Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost i međusektorsku saradnju ključno je za održivi razvoj Crne Gore i zadržavanje mladih u državi, jer omogućava stvaranje pravednijeg društva, konkurentne ekonomije i bolje perspektive za sve građane.
To je poručeno na konferenciji "Razvoj ljudskog kapitala 2025", koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić istakla je odlučnost Vlade da gradi moderno, inkluzivno i održivo tržište rada koje stavlja čovjeka u centar razvojnih politika.
Ona je naglasila da Ministarstvo ne vidi tržište rada samo kao ekonomski prostor, već kao priliku za ostvarenje individualnih potencijala i izgradnju pravednijeg društva.
Govoreći o reformama, Nišić je istakla izmjene Zakona o radu koje podrazumijevaju fleksibilnije modele zapošljavanja, bolju zaštitu zaposlenih i podsticanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Poseban fokus stavljen je na unapređenje položaja žena kroz mjere kao što su neprenosivo roditeljsko odsustvo i podrška tokom porodiljskog odsustva.
- Ne rješavamo samo pitanje zaposlenosti, već mijenjamo kulturu rada ka ravnopravnijem, humanijem i efikasnijem sistemu - poručila je Nišić.
Ukazala je na program „Garancija za mlade“, koji se trenutno sprovodi u tri pilot opštine, a ima za cilj da mladima obezbijedi šansu za obrazovanje, obuku ili zaposlenje u roku od nekoliko mjeseci.
- Plan nam je da program uskoro obuhvati čitavu teritoriju Crne Gore - kazala je, dodajući da je ključna saradnja sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na razvoju cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina usklađenih sa potrebama tržišta rada.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, dr Nina Drakić kazala je da globalni i regionalni izazovi u ovoj oblasti nikad nijesu bili kompleksniji, te usljed brzog tempa industrijskog razvoja, geopolitičkh okolnosti i sveprisutnih, gotovo svakodnevnih promjena organizacije rada, postaje sve teže izboriti se sa njima.
- Stoga ulaganje u ljudski kapital treba razumjeti kao investiciju u otpornost našeg društva, konkurentnost privrede i dugoročnu perspektivu svakog građanina - navela je Drakić. 
Ocijenila je da privatni sektor ima ključnu ulogu u ovom procesu.
- Kroz saradnju sa obrazovnim institucijama možemo i moramo razvijati programe obuke koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Takođe, kompanije imaju odgovornost da ulažu u svoje zaposlene kroz programe kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog razvoja - rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, poseban fokus treba staviti na mlade ljude, kao nosioce budućih promjena.
- Neophodno je stvarati okruženje koje podstiče inovacije i preduzetništvo među mladima, uz podršku startap inkubatorima i adekvatne finansijske podsticaje. Na taj način možemo zadržati talente u zemlji i spriječiti odlazak mladih misleći na našu budućnost - poručila je Drakić.
Predsjednik Odbora direktora MFIC, Tamaš Kamaraši istakao je da ulaganje u ljude postaje ključno u svijetu u kojem su promjene sve brže, a sticanje novih vještina obavezno,
- Zato pitanje ljudskog kapitala za nas u Savjetu ima posebnu važnost jer usmjerava način razvoja Crne Gore - naveo je Kamaraši.
Kazao je da su u Savjetu stranih investitora ponosni na članice te asocijacije, kompanije koje već decenijama posluju u Crnoj Gori.
- One njeguju najbolje međunarodne korporativne prakse u oblasti razvoja zaposlenih. Ulažu u obuke, u unapređenje vještina, u stvaranje radnog okruženja koje motiviše i podstiče inovacije - naveo je Kamaraši.
Istakao je da su u Savjetu stranih investitora postavili sebi jasan cilj: da doprinesu tome da Crna Gora postane najnaprednija i najkonkurentnija ekonomija u regionu Jugoistočne Evrope, „država u kojoj investitori i talenti sarađuju i rade u najboljem interesu cijelog društva“.
Tokom prvog panela „Crna Gora i ljudski kapital - Gdje smo danas?“, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore prof. dr Maja Baćović, je ukazala na dva ključna indikatora ljudskog kapitala. Prvi se odnosi na indeks HUMANOG KAPITALA koji je razvila Svjetska banka, a koji obuhvata period od 2010. do 2020. godine.
- Prema ovom indeksu, Crna Gora se nalazi u sredini međunarodne rang-liste, sa vrijednošću od 0,63 u 2020. godini. Srbija ne nešto bolja u odnosu na nas sa 0,65, Albanija je na istom nivu kao mi, a nešto nižu vrijednost imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su nešto niže – sa 0,58 i 0,56. Razvijenije države EU imaju značajno više rezultate. Slovenija, na primjer, ima vrijednost 0,77, Hrvatska 0,71, dok je Finska, država sa jednim od najkvalitetnijih obrazovnih sistema, na nivou od 0,80. Crna Gora se tako svrstava u grupu zemalja sa višim srednjim nivoom dohotka - navela je Baćović.
Drugi indikator na koji se osvrnula jeste udio stanovništva u radno sposobnoj dobi (15–64 godine) koje ima visoko obrazovanje.
- Prema Eurostat podacima, oko 22 odsto crnogorske populacije u toj starosnoj grupi ima visokoškolsko obrazovanje, dok ukupno, uključujući i starije od 65, taj procenat iznosi 26 odsto. U poređenju sa prosjekom EU od 31,7 odsto, Crna Gora zaostaje oko devet odsto - rekla je Baćović. 
Kao pozitivan primjer, navela je Irsku, gdje 48 odsto stanovnika ima visoko obrazovanje, ističući kako je ulaganje u pametne usluge i znanje dovelo do izuzetnog privrednog rasta.
Govoreći o emigracijama, Baćović je upozorila na zabrinjavajući trend odliva kadrova.
- Prema analizama Društva statističara i demografa Crne Gore, godišnje iz države emigrira oko 8.000 građana. Od toga, podaci Evropske komisije pokazuju da oko 4.000 njih godišnje dobije dozvolu za boravak u državama EU. Ostatak se seli u druge države, uključujući SAD i azijske države - navela je Baćović.
Ukazala je da su motivi emigracije većinom ekonomski.
- Oko 50 odsto emigranata odlazi zbog zaposlenja, dok 10–15 odsto migrira zbog obrazovanja. Ostatak čine porodični razlozi - precizirala je Baćović.
Ona je naglasila da bi smanjenju emigracija doprinijelo ekonomsko osnaživanje Crne Gore, stvaranjem atraktivnijeg ambijenta za rad i život mladih i obrazovanih ljudi.
Baćović je upozorila i na činjenicu da se broj emigranata u EU povećava – 2014. godine bilo ih je 1.600, dok ih je 2022. bilo oko 4.000.
- Uz ulazak Crne Gore u EU, koji se očekuje, otvoriće se i evropsko tržište rada, što će dodatno povećati konkurenciju. Zato se mora strateški pristupiti jačanju ljudskog kapitala - istakla je Baćović.
Poručila je da su za izgradnju ljudskog kapitala odgovorni su svi – država, kroz obrazovni sistem; pojedinci, kroz vlastitu motivaciju i ulaganje; i kompanije, kroz kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih.
- Ulaganje u ljudski kapital više od finansijskog troška – ono uključuje i vrijeme, odricanja i odlučnost pojedinca. Zato je ključno da svi akteri sistema prepoznaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu, kako bi Crna Gora mogla konkurisati na evropskom i globalnom tržištu znanja i vještina - zaključila je Baćović.
Generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica (UDG) doc. dr Sandra Tinaj, smatra da je u vremenu kada su političke i ekonomske teme dominantne, posebno važno razgovarati o ljudskom kapitalu, „kao fundamentalnom pitanju održivog razvoja društva, a ne samo ekonomije.“
Ona je istakla da se ljudski kapital najčešće vezuje za obrazovanje, ali da njegova suština leži u četiri ključne komponente: intelektualni kapital (znanje, obrazovanje, inovacije), zdravstveni kapital (mentalno i fizičko zdravlje), emocionalni kapital (solidarnost, empatija, međuljudsko povjerenje) i socijalna kohezija.
Tinaj je naglasila da mladi danas pokazuju veću senzibilnost za sve te komponente, što je ohrabrujuće.
- Nažalost, to nisu problemi koji se rješavaju instant mehanizmima. Potrebna su sistemska, dugoročna rješenja – dio šire kulturne i duhovne klime - rekla je Tinaj, upozorivajući na zabrinjavajuće društvene pokazatelje poput rekordno niske stope nataliteta i sveprisutnog osjećaja nepovezanosti mladih sa društvom.
Govoreći o odgovornosti obrazovnog sistema, Tinaj je naglasila da kvalitetno obrazovanje ne može biti izolovani mehanizam koji automatski rješava izazove tržišta rada.
- Univerzitet Donja Gorica u partnerstvu s brojnim hotelima u Crnoj Gori sprovodi program u kojem podjednako učestvuju i profesori i menadžment hotela. Rezultati su izvrsni – studenti već na startu dobijaju značajne početne pozicije - kazala je Tinaj.
Ona je upozorila i na praksu da se sva odgovornost prebacuje na obrazovne ustanove.
- To nije realno. Cijelo društvo mora raditi na razvoju radnih navika i sistema vrijednosti kod mladih ljudi - poručila je Tinaj.
Poseban naglasak stavila je na važnost cjeloživotnog učenja i digitalne pismenosti.
- Digitalne vještine nijesu samo kurs, to je stil života. Potrebna je agilnost, spremnost da se prilagodimo i odgovorimo na promjene - rekla je Tinaj.
Smatra da je vrijeme da svi zajedno– obrazovne ustanove, poslodavci i društvo preuzmemu dgovornost i zajednički kreiraju ambijent u kojem mladi neće tražiti šansu van Crne Gore, „nego u njoj vidjeti prostor za rast, razvoj i život dostojan obrazovanog, vrijednog i odgovornog čovjeka“.
Izvršna direktorica NVO Roditelji, Kristina Mihailović je, govoreći o PISA testiranju, naglasila da Crna Gora već godinama bilježi loše rezultate, a da učenici ne uspijevaju da primijene naučeno gradivo u stvarnom životu.
- Naši učenici i dalje uče napamet, uče lekcije i najveći dio pažnje se posvećuje takvom načinu usvajanja znanja. Funkcionalno znanje nedostaje, i to je ono što testiranja pokazuju - rekla je Mihailović.
Dodala je da iako je primijećeno da su se institucije ovoga puta pripremale za PISA testiranje, istinski uzroci problema nisu suštinski adresirani.
- Nećemo promijeniti znanje naše djece ako ih budemo samo motivisali da test shvate ozbiljno. Moramo mijenjati način prenošenja i usvajanja znanja - poručila je Mihailović i dodala da predstoji težak, ali nužan put obrazovne reforme.
Osvrnula se i na nedavno usvojenu Strategiju reforme obrazovanja, izražavajući nadu da će ona u narednih deset godina pomoći u rješavanju ključnih problema.
Međutim, upozorila je da izdvajanja iz budžeta za obrazovanje i dalje nijesu na nivou evropskih preporuka i da obrazovanje još uvijek nije prepoznato kao stvarni prioritet.
Mihailović se osvrnula i na odnos između nastavnika i roditelja.
- Ako pitate nastavnike, reći će vam da roditelji ne žele da uče sa djecom. Ne znam kako smo došli do toga da roditelji treba da uče sa djecom. I ako pitate roditelje – više od 80 odsto njih plaća privatne časove djeci - kazala je Mihailović, pozivajući se na podatke iz velike ankete sprovedene u saradnji sa UNICEF-om i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 roditelja iz cijele Crne Gore.
To je, kako je dodala, izuzetno velika brojka.
- Pokazuje da postoji problem i u načinu izvođenja nastave, i u obimu časova, i u samom pristupu. Sve to dovodi do poražavajućih podataka – da djeca ne razumiju gradivo dovoljno, pa im treba dodatna pomoć - zaključila je Mihailović.
Izvršni direktor konsultantske kuće Inteligencija MNE, mr Mirza Mulešković, je govoreći o analizi Savjeta stranih investitora, naglasio da je prosječna ocjena ljudskog kapitala u Crnoj Gori u 2024. bila svega 5,5 (na skali od 1 do 10), što pokazuje da je veza između obrazovanja i privrede izuzetno slaba.
- Imamo problem praćenja i slušanja tržišnih trendova, ali i razumijevanja naše ekonomske strukture, jer obrazovni sistem zavisi upravo od nje. Bez jake i diversifikovane ekonomije nema napretka obrazovanja, niti društva u cjelini - ocijenio je Mulešković.
On je naveo i podatke iz istraživanja Američke privredne komore i Unije poslodavaca prema kojima 65 odsto članica AmCham-a je nezadovoljno kvalitetom radne snage, dok 76 odsto crnogorskih poslodavaca smatra da kadrovi koji dolaze iz obrazovnog sistema nisu spremni za tržište rada."
- Ovo nisu samo poruke za donosioce odluka, već i za sve aktere – potrebne su sistemske, duboke promjene, koje mijenjaju način razmišljanja o obrazovanju - kazao je Mulešković, dodajući da Crna Gora mora da prati globalne trendove i ne smije se zadovoljiti prosjekom.
Smatra i da je neophodno mnogo više dijaloga i saradnje – i sa velikim i sa malim privrednicima, navodeći da oni čine 95 odsto naše ekonomije.
- Nije obrazovni sistem jedini odgovoran. Ne može se problem riješiti ako se svi ne uključe – od privrede, institucija, do civilnog sektora - poručio je Mulešković.
Istakao je da državu, bez kvalifikovane radne snage, investitori neće prepoznati kao destinaciju, navodeći da je jedan od osnovnih faktora za investitore kvalitet ljudskog kapitala.
Govoreći o odlasku mladih iz Crne Gore, Mulešković je rekao da glavni razlog nije obrazovanje ili zarade, već kvalitet života.
- Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu, jer ne osjećaju stabilnost i nemaju mogućnosti da kvalitetno provedu slobodno vrijeme. Ako želimo da ih zadržimo – moramo unaprijediti sve segmente društva - jasan je Mulešković.
Osvrnuo se i na značaj digitalne transformacije i vještačke inteligencije.
- Neće nas AI zamijeniti, ali će nas natjerati da naučimo kako da razvijamo sopstvene kapacitete. Takmičili smo se sa mašinama, sada učimo kako da ih koristimo da bismo napredovali. Moramo da budemo konkurentni, a to zahtijeva zajednički rad obrazovanja, ekonomije i svih društvenih činilaca - rekao je Mulešković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost ključno za održivi razvoj države

U crnogorskim srednjim školama u toku je PISA testiranje namijenjeno učenicima prvog razreda koje je prvenstveno fokusirano na nauku.&nbsp;
- Loši rezultati ostvareni u prethodnim godinama odraz su nedovoljno ozbiljnog pristupa pojedinaca testu koji treba da pokaže zajednički rezultat- smatra Biljana Đurišić, direktorica Gimnazije “Podgorica”, prve privatne gimnazije u Crnoj Gori.
Za Portal Analitika ona ukazuje da priprema za PISA testiranje mora da bude kontinuirana, da se radi na motivaciji, posebno na fokusu učenika koji je, kako ocjenjuje, iz godine u godinu sve manji.
- Smatram da znanje nije na niskom nivou. Vjerujemo da će rezultati biti mnogo bolji, da će pripreme naših nastavnika i učenika pokazati značajan pomak u ovoj vrsti testiranja. Rad sa učenicima traži kontinuitet, upornost, strpljenje, pronalažanje efikasnih metoda i načina u pristupu, kako bi dali rezultate- ističe Đurišić.&nbsp;
Osim metoda rada, kaže, važnu ulogu ima i motivacija.&nbsp;
- Zato je važno da učenika motivišemo i da im ukazujemo na važnost ovakvog predstavljanja države- ističe Đurišić.
<h2>Programi dobri, primjena mora biti inovativnija</h2>
Komentarišući loša postignuća crnogorskih učenika u prethodnim ciklusima testiranja, Đurišić zaključuje da je očigledno da nešto u našem obrazovnom sistemu nije najbolje.&nbsp;
- Smatram da su naši programi dobri, ali da njihova primjena mora biti inovativnija, da metode rada treba uskladiti sa bržim usvajanjem znanja i vještina. Naši nastavnici jesu posvećeni, ali je neophodno da u kontinuitetu radimo na obuci nastavnika i motivaciji učenika- ocijenjuje ona.&nbsp;
<h2>Motivacija đaka za testiranje ključna</h2>
Kada je riječ o Gimnaziji “Podgorica”, kaže, pripreme za PISA testiranje traju tokom čitave školske godine do samog testiranje koje je u ovoj školi zakazano za 29. april.&nbsp;
- Oformljen je Tim za PISA- Nauka u fokusu koga čini koordinator i četiri člana koji se bave pripremom djece rođene 2009. godine za ovu važnu aktivnost. Oni su do sada održali niz radionica i časova na kojima su akcenat stavili na tabelarne i grafičke prikaze kada je matematika i informatika u pitanju, kao i zadatke sa prethodnih PISA testiranja. Profesori u kontinuitetu rade na razvijanjusvih vrsta čitalačke pismenosti - informatičke, medijske i digitalne. Naravno, ono što je veoma bitno je i rad na motivaciji učenika za ovakvu vrstu testiranja- ponavlja Đurišić.
<h2>Eksterna testiranja neophodna, treba smanjiti stres kod učenika</h2>
Uporedo sa PISA testiranjem, radi se i na pripremi eksternih testiranja maturanata. Testiranje iz crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskoj jezika i književnostiveć je odžano, a maturante očekuju još dva testa – iz engleskog/matematike i stručnih tj. izbornog predmeta. Slično testiranje očekuje i polumaturante.
Dešavanja prethodnih godina, od curenja testova do masovnog prepisivanja, bacila su, kaže sagovornica Analitike, sjenku na organizaciju eksterne provjere znanja, što je, dodaje, urušavalo ugled ne samo institucija sistema, već i nastavnika koji su učestvovali u procesu realizacije.
- Ako mislimo da unapređujemo sistem, onda je važno povjerenje, ali ono je u slučaju eksterne provjere znanja poljuljano, pa očekujem da će unapređenje organizacije donijeti i nove okolnosti. Eksterna testiranja jesu pokazatelj znanja i neophodna su kao važan indikator postignuća učenika. Istina, stres može biti jedan od faktora koji utiču na loše rezultate, ali i na tome treba raditi tokom priprema, kako bi učenici mogli i sa tim izazovom da rade. Puno vježbe i dodatnog rada sa učenicima može biti odgovor- zaključuje Đurišić.

Đurišić: Znanje nije na niskom nivou, loši PISA rezultati slika su sistema koji ne motiviše, rad sa učenicima traži kontinuitet

Koliko nas u Crnoj Gori u fudbalskom razvoju koče nedostatak infrastrukture i sredstava, a koliko eventualno pogrešni stavovi? Šta je ključno za razvoj fudbala u jednoj zemlji razgovarao sam sa Marijom Hansijem, tehničkim direktorom Fudbalskog saveza Estonije.&nbsp; Mario, što je tačno zadatak i uloga tehničkog direktora u jednom fudbalskom savezu? Ako pristupimo pitanju iz čisto organizacionog ugla, moj zadatak je da u okviru estonskog saveza vodim tzv. fudbalsko odjeljenje. Ono obuhvata edukaciju trenera, mlađe kategorije, projekte za dugoročni razvoj igrača, nacionalne selekcije – jednom riječju, sve ono što je u našem savezu direktno vezano za igru i sami teren. Ponekad postoje nedoumice u pogledu područja rada tehničkog odjeljenja, pa smo zbog toga skoro promijenili naziv u „fudbalsko“. Time se šalje poruka o pravcu i svrsi naših aktivnosti kako zapošljenima u ovom ogranku saveza, tako i svima ostalima u našoj kući fudbala. Nažalost, „tehnički direktor“ je naziv koji se i dalje najčešće koristi za moju poziciju, obrazac koji je nešto teže razbiti, ali stići i dotle jednog dana. Kao odjeljenje imamo definisanu svoju misiju, ono zbog čega tehnički sektor uopšte i postoji i zbog čega svakodnevno ulažemo napore – a to su igrači. Međutim, želimo da svako ko kroči na fudbalski teren, bez obzira da li postane vrhunski igrač, prođe nezaboravno „putovanje“ i na neki način uspije, bilo kao igrač, trener, sudija, vlasnik kluba, navijač ili roditelj. Naš zadatak je da inspirišemo ljude, stvorimo pogodne uslove za razvoj i njegujemo fudbalsku kulturu u našoj zemlji.&nbsp; Koja je tvoja vizija razvoja fudbala u Estoniji? Vjerujem da su nacionalni fudbalski „ekosistemi“, đe god pošli po svijetu, prilično slični jedan drugom. Ovo diktiraju krovne organizacije FIFA i UEFA kao i sama igra. Primijenimo li tzv. zlatni krug Sajmona Sineka po kojem svaka organizacija ima svoje šta, kako i zašto, onda je odgovor na šta manje-više kod svih isti: pobijediti na što više mečeva, kvalifikovati se za veliko takmičenje i uživati u atmosferi i euforiji koja s trijumfima dolazi. U okviru svoje vizije, u Estoniji moramo jasno odrediti zbog čega nešto radimo i razumjeti posljedice svojih akcija. Uzmimo za primjer mlađe kategorije. Ponekad mi se čini da ne shvatamo dovoljno koliki uticaj koji kao odrasli imamo na đecu i mlade. Trener ili direktor kluba može uveliko formirati njihove stavove prema fudbalu, sportu i životu uopšte. To je potencijalno velika nagrada, ali i odgovornost. Odgovor na pitanje kako svoju viziju i ciljeve pretvoriti u stvarnost, je upravo ono po čemu se savezi razlikuju. Ako budemo prosto kopirali ono što „veliki“ rade, razlika u kvalitetu će se samo povećavati. Naša jedina opcija je da budemo inovativni i odvažno probamo stvari koje bi u većim zemljama bilo i teže ostvariti. Manja teritorijalna i populaciona veličina zemlje nosi svoje prednosti: možemo primijeniti, testirati i promijenti stvari mnogo brže. Sve što je potrebno su otvorenost prema promjenama, hrabrost da se greške naprave i mudrost da se iz grešaka nauči. Zato, nemam viziju koja bi se mogla izraziti jednim ostvarenjem. Što se mene tiče, radi se o promjeni kompletnog stava, paradigme – umjesto da konstantno idemo „preko“ i tražimo dobitne formule kod drugih, neka ostatak fudbalskog svijeta usmjeri svoj pogled prema Estoniji, jer se ovđe dešava nešto zaista izuzetno i zanimljivo. Šta je fudbalska kultura jedne zemlje i kako je razviti? Prije nekoliko godina imao sam priliku da boravim duži period u Španiji i Portugalu. Kad sam išao u šetnju, primjećivao bih kako đeca igraju fudbal na svakoj i malo većoj površini. Jasno se sjećam kako sam jedne neđelje ujutro uočio dvije ćerke sa svojim tatom u krajnje ozbiljnoj fudbalskoj igri, pri čemu su i intenzitet i vještina bili na visokom nivou; ili kada je na meču Malage pored mene sjedio mirni i naizgled nezainteresovani gledalac, koji je ipak već nakon prve greške na terenu „padao u vatru“. Ova iskustva ostavila su na mene jak utisak o važnosti u ulozi fudbala u tamošnjem društvu. Jednostavno rečeno – fudbal je bitan. I vjerujem da je odlika po kojoj se fudbalska kultura (ili sporta uopšte) prepoznaje upravo to koliko je dio svakodnevnog života - koliko se igra, koliko se o njemu govori i koliko emocija izaziva. Ne vjerujem da se sama kultura vještački može stvoriti ili razviti – ali uslovi za njen rast mogu. U Estoniji, ovi uslovi su bili praktično odstranjeni tokom sovjetske ere, jer je fudbal bio viđen kao sredstvo koje može ujediniti ljude. Prije Drugog svjetskog rata fudbal je u Estoniji bio izuzetno popularan. Mečevi su privlačili hiljade gledalaca i to je period prvih fudbalskih legendi i ikona našeg fudbala. Naša uloga danas mora biti da obnovimo te uslove.&nbsp; U isto vrijeme, treba razumjeti da infrastruktura i tereni sami po sebi nas ne mogu i neće spasiti. Strast za igrom nastaje iz ljudskih odnosa. Fudbalski put počinje prvim treningom, na kojem te dočekuje tvoj prvi trener. Treneri su pokretačka snaga iza rađanja fudbalske kulture i njihova sposobnost da zapale strast kod drugih, bivajući i sami ponešeni za igrom, je istinski izvor rasta. Zato bi ulaganje u trenersku edukaciju i generalno trenere bio ispravan prvi korak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_686157ddef97e931239449adbc4dfb7be81c2774c9aa189c26f0e9e6317c5c82.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082116084_686157ddef97e931239449adbc4dfb7be81c2774c9aa189c26f0e9e6317c5c82" data-rendition-name="original" width="1429" height="953" loading="lazy" alt="Mario Hansi"> <figcaption>Hansi (desno) je prethodno radio kao pomoćnik u estonskoj A selekciji(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Koliko je po tvom mišljenju tzv. ulični fudbal bitan za razvoj talenata, i kako učiniti da se fudbal, u današnjim uslovima, igra što više u slobodno vrijeme? Jednostavna računica mi govori da se kroz organizovane treninge i utakmice ne može obezbijediti broj sati igranja fudbala, potreban bi se neko razvio u igrača elitne klase. Čak i ako bi pokušali takvo što, većina omladinaca bi, do momenta kad bi eventualno mogli početi svoju profesionalnu karijeru, već bila umorna od fudbala. To nam ostavlja kao opciju neorganizovanu igru u slobodno vrijeme. Uvijek govorimo o tome kako smo u svoje pero praktično cijele dane provodili igrajući fudbal ili neki drugi sport sa drugovima napolju, čega danas više nema. Ali nemojmo zaboraviti da smo upravo mi roditelji ove generacije. Što znači smo mi sami stvorili okolnosti u kojima ima malo fudbala i sporta u slobodno vrijeme. Mi smo te uslove „pokvarili“, na nama je i da ih popravimo. Nešto ranije ove godine, prisustvovao sam UEFA seminaru na kojem su ljudi iz akademije Benfike podijelili svoja razmišljanja o slobodnoj fudbalskoj igri, njenim koristima i rješavanju njenog nedostatka. U njihovom klubu za članove akademiji organizuju između treninga dodatne aktivnosti, kao što su mali fudbal, drugi sportovi, čak i penjanje i drugo. Ipak, koliko god namjera bila dobra, i dalje je prisutna riječ organizovano. Naš krajnji cilj bi trebao biti da đeca budu dovoljno samostalna i sposobna da preuzmu inicijativu da kad osjete dosadu i potrebu da se kreću, ostave svoje telefone i izađu napolje. Rješenje iz Benfike jeste korak naprijed, ali da li postoje jednostavniji i učinkovitiji načini? Rješenje dolazi možda od jednog trenera kojeg poznajem. U želji da poboljša svoju fizičku spremu, on je postavio sebi kao lični cilj uraditi dvadeset zgibova na vratilu. Prije svakog treninga odlazio bi na igralište pored stadiona i vježbao. Jednog dana, jedan od njegovih igrača je primijetio kako njegov trener odlazi na igralište i vraća se. Kad je saznao o čemu se radi, izrazio je želju da mu se pridruži. Napravili su opkladu: ko nakon mjesec dana bude mogao uradi više zgibova – pobjeđuje. Njihove aktivnosti nisu promakle ni ostalim igračima koji su iz radoznalosti došli da se i sami oprobaju vratilu: jedan, drugi, treći i tako dalje.&nbsp; Poenta priče je da nekad dovoljno jednostavno povesti primjerom. A zašto isto ne bi bilo primijenjeno i na igru? Koliko trenera igra fudbal u slobodno vrijeme ili dolazi prije treninga da izvede nekoliko slobodnih udaraca? Ključevi su u našim rukama, i mnogo dostupniji nego što se čini (uzgred, igrač je pobijedio u takmičenju u zgibovima). Koji stavovi mogu kočiti fudbalski razvoj manjih zemalja kao što su Estonija i Crna Gora? Prvo, vjerovanje da jedno rješenje može ispraviti sve. U Estoniji ovo najčešće poprima jednu od dvije forme: a) ili se radi o tehnici – ideji da naši igrači trebaju da provode što više vremena u izolovanom vježbanju tehnike, b) ili je u pitanju kondicija – uvjerenje da naši igrači ne umiju da trče, da se prebrzo zamaraju i da ovo objašnjava odsustvo boljih rezultata. Ali fudbal je kompleksan i trening zahtijeva sveobuhvatan pristup. Pod time ne mislim na trenutno standardizovanu podjelu pripreme na tehničku, taktičku, fizičku i psihološku, koja ih tretira odvojeno. Mislim na neraskidivu međusobnu povezanost svih djelova igre. Sama igra i igrači daju okvir, i naša priprema mora uzeti u obzir ovaj konteks, što dalje obezbjeđuje transfer vještina sa treninga na utakmicu. Drugo, istakao bih narastajući fenomen obožavanja talenata. Mislimo da znamo ko ili šta talenat jeste, i da ga možemo identifikovati u ranom uzrasnom dobu, što istraživanja opovrgavaju. Ne postoji čak ni jasno utvrđena definicija talentovanosti. Osim toga, talenat se ne izražava očigledno i konstantno, već se u nekim uslovima može pokazati, a u drugima ne. Sa svim ovim nesigurnostima vezanim uz koncept talentovanosti, ispravno je zapitati se koliko je uopšte etički nekoga proglašavati budućom zvijezdom od malih nogu. Ako razmišljamo o dugoročnom razvoju igrača, moja sugestija je primijeniti princip „najkasnije moguće, najranije potrebno“. Na taj način, preusmjeravamo fokus sa rijetkih i pojedinačnih „bisera“ na cjelokupno okruženje. Iz ovakve sredine, izrastaju ne samo vrhunski igrači već i treneri, sudije, navijači i fudbalski radnici. Ostaće vezani za fudbal jer je neko vjerovao u njih, dao im šansu i učinio da se osjećaju cijenjeno. Ali kao što sam ranije rekao, vrlo je teško istaći samo jedan faktor kao presudni. Ima mnogo bitnih elemenata, i njihovo upravljanje podrazumijeva zdravu logiku kao i sposobnost razmišljanja na duge staze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_0efe22cf0be0d3bfe28165b601766f3c21f2a550e7edb87746c67461e08cea60.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082116084_0efe22cf0be0d3bfe28165b601766f3c21f2a550e7edb87746c67461e08cea60" data-rendition-name="original" width="1430" height="953" loading="lazy" alt="Mario Hansi"> <figcaption>Promišljati kritički i vjerovati u sebe(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Da li se dešava da reforme koje estonski, ili bilo koji fudbalski savez, želi sprovesti, eventualno naiđu na otpor klubova, i šta u tom slučaju raditi? Ne mogu se sjetiti neke konkretne situacije iz našeg fudbala, ali sam siguran da se može desiti i da se dešavalo. Vjerujem da problem u takvim situacijama leži u nedovoljnoj ili nejasnoj komunikaciji. Ukoliko savez pokaže, kroz recimo prethodne uspješne primjere ili rezultate istraživanja, da je predložena reforma na dobro fudbala i da je svima od koristi, onda ne vidim zašto bi bilo ko od klupskih rukovodilaca odbio da podrži takav predlog. Da, komunikacija često može biti nejasna i promašiti svoj cilj, što rezultira u otporu prema nekoj reformi. Postoji takođe i mogućnost da planirana izmjena nije dovoljno promišljena. Sa druge strane, svaka veća promjena lidere klubova vjerovatno pomjera iz njihove zone komfora, jer su navikli raditi na jedan način. Ponovo, sve potiče od komunikacije (ukoliko je uopšte ima) i stava koji iza nje stoji. Iz ugla saveza, sve mora biti urađeno kako bi se izbjegle predrasude i preuranjeni stavovi. Razgovor je plodonosan onda kada obije strane uđu u diskusiju sa ciljem da budu bliže pravom i boljem rješenju. Nažalost, u ljudskim odnosima, pa i fudbalskim, se često dešava da umjesto zdrave rasprave dobijemo nadmetanje u kojem dominiraju isključivost, želja da se bude u pravu i dokazivanje svog puta kao jedinog ispravnog. Na kraju, mnogo toga se svodi na ljude. Šta Estonci mogu preuzeti od Crnogoraca, i obratno, da bi u fudbalskom smislu i jedni i drugi napredovali? Imao sam prije dvije godine priliku da tokom odmora posjetim vašu zemlju i moram reći – istog časa bih „ponio“ sa sobom prirodu, hranu, a ne bih imao ništa ni protiv cijena koje za nju plaćate. Šalu na stranu, nisam dovoljno upoznat sa fudbalskom scenom u Crnoj Gori da bih mogao dati precizna poređenja ili opise. Ono što znam je da je na Balkanu sport kao religija, i status i poštovanje koje sportisti, i uopšte sport, uživaju je sigurno nešto bismo mogli naučiti od vas. Šta bi želio da bude tvoja zaostavština u estonskom fudbalu? Nisam nikad razmišljao na taj način. Pomalo me podsjeća na političare koji se kandiduju za gradonačelnika u mom gradu, od kojih se čini svaki da ima potrebu da planira izgradnju nekog mosta. Ono čemu se nadam je da će moj rad inspirisati druge i pomoći im da „zasijaju“. Ako ima nešto što bih želio da vidim u budućnosti je da Estonci imaju više vjere u sebe i velike stvari koje mogu postići sopstvenim snagama. Prečesto, priča u našoj zemlji se svodi na žaljenje i pronalaženje razloga zbog kojih nešto ne može biti izvedeno. Ja vjerujem da u ljudima postoji ogroman neiskorišćeni potencijal, koji će se u pravim uslovima izraziti na izuzetne načine. Ovo važi i za Estoniju i za Crnu Goru.

Hansi: Treneri pokretači razvoja fudbala, vjerovati u sebe i svoje ideje

Velika površina obale na Velikoj plaži je poplavljena usljed talasa i strujanja vode, a spasioci upozoravaju kupače da izađu iz vode. Za to vrijeme, kako javlja Radio Televizije Crne Gore (RTCG), radnici zakupljenih plaža, uz pomoć posjetilaca, uklanjaju ležaljke i ostali mobilijar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f" data-rendition-name="original" width="1910" height="1199" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>  Najavljena je i kiša sa vjetrom u popodnevnim satima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e" data-rendition-name="original" width="1861" height="1209" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>

Talasi i strujanja vode poplavili kupališta na Velikoj plaži

Nizozemska će poslati dva sistema Patriot za protivvazdušnu odbranu i oko 300 vojnika radi zaštite čvorišta za vojnu pomoć Ukrajini u savezničkoj zemlji NATO-a Poljskoj, rekao je danas poljski ministar odbrane.
Ranije ove nedjelje, dron ruske proizvodnje srušio se na njivu u istočnoj Poljskoj, što je pojačalo zabrinutost u toj državi zbog narušavanja vazdušnog prostora tokom rata u susjednoj Ukrajini.
- Zbog dešavanja u Ukrajini, zbog aktuelnog sukoba i uloge Poljske u logističkom obezbjeđivanju transfera za Ukrajinu (...), Nizozemska je najavila podršku kroz sisteme za zaštitu našeg vazdušnog prostora i protivvazdušne sisteme - rekao je Vladislav Kosinjak-Kamiš na konferenciji za novinare, pozdravljajući odluku Nizozemske.
Nizozemska je juče saopštila da će sistemi Patriot biti raspoređeni od 1. decembra do 1. juna naredne godine.
Vojni dron pao je tokom noći u utorak na kukuruzno polje u istočnoj Poljskoj, spržio usjeve, polupao prozore na obližnjim kućama i dodatno podigao tenzije u trenutku pojačanih napora da se okonča rat u Ukrajini.
Tužilac je danas rekao da je dron najvjerovatnije došao iz pravca Bjelorusije, bliskog saveznika Moskve koji podržava rat Rusije u Ukrajini.

Nizozemska šalje Poljskoj sisteme Patriot za protivvazdušnu odbranu

Advokat Milorad Vlahović, branilac po službenoj dužnosti, optuženog Alije Balijagića (65) koji se tereti za teško ubistvo u sticaju sa nedozvoljenim držanjem, nošenjem oružja i eksplozivnih materija, podnio je predsjednici vijeća Višeg suda u Bijelom Polju, sutkinji Bojani Radović zahtjev za odobrenje zamjene branioca po službenoj dužnosti.
Vlahović predlaže prihvatanje advokata Bogdana Pavićevića iz Bijelog Polja, da ga zamjenjuje i preduzima sve radnje odbrane u navedenom predmetu. U zahtjevu je navedeno da su razlozi zamjene objektivne prirode.
- Smatram da imenovani advokat Pavićević ispunjava sve zakonske uslove i da je sposoban da preuzme odbranu, te molim da sud odobri njegovo postupanje kao mog zamjenika - “navodi se u zahtjevu uz dostavljeni prilog zamjeničkog punomoćja.
Inače, vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju produžilo je do dalje odluke pritvor Balijagiću.
Podsjećamo, okrivljeni Alija Balijagić podnio je pismeni zahtjev za promijenu branioca po službenoj dužnosti sa razloga da ga razriješi „jer mu takav branilac ne treba“i da mu se postavi drugi branilac. Advokat Vlahović je takodje podnio zahtjev za razrešenje od dužnosti branioca sa razloga da je zahtjev okrivljenog dat u pisanoj formi sudu i da je jasno izražena volja okrivljenog da ne želi postupanje njega kao branioca.
Prema navodima optužnice Balijagić je 25 oktobra prošle godine oko 21,10 časova u mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje sa umišljajem, na podmukao način, kada su se oštećeni brat i sestra Jovan i Milenka Madžgalj nalazili u svojoj porodičnoj kući, dok je njihova pažnja bila usmjerena na televizijski program i kada nijesu očekivali napad, lišio života.
Nakon skoro mjesec dana bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.
Balijagiću je zakazano suđenje za 1. oktobar .

Vlahović predlaže da ga zamijeni Pavićević u slučaju Alije Balijagića

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju ispituje je li ovogodišnji dobitnik Trinaestojulske nagrade, negator Crne Gore i crnogorske nacije Bećir Vuković juče u marketu Idea u Mojkovcu ukrao telefon jednoj građanki.
Televiziji E je iz bjelopoljskog ODT-a saopšteno da su dežurnog državnog tužioca mojkovački policajci juče u 14.36 sati obavijestili da je građanka J.R. prijavila da joj je u marketu „IDEA Franca", koji se nalazi u ulici Janka Vukotića, ukraden mobilni telefon marke „Xiaomi Redmi", te da ga je nakon sat B.V. vratio u isti market.
Na pitanje Televizije E da li se u ovom slučaju radi o Bećiru Vukoviću, u bjelopoljskom tužilaštvu su, dakle, potvrdili njegove inicijale.
- Policijski službenici OB Mojkovac inicirali su zahtjev za donošenje naredbe za izuzimanje video zapisa, nakon čega je dežurni tužilac podnio zahtjev sudiji za istragu Osnovnog suda u Bijelom Polju za izdavanje naredbe za izuzimanje video zapisa sa kamera na toj prodavnici - kazali su Televiziji E u bjelopoljskom tužilaštvu.
Dežurni državni tužilac naložio je, kako su dodali, policijskim službenicima OB Mojkovac da dostave sve specifikacije predmetnog mobilnog telefona, kako bi se sprovelo vještačenje po vještaku ekonomske struke, radi otkrivanja vrijednosti, a samim tim i utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Tužilaštvo ispituje je li Bećir Vuković ukrao telefon Mojkovčanki

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.