se tiče mene, ovo je tek početak moje roditeljske istrage koju neće zaustaviti ni smak svijeta. Kao zabrinuti roditelj, a u nadi da ćete mi odgovoriti u razumnom roku srdačno vas pozdravljam - zaključuje ovaj roditelju pismu koje je poslao putem mejla RSCG, Zajednici rukometnih sudija, Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore, kao i Opštini Berane i njihovom resornom sekretarijatu.</p>
<p>Ovaj slučaj je najprije okvalifikovan prekršajno, da bi Osnovno državno tužilaštvo u Beranama naknadnao zatražilo da im se predmet vrati na ponovno odlučivanje i telefoni upućeni na forenzičko vještačenje u Danilovgrad. Iz tog tužilaštva su kazali da je protiv B.K. podnijeta krivična prijava zbog seksualnog uznemiravanja iz člana 211 Krivičnog zakona, stav 2, kojim je zaprijećena zatvorska kazna do dvije godine.</p>

Otac maloljetne rukometašice iz Berana: Institucije da reaguju zbog uznemiravanja

<p>Voljom političkih moćnika pritvoren sam duže od godinu, a kada je Ustavni sud trebalo da odluči da li su mi prekršena ljudska prava i osnovne slobode, reagovali su pojedini političari da ne bih kojim slučajem bio na slobodi. Nije jasno što je pravda u sadašnjoj Crnoj Gori, ali vidimo kako je sprovode „avgustovci“ – navodi se u pismu bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> dostavljenom Portalu ETV.</p> <p>Pritvoreni Katnić, koji se tereti da je bio član kriminalne organizacije koju je navodno formirao bivši pomoćnik direktora Uprave policije <b>Zoran Lazović, </b>smatra da Viši sud nije mogao da potvrdi optužnicu koju je protiv njih podnio specijalni tužilac <b>Miloš Šoškić</b>.</p> <p>Ukazao je da je vijeće Višeg suda 23. januara vratilo SDT-u optužni akt na ispravku zbog nedostataka, iako je po imeprativnoj zakonskoj odredbi iz člana 294. stav 1. tačka 1. i 3. o krivičnom postupku trebalo da obustavi postupak.</p> <p>-Ispravljeni optužni akt imao je više nedostataka, a potvrđen je. Ovo predstavlja kršenje ljudskih prava okrivljenih Lazovića i Katnića. Pa neka se pripreme „avgustovci“ i za nove akcije – navodi Katnić.</p> <h2><b>PRIKRIVANJE DOKAZA</b></h2> <p>Ističe da je vijeće potvrdilo optužni akt za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije uprkos tome što nema trećeg člana?!</p> <p>Katnić je kategoričan da je odluka o potvrđivanju optužnice protiv njega i Lazovića utemeljena na „dokazima“ na kojima se sudska odluka ne može zasnivati.</p> <p>U pismu bivši glavni specijalni tužilac ukazuje na postupanje tužioce Šoškića kojeg bi, kako kaže, ,,trebalo da obavuzuje načelo istine i pravičnosti i da sa jednakom pažnjom ispita i utvrdi sve činjenice koje terete optužene, ali i one koje im idu u korist“. Tu obavezu, naglašava Katnić, ima i Sud.&nbsp;</p> <p>-Ovo nije poštovao tužilac Šoškić, već je mijenjao sadržinu dokaza koje je pribavljao da bi od njih sačinio dokaze koji su na moju štetu, a stotine dokaza koji su bili u moju korist skrivao je i nikada ih nije priložio u spise predmeta.&nbsp;</p> <p>Ovo je veliki zločin, pa ću navesti dio skaj komunikacija koje ukazuju na ovo ponašanje tužioca – navodi se u Katnićevom obraćanju.</p> <p>Podsjeća da ga optužnica tereti da su on, tužilac <b>Saša Čađenović </b>(protiv koga je podignuta optužica u drugom predmetu)<b> </b>prihvatili navodni plan Lazovića da sprječavaju krivično gonjenje viskopozicioniranih članova kavačke kriminalne grupe.&nbsp;</p> <h2><b>SELEKCIJA SKAJ PORUKA</b></h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026011012_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241026011012_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef" data-rendition-name="original" width="929" height="551" loading="lazy" alt="Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>Specijalni tužilac Miloš Šoškić<span></span></figcaption> </figure>  <p>Takve optužbe temelji na komunikaciji nekadašnjeg službenika policije <b>Petra Lazovića</b> sa jednim od vođa kavačkog klana <b>Radoja Zvicera </b>od 3. decembra 2020. i na osnovu poruku koju je 20. decembra te godine poslao član tog mafijačkog klana <b>Duško Roganović</b>.</p> <p>-O istoj recikliranoj poruci se radi. No, kako su ove komunikacije trajale sat i kako je posle Radoje Zvicer razmijenio desetine poruka iz njih se vidjelo da je Petar Lazović obmanjivao Zvicera o tome da je osoba koju označava kao tata, a za koju tužilac tvrdi da je Zoran Lazović intervenisala kod okrivljenog Milivoja Katića. Iz ove komunikacije tužilac je izbacio sve poruke koje je poslao Zvicer i tako zamaglio suštinu a protivrječno iznijetom načelu, zakonitosti i pravičnosti – objašnjava Katnić postupanje tužioca Šoškića.</p> <p>Ističe da je Šoškić raspolagao i razgovorima koji potvrđuju da je Petra Lazović lagao u poruci koju je poslao, ali ih je „ zloupotrebljavajući službeni položaj sakrio u 1,2 milion poruka i 300 000 priloga da bi njega, Zorana Lazovića i Čađenovića lažno optužio.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129171148_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović<span></span></figcaption> </figure>  <blockquote>-Tužilac Šoškić je mijenjao sadržinu dokaza koje je pribavljao da bi od njih sačinio dokaze koji su na moju štetu, a stotine dokaza koji su bili u moju korist skrivao je i nikada ih nije priložio u spise predmeta. Ovo je veliki zločin, pa ću navesti dio skaj komunikacija koje ukazuju na ovo ponašanje tužioca – navodi se u Katnićevom obraćanju</blockquote> <p>U prilog svojim tezama Katnić navodi podatak da je 19 dana nakon „tužiočeve lažne tvrdnje“ da je pomogao Dušku Roganoviću, Zvicer poslao poruku <b>Ljubu Miloviću: </b>„Evo se Junior (Petar Lazović) najavljuje da je kroz Kotor. Ljubo Milović odgovara: „Vozi Dula ja mislim. Ništa oni nemaju Dulu“. Na ovo Radoje Zvicer odgovara: „Ništa, ali je predstavio kao da su pomogli. Tada Ljubo Milović šalje novu poruku: A, mogli su ga spakovat što se toga tiče pa da se dokazuje, ali baš nista nema po Batici, onaj svjedok ga nije vidio ali je kao rekao da mu zna ime kripte. Mogli su mu dodati i izmisliti. Ka što rade“. Na to Radoje Zvicer navodi: mogli su slobodno. U ovoj komunikaciji osoba sa nadimkom Batica je <b>Ivan Stamatović</b>, bivši član Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i, prema navodima SDT, informator kavačkog klana, a osoba koja zna kodno imene na kriptovanoj komunikaciji je svjedok <b>Milan Kankaraš</b>.</p> <h2><b>PROGON</b></h2> <p>- Jasno je da je odluka da se u tom trenutku krivično ne goni Duško Roganović bila zakonita jer nije bilo dokaza, a što potvrđuje da je SDT i to Saša Čađenović podnio optužnicu protiv Roganovića za najteža krivična djela a što tužilac prećutkuje. Kavački klan i posebno Radoje Zvicer nijesu od Petra Lazovića tražili usluge. To potvrđuje takođe skrivena komunikacije između Petra Lazovića sa Radojem Zvicerom od 11. decembra 2020.godine, a to je osam dana nakon odluke da se ne pokreće u tome predmetu krivični postupak protiv Roganovića. Zvicer šalje poruku Petru Lazoviću: Pa, ja ne znam što sam kome tražio bez fer da bude, sude bez ikakvog dokaza, namještaju nam novinarku (ranjavanje Olivere Lakić) i svašta nešto. Oslobodili su Klempa što mi je pucao na ženu i dijete, pucali na Stupara i Radonjića, svaka baba zna to i pušta se, samo ne znam radi čega se priča da nas država štiti. Na ovaj način saopštava da zna da ga je Petar Lazović obmanuo – citirao je Katnić skaj komunikacije koje se nijesu našle u optužnici protiv njega i Lazovića, ali ni u optužnom aktu protiv Čađenovića.</p> <p>Prema riječima bivšeg glavnog specijalnog tužioca, sakrivene su i poruke u kojima jasno Zvicer saopštava Petru Lazoviću: „Katnić je htio da nas iščupa iz korijena. Ovo što smo mi preživjeli ne znam bi li iko drugi. Miči ga sa nas“.</p> <h2><b>KAD NEPRIJATELJ KLANA POSTANE – SARADNIK?</b></h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pismo Milivoja Katnića "> <figcaption>Ilustracija<span></span></figcaption> </figure>  <p>Brojne su komunikacije koje govore u prilog Katnićevoj tezi da ga je kavački kriminalni klan doživljavao kao neprijatelja jer je njegov tim krivičnio gonio osobe iz tog mafijaškog klana, a što su Zvicer i ekipa okupljena oko njega doživljavali kao progon a sve u korist škaljarskog klana, na čijem je čelu, prema procjenama bezbjednosnih službi bio, sada pokojni <b>Jovan Vukotić</b>.</p> <p>Animozitet kavčana, prema riječima Katnića, nije bio usmjeren samo prema njemu nego i njegovim saradnicima tadašnjem šefu SPO <b>Draganu Radonjiću </b>i tužiocu Čađenoviću.</p> <p>Jedna od komunikacija koja je tužilac Šoškić prikrio su i poruke od 18. jula 20220. - Roganović šalje poruku <b>Radovanu Mujoviću</b> šefu nikšićkog ogranka kavačkog klana sljedeće sadržine: „Čuvam lave samo da me ne spakuju gadovi zbog Kankaraša. A, meni Čađenović sve pakuje. On je sklapao te optužnice ofrlje kao vas što je ubacio 18 u grupu. Samo po glavi, da mu glavu ošteti da ga invalidom ostavi daću para koliko zinu. Da li treba postaviti pitanje zašto je ovu komunikaciju tužilac sakrio. No, tužilac je iz njih izbacio poruke Mujovića jer bi se još jasnije vidjelo da su išli dalje u pravcu ne samo dogovora već i pokušaja lišenja života Saše Čađenovića. Kako nema niko u Tužilaštvu Crne Gore da spriječi ove zloupotrebe tužioca Šoškića, on nastavlja sa progonom – konstatuje Katnić.</p> <p>Ukazao je i na prepisku Zvicera sa viskopozicioniranim članom tog mafijaškog klana <b>Milanom Vujotićem</b> od 1. januara 2020.: „Minju oderemeo i onda iskačemo sa tim. Štiti njih neko jak najvjerovatnije Katnić jer Mustafa svako ubistvo rekao i sad jos imaju Generala“.&nbsp;</p> <h2><b>KAD TUŽILAC ŠOŠKIĆ ,,BIRA DOKAZE“</b></h2> <p>U pismu citira i poruke u kojima navode da Katnića, Radonjića treba ubiti. Ali se na zaustavljuju na tome, nego soapštavaju i monstruozne planove da Katnićevo dijete treba politi kiselinom. Sve je to skrivano više od dvije godine i, kako ističe pritvoreni Katnić, zahvaljući njegovom pravnom savjetniku <b>Antu Nobilu</b> i advokatima ove komunikacije su pronašli.</p> <p>Iako je u tim razgvorima iznijeto mnogo prijetnji Tužilaštvo za to nikoga nije procesuiralo.</p> <p>Katnić od države traži da mu omogući ostvarenje ljudskih prava predviđenih zakonom, Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i omogući mi pristup originalnim skaj komunikacijama koje je tužilac Šoškić, a suprotno odredbama član 44. stav 4 i 16 stav 1 Ustava Crne Gore i člana 1,5 i 6. Stav 39 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, sakrio a koje su u njegovu korist. Zahtijeva da mu se to pravo obezbedi u krivičnom postupku.&nbsp;</p> <p>-Pitam sve iz vladajuće strukture, a posebno vrhovnog državnog tužioca <b>Milorada Markovića</b>, zašto pravda ne stiže one koju su planirali da mi poliju dijete kiselinom, specijalnog tužioca Čađenovića i mene zapale i ubiju u brdima. Zašto se protiv njih ne pokreće krivični postupak - upitao je Katnić.</p> <p>On i Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila i od tada su u pritvoru. Uprkos brojnim dokazima, iskazima svjedoka oni su i dalje u Spužu i čekaju početak suđenja koji je zakazan za 9. maj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092103090_c079a5ca60535bd338a6eaa900888af00ea1cda4fe47f57aa7085f48758d1188.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024092103090_c079a5ca60535bd338a6eaa900888af00ea1cda4fe47f57aa7085f48758d1188" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>UIKS<span></span></figcaption> </figure>

Marija Žižić

KATNIĆ: Pritvoren sam voljom političkih moćnika

<p>Velika plaža, Buljarica i Jaz nisu trofeji vlasti. To su biseri Crne Gore i nećemo ih dati nikome, poručila je izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) <b>Vanja Ćalović-Marković</b> u pismu upućenom poslanicima vladajućih partija.</p>
<p>Ćalović-Marković je kazala da sadašnji predstavnike vlasti u parlamentu pokušavaju da daju ono što su zajednički sačuvali.</p>
<p>- Veliku plažu, Buljaricu i Jaz nismo čuvali za političare.Nismo ih čuvali za funkcije, fotelje i investicione planove. Čuvali smo ih za građane, za prirodu, za generacije koje dolaze. I prolazili golgotu zbog toga što nismo ćutali. Zajedno smo ih branili. Vi ste tada bili sa nama – rame uz rame. Pozivali ste na proteste protiv bivšeg režima kad su htjeli da obalu predaju njihovim prijateljima. A sada hoćete da date ono što smo zajedno sačuvali. Da nastavite tamo gdje su oni stali. &nbsp;I sada ste vi ti koji žele da nas ućutkaju - navela je ona u pismu.</p>
<p>Poručuje im da ovo nije pitanje vlasti, ni opozicije, već, kako je rekla savjesti, obraza i časti.</p>
<p>- Velika plaža, Buljarica i Jaz nisu trofeji vlasti. To su biseri Crne Gore. I nećemo ih dati – ni njima, ni vama ni nikome - poručila je Ćalović-Marković u pismu.</p>

Ćalović-Marković poslanicima većine: Velika plaža, Buljarica i Jaz nisu trofeji vlasti, nećemo ih dati nikome

<p>Građani Cetinja, koji tri mjeseca blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica - Cetinje zbog masovnih ubistava u Prijestonici, uputili su otvoreno pismo čelnicima ove opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima u kom navode da traže istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da dva cetinjska krvnika slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba.</p>
<p>Kad se, kako dodaju, utvrdi odgovornost "svima po zaslugama" iako, kako ističu, ništa ne može nadomjestiti stradanje 23 njihova sugrađana.</p>
<p><b>Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:</b></p>
<p>"Poštovana gospodo,&nbsp;</p>
<p>Preśednice parlamenta, odbornici u cetinjskom parlamentu, preśedniče Prijestolnice, podpreśednici Prijestolnice, a i svi Vi koji ste danas u službi naroda...</p>
<p>Tri mjeseca svakodnevno, mi koji osjećamo potrebu za time, stojimo na Kruševo ždrijelo - Belveder, pokušavajući da skrenemo pažnju svima Vama koje smo birali, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou, da smo samo zbog nestručnosti i neažurnosti, da ne kažemo nešto teže dok se ne dokaže, doživjeli dvije velike tragedije u našem gradu - 12. avgusta 2022. u Medovini i 1. januara 2025. kada je čitav grad bio poligon glinenih golubova. U te dvije tragedije stradale su 23 nevine žrtve od čega četvoro đece i desetoro ranjenih.</p>
<p>Gospodo odbornici, ne zanosimo se da ćemo našim djelovanjem vratiti bilo koga od njih, ali tražimo istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke dovele do toga da dva cetinjska krvnika slobodno šetaju našim ulicama naoružani do zuba! A kad se utvrdi odgovornost, svima po zaslugama, iako na žalost ništa ne može nadomjestiti stradanje naših sugrađana!</p>
<p>Kao što smo već rekli, tri mjeseca pokušavamo skrenuti pažnju da sistemi ne funkcionišu, ali odgovora sa državnog nivoa nema, a i to manje boli od činjenice da na blokadama nema ni naših odbornika koje smo mi birali da nam i svojim prisustvom daju podršku i dokažu da su najiskrenije uz svoj narod.&nbsp;</p>
<p>E pa dragi cetinjski odbornici vrijeme je da dokažete da ste stvarno sa nama, ne samo ispred mikrofona i kamera, jer tu stvarno lijepo izgledate, već da vašom pojavom na Kruševo ždrijelo - Belveder dokažete da stojite iza svake riječi podrške izrečene pred javnim mijenjem i po društvenim mrežema.&nbsp;</p>
<p>Možda se crvenite zbog zakulisnih licitacija o visini naših dnevnica, ali ni to vam nećemo uzeti za zlo, jer nas mnogo više boli što <b>Markova</b>, <b>Mašanova</b>, <b>Jovanova</b> i <b>Vukanova </b>noga nikad neće kročiti na stadion sv. Petar Cetinjski i što još 19 naših sugrađana neće nikad ispiti dojč ispred hotela Lokanda. Zato, ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati &nbsp;na Kruševo ždrijelo - Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod! Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestolnice, sve odbornike Prijestolnice, preśedika i potpreśednike Prijestolnice - poručili su građani Cetinja.</p>

Građani Cetinja koji blokiraju Kruševo ždrijelo: Tražimo odgovornost onih čije su odluke dovele do toga da dva cetinjska krvnika šetaju naoružani do zuba

<p>Poštovani profesore, doktore, docentu <b>Veseline Drljeviću</b>, predsjedniče Savjeta,</p>
<p>Uvaženi Okrivljeni,</p>
<p>Vidim dosta nekih noviteta u našoj kući. Nova vrata, neke sistematizacije, koeficijenti, istraživanja, tako to i tome slično. Ali, neću da dužim. Jedan osvrt: paf - paf, ne bih vas puno zadržavala.&nbsp;</p>
<p>Za nova vrata nemam ništa posebno da kažem. Jedina interesantnost kod ovih novopostavljenih je da se otvaraju ka spolja, što bi, u simboličkoj ravni, neko možda mogao pogrešno da protumači. Koliko ste ih platili - nemamo pojma. Kao što nemamo pojma ni koliko nas košta većina vaših neimarskih poduhvata.&nbsp;</p>
<p>Ono što je sigurno, za ovih 80 godina ova naša medijska kuća, nije doživjela toliko transformacija kao što je za vašeg zemana. Nikada prije nije se toliko krečilo, farbalo, rušilo, dograđivalo, pregrađivalo i tome slično. Vrlo neobično za instituciju koja bi trebalo prioritetno da informiše, edukuje i zabavi. Šta god, sigurna sam, kad minu neka vremena, zidarsko-molerajska struka sa sjetom će vas pominjati i kao primjer isticati! Ako se kojim slučajem oni ne sjete, lično ću da vam ozidam i ofarbam jednu medalju za izuzetan doprinos u toj oblasti! Možda bih dodala i neko priznanje za bravarsko-stolarski učinak u RTCG.&nbsp;</p>
<p>Dakle, to smo sredili. Da odmah apsolviramo i akt o sistematizaciji. E, to je vrlo zanimljivo područje u kojem, koliko smo do sada vidjeli, dolazi do izražaja vaša raskošna &nbsp;kreativnost. Osnovna pretpostavka vaše organizacione strategije zasniva se na afinitetima i animozitetima. Da pojasnimo – kako će ko biti raspoređen, na kojem radnom mjestu će da osvane, lišeno je dosadnih formi kao što su stručna sprema, iskustvo i ostale gnjavaže.Sad je sve modernizovano I vrlo pojednostavljeno. Sistematizujete, uglavnom, &nbsp;bez velike drame – „miči mi ovoga/ovu da je (s) očima ne gledam“.&nbsp;</p>
<p>Šta da kažemo za koeficijente? To je za malo ozbiljnije smatranje. Pošto su zaposleni sa visokom školskom spremom u dosadašnjim obračunima zarada bili ozbiljno zakinuti, kažu mi oni koji su bolje informisani da je dragi i nezakoniti Raonić za tu problematiku ponudio jedno ingeniozno rješenje. Smišljao, smišljao i prelomio – povećaću koeficijent svima, ali sebi najviše! Tako i bi. Preskromni naš Boris predložio je – onima koji su imali koeficijent recimo 9, sad da bude 11, ali i da se njegov koeficijent poveća sa 20 na 29, dakle tričavih 40 odsto, pa da mu lični dohodak zabilježi izvjestan skok u vis, te da mjesečno prihoduje oko pet hiljada eura. Kao i do sada, manje više, samo da se ne bakće varijabilom no odmah neto. Odmah su mu nesebičnu podršku dali, koliko čujemo, osim Vas i ostale kolege – Amina, Filip i Naod. Kontate, ako je Bobi zadovoljan i vi ste srećni. A sreća je zarazna, pa se lako preliva i na ostatak kolektiva. Jednostavno. Ako nije bilo tako – laž čula, laž prenijela.&nbsp;</p>
<p>I, kako to, valjda, procedura zahtijeva, taj izmišljaj naš, „najgori za druge“ Boris, proslijedio je Ministarstvu finansija. Da oni aminuju.&nbsp;</p>
<p>Pod naznakom hitno i napomenom – žuta dunja, zelen bor, čekam brzi odgovor, Bobijevu depešu uputiše u ministarstvo za pare. Kažu svjedoci - one ljude tamo samo što šlog nije strefio. Borise, dragi, pa šta ti je, jedva je izustio vidno konsterniran ministar za pare. Odmah je tražio tabletu jer kako se požalio – nešto mu glava pršte, a najbližem saradniku, kako pričaju svjedoci, depeša je ispala iz ruku. Njega zaboljelo na ožičicu.&nbsp;</p>
<p>Znači, u ministarstvu za pare, Bobijeva depeša izazvala zdravstveni dizaster.&nbsp;</p>
<p>I, sad, šta radi nadležno ministarstvo? Nadležno ministarstvo otpiše našem Borisu i velikim slovima naznači: „NE DAMO PARE! Ako tebi Borise povećamo platu, onda moramo i Jakovu, Andriji i Milojku, jer ne možemo da kupimo trunje pa da oni imaju manje zarade“. I, na kraju poruke, ministar je stavio pozz i srce.&nbsp;</p>
<p>Kakvi su bili kod vas odjeci (jauci?) i reagovanja, nakon poruke iz ministarstva, još ne znamo, ali čim stignu informacije od insajdera, odmah javljam. Pa da uporedimo.</p>
<p>A, sad, što bi rekao Knez – jedan final touch. Koliko vidim jako često, naročito u kriznim situacijama, pribjegavate istraživanjima, pa rekoh sebi ajde da i ja dam doprinos u toj oblasti. Imam ćagu, položila Metodologiju naučnih istraživanja, Statistiku i to... Dakle, vrlo kvalifikovana za projekat. Uzorak reprezentativan, stratifikovan, postavljene hipoteze, varijable, indikatori i tako dalje, a ispitivala sam, između ostalog - ko je popularniji u Javnom servisu - Vi ili Bobi; u koga djelatnici imaju najviše povjerenja; da li RTCG ide u dobrom pravcu i da li Vi i Boris treba doživotno da ostanete na tim funkcijama.&nbsp;</p>
<p>Pretpostavljate, kao i svaki ispitivač uračunala sam i standardne devijacije (podrazumijevajuća odstupanja), uradila kvantitativnu i kvalitativnu analizu podataka. Znači, sve je po protokolu.&nbsp;</p>
<p>E, ali još ne bih da objavljujem rezultate istraživanja. Čekam kriznu situaciju.&nbsp;</p>
<p>Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.</p>
<p><b>Tanja Šuković</b>, djelatnica Javnog servisa</p>
<p><b>P.S.&nbsp;</b></p>
<p>Molim Vas, kad se naredni put tučimo na ulazu u RTCG, probajte da ne gledate kao da ste u tom trenutku shvatili da nema života poslije smrti. Ako može, ako ne može, onda ništa.&nbsp;</p>

Koeficijenti i zdravstveni dizaster

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, uputio je poziv predsjedniku Evropskog savjeta<b> Antoniju Košti</b> za zvaničnu posjetu Crnoj Gori.</p>
<p>- Duboko vjerujući da je kontinuirani politički dijalog put do uspjeha, a u svijetlu konstruktivnih razgovora koji su vođeni u okviru Samita EU-Zapadni Balkan u decembru 2024. godine, izuzetno mi je zadovoljstvo da Vam uputim poziv da učinite zvaničnu posjetu Crnoj Gori - naveo je predsjednik države u pismu.</p>
<p>Milatović je u pismu ponovio posvećenost naše zemlje miru, stabilnosti i prosperitetu, kao i odlučnost u ostvarivanju cilja da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.</p>
<p>- Uvjeren sam da bi naš susret predstavljao snažan podstrek za ambicioznu evropsku agendu Crne Gore, a ujedno i afirmaciju strateškog značaja politike proširenja na Zapadnom Balkanu - istakao je Milatović.</p>
<p>Dodatno, posjeta Crnoj Gori, kao predvodnici evropskih integracija u regionu, predstavljala bi, rekao je Milatović, nesumnjivu potvrdu pristupa zasnovanog na pojedinačnim zaslugama država kandidata i jasnu poruku da posvećenost reformama donosi konkretne benefite i ubrzava put ka Evropskoj uniji.</p>
<p>- Sa iščekivanjem uspješnog dijaloga i iskrenom željom da Vašom posjetom Crnoj Gori zajednički pružimo dodatni zamajac strateškom partnerstvu EU i Zapadnog Balkana, molim Vas primite izraze mog najvišeg uvažavanja i srdačne pozdrave - stoji u pismu predsjednika Milatovića.</p>
<p>Milatović se sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom sastao u decembru u Briselu na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana.</p>

Milatović pozvao Koštu u zvaničnu posjetu: Susret snažan podstrek evropskoj agendi Crne Gore

<p>Pozivamo Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora - navodi se u pismu Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore povodom teme koncesije javnog preduzeća adresiranom na najviše državne zvaničnike.</p>
<p>U ovom dokumentu, koje je dostavljeno predsjedniku Crne Gore <b>Jakovu Milatoviću</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, predsjedniku Skupštine Crne Gore <b>Andriji Mandiću</b>, ministarki saobraćaja <b>Maji Vukićević</b>, kao i poslaničkim klubovima u parlamentu, izražena je duboka zabrinutosti za budućnost ovog ključnog državnog infrastrukturnog resursa.</p>
<p>- Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donešena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana/ki i budućih generacija - navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore <b>Milivoje Dragićević</b> i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata Aerodroma Crne Gore <b>Damjan Radulović</b>.</p>
<h2>Uključivanje svih relevantnih subjekata</h2>
<p>Ističu da kao predstavnici zaposlenih, koji svakodnevno svojim radom i zalaganjem obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje crnogorskih aerodroma, smatraju da je neprivatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini aerodroma donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zapošljenih, stručne javnosti i građana/ki Crne Gore.</p>
<p>- Štoviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočavala i suočava Crna Gora, preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces. Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste, imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom – ističu u pismu.</p>
<p>Unija slobodnih sindikata Crne Gore, kao reprezentativna sindikalna centrala, kako dodaju, usvojila je rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane/ke da iskoriste soje ustavno pravo i svojim potpisima podrže prijedlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti: Da li ste za to da Skupština Cme Gore usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?</p>
<h2>Dosadašnja upozorenja</h2>
<p>Vlada premijera<b> Duška Markovića</b> je, kako podsjećaju, 2019. počela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali taj proces nije završen.&nbsp;</p>
<p>- Konsultant međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario, te da se mora raditi novi, kao i naglasio da je „stav IFC da parametri definisani koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore“. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostor na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti – naglašeno je u pismu.&nbsp;</p>
<p>Konsultant je ukazao i na to da zakoni Cme Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultiovati bez finalnih ponuda.</p>
<p>- Pored ovih manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovolino dobro definisane uslove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđača, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje takozvanog minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti – kazali su iz sindikata u pismu.</p>
<h2>Alternativni modeli</h2>
<p>Kao alternative aktuelnom koncesionom modelu, kako su rekli, najčešće se razmatraju zadržavanje aerodroma u državnim rukama uz povjeravanje stručnog menadžmenta, obustava aktuelnog postupka koncesije, te zadržavanje aerodroma pod državnim upravljanjem uz mogućnost samostalnog razvoja i investicija.</p>
<p>- Strateškim planom koji su izradili Aerodromi Crne Gore predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 miliona eura, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona – ističu u pismu.</p>
<h2>Argumenti za i protiv koncesije&nbsp;</h2>
<p>Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu, tu se najčešće navode fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursim, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.</p>
<p>- Snažni argumenti protiv koncesije su da država može sama obezbijediti razvoj aerodrom, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore, kao i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana/ki u privatizacione, odnosno koncesione postupke – navode u pismu.</p>
<h2>Pitanje političke stabilnosti</h2>
<p>U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je, kako dodaju, doživjela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.&nbsp;</p>
<p>- Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma su politički osjetijive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – navode u pismu.</p>
<h2>Koncesiona iskustva u regionu</h2>
<p>Istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo je da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.&nbsp;</p>
<p>- Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zapošljenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate – ističu u pismu.</p>
<p>Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani važno je, kako dodaju, napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore.</p>
<p>- Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30 odsto stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani. Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze Aerodromi Crne Gore – naglasili su u pismu.</p>
<h2>Međunarodna iskustva</h2>
<p>Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država.&nbsp;</p>
<p>- Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88 odsto, u Švedskoj 86 odsto, u Austriji 83 odsto, a u Hrvatskoj 75 odsto. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – precizirano je u pismu.</p>
<p>Mađarska vlada je, kako ističu, nakon više od godinu intenzivnih pregovora 6. juna 2024. ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom List Ferenc u Budimpešti.&nbsp;</p>
<p>- Ministar nacionalne ekonomije <b>Márton Nagy</b> saopštio je tada: „Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske... Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, to je ključna arterija ekonomske cirkulacije. S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji“ – citiraju u pismu.</p>
<h2>Ekonomska održivost Aerodroma Crne Gore</h2>
<p>Prema podacima iz 2024. godine, Aerodromi Crne Gore su generisali oko 10 miliona eura profita, što, kako navode, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje/razvoj.</p>
<p>- Množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurokontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 miliona eura, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije – naglasili su u pismu.</p>
<h2>&nbsp;Ohrabrujući stavovi</h2>
<p>lako ih, kako su rekli, donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore <b>Roka Tolića</b> iz kojih se, kako navodem može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odosno da se u ovaj proces uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.</p>
<p>- Posebno navodimo izjavu Tolića u svojstvu izvršnog direktora ACG koju je dao putem javnih istupa: „Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG“, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih Aerodroma Crne Gore, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove, te sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG - poručili su u pismu.</p>
<p>Smatraju da je neophodno da Vlada Crne Gore prije svega sa socijalnim partnerima, ali i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije, a posebno analiza isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj i pruže jasne odgovore na ključna pitanja.</p>
<p>- Koje su konkretne koristi koje bi Cra Gora ostvarila dodjeljivanjem koncesije aerodroma? Koje su garancije da ce koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture? Kakva će biti sudbina zaposlenih u Aerodromima Cre Gore? Da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit – upitali su u pismu.</p>
<p>Zato pozivaju Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora.</p>
<p>- A sindikati će nastaviti da se bore za očuvanje Aerodroma Crne Gore kao državnog resursa i za zaštitu prava svojih članova – poručili su u pismu iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore.</p>

Jasmina Beharovic

Vlada da donese transparentnu odluku o koncesiji Aerodroma Crne Gore u najboljem interesu građana

<p>Konačno je stiglo pozitivno mišljenje Evropske komisije na Zakon o Željeznici, čije je donošenje trajalo godinama. To je veliki korak za Željeznicu. Sa rekonstrukcijom i nabavkom novih vozova, izgledaće mnogo savremenije. Otvorićemo naše tržište. Sada se čeka mišljenje Vlade - kazala je za 24 sata Televizije E ministarka saobraćaja, Maja Vukićević.</p>
<h2><b>Podstrek iz Brisela</b></h2>
<p>Novi Zakon o Željeznici predviđa osnivanje nezavisne željezničke agencije. Ta agencija imaće funkcije regulatornog tijela i tijela nadležnog za bezbjednost u željezničkom saobraćaju, biće operativno i funkcionalno nezavisna. To je bio i uslov Evropske komisije za obezbjeđivanje konkurentnog željezničkog tržišta i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, u okviru Poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kaže da je novi Zakon konačno dobio zeleno svjetlo iz Brisela.</p>
<p>- Crna Gora punih šest ili sedam godina pokušava da donese Zakon o Željeznici. Radilo se puno i konačno je stiglo pozitivno mišljenje Evropske komisije na konačnu verziju Zakona. Sada treba da dobijemo mišljenje resora iz Vlade. Nadam se da ćemo već sljedeće sedmice Zakon imati na Vladi. To je veliki korak za Željeznicu. U potpunosti ćemo se usaglasiti sa svim evropskim regulativama, otvorićemo naše tržište i što je najvažnije imaćemo nezavisnu agenciju, kao regulatorno tijelo, a to je bio uslov Evropske unije. Mislim da će naša Željeznica, sa rekonstrukcijom i nabavkom novih vozova, izgledati mnogo savremenije. Naravno, to moraju da prate i određene regulative i zakoni - istakla je Vukićević.</p>
<h2><b>Most na Šćepan polju</b></h2>
<p>Raspisan je javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i međudržavnog mosta preko Tare. Planirano je da most poveže Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini. Biće dug 165, a širok 11,2 metra. Vukićević podsjeća da je Sporazum o izgradnji mosta na Šćepan polju potpisan 2021, a ratifikovan tek 2024. godine jer su, kako kaže, postojali određeni problemi u Bosni i Hercegovini, između entiteta.</p>
<p>- Dok su oni između sebe postigli sporazum, mi smo vrijedno pripremali sve što je do nas. Bili smo spremni za momenat da se konačno raspiše tender za izradu glavnog projekta i za izvođača. Što se nas tiče učinićemo sve da se taj projekat dovede do kraja. Očekujem da će biti dovoljno političke zrelosti i sa druge strane. Jer, projekat je izuzetno važan i za nas, i za Bosnu i Hercegovinu. Jako je važno što će se osim mosta raditi i pristupni putevi. Mi već imamo radove na dionici Jasenovo polje - Zaborje, koji idu dosta dobrom dinamikom. Očekujem da to i prije roka završimo. Radićemo i pristupni put do samog mosta, do zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice, dok će BiH raditi pristupni put do Foče, što je takođe jako značajno, jer je taj put u lošem stanju - istakla je Vukićević.</p>
<h2><b>Aerodromi</b></h2>
<p>Priča o koncesiji Aerodroma traje, podsjeća Vukićević, već sedam godina. Vrijeme je, kaže, da se sagledaju sve činjenice, da se dobro analiziraju i da se donese odluka na Vladi.</p>
<p>- Ali, ja ne bježim ni od toga da odluku donesmo u Skupštini, jer smatram da za ovo važno pitanje treba širi društveni konsenzus. Riječ je o vrijednoj državnoj imovini, koju ne prodajemo, već dajemo na upravljanje, ukoliko odluka bude išla u tom pravcu. Ministarstvo saobraćaja svakako interno radi svoje analize, sagledava prednosti i mane koncesije, ili eventualno državnog upravljanja. Moramo donijeti odluku kako Aerodrome, ali i Ministarstvo saobraćaja, ne bi držali zarobljenim, u procesu koji zaista dugo traje i onemogućava razvoj Aerodroma. Rok za rad Tenderske komisije, od koje Ministrastvo saboraćaja treba da dobije izvještaj o vrednovanju ponuda, produžen je do devetog jula. Nakon toga je rok od 30 dana da Ministarstvo izvještaj dostavi Vladi. Potrudićemo se da to bude i brže, ukoliko bude moguće, jer je riječ o obimnoj dokumentaciji. Sve treba pažljivo spremiti, paziti na svaki detalj i odlučiti u korist Crne Gore, kako bi građani imali bolju avio povezanost, a crnogorska privreda i turizam mogli da se razvijaju - istakla je Vukićević.</p>
<p>Ministarka objašnjava da čitav postupak ima svoje faze, da se Tenderska komisija isključivo bavi ponudama i ne donosi odluku o tome da li će Aerodromi ići pod koncesiju ili ne.</p>
<p>- Ovo je faza u kojoj je Tenderska komisija svakako u fokusu, jer je postupak pred njom. Kasnije će se preseliti na sjednice Vlade. Mi smo nekoliko puta Vladu informisali o samom toku postupka. Nekako Tenderska komisija to uvijek prebaci na Ministarstvo, koje je resorno zaduženo za Aerodrome, ali ne rukovodi postupkom. Imamo svoje predstavnike, ja sam među članovima Tenderske komisije, ali postupkom, kao njen predsjednik, rukovodi gospodin Nik Đeljošaj - kaže ministraka Vukićević.</p>
<p>Objasnila je i da je Ministarstvo saobraćaja insistiralo da se, ukoliko dođe do koncesije Aerodroma, garantuju prava radnicima.</p>
<p>- Insistirali smo na tome da postoji zaštitni period za radnike, koji će trajati najmanje pet godina i u kojem ne bi smjelo da bude nikakvih otpuštanja. Vjerujem da će, ukoliko se odluči da se Aerodromi daju pod koncesiju, a ukoliko situaciju uporedimo sa onima u regionu, biti potrebno još više ranika, da neće biti otpuštanja. Mi ćemo sve što bude raspoloživo, sve što se bude moglo dati na uvid javnosti - dati na raspolaganje javnosti, kako bi se odlučilo širim konsenzusom - rekla je Vukićević.</p>
<h2><b>Autoput</b></h2>
<p>Tender za drugu dionicu autoputa je završen sredinom maja i u toku je evaluacija ponuda. Prema informacijama Monteputa i Evropske banke za razvoj, do kraja ljeta biće izabran izvođač radova na autoputu.</p>
<p>- Pripremni radovi bi mogli da krenu nakon ljeta, u drugoj polovini godine. Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj rukovode tenderskim procesom, oni evaluiraju ponude. Očekujem da sve bude onako kako su nam oni prezentovali, u rokovima koje su predvidjeli. Dakle, očekujemo da ćemo do kraja ljeta imati izabranog izvođača radova – kaže ministarka Vukićević.</p>
<p>Iako je ranije premijer Milojko Spajić obećavao da će prvi ašov za drugu dionicu autoputa biti zaboden još u septembru prošle godine, Vukićević kaže da su u resoru kojim rukovodi veoma oprezni kada najavljuju rokove.</p>
<p>- Prije svega, zato što Ministarstvo ne rukovodi tenderskim procesom, to je u rukama Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Sve informacije o tenderu dobijamo od njih i od njih tražimo projekciju. Uradili smo sve što je do nas da stvorimo sve uslove da taj projekat krene – kaže Vukićević.</p>
<h2><b>Izmjene Zakona o javnim okupljanjima</b></h2>
<p>Građani širom Crne Gore, iz različitih razloga, protestima blokiraju saobraćajnice. Poslanici vlasti predložili su izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje uvode strože kazne i zabranjuju proteste upravo na ključnim saobraćajnicama. Vukićević kaže da razumije građane koji su nezadovoljni i koji žele da ostvare svoja prava. Smatra i da sa njima treba razgovarati o problemima koji ih tište, iako to nije uvijek prijatno.&nbsp;</p>
<p>Međutim, čini joj se i da se blokada pojedinih saobraćajnica pretvara, kako kaže, u vrstu zloupotrebe, napominjući da ne misli na višemjesečne proteste na Kruševom ždrijelu, gdje građani Cetinja traže odgovornost zbog dvije tragedije koje su ih zadesile u dvije i po godine.</p>
<p>- Da se ogradim, ne mislim na protest na Kruševom ždrijelu. Jer, tu je riječ o tragediji u kojoj su mnogi ljudi izgubili članove svoje porodice, svoje prijatelje, sugrađane. Prema njima moramo imati senzibilitet i poštovanje. Međutim, imali smo i protest investitora zato što nije dobio određenu dozvolu. Naravno, sve je to legitimno, ali se postavlja pitanje koliko je legitimno da se blokiraju saobraćajnice ili autoput, jer se time ugrožavaju prava drugih. Prijedlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima vidim kao način da se prevaziđe problem blokade saobraćajnica, ali, moram istaći da sa građanima treba razgovarati uvijek kada postije problemi, moramo pokušati da ih riješimo, ukoliko smo u mogućnosti. Često ima i zahtjeva koji nisu realni i opravdani, koji se mogu podvesti pod neko politikantstvo, ali često je riječ i o realnim problemima koje treba saslušati - rekla je Vukićević.</p>
<h2><b>Elektronske sjednice Vlade</b></h2>
<p>Nevladin sektor često kritikuje praksu da se sjednice Vlade održavaju elektronski, preko aplikacija poput WhatsApp-a, bez suštinske rasprave. Odgovarajući na pitanje koliko je takav način rada efikasan, Vukićević je kazala da bi elektronske sjednice Vlade trebalo da budu izuzetak.</p>
<p>- Nekada postoje opravdani razlozi da se održi elektronska sjednica Vlade, kada to zahtijevaju određeni materijali koji se na taj način moraju kandidovati, kao i ukoliko postoje rokovi koji se moraju ispoštovati. Nije to najbolje rješenje, uvijek je bolje imati otvorenu diskusiju. Nekada se te sjednice ranije završe ili kratko traju. To je bio slučaj kada se glasalo da vršilac dužnosti direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, dobije još jedan mandat. To nije praksa i obično se sačeka da se izjasni većina članova Vlade. Ali, desilo se da je proglašeno da je sjednica završena, odmah nakon što je glasala većina, pa smo kolega Milun Zogović i ja naknadno izrazili podršku direktoru Uprave policije. Mi smo za njega glasali i prošli put kada je izabaran za vršioca dužnosti i nije bilo razloga da sada ne glasamo za. Kažem, sjednica je trajala kratko, bili smo u nekim drugim obavezama, pa se desila situcija poput ove. Zato mislim da elektronske sjednice nisu najbolji izbor i da ih treba primjenjivati onda kada za to postoji opravdanje – zaključila je ministarka Vukićević.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh05Z8bP8Nxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukićević: Stiglo je pozitivno mišljenje Evropske komisije na Zakon o Željeznici

<p>Iranski parlament je danas sa 221 glasom za glasao za prekid saradnje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), nadzornim tijelom UN za nuklearnu energiju.</p>
<p>Zakon je usvojen nakon 12-dnevnog rata, koji je počeo izraelskim vazdušnim napadima i atentatima širom Irana, a zatim su se SAD pridružile sukobu bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.</p>
<p>Zakon navodi da inspektori IAEA mogu ući u Iran samo uz izričito odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.</p>

Iran prekinuo saradnju sa IAEA

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo da je uhapšeno šest osoba zbog sumnje da su planirale "nasilnu promjenu vlasti". Prema navodima policije, uhapšeni su I. M., N. A., V. K., A. I., S. G. i B. M.</p>
<p>Prema navodima tužilaštva, uhapšene su tri osobe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično djelo "Pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije".</p>
<p>- Postoje osnovi sumnje da su navedeni osumnjičeni 21. juna 2025. godine održali sastanak u jednom hotelu u Kraljevu i planirali nasilnu promjenu vlasti u Republici Srbiji - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dvojica njih su uhapšeni u Kragujevcu, a jedan od njih kod Požege, na zapadu Srbije.</p>
<p>Tužilaštvo navodi da su se osumnjičeni dogovarali da se ne vraćaju kući dok "ne pobiju ili ne unište" predstavnike državnih institucija, da su najavljivali upotrebu vatrenog oružja i dogovarali napad na pripadnike policije u cilju njihovog razoružavanja.</p>
<p>Dogovorili su, prema navodima, i nasilan upad u zgradu Vlade Srbije i druge institucije, kao i medijske kuće Radio televizija Srbije, provladine medije Hepi i Informer.</p>
<p>Tužilaštvo navodi i da je kod jednog osumnjičenog pronađen pištolj sa okvirom u kojem se nalazilo sedam komada metaka i fabrička kutija sa 25 komada pripadajuće municije.</p>
<p>Osumnjičeni će, kako su zaključili, u roku od 48 sati biti privedeni na saslušanje u Više javno tužilaštvo u Beogradu.</p>

Hapšenja u Srbiji: Vlast tvrdi da je šest osoba spremalo nasilnu promjenu vlasti

<p>Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;</p>
<p>Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;</p>
<p>On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;</p>
<p>- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;</p>
<p>- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;</p>
<p>- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;</p>
<p>- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;</p>
<p>- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;</p>
<p>Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;</p>
<p>- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.</p>
<p>Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.</p>
<p>- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;</p>

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: pismo