Pobjeda Rusije u Ukrajini bila poraz za cio Zapad, upozorio je češki predsjednik Petr Pavel.
Tokom intervjua za Sandej tajms u Praškom zamku – baš na mjestu gdje je Hitler 1939. godine proglasio "Protektorat Bohemije i Moravske" – uporedio je trenutno ponašanje Zapada sa politikom pomirenja uoči Drugog svjetskog rata.
- Nedavni navodi o tajnim pregovorima između SAD i Rusije, posebno u vezi sa prenosom ukrajinske teritorije, opasno podsjećaju na Minhenski sporazum iz 1938. godine. Ako dozvolimo Rusiji da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti - naglasio je Pavel.
Češki predsjednik je povukao istorijsku paralelu između nacističke eksploatacije njemačke manjine u Sudetima i ruskog narativa o „zaštići Rusa".
- Vladimir Putin koristi isti narativ - rekao je Pavel.
Uvjeren je da Zapad ne izdaje Ukrajinu na isti način na koji je nekada izdao Čehoslovačku, već pokazuje "nevoljnost da brani principe koje tvrdi da poštuje".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pavel: Ako dozvolimo Putinu da izađe kao pobjednik iz ovog sukoba, svi ćemo izgubiti

Predsjednik Češke Petr Pavel upozorio je danas na godišnjem sastanku komande Vojske Češke da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali da Evropa ipak mora sa njom da razgovara i rJešava ono što Rusija naziva prvobitnim uzrocima rata u Ukrajini.
- Ono o čemu Rusija govori kao o uslovu za okončanje sukoba, a to je rješavanje glavnih uzroka, neće riješiti nikakvo primirje u Ukrajini. Uzroci će ostati, jer oni su prvenstveno u bezbjednosnim odnosima u Evropi - kazao je češkim generalima Pavel.
Češki predsjednik izrazio je žaljenje što se Zapad ne bavi i tim uzrocima, a u sukobu u Ukrajini, ako se i nazire neko rješenje, ono ide ka nekakvom teškom kompromisu koji će imati posljedice po Evropu.
- Ako sa Rusijom ne budemo razgovarali o bezbjednosti od Sjevernog ledenog okeana do Crnog mora, ako ne budemo razgovarali o obnavljanju sporazuma koji su štitili gradjane Evrope istinski uzroci neće biti eliminisani i možemo da očekujemo da će prije ili kasnije izbiti ponovo sukob - kazao je Pavel.
Češki predsjednik kritikovao je buduću češku vladu bivšeg populističkog premijera Andreja Babiša za to što u prijedlogu programa buduće koalicione vlade sa radikalnim nacionalistima ne pominje uopšte Rusiju kao prijetnju, ali i zbog toga što u programu nema ni pomena odgovornosti prema saveznicima.
- Nema smisla naglašavati da Rusiju ne interesuje miroljubiva koegzistencija, ali ima smisla govoriti to glasno našem društvu. Nedostaje nam percepcija prijetnji, a od toga se odvija sve. Ne samo volja gradjana da prihvate izdatke za odbranu već i političara da djelaju - kazao je Pavel.
Češki predsjednik upozorio je da Češka ne može da se oslanja na to da će NATO funkcionisati bez greške, što je jasno već kada se pogleda kako pojedini saveznici ispunjavaju svoje obaveze.
Petr Pavel naglasio je da ni Evropa ni Češka ne mogu da se pouzdaju samo u SAD da ih odbrane već moraju da računaju prije svega ne sebe same.
Načelnik Generalštaba Vojske Češke general Karel Žehka takođe je danas apelovao da i armija i društvo počnu da uviđaju koliko su prijetnje jake i hitne.
- Sa Rusijom nećemo u ovoj situaciji ići na pivo, sporazum ćemo postići samo sa pozicije sile. A Rusija nije jedina prijetnja. Suočeni smo sa međunarodnim terorizmom, rizicima masovne migracije i sa drugim bezbjednosnim izazovima. Ali glavna prijetnja po bezbjednost je sadašnja ruska politika - kazao je načelnik Generalštaba.
Kao primjer general je naveo upad ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske sredinom septembra ili zaslepljivanje laserima sa ruskih brodova u Baltičkom moru.

Predsjednik Češke: Rusiju ne interesuje mirni suživot, ali moramo da razgovaramo

Češki predsjednik Petr Pavel nagovijestio je danas da će imenovati Andreja Babiša za premijera, nakon što je njegova desničarska stranka ANO ubjedljivo pobijedila na parlamentarnim izborima.
- Ono što je jasno iz prvih izjava jeste da su tri stranke - ANO, SPD i Motoristi - zainteresovane za formiranje koalicije. O personalnim rješenjia još pregovaraju, ali čini se da bi vlada mogla biti formirana na toj osnovi- rekao je Pavel na konferenciji za štampu, prenosi Politiko.
Stranka Sloboda i direktna demokratija (SPD) i desničarska stranka Motoristi jedine su koje nisu isključile saradnju sa ANO, koja je pobijedila na izborima sa skoro 35 odsto glasova. Te tri partije imale bi 108 poslanika, što je dovoljno da obezbijede većinu u Donjem domu parlamenta, koji ima 200 mjesta.
Cilj Babiša je bio da formira jednostranačku manjinsku vladu, koju bi podržavale dvije stranke, ali to najvjerovatnije neće moći da ostvari, jer i Motoristi i SPD insistiraju na direktnom učešću u vladi.
Pavel je ranije rekao da se konsultuje sa advokatima o tome da li da blokira Babiša zbog mogućeg sukoba interesa, s obzirom na to da posjjeduje najveće "poljoprivredno carstvo" u zemlji.
- U nedjelju mi je Babiš predstavio opcije kako će se riješiti taj problem tako "da se poštuje zakon. Kada stranke koje formiraju vladu postignu dogovor o personalnim rješenjima, neće biti razloga za odlaganje i biće moguće da se formira vlada- rekao je Pavel.
Pavel je pozvao buduću vladu da zadrži inicijativu za municiju za Ukrajinu, koju je predvodio Prag, iako je Babiš u predizbornoj kampanji obećao da će je otkazati zbog navodnog nedostatka transparentnosti, sugerišući da bi to trebalo da vodi NATO, a ne Češka.

Češki predsjednik: Imenovaću Andreja Babiša za mandatara nove Vlade

Predsjednik Češke Petr Pavel je danas rekao na međunarodnoj konferenciji u Pragu da je Evropskoj uniji pred izazovima nužno da bude jedinstvena i da brzo i efikasno odlučuje i djeluje, i da niko ne bi smio da ima pravo da je parališe, kao u slučaju u pomoći Ukrajini.
- Potreban su nam fleksibilniji evropski budžet i mehanizmi odlučivanja. Pravo veta mora da se koristi odgovorno. Nije moguće da ono onemogućava realizovanje temeljnih interesa EU, kao što je pomoć napadnutoj Ukrajini. Niko ne bi smio da ima pravo da parališe EU kao cjelinu - kazao je Pavel na otvaranju dvodnevne konferencije "Evropa kao zadatak".
Češki predsjednik je apelovao i da EU aktivnije i odlučnije nego do sada nastavi politiku proširenja.
- Naš zadatak je da jačamo i širimo savezništvo tamo gdje im je do toga stalo i gdje u njemu vide svoju budućnost. Ako želimo da živimo u jakoj i samouvjerenoj Uniji, ne smijemo da zatvaramo vrata zemljama koje su zainteresovane ili se čak bore za svoju i našu bezbjednost i slobodu - kazao je češki predsjednik.
Petr Pavel je upozorio da oklijevanje i neodlučnost stvaraju prostor onima kojima je cilj da oslabe EU i u njoj izazovu podjele što je u sadašnjoj situaciji "luksuz koji sebi ne može da dopusti".

Pavel: Niko ne bi smio da ima pravo da parališe EU

Predsjednik Češke Petr Pavel optužio je danas Rusiju na 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata da se u nekim stvarima ponaša kao nacistička Njemačka jer ne poštuje međunarodno pravo i napala je suverenu zemlju.
- Današnja Rusija nažalost se ponaša u nekim stvarima onako kako se nekada ponašala nacistička Njemačka. Ne poštuje međunarodno pravo, napala je suverenu zemlji protiv koje već više od tri godine vodi agresivni rat - kazao je večeras češki predsjednik u govoru pred svečani koncert kojim završava u Češkoj obilježavanje 80. godišnjice kraja Drugog svjetskog rata.
Na Čehe je predsjednik Pavel apelovao da na redovnim parlamentarnim izborima u jesen glasaju za one stranke koje ozbiljno vode računa o bezbjednosti Češke.
Pavel je i večeras kao i jutros kada je polagao vijenac na Narodni spomenik odao poštu i vojnicima Crvene armije koja je u aprilu i maju oslobodila veći dio Čehoslovačke, dok su zapadne djelove Češke oslobodile američke trupe sa još nekim zapadnim saveznicima.
- Ali to uopšte ne znači poštovanje prema današnjoj Rusiji - rekao je pred koncert Pavel pošto je odao poštu svim vojnicima koji su se borili protiv njemačkog nacizma, italijanskog fašizma i carskog Japana.
Inicijativa Pamćenje naroda organizovala je danas na više od 100 mjesta širom Češke u kampanji Nećemo zaboraviti 80 kratke edukativne obilaske uz komentar mjesta značajnih i vezanih za Drugi svjetski rat.
U mnogim gradovima istorijski klubovi prikazuju ondašnje teško naoružanje i borbena vozila, a u Pragu je održana ponovo i jedna od bitaka iz Praškog ustanka poslednjih dana Drugog svjetskog rata.
- Danas se sjećamo onih koji nisu pali na kolena pred diktatorom. Nisu položili oružje već su se borili za mir koji će biti pravedan i trajan - poručio je danas češki premijer Petr Fijala.
U Pragu su organizovana i dva protesta za obnavljanje dobrih odnosa sa Rusijom.
Prvi na kome se okupilo oko 400 ljudi organizovao je Ladislav Vrabel koji povremeno organizuje proruske i radikalne nacionalističke antivladine demonstracije, a koji je osuđivan uslovno zato što je širio lažne vesti da će vlada premijera Petra Fijale uvući Češku u rat tako što će iz aviona gađati Rusiju nuklearnim raketama, iako avioni gripen koje ima češka armija tu tehničku mogućnost nemaju.
Uslovne kazne su ga oslobodili viši sudovi s obrazloženjem da demokratija mora da bude u stanju da podnese i razne apsolutne budalaštine koje kojekakvi ljudi šire u javnom prostoru.
Drugu demonstraciju na kojoj se okupilo oko 4.000 ljudi organizovali su u centru Praga radikalni češki nacionalisti, parlamentarne stranka Sloboda direktna demokratija Tomija Okamure koji su kritikovali povećanje izdvajanja za odbranu i zahtijevali da se hitno dogovori mir uz posredovanje SAD.

Pavel: Rusija se u nečemu danas ponaša kao nacistička Njemačka

Predsjednik Češke Petr Pavel poslije vanrednog sastanka češkog državnog vrha povodom zaokreta u politici SAD prema Rusiji i saveznicima upozorio je danas da, iako bi Češka željela što čvršći savez sa SAD, mora da bude spremna i na to da će je donedavno pouzdani saveznik ostaviti na cjedilu.
- S obzirom na izmjenu stavova SAD u nizu važnih pitanja moramo mnogo više pažnje da obratimo na naše sposobnosti, kako Češka tako i Evropska unija. Preferiramo i dalje da budemo u tesnom savezništvu sa SAD. S druge strane moramo da budemo spremni za scenario da ćemo ostati sami, Evropska unija ili dio Evrope - kazao je Pavel novinarima poslije sastanka češkog državnog vrha.
Pavel je rekao poslije razgovora sa predsjednicima oba doma češkog parlamenta, premijerom, ministrom spoljnih poslova i ministarkom odbrane, u slučaju da Češku i Evropu SAD ostave na cjedilu da je vlada sprema da zajedno sa zemljama koje slično razmišljaju intenzivno rade na tome da Evropa ipak bude u stanju da se brani.
- Suočeni smo sa ubrzanim, dinamičnim razvojem kako u spoljnoj politici tako i politici bezbjednosti u Evropi i svijetu. Svi primjećujemo mnogo kontradiktornih izjava koje bi nam još prije nekoliko nedjelja izgledale nemoguće, šokantno a danas su realnost. Na tako suštinske promjene moramo da reagujemo - kazao je Pavel.
Češki predsjednik dodao je da je u nacionalnom interesu za bezbjednost Češke da se dogovori mir i to što pravedniji za Ukrajinu.
- Zato ćemo nastaviti da pomažemo Ukrajini. Ona je zemlja koju su napali, a agresor ne može da bude nagrađen za agresiju - rekao je Pavel.
Češki premijer Petr Fijala, koji je za četvrtak zakazao sastanak lidera parlamentarnih partija i vladajuće koaliciji i opozicije upravo povodom turbulentnih zaokreta u spoljnoj politici SAD na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom posljednjih nedjelja, apelovao je danas da se o bezbjednosti postigne dogovor svih relevantnih političkih snaga.
- Želio bih ne da se slaže samo državni vrh već i ključne političke snage u ovoj zemlji. Možemo da se svađamo oko poreza, reformi, javno da se svađamo povodom penzijske reforme, ali ne bi trebalo da vodimo žučnu debatu o bezbjednosti naše zemlje - kazao je danas Fijala.

1250x600

1084x550

Predsjednik Češke: Moramo da budemo spremni i za to da će nas SAD ostaviti na cjedilu

Sa više od 20 godina iskustva kao članica Evropske unije (EU), Češka je u prilici da podijeli savjete koja mogu ubrzati vaš evropski put. Na raspolaganju smo za razmjenu eksperata, studenata i jačanje ekonomskih odnosa, rekao je predsjednik Češke Republike Petr Pavel tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Filipom Ivanovićem, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Tokom razgovora, kako su saopštili, posebna pažnja posvećena je evropskom putu Crne Gore, jačanju bilateralne saradnje, kao i zajedničkim izazovima u regionalnom i međunarodnom kontekstu.
Dodaju da je Ivanović izrazio je zahvalnost Češkoj Republici na kontinuiranoj podršci Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. Naglasio je značaj produbljivanja odnosa između dvije zemlje na političkom, ekonomskom i kulturnom planu.
- Crna Gora je posvećena evropskom putu i svjesni smo svih benefita koje članstvo u Evropskoj uniji donosi. Kao najnaprednija zemlja u regionu u procesu evropskih integracija, naša ambicija i odlučnost su jasni. Posebno smo zahvalni Češkoj Republici na podršci i prijateljstvu prema Zapadnom Balkanu. Iako je prethodna godina bila puna izazova, uspjeli smo zatvoriti tri pregovaračka poglavlja i napraviti značajan napredak u ključnim reformama. Ova godina započela je intenzivno, s novim ciljevima pred nama - kazao je Ivanović.
Dodaju i da je predsjednik Pavel istakao je da Češka Republika ostaje snažan partner Crnoj Gori, pružajući podršku njenim naporima za pridruživanje Evropskoj uniji.
Pohvalio je, kako navode, reformske procese i posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima.
- Obje strane saglasile su se o važnosti nastavka bliske saradnje i unaprjeđenja partnerstva između Crne Gore i Češke Republike, uz zajednički interes za stabilnost i napredak regiona - ističu u saopštenju.&nbsp;
Sastanak je, zaključuju, protekao u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi, potvrđujući snažne veze i međusobno povjerenje između dvije zemlje.
- Sastanku su prisustvovali ministar odbrane, Dragan Krapović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka saobraćaja, Maja Vukićević i ministar javne uprave, Marash Dukaj - navode u saopštenju.&nbsp;

Pavel Ivanoviću: Na raspolaganju smo za razmjenu eksperata, studenata i jačanje ekonomskih odnosa

Predsjednik Češke Petr Pavel, u okviru posjete Crnoj Gori, boravio je i na Cetinju, gdje je posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Muzej Kralja Nikole, a zapalio je i svijeću u pomen žrtvama tragedije, u kojoj je 13 osoba izgubilo život, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp; Na FCJK-u, se upoznao sa projektima iz oblasti javne diplomatije, segmenta saradnje Ambasade Republike Česke i FCJK-a. - Bilo je riječi o kursu izučavanja češkog jezika i kulture, koji će od kraja februara biti realizovan kako na FCJK-u tako i za studente Fakulteta političkih nauka (FPN) i Filološkog fakulteta u Nikšiću. Ovome kursu je prethodio pilot kurs održan prošle godine - navodi se u saopštenju Ambasade Republike Češke.&nbsp; Dekan FCJK Aleksandar Radoman je predsjedniku Pavelu predstavio i kutak Vaclava Havela, gdje su izložene publikacije i materijal iz života i djela Havela, a predsjednik se upisao u knjigu gostiju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121160144_da3bd84a9c19733b88b8d14c58b2eeb167c958e50845a596782aafe117ed2eb5" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel na FCJK-u"> </figure>  - Nakon posjete FCJK-u predsjednik Pavel je posjetio Muzej Kralja Nikole gdje je direktor Vukan Ražnatović govorio o vezama Crne Gore i Česke kroz istoriju - stoji u saopštenju. Nakon posjete muzeju predsjednik je sa suprugom i ambasadorkom Česke u Crnoj Gori, Janinom Hrebickovom zapalo svijeću u pomen žrtvama tragedie na Cetinju, koja se dogodila 1. januara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121160148_eff3b95bb9f1399af801c961f1bf33bb973594e4454bf208641a7d342225c29c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Pavel zapalio svijeću žrtvama na Cetinju"> </figure>  On će sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem otvoriti Drugi češko-crnogorski biznis forum. Podsjećamo da je prošle godine, tokom posjete ministra saobraćaja Česke Martina Kupke, otvoren prvi česko-crnogorski biznis forum. Predsjednik Pavel posjetice i Atlantski savez Crne Gore, a drugog dana i Vladin bezbjednosno operativni centar G SOC. Sjutra će u Vili Gorica biti upriličen sastanak i ručak između predsjednika Pavela i potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića.

Pavel na Cetinju zapalio svijeće za žrtve tragedije, posjetio FCJK i Muzej Kralja Nikole

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je posjeta predsjednika Češke Crnoj Gori važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku budućnost naše države.
- U našu zemlju dolazite u trenutku kada tugujemo zbog tragedije u našoj Prijestonici u kojoj je 1. januara stradalo 13 osoba. Pijetet prema žrtvama i porodicama razlog je što smo ovaj susret izmjestili u Podgorici - rekao je Milatović na konferenciji za medije nakon sastanka sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom.
On je rekao da je posjeta Pavela potvrda prijateljstva i savezništva dvije zemlje, kako u okviru EU, tako i NATO i bilateralno.
- Ona je važan signal za produbljivanje političkog dijaloga u ključnom trenutku za evropsku budućnost Crne Gore, gdje je podrška Češke reformama i završetku pregovaračkog procesa od presudnog značaja - naglasio je Milatović.
Uvjeren je da će Crna Gora nastaviti da postiže dobre rezultate na EU putu.
- Crna Gora i Češka dijele zajedničke vrijednosti i stavove posebno u trenutku kada se suočavamo sa velikim izazovima, od rata u Ukrajini do globalnih prijetnji - rekao je Milatović.
Uvjeren je da će dvije zemlje jačati saradnju u okviru NATO-a.
- Ekonomija je još jedno od ključnih područja naše saradnje, zato ćemo popodne otvoriti Poslovni forum što je praktična prilika da ojačamo ekonomske veze dvije zemlje, koje su trenuttno ispod naših potencijala - naveo je Milatovića, koji očekuje veće češke investicije.
Milatović je zahvalio Pavelu na posjeti, prijateljstvu i zajedničkom jačanju bilateralnih odnosa i podršci evropskom putu i kredibilnom članstvu u NATO savezu.
- Živjelo češko-crnogorsko prijateljstvo - poručio je Milatović.
Pavel se zahvalio na toploj dobrodošlici. On je ponovio izraze saučešća zbog tragedije na Cetinje.
- Stojimo zajedno sa onima koji su pretrpjeli tragediju - naveo je Pavel.
On je rekao da su Češka i Crna Gora zemlje sa slučnim problemima, ali i vrijednostima. On je pohvalio Crnu Goru na angažmanu u NATO savezu.
- Snažno podržavamo ambiciju da postanete članica EU, isksustveno vam možemo pomoći na tom planu. Vjerujem da je članstvo u eU pravi put, ne samo za Crnu Goru, već i zemlje regiona. I za EU je važno da prihvati sve zemlje jer želimo da ovaj region bude bezbjedan - rekao je Pavel.
Pavel je rekao da se u oblasti ekonomske saradnje može uraditi puno više.
- Sa mnom su predstavnici kompanija koje posluju u Crnoj Gori, ili imaju dobre projekte koji imaju potencijal da rezultiraju konkretnim sporazumima. Spremni smo da se u to upustimo brzo - rekao je Pavel.
On je pohvalio posvećenost Crne Gore da proces integracija završi u naredne dvije godine.
- To će biti zahtjevno i nisu dovoljne samo dobre namjere, već će biti potrebno isporučiti sve što člansvto iziskuje. Potrebni su konkretni rezultati u reformama i napredak u tom pogledu, ali snažno vjerujem u interes Crne Gore da ide tim putem - istakao je Pavel.
Predsjednik Češke je rekao i da je Crna Gora omiljena destinacija njihovim građanima.
<h2>Zajedničkim procedurama protiv malignih uticaja</h2>
Na pitanje o ruskom uticaju u Crnoj Gori i ostale države, Pavel je rekao da se na tome može uticati ako pomažemo jedni drugima i radimo na procedurama ublažavanja malignih uticaja.
- Razgovarali smo o prilikama za povećanje otpornosti kada su u pitanju maligni uticaji, naročito na društvenim mrežama i kada su u pitanju sajber napadi. Imali smo puno konkrtnih primjera takvih intruzivnih aktivnosti iz Rusije i drugih zemalja. Time što ćemo pomagati jedni drugima i raditi na procedurama ublažavanja malignih uticaja, vjerujem da možemo učiniti naše zemlje otpornijim i identifikovati obrasce koji su se koristili i u Moldaviji, Rumuniji i drugim zemljama - rekao je Pavel.
Milatović je rekao da je najbolji način u odbrani protiv ruskog uticaja odluka da postanemo dio NATO saveza.&nbsp;
- U ovom trenutku je to važno i time je Crna Gora ojačala stabilnost i otpornost, ne samo Crne Gore, nego i regiona Zapadnog Balkana - naglasio je Milatović.
On je dodao da reforme na EU putu dodatno pomažu da izgradimo institucije koje će biti dodatno otporne na uticaje sa strane i trećih zemalja.
- Na taj način, fokusom na reforme i izgradnju institucija, uz pomoć prijatelja iz Češke i drugih zemalja, radimo što nam trenutno najviše pomaže kako bismo napravili bolje i kvalitetnije društvo - poručio je Milatović.
Treće, izgradnja dobrih i odnosa od povjerenja je takođe bitno za
- Crna Gora tu može da igra konstruktivnu ulogu, ulogu dobrog prijatelja koji promoviše stabilnost i regionalni prosperitet - naglasio je Milatović.
<h2>"CG treba da postane SAD-u strateški saveznik broj jedan sa Balkana"</h2>
Komentarišući preuzimanje funkcije predsjednika SAD-a Donalda Trampa, Pavel je rekao da treba pokušati pozitivno gledati na stvari i shvatiti to kao trenutak očekivanja od nove administracije, naročito kada je u pitanju rješavanje rata u Ukrajini.
Milatović je podsjetio da je čestitao Trampu najodgovorniju poziciju koju ima na zapadnoj hemisferi.
- Crna Gora i SAD dijele savezništvo u okviru NATO-a. Pokrenuli smo ekonomski dijalog, smatramo da to može i treba da bude osnaženo. Vjerujem da ćemo u novoj američkoj administraciji imati dobrog saveznika u očekivanjima. Crna Gora i SAD treba dodatno da razvijaju strateško partnerstvo, naša zemlja treba da postane strateški saveznik broj jedan sa Balkana, i radujem se da na tome radim sa predsjednikom Trampom - zaključio je Milatović.

Tamara Klikovac

Milatović: Članstvo u NATO najbolji način odbrane protiv ruskog uticaja; Pavel: Pomažući jedni drugima jačamo otpornost

Predsjednik Češke Peter Pavel boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Predsjednika Pavela je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_100997c579cae4da02dbdf87e6b2ff307b7c7e75e8a8b3e9dcbe57a1c8c42f29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121100124_100997c579cae4da02dbdf87e6b2ff307b7c7e75e8a8b3e9dcbe57a1c8c42f29" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_02a8350c5767287cc7971db160292ea31c6604e1730efcb4965d75668a7945d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250121100124_02a8350c5767287cc7971db160292ea31c6604e1730efcb4965d75668a7945d7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno iz Kabineta predsjednika, izjave bi trebalo da daju u 11:15 sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_1f8bf036ebf163ca131c16ab04f96ed58ffa3e88efb6cc0350df806c8913c077.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250121100124_1f8bf036ebf163ca131c16ab04f96ed58ffa3e88efb6cc0350df806c8913c077" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_64ff5eb4906102c1ad5b4d41af628476c99c5b88dfdbdec05aea652a36c21ef5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250121100124_64ff5eb4906102c1ad5b4d41af628476c99c5b88dfdbdec05aea652a36c21ef5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250121100124_7abeefb759e9ff58a8069f28f829be3974dcd484371edb0527914f7deb9cd98d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Pavel u Crnoj Gori"> <figcaption>Pavel u Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;

FOTO: Milatović dočekao Pavela uz najviše državne i vojne počasti

Australijski vatrogasac poginuo je tokom noći nakon što ga je udarilo drvo dok je pokušavao da stavi pod kontrolu požar koji je uništio kuće i spalio velike dijelove šume sjeverno od Sidneja, saopštile su vlasti u ponedjeljak.
Ekipe za hitne intervencije požurile su u šumu u blizini ruralnog grada Bulahdelaha, 200 km sjeverno od Sidneja, nakon što je prijavljeno da je drvo palo na muškarca.
Pedesetdevetogodišnjak je doživio srčani udar i preminuo na mjestu događaja, rekli su zvaničnici.
Više od 50 šumskih požara se proširilo širom države Novi Južni Wales od ponedjeljka ujutro. Brzo šireći požar tokom vikenda uništio je 16 kuća na centralnoj obali države, u kojoj živi oko 350.000 ljudi.
Vlasti su upozorile na sezonu visokorizičnih šumskih požara tokom ljetnih mjeseci u Australiji od decembra do februara, sa povećanim šansama za ekstremne vrućine u velikim dijelovima zemlje nakon nekoliko relativno mirnih godina.

Više od 50 šumskih požara u Australiji uništilo brojne kuće, vatrogasac poginuo prilikom gašenja

Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, ta je društvena mreža ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut - napisao je juče jedan od rukovodilaca u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavila kaznu od 120 miliona eura zbog kršenja pravila transparentnosti, odnosno Akta o digitalnim uslugama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnikitabier%2Fstatus%2F1997450541275005041%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997450541275005041%7Ctwgr%5E06812ae52fa387d4510ad22401e50268b9cff43d%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bier je naveo da je s računa EU-a objavljen post koji "zavarava korisnike da pomisle da je riječ o videu i vještački povećava broj pregleda". Račun Evropske komisije i dalje je vidljiv, kao i njene objave, prenosi Dpa.
"Četvrti Rajh"
U međuvremenu je tehnološki milijarder Ilon Mask nastavio da izražava svoje neprijateljstvo prema, kako kaže, "tiranskoj, neizabranoj birokratiji koja tlači stanovnike Evrope".
Mask je podijelio korisnički komentar u kojem je Evropsku uniju nazvao "Četvrtim Rajhom", zajedno sa slikom zastave EU-a koja se ljušti i otkriva nacističku zastavu sa svastikom ispod nje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997533799748608099%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997533799748608099%7Ctwgr%5E06812ae52fa387d4510ad22401e50268b9cff43d%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Mask pozivao na ukidanje EU</h2>
EU je u petak objavila da je kazna izrečena jer je platforma dovodila u zabludu korisnike, uskraćivala podatke istraživačima te nije transparentno dokumentovala oglase koji se prikazuju na platformi.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju. Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.
Kazna je izazvala i reakciju američkog državnog sekretara Marka Rubija koji ju je nazvao "napadom na sve američke tehnološke platforme i američki narod".

Mask uporedio EU s nacistima, ukinuo nalog Evropske komisije na mreži Iks

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Dok se Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od nestašica gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.
Situacija sa NIS-om mogla bi mnogo toga da promijeni, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo da se odrazi i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno već i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina uz cijenu koja je bila oko 30 odsto niža u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ukoliko se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa.
- Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio kao pokušaj da se i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nijesmo krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo veoma niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti je jedno niti je drugo istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović i njegov uzak krug saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači - istakao je Kapor.
Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.
- Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka bitka između Zapada i Istoka, gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude neutralna’, i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se prikaže da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da preduzmemo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom - naveo je Kapor.
Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvog ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.
- Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne da puštaju da kompanija propada, konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji bi srušio akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno ostati netransparentna, tu neće biti ucjenjivanja. Mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se razgovara kako da se u dovoljnoj mjeri zadovolji kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima -naveo je Kapor.
Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebalo da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da su sada oko 28 eura po megavat-satu bez transporta.
- Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora već govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva da on ne želi da zaključi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno, za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti - smatra Vlaisavljević.
Kada je riječ o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs saglasni su da se ona neće odraziti na nas ni na eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.
- To važi za države Evropske unije, ne mora da znači da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo da zbog svoje nacionalne bezbjednosti obustavi dotok prirodnog gasa Srbiji, po međunarodnom pravu. To je uradila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok gasa prema Njemačkoj kroz Jamal gasovod. Bugarska to neće uraditi na svoju ruku bez dogovora sa EU i SAD. Ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog gasa. Taj kratkoročni ugovor bi trebalo da se odvija nesmetano, osim ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi snabdijevanje tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskoj teritoriji ili na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida snabdijevanja koja je izvan moći EU i SAD - naveo je Kapor.
On smatra da je kod ove uredbe fokus na tome da EU prestane da uvozi ruske energente, prvo kratkoročno, a onda i dugoročno od 2027. godine. To se, po njegovom mišljenju, odvija po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će taj kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebalo da zaključi sa Rusijom vjerovatno neometano trajati do kraja.
Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerovatno važio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog uticaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i do sada.
- Malo je vjerovatno da Bugarska prekine dotok gasa, jer taj neki dil koji je napravila EU za sada se ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo da bude problema. Ono što treba da bude od interesa jeste šta će se pregovarati od proljeća sljedeće godine za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sada prazniti), odnosno koji će se gas koristiti i po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija – priprema za zimu 2026/2027 - naveo je Vlaisavljević.
Ono što nijesmo čuli od Aleksandra Vučića jeste da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.

Cijena gasa bi mogla da ostane tajna, aranžman na samo šest mjeseci: Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: petr-pavel