Da život umije da iznenadi, a dobrota ljudi promijeni nečiju sreću — pokazuje epilog priče o Elsanu Agoviću iz Petnjice. Dječak koji je u martu sastavom na temu „Mama je glagol od glagola raditi“ dirnuo javnost, nakon priloga Televizije E o njegovoj ljubavi prema majci i teškim životnim uslovima, dobio je podršku dobrih ljudi: rješava se pitanje vode, pristigla je pomoć i fasada na kući, a ispunjene su i mnoge Elsanove želje.
Ovo je priča o tome kako zajednica i mediji zajedno pokreću promjene.
Priču nam donosi Arnela Hajdarpašić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPjtQq2jBmy%2F%3Figsh%3DcnpuYjE2d2d6YW53&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Epilog priče o Elsanu Agoviću: Život umije da iznenadi, a dobrota ljudi da promijeni nečiju sreću

U selu Petnjica kod Šavnika danas je izbio požar na kući Vukosava Karadžića, potvrđeno je iz Službe za zaštitu i spašavanje.
Vatra je planula u podrumskim prostorijama, gdje se, prema riječima komandira Gorana Jankovića, nalazila veća količina lakozapaljivih materijala.
- Odmah smo na lice mjesta uputili tri specijalizovana vatrogasna vozila, gdje smo zatekli požar u poodmakloj fazi. Brzom intervencijom spriječili smo da se vatra proširi na ostatak objekta. Na sreću, nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena velika materijalna šteta - izjavio je Janković.
Iako su vatrogasci brzo stigli i odradili posao krajnje profesionalno, mještani ističu i jedan neočekivan detalj – prvi koji je došao u pomoć bio je predsjednik Opštine Šavnik.&nbsp;
On se, kako kažu, našao u blizini službe upravo u trenutku kada je stigao poziv i sa vatrogasnim kamionom uputio ka selu.
- Veliki je to gest, domaćinski i ljudski. Nije mala stvar kada prvi čovjek grada sam stane za volan i pojavi se u prvim minutima, rame uz rame sa vatrogascima - priča jedan od mještana Petnjice.
Komšije Karadžića zahvaljuju vatrogascima na brzoj i profesionalnoj reakciji, ali i predsjedniku opštine na, kako kažu, „ljudskom potezu koji se pamti“.
Požar je, prema informacijama sa terena, u potpunosti lokalizovan i ne postoji opasnost od njegovog ponovnog izbijanja.&nbsp;

Požar u Petnjici kod Šavnika, vatrogascima u pomoć priskočio i predsjednik Opštine

Među divljim deponijama na sjeveru Crne Gore, koje se iz dana u dan sve više šire, izdvajaju se i one koje su formirane na području opštine Petnjica. To potvrđuju i građani koji često na društvenim mrežama objavljuju fotografije na kojima se na brojnim javnim površinama mogu vidjeti nepropisno odložene velike količine smeća.
I iz mreže ekoloških aktivista navode da se na području Bihora često formiraju divlja smetlišta koja ne idu uz priču da je Crna Gora ekološka država.
- Često imamo komunalni nered na području Bihora, koji prate brojna divlja smetlišta i nepropisno odlaganje smeća. To se dešava jer nesavjesni pojedinci odlažu otpad suprotno svim propisima. Na taj način brojni prolaznici se suočavaju sa jednom zaista neprimjerenom slikom. Radi se o pravom ekološkom haosu i to na prostoru kojim prolaze i brojni turisti. Zato bi morali svi zajedno da oštrije reagujemo, jer niko pred ovom pojavom ne smije da zatvara oči - kazala je eko ambasdorka za opštinu Petnjica Sabaheta Novalić.
Sličnu poruku poslali su i iz lokalne uprave nevodeći da se konstantno mora raditi na poduzanju svijesti građana kada je očuvanje živitne sredine u pitanju. Iz Komunalnog preduzeća ističu da i pored brojnih upozorenja građani i dalje prave divlje deponije, na kojima najčešće, pored saobraćajnica i sporednih puteva istovaraju smeće, uključujući i šut i građevinski materijal. Dodali su njihove ekipe marljivo rade na uklanjanju divljih smetlišta ali da se čim očiste kednu deponiju pojavljuje druga.
- Radimo kao u rudniku, trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene životne sredine. Zato pozivamo sve da više ne rade ovo, jer otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svakom novom gomilom smeća šaljemo ružnu sliku dolazećim generacijama - kazao je direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić.
Najnovija divlja deponija na područku Bihora formirana je ovih dana uz put Podvade – Kalače na ulazu u Mjesnu zajednicu Trpezi. Mogu se vidjeti veće količina otpada – crne kese, plastična i kartonska ambalaža, tekstil, kao i nekoliko automobilskih guma – razbacanih uz samu ivicu kolovoza. Posebno je uočljivo da se na ovoj lokaciji, tik uz borobu šumu, otpad odlaže uprkos postavljenoj tabli "Zabranjeno odlaganje smeća–. Mještani upozoravaju da vjetar raznosi otpad čime se ugrožava životan sredina i smanjuje preglednost puta.
- Apelujemo na komunalne službe da hitno uklone otpad, pojačaju kontrole ove dionice i postave dodatnu signalizaciju ili fizičke barijere kako bi se spriječilo ponovno odlaganje smeća - ističu mještani MZ Trpezi.
<h2>Još ništa od najavljene gradnje regionalne deponije</h2>
Posljednjih decenija iz Vlade Crne Gore je konstantno najavljivano da će se za potrebe opština sa sjevera graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga se još uvijek nije došlo zbog čega se smeće sa područja Petnjice godinama trensportuje u Rožaje i odlaže na tamošnju deponiju. Iz lokalne uprave ističu da je neoppodna pomoć države kako bi se pitanje odlaganja komunalnog otpada riješio na adekvatan način.
- Nije dobro što Petnjica nema lokaciju ni za privremenu deponiju. Lokalne uprave nemaju dovoljno sredstva za realizaciju projeta izgradnje savremene regionalne deponije, zato država mora da na ozbiljniji način pristupi stvaranju sveobuhvatnih uslova kako bi se krenulo u realizaciju pomenutog projekta. Sigurno bi i to uticalo da se smanji broj divljih deponija na teritoriji naše opštine - naveli su iz lokalne uprave.

500x500

Smećem zatrpani putevi i javne površine u Petnjici

Oni tvrde da je Petnjica u minulom periodu bila saobraćajno izolovana ida je to bio jedan od glavnih razloga za njenu sveukupnu razvojnu stagnaciju. Kazli su da se rekonstrukcijom postojećih puteva i izgradnjom novih saobraćajnica sveukupna životna situacija na ovom području znatno poboljšala.
- Od ponovnog uspostavljanja statusa opštine Petnjica naše aktivnosti su bile usmjerene ka stvaranju boljih uslova za život lokalnog stanovništva. Razumjeli smo da je glavni zadatak da uspostavimo bolju saobraćajnu povezanost sa susjednim gradovima i da modernizujemo puteve na seoskom području. U tom cilju kod državnih organa kandidovali smo više projekata koji se tiču rekonstrukcije starih i izgradnje novih puteva. Na opšte zadovoljstvo naši zahtjevi su dobrim dijelom uvaženi tako da smo dobili konkretna rješenja za prioritetne dionice. Takođe, sopstvenim sredstvima, i uz značajnu pomoć naše cijenjene dijaspore, modernizovano je na desetine kilometara lokalnih i seoskih puteva što je od neprocjenjivog značaja za čitavi Bihor - kazao je u izjavi za "Dan" predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Da se na području Bihora radi dosta na unapređenju pitne infrastrukture potvrdila je i ministarka saobraćaja Maja Vukićević koja je protekle sedmice sa sardnicima posjetila opštinu Petnjica.
- Nedavno je završena sanacija klizišta na magistralnom putu Berane - Petnjica. Takođe, prije nekoliko dana otpočela je rekonstrukcija puta Petnjica - Bioča, u dužini od devet kilometara, koji ima strateški značaj za povezivanje Petnjice sa ostatkom Crne Gore. Ova saobraćajnica će, po završetku radova, skratiti udaljenost i omogućiti bržu i sigurniju komunikaciju građana Petnjice sa Bijelim Poljem i drugim opštinama sjevera - kazala je Vukićević.
Dodala je da je Ministarstvo saobraćaja posvećeno daljem ulaganju u razvoj putne infrastrukture u Petnjici i na sjeveru Crne Gore, kako bi se, kako je navela,poboljšao kvalitet života građana, podstakao ekonomski razvoj i stvorili uslovi za ostanak mladih u ovom kraju.
Kao najvažniji realizovani projekat koji se tiče modernizacije putne mreže u Bihoru izdvaja se rekonstriukcija puta Petnjica – Berane do mjesta Budimlja, u dužini od 15 kilometra, zašta je izdvojeno preko 11 miliona eura. Preduzeti su i konkretni koraci za rekonstrukciju puta koji preko Lješnice, Petnjicu povezuje sa magistralnim putem Berane - Bijelo Polje,a izvođači radova su na terenu. Takođe, u toku je izrada projekta za rekonstrukciju dionica regionalnog puta Trpezi - Kalače – Rožaje, a očekuje se i modernizacija saobraćajnice Petnjica – Savin Bor.
Iz lokalne uprave ističu da je u minulih dest godina asfaltirano i preko sto kilometara lokalnih puteva, da je izvršena popravka i nasipanje brojnih saobraćajnica na seoskom području i izgrađeno dosta puteva koji vode do planinskih katuna.
<h2>U planu otvaranja graničnog prelaza preko Pešterske visoravni</h2>
Rukovodeće strukture u opštini Petnjica intenzivirale su aktivnosti i oko izgradnje puta Petnjica – Tutin i otvaranja graničnog prelaza na Pešterskoj visoravni. Oni podsjećaju da udaljenost Petnjice od Tutuna ovim putem iznosi pedesetak kilometara.
- Otvaranje graničnog prelaza preko Pešterske visoravni i izgradnja puta ka Tutinu je od izuzetnog značaja za čitavi kraj koji gravitira prema republici Srbiji. Na ovaj način stvorila bi se bolja regionalna povezanost, što daje mogućnost da se kvalitetnije valorizuju svi raspoliživi potencijali na ovom području. Uspostavljanje ovog prelaza pozitivno bi uticalo na protok ljudi, roba i kapitala iz pograničnog pojasa, ali i iz čitavog regiona. Zato očekujemo da će se ova priča, na zadovoljstvo svih, dalje odvijati u pozitivnom pravcu - naglasili su iz lokalne uprave.

Novim saobraćajnicama do bržeg prosperiteta Bihora

Tenderska procedura za kompletnu rekonstrukciju Osnovne škole Mahmut Adrović Petnjica, koja je vrijedna oko dva miliona eura, privedena je kraju, izabran je izvođač radova, tako da radovi treba uskoro da krenu - najavio je čelnik ove obrazovne ustanove Almir Pljakić.
Rekonstrukcija se, kako je rekao u intervjuu u okviru serijala tekstova pod nazivom "Fokus Bihora", realizuje uz donaciju SAD, a slijedi nakon ulaganja u mrežu, računare i nadzor.
Ova škola, kako je precizirao, ove godine broji 127 učenika u 15 odjeljenja.&nbsp;
- Prema uporednim podacima koje se tiču brojnog stanja učenika, naša škola je u neznatnom padu - precizirao je Pljakić.
Na pitanje koje vannastavne aktivnosti i sekcije su najposjećenije odgovorio je da su zanimanja učenika velika, kako za IT vještine, tako i za sportsku, recitatorsku, ekološku sekciju koje su okosnica naše ustanove.
Pljakić navodi i da je saradnja između škola u Petnjici na zavidnom nivou, kao i saradnja sa školama na nivou regije ili države. &nbsp;
- To se ogleda u raznim radionicama, takmicenjima - kazao je Pljakić.
Na pitanje kakav je uspjeh učenika na opštinskim i državnim takmičenjima, te šta bi izdvojio kao poseban uspjeh, odgovara da učenici njihove škole postižu zapažene rezultate, kako na nivou opštine, tako i na nivou države. &nbsp;
- Istaći ću neke od njih: opštinsko i državno takmicenje recitatora gdje su nasi ucenici zauzeli prvo, drugo i treće mjesto, zatim odličan rezultat iz njemačkog, engleskog jezika i hemije na državnom takmičenju - istakao je Pljakić.
Navodi da je prevoz učenika u kontinuitetu dobro organizovana, tako da dva kombija pokrivaju sve ranije zadate rute.&nbsp;
- Nabavkom novog vozila smo učinili prevoz učenika sigurnijim i bezbjednijim - rekao je Pljakić.
Govoreći o nastavnom kadru, kaže da je dosta dobar i podmlađen.
- Iako su na nivou države uočeni definiti u nastavnom kadru iz određenih predmeta (matematika, hemija,fizika, biologija, istorija, geografija). Naša ustanova ima nastanike koji su strukovno angažovani prema zakonski utvrđenom pravilniku - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li škola ima ekološku sekciju ili “eko-patrolu”, te koliko učenika učestvuje i šta konkretno rade, kaže da je ekološka sekcija jedna od okosnica u organizaciji vannastavnih aktivnosti.&nbsp;
- Izuzetnu saradnju imamo sa nekoliko nevladinih organizacija kroz zajedničke akcije, kao i edukaciju učenika - naveo je Pljakić.
Škola kroz vannastavni sadržaji, kako je rekao, želi kod učenika da razvije spoznaju kao i vještine u određenim oblastima, a prvenstveno u očuvanju životne sredine kao i proizvodnji hrane.
- U kontinuitetu se organizuju akcije koje se tiču same ekologije, tako i to podrazumijeva sadnja drveća, sakupljanje otpada, kao i njihova reciklaŽž i odaziv učenika je odličan. Kroz "E Tec2 radionicu smo nabavili 3D printer koji moze da od plastike napravi predmete koje su korisne za samu školu, a učenici usvajaju nova znanja kako bi mogla da ih upotrijebe u budućnosti - naglasio je Pljakić.
Na pitanje kojim bi projektom voljeli da podignu ekološku pismenost u školi naredne godine rekao je da je to projekat gdje bi učenici održali edukaciju učenika kontinuitetu odraslima kako upravljati otpadom.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacije pruza maksimalnu podrsku kako u infrastrukturi, tako i u edukacijama kadra kako bi svi skupa mogli da odgovorimo datim zadacima - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li su potrebe škole (kadar, oprema, prevoz, infrastruktura) adekvatno prepoznate u planovima Ministarstva kaže da je škola nabavila novo vozilo za prevoz učenika i isti učinjela bezbjednijim.
- Uradili smo adaptaciju PO Godočelje i sistem grijanja u vrijednosti od 40.000 eura. Internetska mreža, nabavka kompjutera i TV monitora, kao i sistema video nadzora je koštala 60.000 eura, a svaka učionica je postala kabinetska i sami kvalitet nastave je na zavidnom nivou - ocijenio je Pljakić.
Odgovarajući na pitanje šta bi kao direktor prioritetno predložio Ministarstvu za bolje uslove u školama u sjevernim opštinama kaže da ovaj resor radi sa svim svojim kapacitetima na poboljšanju svih uslova, ali moraju se uključiti i ostali akteri, a to je Vlada kao i lokalna uprava.
- Saradnja sa svim lokalnim organizacijama, kao i same Opštine Petnjica je na jednom zavidnom nivou. Učenici učestvuju u kulturnom životu Petnjice kroz FK Petnjica, KUD Bihor, dramsko udruženje Divan, kao i kroz karate klub i drugi akteri drustvenog života - naveo je Pljakić.
Na pitanje kako uključuju roditelje, kaže da je saradnja sa njima i sa Savjetom roditelja takva da kroz razne aktivnosti žele da učine provedeno vrijeme učenika u školi kvalitetnije kako bi vaspitno-obrazovni proces bio na onom nivou na kojem se i očekuje.

Pljakić: Tenderska procedura za rekonstrukcija OŠ "Mahmut Adrović" privedena kraju, radovi uskoro kreću

Uz put prema Trpezima opet ista slika: Kese, gume, stari namještaj - i to pored table koja jasno zabranjuje odlaganje otpada, prenosi Radio Petnjica.&nbsp;
Komunalno preduzeće Petnjica ovo mjesto je čistilo više puta. Direktor Mithad Cikotić poslao je fotografije ranijih akcija i poručio da rade kao u rudniku.
- Trudimo se, ali je nemoguće pobijediti nekulturu i nesavjesnost. Nešto što svi znamo, ali prećutkujemo: Neki bacaju gdje stignu, a račune za odvoz smeća ne plaćaju - dodao je Cikotić.
Autor teksta Samir Rastoder ističe da ovo nije stvar „navike“, niti „svi to rade“. Ovo je svjesno zagađivanje sopstvene sredine i ugrožavanje komšija.&nbsp;
- Otpad koji završava uz kolovoz raznosi vjetar u šumu i potoke, privlači životinje, stvara rizik od požara i smanjuje bezbjednost u saobraćaju. Svaka nova gomila poručuje djeci da je normalno baciti iza sebe. Nije - navodi on.
Plaćamo čišćenje iz zajedničke kase, pa komunalci umjesto da održavaju, sade i unapređuju - skupljaju tuđe nevaspitanje.&nbsp;
- To je nepošteno prema svima koji uredno plaćaju uslugu, razvrstavaju otpad i čuvaju prostor u kome živimo - rekao je Rastoder.
Zato je, kako dodaje, poruka jednostavna i oštra:
<ul>
 <li>Prestanite da bacate smeće pored puta. Postoje kontejneri i zakazana odvoženja. Ako ih nema dovoljno - tražite ih od opštine, zajedno ćemo pritisnuti službe.</li>
 <li>Platite račun za odvoz otpada. Usluga košta; bez vašeg učešća nema ni reda.</li>
 <li>Ne pravite problem drugima. Ono što ostavite iza sebe plaća komšiluk novcem i zdravljem.</li>
 <li>Prijavite počinioce. Zabilježite registarske tablice, prijavite komunalnoj inspekciji. Ćutanje je saučesništvo.</li>
 <li>Podržite mjere nadzora. Ako treba – kamere, češće patrole, više tabli i fizičke barijere. Bolje stroži nadzor nego još jedan kamion otpada u šumi.</li>
</ul>
- Petnjica nije ničija zadnja rupa ni ničiji kontejner pored puta. Ona je naš dom. Ako je volimo, to se ne mjeri riječima, nego time šta ostavljamo za sobom kada prođemo krivinom - čistu bankinu ili novu „spontanu“ deponiju. Izaberimo prvo - poručio je Rastoder.

1250x600

1084x550

Petnjica nije ničija deponija

U mjestu Trpezi, na lokalitetu Kutnje brdo, danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“, koja će biti otvorena za posjetioce narednih 15 dana.
Nosilac projekta je Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, a realizaciju je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih i ljudskih prava Crne Gore.
Izložba, kako su saopštili organizatori, za cilj ima da afirmiše i promoviše kulturnu raznolikost, međusobno uvažavanje i zajedništvo kao ključne vrijednosti za stvaranje pravednijeg i srećnijeg društva.
Prikazani su radovi i dokumentacija koji oslikavaju bogatstvo različitih etničkih i kulturnih identiteta u ovom regionu, sa posebnim fokusom na važnost očuvanja i njegovanja tradicije.
- Kroz ovu izložbu želimo da pošaljemo jasnu poruku - različitost nije prijetnja, već bogatstvo koje treba njegovati. Petnjica je primjer zajednice u kojoj različite kulture i tradicije žive jedna pored druge, i upravo u toj raznolikosti vidimo budućnost u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse - izjavila je koordinatorka projekta Sabaheta Novalić.
Organizatori pozivaju sve građane Petnjice i okolnih mjesta da posjete izložbu i daju svoj doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i tolerancije.
Svi zainteresovani mogu &nbsp;posjetiti izložbeni prostor u Trpezima svakog dana tokom trajanja izložbe.

Otvorena izložba „Njegujemo kulturu različitosti za srećniju budućnost“ u Trpezima

Direktor OŠ „Mahmut Adrović“ Almir Pljakić ugostio je Eminu Çunmulaj, svjetski poznatu manekenku i humanitarku, koja je kroz svoju fondaciju Emina’s Hand Foundation donirala školski pribor učenicima, unoseći dodatnu radost na početku nove školske godine.
- Naša škola imala je čast i zadovoljstvo da dočeka Eminu - ženu čije ime odzvanja svjetskim modnim pistama, ali čije srce najsnažnije kuca za humanost, dobrotu i ljubav prema ljudima. Kroz fondaciju Emina’s Hand, već godinama nesebično pomaže djeci i porodicama, ne samo u Crnoj Gori, već i širom svijeta, sa jasnom misijom: pružiti ruku onima kojima je podrška najpotrebnija. Ovoga puta, ta ruka dobrote pružena je i našim đacima. Donacijom školskog pribora Emina je uljepšala početak školske godine i pokazala da se velika djela mjere osmjesima - a njih je danas bilo mnogo. Na licima djece vidjeli su se osmijesi zahvalnosti, sreće i nade - naveli su u ovoj školi.
Za njih ova posjeta nije, kažu, bila samo podjela poklona - već i snažna lekcija iz čovječnosti i podsjetnik da prava veličina čovjeka nije u onome što posjeduje, već u onome što daje.
- Zahvalni smo Emini na pažnji, podršci i inspiraciji koju je ostavila našim učenicima i kolektivu. Hvala ti, Emina, što si nas podsjetila koliko dobrota može da promijeni svijet - naveli su iz OŠ „Mahmut Adrović“.

Emina Čunmuljaj posjetila OŠ „Mahmut Adrović“: Donacijom školskog pribora uljepšala početak školske godine

NVO „Vis Legis“ u saradnji sa Zero Waste Montenegro poziva građanke i građane da se priključe akciji povodom Međunarodnog dana čišćenja obala 2025. Akcija će biti održana u petak, 19. septembra 2025. godine, sa početkom u 14:00 časova. Mjesto okupljanja je ispred Centra za kulturu Petnjica.
Aktivnosti će se realizovati na lokacijama u Petnjici i Vrbici, a cilj je da zajedničkim snagama doprinesemo očuvanju životne sredine, podizanju ekološke svijesti i zaštiti prirodnih ljepota našeg kraja. Pozivamo sve zainteresovane da se pridruže i budu dio globalne inicijative. Ponesite dobru volju, udobnu obuću i osmijeh; sav ostali materijal za akciju obezbjeđuje organizator.

Akcija čišćenja obala u Petnjici i Vrbici: Pridružite se 19. septembra

U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta Andrije Mandića, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo". <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević sastali sa Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>OKUPACIJA</h2> Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Tag: petnjica