Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Vidim dosta nekih noviteta u našoj kući. Nova vrata, neke sistematizacije, koeficijenti, istraživanja, tako to i tome slično. Ali, neću da dužim. Jedan osvrt: paf - paf, ne bih vas puno zadržavala.&nbsp;
Za nova vrata nemam ništa posebno da kažem. Jedina interesantnost kod ovih novopostavljenih je da se otvaraju ka spolja, što bi, u simboličkoj ravni, neko možda mogao pogrešno da protumači. Koliko ste ih platili - nemamo pojma. Kao što nemamo pojma ni koliko nas košta većina vaših neimarskih poduhvata.&nbsp;
Ono što je sigurno, za ovih 80 godina ova naša medijska kuća, nije doživjela toliko transformacija kao što je za vašeg zemana. Nikada prije nije se toliko krečilo, farbalo, rušilo, dograđivalo, pregrađivalo i tome slično. Vrlo neobično za instituciju koja bi trebalo prioritetno da informiše, edukuje i zabavi. Šta god, sigurna sam, kad minu neka vremena, zidarsko-molerajska struka sa sjetom će vas pominjati i kao primjer isticati! Ako se kojim slučajem oni ne sjete, lično ću da vam ozidam i ofarbam jednu medalju za izuzetan doprinos u toj oblasti! Možda bih dodala i neko priznanje za bravarsko-stolarski učinak u RTCG.&nbsp;
Dakle, to smo sredili. Da odmah apsolviramo i akt o sistematizaciji. E, to je vrlo zanimljivo područje u kojem, koliko smo do sada vidjeli, dolazi do izražaja vaša raskošna &nbsp;kreativnost. Osnovna pretpostavka vaše organizacione strategije zasniva se na afinitetima i animozitetima. Da pojasnimo – kako će ko biti raspoređen, na kojem radnom mjestu će da osvane, lišeno je dosadnih formi kao što su stručna sprema, iskustvo i ostale gnjavaže.Sad je sve modernizovano I vrlo pojednostavljeno. Sistematizujete, uglavnom, &nbsp;bez velike drame – „miči mi ovoga/ovu da je (s) očima ne gledam“.&nbsp;
Šta da kažemo za koeficijente? To je za malo ozbiljnije smatranje. Pošto su zaposleni sa visokom školskom spremom u dosadašnjim obračunima zarada bili ozbiljno zakinuti, kažu mi oni koji su bolje informisani da je dragi i nezakoniti Raonić za tu problematiku ponudio jedno ingeniozno rješenje. Smišljao, smišljao i prelomio – povećaću koeficijent svima, ali sebi najviše! Tako i bi. Preskromni naš Boris predložio je – onima koji su imali koeficijent recimo 9, sad da bude 11, ali i da se njegov koeficijent poveća sa 20 na 29, dakle tričavih 40 odsto, pa da mu lični dohodak zabilježi izvjestan skok u vis, te da mjesečno prihoduje oko pet hiljada eura. Kao i do sada, manje više, samo da se ne bakće varijabilom no odmah neto. Odmah su mu nesebičnu podršku dali, koliko čujemo, osim Vas i ostale kolege – Amina, Filip i Naod. Kontate, ako je Bobi zadovoljan i vi ste srećni. A sreća je zarazna, pa se lako preliva i na ostatak kolektiva. Jednostavno. Ako nije bilo tako – laž čula, laž prenijela.&nbsp;
I, kako to, valjda, procedura zahtijeva, taj izmišljaj naš, „najgori za druge“ Boris, proslijedio je Ministarstvu finansija. Da oni aminuju.&nbsp;
Pod naznakom hitno i napomenom – žuta dunja, zelen bor, čekam brzi odgovor, Bobijevu depešu uputiše u ministarstvo za pare. Kažu svjedoci - one ljude tamo samo što šlog nije strefio. Borise, dragi, pa šta ti je, jedva je izustio vidno konsterniran ministar za pare. Odmah je tražio tabletu jer kako se požalio – nešto mu glava pršte, a najbližem saradniku, kako pričaju svjedoci, depeša je ispala iz ruku. Njega zaboljelo na ožičicu.&nbsp;
Znači, u ministarstvu za pare, Bobijeva depeša izazvala zdravstveni dizaster.&nbsp;
I, sad, šta radi nadležno ministarstvo? Nadležno ministarstvo otpiše našem Borisu i velikim slovima naznači: „NE DAMO PARE! Ako tebi Borise povećamo platu, onda moramo i Jakovu, Andriji i Milojku, jer ne možemo da kupimo trunje pa da oni imaju manje zarade“. I, na kraju poruke, ministar je stavio pozz i srce.&nbsp;
Kakvi su bili kod vas odjeci (jauci?) i reagovanja, nakon poruke iz ministarstva, još ne znamo, ali čim stignu informacije od insajdera, odmah javljam. Pa da uporedimo.
A, sad, što bi rekao Knez – jedan final touch. Koliko vidim jako često, naročito u kriznim situacijama, pribjegavate istraživanjima, pa rekoh sebi ajde da i ja dam doprinos u toj oblasti. Imam ćagu, položila Metodologiju naučnih istraživanja, Statistiku i to... Dakle, vrlo kvalifikovana za projekat. Uzorak reprezentativan, stratifikovan, postavljene hipoteze, varijable, indikatori i tako dalje, a ispitivala sam, između ostalog - ko je popularniji u Javnom servisu - Vi ili Bobi; u koga djelatnici imaju najviše povjerenja; da li RTCG ide u dobrom pravcu i da li Vi i Boris treba doživotno da ostanete na tim funkcijama.&nbsp;
Pretpostavljate, kao i svaki ispitivač uračunala sam i standardne devijacije (podrazumijevajuća odstupanja), uradila kvantitativnu i kvalitativnu analizu podataka. Znači, sve je po protokolu.&nbsp;
E, ali još ne bih da objavljujem rezultate istraživanja. Čekam kriznu situaciju.&nbsp;
Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa
P.S.&nbsp;
Molim Vas, kad se naredni put tučimo na ulazu u RTCG, probajte da ne gledate kao da ste u tom trenutku shvatili da nema života poslije smrti. Ako može, ako ne može, onda ništa.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koeficijenti i zdravstveni dizaster

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uputio je poziv predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti za zvaničnu posjetu Crnoj Gori.
- Duboko vjerujući da je kontinuirani politički dijalog put do uspjeha, a u svijetlu konstruktivnih razgovora koji su vođeni u okviru Samita EU-Zapadni Balkan u decembru 2024. godine, izuzetno mi je zadovoljstvo da Vam uputim poziv da učinite zvaničnu posjetu Crnoj Gori - naveo je predsjednik države u pismu.
Milatović je u pismu ponovio posvećenost naše zemlje miru, stabilnosti i prosperitetu, kao i odlučnost u ostvarivanju cilja da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine.
- Uvjeren sam da bi naš susret predstavljao snažan podstrek za ambicioznu evropsku agendu Crne Gore, a ujedno i afirmaciju strateškog značaja politike proširenja na Zapadnom Balkanu - istakao je Milatović.
Dodatno, posjeta Crnoj Gori, kao predvodnici evropskih integracija u regionu, predstavljala bi, rekao je Milatović, nesumnjivu potvrdu pristupa zasnovanog na pojedinačnim zaslugama država kandidata i jasnu poruku da posvećenost reformama donosi konkretne benefite i ubrzava put ka Evropskoj uniji.
- Sa iščekivanjem uspješnog dijaloga i iskrenom željom da Vašom posjetom Crnoj Gori zajednički pružimo dodatni zamajac strateškom partnerstvu EU i Zapadnog Balkana, molim Vas primite izraze mog najvišeg uvažavanja i srdačne pozdrave - stoji u pismu predsjednika Milatovića.
Milatović se sa predsjednikom Evropskog savjeta Antonijom Koštom sastao u decembru u Briselu na Samitu lidera EU i Zapadnog Balkana.

Milatović pozvao Koštu u zvaničnu posjetu: Susret snažan podstrek evropskoj agendi Crne Gore

Pozivamo Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora - navodi se u pismu Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore povodom teme koncesije javnog preduzeća adresiranom na najviše državne zvaničnike.
U ovom dokumentu, koje je dostavljeno predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministarki saobraćaja Maji Vukićević, kao i poslaničkim klubovima u parlamentu, izražena je duboka zabrinutosti za budućnost ovog ključnog državnog infrastrukturnog resursa.
- Aerodromi predstavljaju ne samo transportne čvorišne tačke, već i strateški važne ekonomske resurse koji doprinose unapređenju turizma, otvaranju novih radnih mjesta i opštem privrednom rastu zemlje. Svaka odluka u vezi sa njihovim statusom mora biti donešena uz maksimalnu pažnju i uvažavanje dugoročnih interesa države, njenih građana/ki i budućih generacija - navodi se u pismu koje potpisuju predsjednik Izvršnog odbora Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore Milivoje Dragićević i predsjednik Izvršnog odbora Sindikata Aerodroma Crne Gore Damjan Radulović.
<h2>Uključivanje svih relevantnih subjekata</h2>
Ističu da kao predstavnici zaposlenih, koji svakodnevno svojim radom i zalaganjem obezbjeđuju nesmetano funkcionisanje crnogorskih aerodroma, smatraju da je neprivatljivo da se, kao što je to do sada bio slučaj, odluka o sudbini aerodroma donosi bez transparentne i detaljne analize svih opcija i bez uvažavanja stavova zapošljenih, stručne javnosti i građana/ki Crne Gore.
- Štoviše, imajući u vidu tranzicione probleme sa kojima se suočavala i suočava Crna Gora, preovladavajuće mišljenje njenih građana o tome da nijedan domaći privatizacioni proces nije sproveden na valjan način, nameće se pitanje da li je konačno došlo vijeme da se ono što je preostalo od resursa od nacionalnog interesa zaštiti kroz referendumski proces. Svakako, koncesija nije isto što i privatizacija, ali u uslovima neoliberalne ekonomije skoro pa i da jeste, imajući u vidu period od 30 godina koji je predviđen koncesionim postupkom – ističu u pismu.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore, kao reprezentativna sindikalna centrala, kako dodaju, usvojila je rezoluciju o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa i pozvala građane/ke da iskoriste soje ustavno pravo i svojim potpisima podrže prijedlog za raspisivanje državnog referenduma na kojem će jedno od pitanja biti: Da li ste za to da Skupština Cme Gore usvoji zakon o očuvanju privrednih subjekata od nacionalnog interesa u većinskom vlasništvu države?
<h2>Dosadašnja upozorenja</h2>
Vlada premijera Duška Markovića je, kako podsjećaju, 2019. počela postupak pretkvalifikacije za davanje aerodroma u tridesetogodišnji zakup, ali taj proces nije završen.&nbsp;
- Konsultant međunarodne finansijske korporacije (IFC) je u pismu Vladi još 2020. saopštio da ne stoji iza analize putničkih tokova rađene prije pandemije, upozorivši da je master plan razvoja aerodroma iz 2011. zastario, te da se mora raditi novi, kao i naglasio da je „stav IFC da parametri definisani koncesionim aktom ugrožavaju izvodljivost transakcije i integritet tenderske procedure i da predložena forma koncesionog ugovora ne štiti interes Vlade Crne Gore“. Upozoreno je i na neriješena imovinska pitanja u vezi sa skoro kompletnim nekretninama na kojima je sagrađen Aerodrom u Tivtu i na prostor na koji bi se on trebalo širiti, jer bi bez toga koncesija mogla propasti – naglašeno je u pismu.&nbsp;
Konsultant je ukazao i na to da zakoni Cme Gore ne prepoznaju tripartitne ugovore zbog čega je IFC mišljenja da to može rezultiovati bez finalnih ponuda.
- Pored ovih manjkavosti još aktuelnog koncesionog postupka na koje je ukazao IFC, analize su ukazale i na potencijalno nedovolino dobro definisane uslove iz javnog poziva zainteresovanih ponuđača, zastarjelu analizu putničkih tokova, te posebno na nepostojanje takozvanog minimuma tehničkih zahtjeva prema budućem koncesionaru, a na osnovu čega bi se njihove ponude za razvoj crnogorskih aerodroma uopšte mogle porediti – kazali su iz sindikata u pismu.
<h2>Alternativni modeli</h2>
Kao alternative aktuelnom koncesionom modelu, kako su rekli, najčešće se razmatraju zadržavanje aerodroma u državnim rukama uz povjeravanje stručnog menadžmenta, obustava aktuelnog postupka koncesije, te zadržavanje aerodroma pod državnim upravljanjem uz mogućnost samostalnog razvoja i investicija.
- Strateškim planom koji su izradili Aerodromi Crne Gore predviđeno je da u narednih sedam godina od sopstvenog poslovanja prikupe 120 miliona eura, a da za kompletnu modernizaciju nedostaje još oko 17 miliona – ističu u pismu.
<h2>Argumenti za i protiv koncesije&nbsp;</h2>
Kada je riječ o argumentima koji idu u prilog koncesionom modelu, tu se najčešće navode fleksibilnost i efikasnost privatnog operatera, bolje upravljanje ljudskim resursim, veća spremnost za inovacije i osigurani prihodi od koncesionih naknada.
- Snažni argumenti protiv koncesije su da država može sama obezbijediti razvoj aerodrom, moguć drastičan rast naknada za putnički servis, gubitak kontrole nad avio-dostupnošću Crne Gore, rizik prevođenja državnog monopola u privatne ruke, višak profita koji odlazi iz Crne Gore, kao i loša dosadašnja iskustva i nepovjerenje građana/ki u privatizacione, odnosno koncesione postupke – navode u pismu.
<h2>Pitanje političke stabilnosti</h2>
U posljednjih nekoliko godina Crna Gora je, kako dodaju, doživjela nekoliko promjena vlada, što može značajno otežati, a potencijalno i onemogućiti dugoročno planiranje i implementaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što je koncesija aerodroma.&nbsp;
- Kapitalne odluke, kao što je ova o budućnosti aerodroma su politički osjetijive, jer različite političke stranke i interesne grupe često imaju dijametralno oprečne stavove, te to dodatno ukazuje na potrebu za postizanjem što šireg konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa – navode u pismu.
<h2>Koncesiona iskustva u regionu</h2>
Istorijsko iskustvo koncesionih modela u regionu pokazalo je da ovakav aranžman nije uvijek donio obećane benefite.&nbsp;
- Primjeri aerodroma u Ljubljani, Beogradu i Prištini jasno ukazuju na probleme u implementaciji, od smanjenja investicija do otpuštanja zapošljenih i narušavanja kvaliteta usluga. Nasuprot tome, aerodromi koji su ostali u državnom vlasništvu, poput onih u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu, ostvaruju odlične poslovne rezultate – ističu u pismu.
Uvažavajući i pozitivne primjere koncesija u regionu, poput Aerodroma u Tirani važno je, kako dodaju, napomenuti da je njihov uspjeh u velikoj mjeri povezan sa značajnim brojem nacionalne dijaspore.
- Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 30 odsto stanovništva Albanije živi u inostranstvu, što predstavlja izuzetno značajan faktor u prometu i poslovanju aerodroma u Tirani. Osim toga, poslovanju aerodroma Tirana značajno doprinosi i trenutna situacija u kojoj se nalaze Aerodromi Crne Gore – naglasili su u pismu.
<h2>Međunarodna iskustva</h2>
Analize pokazuju da je većina aerodroma u zapadnoj Evropi i Evropskoj uniji i dalje u vlasništvu država.&nbsp;
- Na primjer, svi aerodromi u Češkoj, Slovačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Finskoj, Monaku i Luksemburgu su u državnom ili javnom vlasništvu. Slično je i u Grčkoj, gdje je 98 odsto aerodroma u javnom vlasništvu, u Poljskoj 88 odsto, u Švedskoj 86 odsto, u Austriji 83 odsto, a u Hrvatskoj 75 odsto. U Njemačkoj, Holandiji i Danskoj nema nijednog potpuno privatnog aerodroma – precizirano je u pismu.
Mađarska vlada je, kako ističu, nakon više od godinu intenzivnih pregovora 6. juna 2024. ponovo kupila većinski vlasnički udio nad međunarodnim aerodromom List Ferenc u Budimpešti.&nbsp;
- Ministar nacionalne ekonomije Márton Nagy saopštio je tada: „Ponovo smo preuzeli kontrolu nad aerodromom i nakon skoro dvadeset godina, ponovo je u rukama Mađarske... Vlasništvo nad aerodromom je pitanje suvereniteta, koje je od strateškog značaja ne samo za saobraćaj putnika i turizam, već i za transport tereta, to je ključna arterija ekonomske cirkulacije. S druge strane, sadašnja vlada je bila u mogućnosti da ispravi ovu neoprostivu grešku i ponovo kupi aerodrom, čak i u aktuelnoj ratnoj situaciji“ – citiraju u pismu.
<h2>Ekonomska održivost Aerodroma Crne Gore</h2>
Prema podacima iz 2024. godine, Aerodromi Crne Gore su generisali oko 10 miliona eura profita, što, kako navode, jasno pokazuje da kompanija ima kapacitet za dalje samostalno poslovanje/razvoj.
- Množenjem tog iznosa sa 30 godina, koliko bi trajala koncesija, dolazimo do cifre od 300 miliona eura. Uzimajući u obzir predviđeni rast avio-saobraćaja u Evropi po podacima Eurokontrola i drugih relevantnih subjekata, očekivani prihodi ACG za narednih 30 godina mogu dostići i do 689 miliona eura, što je više nego što bi Crna Gora dobila kroz koncesione naknade i investicije – naglasili su u pismu.
<h2>&nbsp;Ohrabrujući stavovi</h2>
lako ih, kako su rekli, donekle ohrabruju javno izrečeni stavovi ministarke saobraćaja Maje Vukićević i izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića iz kojih se, kako navodem može zaključiti njihova prevalencija prema modelu u kojem aerodromi ostaju u državnom vlasništvu, ipak moraju izraziti zabrinutost i tražiti preispitavanje svrsihodnosti koncesionog postupka, odosno da se u ovaj proces uključe svi relevantni subjekti, a naročito zaposleni čija je budućnost direktno vezana za sudbinu ACG.
- Posebno navodimo izjavu Tolića u svojstvu izvršnog direktora ACG koju je dao putem javnih istupa: „Ne bih bio sretan zbog toga jer tu vjerovatno prestaje moja priča. Intimno bio bih bliži opciji da sami nastavimo, jer imam veliko povjerenje u sve radnike ACG“, što je naišlo na opšte zadovoljstvo zaposlenih Aerodroma Crne Gore, a posebno što je zagovornik ideje da se sačuvaju zaposleni sa intencijom ulaganja u postojeće kadrove, te sindikalna organizacija ovim putem ukazuje apsolutno povjerenje aktuelnom izvršnom direktoru ACG - poručili su u pismu.
Smatraju da je neophodno da Vlada Crne Gore prije svega sa socijalnim partnerima, ali i svim relevantnim subjektima ponovo otvori dijalog u okviru kojeg bi se predstavili svi aspekti potencijalne koncesije, a posebno analiza isplativosti, dugoročnih ekonomskih efekata i uticaja na radna mjesta i ekonomski razvoj i pruže jasne odgovore na ključna pitanja.
- Koje su konkretne koristi koje bi Cra Gora ostvarila dodjeljivanjem koncesije aerodroma? Koje su garancije da ce koncesionar investirati u razvoj i modernizaciju infrastrukture? Kakva će biti sudbina zaposlenih u Aerodromima Cre Gore? Da li postoji realna potreba za koncesionim modelom ako ACG ostvaruju stabilan profit – upitali su u pismu.
Zato pozivaju Vladu da, kada je u pitanju koncesioni postupak Aerodroma Crne Gore, donesu odluku koja će biti u najboljem interesu građana/ki i države Crne Gore, uz punu transparentnost i uvažavanje svih relevantnih faktora.
- A sindikati će nastaviti da se bore za očuvanje Aerodroma Crne Gore kao državnog resursa i za zaštitu prava svojih članova – poručili su u pismu iz Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore i Sindikata Aerodroma Crne Gore.

Jasmina Beharovic

Vlada da donese transparentnu odluku o koncesiji Aerodroma Crne Gore u najboljem interesu građana

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Garderobno čuvanje ugleda

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Najmoćniji od svih moćnika u RTCG,&nbsp;
Ja to uporno ponavljam, a sad sam sigurna da su svi ukapirali zašto ste Vi Mačak, a Bobi je samo Bobi.&nbsp;
Da razjasnimo šta ste to tako epohalno uradili?&nbsp;
Za neupućene i sve one kojima je mila tuđa bruka, evo kratko ponavljanje problematike. Nakon burne reakcije javnosti na uradak „Vraneš: zemlja i ljudi“, čiji ste idejni otac Vi i nekoliko Vaših drugara, oglasio se, pod pritiskom, &nbsp;urednik i programa i najavio suspenziju emitovanja. Ali, nakon izviđaja. E, sad, Vi znate da u našoj kući „I zidovi imaju uši“, pa &nbsp;koliko čujem (a laž čula, laž prenijela), ispostavlja se da uredništvo nije imalo pojma o sadržaju koji emituje! A, pošto se Vi, inače ne miješate u uređivački posao, da Vam objasnim – u opisu posla urednika, između ostalog, &nbsp;je da odgleda emisiju pa tek onda odobri ili stopira njeno emitovanje. Mada, ljudski ih razumijem. Nije to uvijek zanimljivo, bude dosadno, naročito u konkretnom slučaju, kad je čini se lakše vizualizovati „Ljetopis popa Dukljanina“, nego propratiti Vaše misaone zavrzlame o kotama, šumarcima i krsnim slavama, ali posao je posao.
I, sad, šta se dešava? Uredništvo napravilo izviđaj i zaključilo, teška srca, da je ipak trebalo emisiju da pogledaju prije emitovanja i da je suspenduju ili makar preprave. E, tu nastupa drama. Treba zaključak saopštiti i u djelo pretočiti. Dakle - nezgodacija do guše. S jedne strane pritisla javnost, a s druge pritiskaju „Prijatelji Vraneša“, to jest Vi. Ne zna se ko im je crnji. Kontaju oni šta im je činiti.&nbsp;
E, tu nastupa majstor za krizne situacije - Bobi. Maestralnim sagledavanjem novonastalog problema, po oprobanom receptu - uvaliću druge, on iznađe solomonsko rješenje i odluči - njegovog imena na odjavnoj špici biti neće, a serijal će se i dalje emitovati! i ponovo se Bobi iskoprcao, a saradnike uvalio pa neka se čupaju. Toliko o principima i integritetu. Ako već pričamo o njima, a bogami nemam što tu kazat, jer ne možemo nikakvu poveznicu nać, nego eto da pomenem. Valja se. &nbsp;
E, sad, ne znam tačno kako i koliko ste Vi pritiskali Bobija, ali očito je bilo efikasno. Baš Vas nešto briga za odjavnu špicu, Vama samo Vraneš pred očima! I, razbili ste. Zna Bobi da nije baš pametno da se kači s Mačkom… Ako se Vi naljutite - ode podrška, a onda i funkcija, ako me razumijete šta hoću da kažem. Jer, Vas Andrija baš gotivi. Uostalom, svi smo vidjeli kako Vas je očinski izgrlio i izljubio na onomad upriličenom prijemu. Ono, jeste i Bobija, ali to je bilo više protokolarno cmakanje, dok je u slučaju ljubljenja Vas primjetno i izvjesno emotivno ulaganje.&nbsp;
Uglavnom, sad znamo ko u RTCG-u riješi i driješi. Da to malo poetičnije iskažem – Vi ste sultan umjesto sultana i uređivanje Vam ide odlično!
Evo, još jedne potvrde. Osvrnuću se na drugi aktuelan programski segment. Dala sam radni naslov – „Naglas i tri kamena bez mudrosti“! Prvi kamen – bivši ministar unutrašnjih poslova! S obzirom na protok vremena i činjenicu &nbsp;da je tu funkciju obnašao prije skoro deset godina, mogao je biti pozvan i kao bivši student, maturant, pionir…&nbsp;
Pretpostavljam da bi iz tog dijela žitija dao jaču ekspertizu nego iz oblasti bezbjednosti, ali što bi rekli nije doktor, ali može da pogleda. Doduše, pogled malo mutan, ali volja prisutna. U sinoćnjem nastupu „bivšeg“ malo me brinula koncentracija jer nije lako sat i 15 minuta voditi računa da li je lijeva obrva podignuta dovoljno za imidž zamišljenog filosofa, ali je zato erotiziranost glasa za imidž pesnika bila na zavidnom nivou.&nbsp;
I šta smo čuli od filosofa i pjesnika? Čuli smo brutalnu neistinu (neću da je ponavljam) i morbidnu poruku. Nju ću da naglasim: „Ljudi sa Cetinja da shvate da ih ne mrzimo SVI“. &nbsp;Gospodine „bivši“, možda da odete u neki manastir, malo tihujete i zatražite oprost? Bog će Vam možda i oprostiti, to Vi vidite, ali Cetinjani i mi ostali koji volimo taj grad - bogami nijesam sigurna.&nbsp;
Drugi kamen bez mudrosti – predstavnik Demokrata. Ne znam &nbsp;u kakvom su bili bunilu pa su, uz ovakvo poimanje demokratije, svoju partiju tako nazvali? Ipak, ne bih se tu mnogo zadržavala, to ostavljam njima. Samo jedna dobronamjerna preporuka – bilo bi dobro da vam neko pogleda taj višak agresije i manjak empatije!
I treći kamen bez mudrosti – istoričar i građanski aktivista. E, sad ste Vi uvaženi Uredniče Docentu nešto kao medijum, jer ću preko Vas da poručim nešto pomenutom gospodinu. Meni je milo što on ima tako visoko mišljenje o sebi, pa se smatra pozvanim da svemu i svakom, sa neslućenih moralnih visina, upućuje packe. Osvrnuću se na jedno njegovo smatranje: „Veliki je problem što ljudi vole da targetiraju“. Ma, je li stvarno?! Napregni malo memoriju, dragi Pepi. Rado ću te podsjetiti, ako si zaboravio, koliko si ti otrovnih strijela odapeo. Ili ćeš kad je o tebi riječ radije posegnuti za nekim eufemizmom?
I, na kraju, ja znam kamo u četvrtak. Ali, kako kažu braća Demokrate, prije toga imam nešto da obavim – da se čujem sa Lazovićem, operem neke pare i &nbsp;preuzmem jednog komšiju što sam ga tranžirala i na Njeguše sušila.&nbsp;
Neka nam svima Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.&nbsp;
Tanja Šuković, novinarka, RTCG

Naglas i tri kamena bez mudrosti

Profesori Gimnazije "Slobodan Škerović" jedan za drugim negoduju zbog dopisa koji je u ime svih njih, bez prethodnih konsultacija, danas upućen javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović.
Sa mejl adrese profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizorna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi" zbog ukazivanja na slučaj seksualnog uznemiravanja i traženja odgovornosti direktorice škole Biljane Vučurović zbog neadekvatne reakcije.
Prvobitno je javno istupio profesor matematike u Gimnazije Mato Kankaraš koji se ogradio od dopisa i napomenuo da je nedopustivo oglašavanja u ime svih profesora, bez njihovog pristanka.
Nakon toga uslijedile su reakcije i drugih profesora, a mejl prepiska sa autorima pisma osvanula je na društvenim mrežama.
U mejlu koji potpisuju Peđa Ražnatović, Dragana Ilić i Miomir Brajović navodi se da je reagovanje napravljeno u cilju očuvanja dostojanstva prosvjetnih radnika škole, te da je većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa prijedlogom dopisa.
Traže i da se izjasne oni koji nijesu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdidileja%2Fstatus%2F1867656513453686813%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1867656513453686813%7Ctwgr%5E1de8583794998f76d43a8f3dab3331bc3fb032b3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uslijedio je odgovor jedne profesorice koja je kazala da je bila u zbornici i da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma.
- Nijesam znala ni da je proces pisanja u toku - navela je ona u mejlu.
Još jedna profesorica se izjasnila da nije saglasna sa obraćanjem u ime svih profesora bez prethodnih konsultacija.
Danas je ispred te obrazovne ustanove održan protest sa koga je veliki broj građana zastražio ostavku direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović i zabranu rada u obrazovnim institucijama profesoru književnosti Radomanu Čečoviću za dokazano i priznato seksualno uznemiravanje.
Prosvjetna inspekcija je sinoć predložila razrešenje Vučurović. Organizatori protesta su izrazili zahvalnost Ministarstvu prosvjete, nauke, inovacija i pravde, resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, kao i nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koje su pokazale da će se zalagati za zakon, a ne političke interese.

Profesori Gimnazije zloupotrijebljeni: "Bila sam u zbornici i niko me nije upoznao sa sadržajem pisma"

Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji od 2004. živi na Skadarskom jezeru, u kontinuitetu upozorava na loše upravljanje, eksploataciju i nelegalnu gradnju u ovom Nacionalnom parku. Dvije decenije Crnogorac i Kanađanka revnosno rade na zaštiti svog kraja, ali nemoćni pred talasom bespravnih graditelja i uzurpatora Karuča odlučili su da se obrate nadležnima i pozovu na zaustavljanje trenda koji je, kako su rekli, završni udarac ovom prirodnom biseru Crne Gore. Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju, tvrde da su plutajući drveni bungalovi bespravno postavljeni u Karučkom zalivu i prijete da zagade najveće izvorište na Skadarskom jezeru. Oni su i autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva od nelegalne gradnje i zloupotrebe, a zbog ovog problema pisali su premijeru Milojku Spajiću, ali i ostalima koji imaju odgovornost ili interes za ovu temu – predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, ambasadama zemalja Evropske unije, gradonačelniku Prijestonice Nikoli Đuraškoviću, načelniku Komunalne policije i inspekcije Marku Andriću, direktorici Nacionalnih parkova Marineli Đuretić i direktorici NP Skadarsko jezero Belmi Šestović, očekujući njihovu adekvatnu reakciju. <h2>Višestruko štetno zaobilaženje propisa</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102322100_c1f806f37dcc1f883baca4960181422596e52b339b447444f9b7825996b8b905.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024102322100_c1f806f37dcc1f883baca4960181422596e52b339b447444f9b7825996b8b905" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Dva nelegalna plutajuća bungalova nelegalno privezana uz Karučki krš, brdo u vlasništvu Prijestonice Cetinje(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Plutajući bungalovi, privezani uz Karučki krš - brdo u vlasništvu Prijestonice Cetinje, nalaze se između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog i čak zakljanjaju ovaj spomenik kulture Crne Gore.&nbsp; S obzirom na to da je potreba za snabdijevanjem vodom na rekordnom nivou širom svijeta, Jovićevići smatraju da su kratkovidi tvorci ove ideje zanemarili da bi voda s Karuča u budućnosti mogla biti neophodna za dopunu zaliha izvorišta „Bolje Sestre“ Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.&nbsp; - Ovo je najnoviji trik kojim investitori zaobilaze građevinsku regulativu u NP Skadarsko jezero i nelegalno grade takozvane „privremene objekte“ gdje god požele, prividno zadovoljavajući norme i umirujući inspektore i državu. Ove plutajuće strukture mogu se vući od jednog &nbsp;do drugog izvora, ostavljajući iza sebe zagađenje opasno po ljudsko zdravlje i promijenjen ekosistem – navedeno je u pismu naslovljenom „Smrtni udarac Karučkom zalivu u Nacionalnom parku Skadarsko jezero – bespravna gradnja na izvorskoj vodi“. Nova manifestacija nelegalne gradnje zahtijeva posebno zakonodavstvo i disciplinovanu, sistemsku, periodičnu provjeru i primjenu zakona, jer se, napominju Jovićevići, ovakvi objekti mogu odvući na nove lokacije po volji vlasnika, ostavljajući iza sebe zagađenu vodu za piće i poremećen ekosistem.&nbsp; Štaviše, postoji realna bojazan da je jedan od nelegalnih plutajućih bungalova predviđen za Kaluđerovo ili Đurovo oko, odakle Jovićevići crpe vodu za piće, tik ispred kulturnog dobra Stražarska ribarska kućica.&nbsp; - Očigledno je da vlasnik samo čeka da se vodostaj zimi dovoljno podigne da bi bungalov odvukao tamo. Ko će ovo zaustaviti? Ovi plutajući drveni bungalovi mogu se vući od jednog izvora do drugog, što znači da vlasnici mogu postepeno otimati sve više i više jezera tako što će ih strateški pomicati malo po malo svake sezone. Kako će onda slikovito okruženje, izvori i krhki ekosistem Karučkog zaliva biti zaštićeni od postepenog zadiranja u vidu ljudske devastacije? Molimo Vas, zaustavite ovaj zločin dok ne bude prekasno – apeluju ovi čuvari prirode. Poručuju da se ne smije dozvoliti da se građevinski objekti ili remetilačke komercijalne aktivnosti bilo koje vrste približe netaknutim vodama Kaluđerovog i Đurovog oka koji predstavljaju idealna prirodno zaštićena gnijezdilišta za ptice izvan putanja glisera, za razliku od Karučkog zaliva u kome živi svijet svakodnevno ometa brz brodski saobraćaj koji dovodi turiste.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024102322100_29564f3c81b3adbb1896732eee1d3117a975a9d0eafe00537ebd3b65bf0492ed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024102322100_29564f3c81b3adbb1896732eee1d3117a975a9d0eafe00537ebd3b65bf0492ed" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Nelegalni plutajući drveni bungalovi omalovažavaju dostojanstvo Kule Svetog Petra Cetinjskog (Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Posljednji ostaci uravnoteženog i raznovrsnog ekološkog sistema održavaju se upravo u ova dva oka i močvarama koje ih okružuju. Bilo bi pogrešno dopustiti ljudskoj aktivnosti da zadire u njih i uništi ih. Oni su, kao takvi, već pravi poklon za turizam – objašanjavaju Jovićevići. <h2>Poziv na hitnu akciju</h2> Pitanja koja, kako smatraju, moraju da zabrinu Vladu su hoće li inspektori i tužioci zaista vjerovati da su ovi bungalovi za iznajmljivanje „privremeni“ objekti koji će biti uklonjeni za nekoliko godina; koji zakoni i građevinske dozvole regulišu standard za iznajmljivanje nekretnina; da li se privremeni objekat može iznajmljivati; postoji li plan za Karuč koji precizira koliko je turističkog smještaja održivo na ovom malom području... Napominju da bi nadležne trebalo da brine i gdje se nalaze parking i zajednički sanitarni čvor na zemljištu u Karuču za opsluživanje postojećeg i eventualno sve većeg broja dnevnih posjetilaca kao i njihovih noćenja; ko odlučuje kako građevinski objekti moraju izgledati da bi se uklopili u prirodno okruženje i da ne bi uništili estetiku prirodnog pejzaža; mogu li investitori tek tako graditi kako im se prohtije tamo gdje im se sviđa i da za to ne odgovaraju… - Veoma je važno da se ne nastavi s praksom neefikasnog i ponavljajućeg šablona koji nije uspio da zaustavi bespravnu gradnju u Karučkom zalivu u proteklih 20 godina: građanski uzbunjivači (Jovićevići) – NP CG – NP SJ – Prijestonica Cetinje – Inspektori – Ministarstva – specijalni tužilac – tužioci – sud – entropija, i opet ništa. Imamo dokaz neuspjeha ovog neefikasnog obrasca reagovanja u većini slučajeva. Uvjereni smo da ćete Vi, kao premijer, konačno ozbiljnije shvatiti ovaj slučaj i da nećete odbaciti naš napor da pomognemo kao što su to činile prethodne vladine institucije – naglašava bračni par u pismu Spajiću. Jovićevići ne traže priznanje za volonterski rad u korist NP Skadarsko jezero i države tokom posljednjih dvadeset godina, već ispravne poteze donosilaca odluka. - Skadarsko jezero je godinama bolesno zbog lošeg upravljanja, ali bi uskoro moglo i umrijeti ako se ne preduzme odlučna akcija na najvišem nivou vlasti. Ovaj smrtni udarac plutajućih drvenih bungalova za turistički smještaj samo je jedan u nizu primjera kako se komercijalnom interesu daje prednost u odnosu na zdravlje jezera i ljudi. Dajte primjer drugima tako što ćete ih ukloniti iz Karučkog zaliva i donesite zakone koji zabranjuju ovakve pojave na jezeru, jer su one zaista smrtni udarac za NP Skadarsko jezero. Nemojte čekati nekoliko godina da se uvjerite da smo bili u pravu – poručuju Jovićevići u pismu.

Tamara Klikovac

Trend uzurpacije Karuča poguban za najveće izvorište na Skadarskom jezeru

Više od 100 zemalja članica Ujedinjenih nacija (UN) potpisalo je pismo podrške generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu nakon što ga je Izrael proglasio za "personu non grata", a među njima je i Crna Gora.
Pismom, koje potpisuje 105 zemalja, se izražava "duboka zabrinutost i osuda nedavne izjave ministra spoljnih poslova Izraela kojom generalnog sekretara proglašava nepoželjnom osobom".
- Takve akcije potkopavaju sposobnost UN da sprovedu svoj mandat, koji uključuje posredovanje u sukobima i pružanje humanitarne podrške. Na Bliskom istoku, to bi moglo dodatno odložiti kraj svih neprijateljstava i uspostavljanje kredibilnog puta ka rješenju sa dvije države, gdje bi države Palestina i Izrael živjele jedna pored druge u miru i bezbjednosti, u skladu sa relevantnim rezolucijama UN", navodi se u pismu u koje je Beta imala uvid.
Među zemljama koje nijesu potpisale pismo su SAD, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Kanada, Indija.
Na spisku nema ni Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Poljske, Rumunije, Bugarske, Ukrajine.
Iz regiona podršku Guterešu potpisali su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Slovenija, dok Srbija, Hrvatska i Albanija nijesu.
U zajedničkom pismu, 105 zemalja poziva na poštovanje vođstva i misije UN, na konstruktivnu saradnju i izbjegavanje akcija koje bi mogle oslabiti ključnu ulogu UN u rešavanju sukoba i na podršku inicijativama koje doprinose mirnom i trajnom rješenju krize na Bliskom istoku.
Potpisivanje pisma podrške Guterešu inicirala je misija Čilea pri UN, u ime grupe zemalja koju čine još Brazil, Kolumbija, Južna Afrika, Uganda, Indonezija, Španija, Gvajana i Meksiko.
Zajedničko pismo sa spiskom 105 zemalja potpisnica upućeno je generalnom sekretaru UN 11. oktobra, uz molbu da bude proslijeđeno državama članicama i Generalnoj skupštini UN.

Podršku Guterešu dalo 105 zemalja, među njima Crna Gora

Portal Antena M objavio je pismo načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnog generala Zorana Lazarevića, upućeno članovima savjeta za Odbranu i bezbjednost, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću u kojem objašnjava koje probleme ima u saradnji sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem i kakve štetne posljedice iz toga proističu. Podsjećamo, Antena M je objavila da je Krapović zabranio načelniku Generalštaba Zoranu Lazareviću sve aktivnosti u inostranstvu uz obrazloženje da više nema kredibilitet da predstavlja Vojsku Crne Gore. Lazarević članove SOB informiše da je ministar odbrane Dragan Krapović, kako je kazao, protiv-propisno i štetno naredio da se iz Plana rada Vojske Crne Gore za oktobar tekuće godine uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu. Lazarević navodi da Krapović to radi neosnovano, smišljeno, i u kontinuitetu, pokušavajući da rad jedinica Vojske, kao i njegov rad, predstavi kao nekvalitetan, neproduktivan i nedovolino profesionalan, a sve na način kako ne dolikuje jednom ministru odbrane. - Sa svim njegovim lošim uticajima pokušavam da izlazim na kraj, ali ovaj gest zabrane je nešto preko čega mi moja oficirska čast i dostojanstvo ne dozvoljavaju da pređem - kaže Lazarević. Lazarević navodi i da Krapović izmjene Zakona o Vojsci skoro godinu dana nepotrebno drži u fioci, a njime su predviđene brojne povoljnosti za poboljšanje životnog standarda pripadnika Vojske, počevši od rješavanja stambene problematike, bržeg uvodenja mladih ljudi u sistem odbrane, jednostavnije procedure kod kretanja kadra u službi i unapređenja u više činove, i sl. - Ove tvrdnje najbolje, na žalost, potvrđuje stvarnost gdje se na posljednji konkurs za vojnike po ugovoru, za popunu 28 mjesta, javilo blizu 100 mladih da bi na kraju, skoro šest mjeseci kasnije, pozivu se odazvalo samo 20 lica. Više puta sam ukazivao na nepodnošljivu sporost administracije, međutim ni to nije naišlo na razumijevanje. Najgore u svemu je što zbog niskih plata svakodnevno imamo napuštanje Vojske od strane vojnika po ugovoru, jer njihova plata je samo 630 eura - naveo je Lazarević između ostalog u pismu. Lazarević kaže i da Krapović represivnim mjerama pokušava da preuzme ulogu načelnika Generalštaba, te je tako naredio hitno vraćanje jednog oficira İz Brisela zbog navodne neprimjerene njegove priče o njemu kao ministru, a da nikome nijesu poznati detalji. U nastavku pogledajte pismo Lazarevića u cjelini:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241006111020_af567a1d5f63cc1dd9a3bde5ba2aa8e907ae0e0b1a5a3e0282fd36b4dfc96f74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241006111020_af567a1d5f63cc1dd9a3bde5ba2aa8e907ae0e0b1a5a3e0282fd36b4dfc96f74" data-rendition-name="original" width="1000" height="1432" loading="lazy" alt="pismo lazarevića"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241006111020_6a9bee52aab95a32d494cab94d78b0ae9cb5bd5de6001e17029e814e2b54ea7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241006111020_6a9bee52aab95a32d494cab94d78b0ae9cb5bd5de6001e17029e814e2b54ea7d" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="pismo lazarevića"></figure>

Lazarević pisao članovima SOB: Krapović urušava borbenu gotovost VCG

Muška rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras Tunis 24:20, u utakmici četvrtog kola Mediteranskog prvenstva za igrače do 17 godina. 
 
To je prvi trijumf crnogorskih rukometaša na šampionatu, u kojem su osvojili 4,5 od mogućih pet bodova. 
 
Crnu Goru su do pobjede vodili Danilo Gutić sa devet i Mihailo Jovićević sa pet golova. 
 
Crnogorski rukometaši ranije danas poraženi su od Hrvatske 27:11 i upisali treći poraz na šampionatu. 
 
Izgubili su i od Kuvajta (20:14) i Grčke (17:15). 
 
U duelu sa Hrvatskom, najefikasniji u crnogorskom timu bio je Mihailo Jovićević sa tri gola, dok su po dva postigli Oleg Šćekić, Matija Kapičić i Ognjen Pejaković. 
 
Crnogorska reprezentacija, koja nakon četiri odigrana meča ima osvojenih 7,5 bodova, u posljednjem kolu sjutra će igrati sa Italijom (14.30).

Rukomet: Prvi trijumf kadeta u Tunisu

Najmanje 26 osoba je stradalo u izraleskom napadu na okrug Šudžaja u gradu Gazi, saopštila su zdravstvene vlasti u enklavi. 
 
Desetine Palestinaca se vode kao nestali i zarobljeni ispod ruševina, javio je Times od Israel. 
 
Izraelska vojska (IDF) tvrdi da je tokom napada gađala pripadnike Hamasa, optužujući palestinsku grupa da koristi Palestince kao živi štit. 
 
Izraelska vojska poslednjih sedmica širi tampon zonu duž granica sa Pojasom Gaze, koja bi trebalo da obuhvati cijeli grad Rafu, što je oko 20 odsto enklave. 
 
IDF su, takođe, prije nekoliko sedmica izdale upozorenja o evakuaciji za cijelu oblast Rafe.

Gaza: U izraelskom napadu najmanje 26 poginulih

Britanski kraljevski par, kralj Čarls Treći i kraljica Kamila, odlučili su da tokom svog putovanja po Italiji, tokom kojeg proslavljaju dvadesetu godišnjicu braka, nenajavljeno posjete papu Franja, koji se prethodnih mjesec dana borio sa teškom upalom pluća.
Iz Bakingemske palate prenose da su kralj i kraljica bili oduševljeni što je papa bio dovoljno dobrog zdravstvenog stanja da ih primi u posjetu.
Oni su ranije planirali posjetu papi, međutim, u to vrijeme je Franjo hsopitalizovan.
Papa je Čarlsu i Kamili poželio sve najbolje za godišnjicu braka.

Kralj Čarls i kraljica Kamila došli u iznenadnu posjetu papi Franju

Nije srećan onaj koji ovako radi, ali nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna sebe, što znači da od ove njegove objave može nešto dobro i da mu se desi.&nbsp;
09.04.
21:30h
&nbsp;Zagovornici zdravog razuma opovrgli bi vjerodostojnost anegdote koju je večeras na X mreži ispisao Momo, zvani Mooomooo Koprivica i odbacili je kao verbalnu obmanu namijenjenu Nikšićanima pred izbore.
&nbsp;Ovo sa razloga, jer je narečeni, budući isključenik iz redova crvenih Kmera u smjeloj primjeni jednog neologizma još nepotvrđenog i daleko odmetnutog od bilo kakvog ozbiljnog pravnog rasuđivanja, zaključio da će za 28 miliona Bemaxovih para, njegovi sugrađani dati njemu glas i milionima jedne firme krenuti u svijetlu budućnost.
&nbsp;Srž anegdote je njegova izjava da je porez izbjegnut kroz "konstrukciju u ugovoru", a koja je, gle čuda, sačinjen shodno tada važećem zakonu.
&nbsp;Pa još dodaje - "iza zatvorenih vrata" - što bi trebalo da asocira na tajanstvenu mističnost i anonimnost, inače potpuno transparentnog postupka kojeg ovaj Kmerčić ne priznaje.
&nbsp;I naravno.
&nbsp;On ne čeka odluku Ustavnog suda po ovom pitanju, jer smjelo sugeriše da je zna unaprijed.
&nbsp;Što je nemoguće.
&nbsp;Taj sud nije partijski i ažuran je.
&nbsp;Nije on kadrovski popunjen da bi pravio ćef aktuelnoj većini.
&nbsp;Nikako.
&nbsp;Zato mi je smjela tvrdnja Momina kojom vabi Nikšićane.
&nbsp;P.S. Nije srećan onaj koji ovako radi, ali nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna sebe, što znači da od ove njegove objave može nešto dobro i da mu se desi.
&nbsp;I dok slušam turskog tenora Murata Karahana, sjetih se da pametan čovjek neće upasti u malu budalaštinu.
&nbsp;A pošto je ovo velika, vi dopišite ostatak rečenice.

Pametan čovjek neće upasti u malu budalaštinu

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: pismo