Vlada Crne Gore i Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji će omogućiti dugoročni zakup i “valorizaciju” naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta. Ovim sporazumom, investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida, navodi nevladina organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
Ova organizacija, zajedno sa NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS pokrenuli su peticiju kao prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou i uključivanje građana u procesima donošenja odluka.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 km Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke. Posebno zabrinjava činjenica da se ovako važan dokument donosi iza zatvorenih vrata, bez javne rasprave i uvida građana/ki. Planirano je da zemljište bude dodijeljeno u skraćenoj proceduri bez javnog nadmetanja i tendera, u suprotnosti sa važećom (iako upitnom i već problematičnom) prostorno-planskom dokumentacijom, što stvara ozbiljan rizik od korupcije i zloupotrebe državnih resursa- ističe ova NVO.
Ovakav sporazum, dodaju, ne samo da nije ustavan i krši zakone države Crne Gore, već ne poštuje ni međunarodne konvencije čije smo potpisnice, poput Arhuške koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u donošenju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine.
- Prva ideja za investicije, koja je entuzijastično predstavljena javnosti kao prilika koja se ne smije propustiti, odnosi se na područje Delte Bojane koja je prepoznata u svim relevantnim strateškim dokumentima Crne Gore kao područje od izuzetnog značaja koje je neophodno zaštititi zbog svoje jedinstvene biološke raznovrsnosti i ekološke vrijednosti. Pored toga, ova područja uživaju zaštitu na nacionalnom i međunarodnom nivou kroz statuse IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalne Natura 2000. Stoga smatramo krajnje neprimjerenim &nbsp;da se na ovom najvrijednijem prostoru, koji je već zaštićen važećim zakonodavstvom, planira potpuna i trajna devastacija- ističu.
Nedopustivo je, kažu, da se ignorišu i ne poštuju strateški planovi države Crne Gore koji se odnose na zaštitu prirodnih vrijednosti.
- Zbog toga pozivamo donosioce odluka da budu dosljedni u sprovođenju strateških planova- dodaju u reagovanju.
Pored navedenog, izražavaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa situacijom u Ulcinjskoj solani.
- Konkretno, ugovor o zakupu između stečajne uprave i Nacionalnih parkova nije produžen i trenutno se ovim područjem upravlja zahvaljujući dobroj volji radnika koji već dva mjeseca nisu primili platu. Ugovor nije produžen baš sada kada se arapski investitor interesuje za Veliku plažu i njeno zaleđe. Svega smo se naslušali i nagledali, a ne verujemo ni da slučajnosti postoje, pa nas ne bi čudilo &nbsp;da je i Solana dio paketa za valorizaciju koju premijer najavljuje- navode .
Zato su pokrenuli peticiju.
- Pokretanje ove peticije je prvi korak u borbi za očuvanje Velike plaže, poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou i uključivanje građana u procesima donošenja odluka- ističu.
Link peticije: <a href="https://chng.it/6xBbccP2XB" target="_blank">https://chng.it/6xBbccP2XB</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pokrenuta peticija za spašavanje Velike plaže: Za buduće generacije, ne za privatne interese

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra na Cetinju tribinu i potpisivanje Prijedloga za raspisivanje referenduma na teme koje se tiču kampanja te radničke asocijacije.
Tribina će se održati u sali Skupštine Prijestonice Cetinje od 12 do 14 sati.
USSCG je pokrenula kampanje pod motom "Za miran san, socijalni stan" i "Nije sve na prodaju", koje su proistekle iz rezolucija usvojenih na Kongresu USSCG, i to rezolucije o nužnosti reforme stambene politike i o zaštiti privrednih subjekata od nacionalnog interesa.
Kampanja "Za miran san, socijalni stan" odnosi se na zahtjev prema državi da počne da vodi odgovornu stambenu politiku i da tretira pravo na stan kao osnovno ljudsko pravo.
- U tom smislu, USSCG se zalaže da država pristupi izgradnji stanova u državnom vlasništvu i rentira ih građanima koji nijesu u mogućnosti da kupe stan po tržišnim uslovima - navodi se u saopštenju.
S druge strane, kampanja Nije sve na prodaju odnosi se na zahtjev da država ne privatizuje preduzeća već da sačuva većinsko vlasništvo u privrednim subjektima od nacionalnog interesa kao što su Aerodromi Crne Gore, Elektroprenosni sistem, Elektroprivreda, Rudnik uglja i Željeznička infrastruktura.
U cilju implementacije kampanja, USSCG je uputila inicijative na adrese predsjednika Skupštine i Vlade sa zahtjevom za prijem i razmjenu mišljenja o navedenim temama, na koje je odgovor izostao.
Nakon toga, USSCG je donijela odluku da pokrene inicijativu za prikupljanje potpisa crnogorskih građana za podnošenje Prijedloga Skupštini za raspisivanje državnog referenduma.&nbsp;
Da bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum na navedene teme potrebno je da se prikupe potpisi od najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo u Crnoj Gori.
Tribine i prikupljanje potpisa organizovano je do sada u više gradova Crne Gore.

Kampanja "Za miran san": Sjutra potpisivanje peticije na Cetinju

Više od 236.000 Kanađana potpisalo je peticiju tražeći od premijera Džastina Trudoa da oduzme državljanstvo milijarderu Ilonu Masku, javlja Anadolija.
U peticiji, koju je pokrenula Kvalia Rid iz Britanske Kolumbije, a sponzorisao poslanik Nove demokratske partije (NDP) Čarli Angus, tvrdi se da se Mask „uključio u aktivnosti koje su protiv nacionalnog interesa Kanade“.
Napominjući da je Mask, ključni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, „koristio svoje bogatstvo i moć da utiče na naše izbore“, u peticiji se tvrdi da je Mask „član strane vlade koja pokušava da izbriše kanadski suverenitet“.
- Mi, dolje potpisani, građani Kanade, pozivamo premijera da ukine status dvojnog državljanstva Ilonu Masku i odmah povuče njegov kanadski pasoš - navodi se.
- Kanada nije prava zemlja - rekao je Mask kasno u ponedjeljak reagujući na peticiju.
Mask, rođen u Južnoafričkoj Republici, postao je državljanin Kanade preko svoje majke, koja je rođena u Saskatčevanu.
Do sada je 236.123 Kanađana potpisalo onlajn peticiju koja će biti predstavljena u Donjem domu 20. juna.
Tramp je u više navrata ponavljao svoju želju da Kanadu apsorbuje u SAD kao njenu 51. državu i prijetio je uvođenjem carina na kanadske proizvode.

Više od 236.000 Kanađana potpisalo peticiju za oduzimanje državljanstva Ilonu Masku

Lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić komentarisao je to što su lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević potpisali peticiju "podrške pravu na život predsjednika Srbije Aleksandra Vučića".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8228%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpokrenuta-peticija-podrske-pravu-na-zivot-aleksandra-vucica-potpisao-je-i-milan-knezevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Peticiju je pokrenuo javnosti malo poznat Institut za političko umrežavanje upozoravajući na "rastuću dehumanizaciju i prijetnje upućene predsjedniku Srbije i funkciji koju obavlja".
- Ponizni dvorski paževi ili kmetovi na feudu autokrate Aleksandra Vučića, Milan Knežević i Marko Kovačević zvani Šubara potpisuju nekakve peticije u cilju očuvanja vlasti srpskog ili srbijanskog despota. To je dokaz o posrnuću bez granica kod političke kaste na vlasti u Crnoj Gori - poručio je Adžić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1882397903869890782%3Ft%3DNVV3nm5VwyrV2ybKR28x7Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Ponizni Vučićevi paževi potpisuju peticije, dokaz o posrnuću političke kaste na vlasti u Crnoj Gori

Javnosti malo poznat Institut za političko umrežavanje pokrenuo je novu peticiju podrške pravu na život predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, upozoravajući na "rastuću dehumanizaciju i prijetnje upućene predsjedniku i funkciji koju obavlja". Među potpisnicima je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, kao i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.
- Peticija ima za cilj da pokaže da većinska, pristojna, obrazovana, domaćinska i uspješna Srbija stoji iza svog legalno i legitimno izabranog predsjednika i njegovog prava na život koje je neotuđivo i nepovredivo. Želimo da na ovaj način apelujemo kako na javnost u našoj zemlji, tako i na naše nadležne državne instutucije da ozbiljno uzmu u razmatranje pretnje koje su direktno upućene ka predsjedniku Vučiću i imaju za cilj njegovu fizičku likvidaciju - objašnjava za Danas inicijator peticije Aleksandar Đurđev.
Na pitanje ko to ugrožava predsjednika Srbije, Đurđev odgovara pitanjem – "ako pozivi da se predsjednik baci sa terase nisu pokazatelj da je krajne vrijeme za pokretanje ovakve jedne peticije, onda ne zna šta je".
- Nasilje nije niti može biti rješenje, ma kolike političke razlike bile među nama. Treba da podsjetimo i same sebe, nas državljane Srbije, i sve na Zapadu da Beograd nije ni Bagdad ni Bejrut i da ništa manje nije važan od Rima, Beča ili Berlina. Svi nerazumni pojedinci koji pozivaju na nasilje i ubistva su isti oni koji pozivaju da Srbijom vladaju kolonijalni upravnici sa Zapada - navodi Đurđev.
Ne precizirajući ko su ti koji pozivaju na ubistvo Vučića, on dodaje da oni očigledno žele 6. oktobar 2000. godine u smislu nasilja nad političkim neistomišljenicima, a koje tada nisu sproveli.
Na pitanje koliko je ljudi do sada potpisalo peticiju, sagovornik Danasa kaže da je peticija pokrenuta prije nekoliko sati i da očekuje rast broja potpisnika, kako danas, tako i narednih dana.
Inače, peticijom, Institut za političko umrežavanje apeluje na širu javnost da podrži osnovno ljudsko pravo na život predsjednika Vučića.
- Ovom peticijom apelujemo na odbranu prava na život predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao neotuđivog ljudskog prava koje svaki čovjek uživa svojim rođenjem i koja su mu kao takva garantovana kako Ustavom i zakonima, tako i Božijom voljom - ističu iz Instituta, pozivajući državne organe da ozbiljno shvate sve pretnje i da hitno reaguju protiv onih koji ih iznose.
<h2>Ko je potpisao peticiju do sada?</h2>
Peticiju su do sada potpisali, između ostalih: Prof. dr Marko Parezanović; Prof. dr Dragan Simeunović; Milan Krkobabić – ministar u Vladi Republike Srbije; Nebojša Rodić – ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori; Dragan Vasiljković – kapetan Dragan; Dragoslav Bokan – predsjednik Instituta za nacionalnu strategiju; Ivana Vučićević – direktorka i glavna i odgovorna urednica RTV Studio B; Marko Blagojević – ambasador Republike Srbije u Austriji; Nebojša Krstić – medijski ekspert; Maja Popović – ministar u Vladi Republike Srbije; Bruno Kilić; Milenko Mitrović – Bijeljina; Prof. dr Vesna Turkulov; dr Nebojša Kuzmanović – direktor arhiva Vojvodine; Miloš Garić – državni sekretar u Vladi Republike Srbije; Radovan Arežina – predsednik Opštine Kladovo; Stefan Krkobabić – narodni poslanik u Parlamentu Republike Srbije; Prof dr Dejan Vuk Stanković, Fakultet za obrazovanje učitelja i vaspitača, Univerzitet u Beogradu; Milorad Miki Vukašinović, novinar i publicista; Aleksandar Lončarević, diplomata u MSP R. Srbije; Dejan Ristić, ministar informisanja i telekomunikacija; Bojan Bilbija, urednik Politike; Ivana Vučić, ekspert iz oblasti energetike; Vladimir Kokanović, predsjednik Saveza Srba Slovenije; Miša Vacić, predsjednik Srpske desnice; Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije Crne Gore; Marko Kovačević - predsjednik Opštine Nikšić.

Pokrenuta peticija podrške pravu na život Aleksandra Vučića, potpisali je i Knežević i Kovačević

Pokrenuta je onlajn peticija za podršku neformalnoj studentskoj studenata „Kamo śutra“ i njihovom zahtjevu za ostavkom čelnika Uprave policije zbog tragedije na Cetinju u kojoj je život izgubilo 12 ljudi, a ranjene su četiri osobe.
<a href="https://www.peticije.online/podrka_studentima_ostavke_elnika_up">Peticiju</a> je već potpisalo više od 500 građana.
- Obzirom na situaciju novonastalu u Crnog Gori, đe vlast koristi sve aršine moći da ugasi slobodarski govor studenata i politizuje proteste, kreirali smo onlajn peticiju na nagovor doktora iz KCCG đe bi se potpisali svi građani, koji podržavaju našu đecu u vraćanju sistema vrijednosti ovoj državi - navedeno je u oposu na stranici Peticije.online.
Više hiljada ljudi je, 5. januara, protestovalo u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Iz Demokratske Crne Gore, koja je dio vladajuće većine i iz čijih redova suBečić i Šaranović, saopštili su da "nije tačno da neka neformalna grupa studenata traži ostavke Bečića i Šaranovića”, već da, kako tvrde “iza tih zahtjeva stoji (bivši predsjednik) Milo Đukanović lično, zajedno sa svojim kriminalnim klanovima".
Organizatori protesta, neformalna grupa studenata, saopštili su više puta da "kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i protest organizuju bez ikakvih partijskih upliva".
Oni navode da je “Kamo śutra?” neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta, okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.
Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo.

1250x600

Pokrenuta peticija: Podrška studentima, ostavke čelnika UP!

Građani Kotora pokrenuli su peticiju zbog saobraćajnih gužvi koje su postale sastavni dio svakodnevice u tom gradu. Oni ukazuju da su kolapsi u saobraćaju postali neizdrživi i prijete blokadom puta.
- Ukoliko Opština Kotor ne izađe u susret našim zahtjevima krajnja opcija će biti blokada puta, obzirom da je svakako svakodnevno put blokiran zbog njihovih nepromišljenih odluka - naveli su u tekstu peticije.
Problem saobraćajnog kolapsa je, kako su istakli, višegodišnji.
- I pokušaji rješenja od strane nadležnih ne samo da nijesu poboljšali situaciju, već novonostalim „rješenjima“ još više dodatno otežali kretanje” - piše u tekstu peticije.
Inicijatori navode kako su javne rasprave povodom saobraćajnih pitanja nedovoljno transparentne, te da je “očigledno da ne funkcioniše na terenu plan koji se mjesecima testira na štetu sugrađana”.
Zahtijevaju da se odmah ponište odluke i promijene rješenja – počev od semafora.
- Raskrisnicu kod tunela treba rekonstruisati i regulisati je na način da ista bude kružni tok, jer ovakvim postavljanjem semafora nastaje svakodnevni kilometarski zastoj koji nikad nije postojao na putnom pravcu prema Novom naselju. Takođe jednosmjerna ulica prema vrtiću u Škaljarima da se vrati u prvobitno stanje, jer novim rješenjem još je više zakomplikovala kretanje i stvorila novi čep - navodi se u tekstu peticije.
Peticiju je do sada potpisalo blizu 1.300 građana, a možete je pronaći na linku: &nbsp;<a href="https://www.peticije.online/regulisanje_saobraajnog_kolapsa_u_kotoru">https://www.peticije.online/regulisanje_saobraajnog_kolapsa_u_kotoru</a>.

Kotorani pokrenuli peticiju zbog saobraćajnog kolapsa, prijete blokadom puta

Koncert popularne avangardne umjetnice Ane Đurić Konstrakte i benda „Zemlja gruva” biće održan u organizaciji KIC-a „Budo Tomović” 11. aprila, na velikoj sceni, sa početkom u 20 sati.
Na repertoaru koncerta koji će obilježiti autentičan spoj muzike, umjetničkog performansa i inovativne upotrebe najnovijih tehnologija biće hitovi koje je Ana Đurić objavila pod umjetničkim imenom Konstrakta, ali i cijeli autorski opus benda „Zemlja gruva”.
Ana Đurić, odnosno Konstrakta po zanimanju je arhitekta, a po vokaciji tekstopisac, kompozitor i vokal. Kao članica proslavljenog benda „Zemlja gruva”, nastupala je na svim najvećim muzičkim festivalima u Srbiji i u regionu. Sa bendom je takođe nastupala zajedno i na koncertima popularnog američkog muzičara Si Lo Grina, francuskog sastava Novel Vag, ali i na posljednjem koncertu Ejmi Vajnhaus u Beogradu 2011. godine.&nbsp;
Od 2020. godine kada započinje solo karijeru, Konstrakta učestvuje u kreiranju svakog svog video spota primjenjujući multimedijalan i konceptualan pristup. Konstrakta je 2022. godine predstavljala Srbiju na Evroviziji, gdje je sa hitom „In corpore sano” osvojila peto mjesto, ali i nagradu „Marsel Bezansson”, zvanično priznanje Evrovizije koje se dodjeljuje za najbolje umjetničko izvođenje.
Konstraktina originalnost i kreativnost osvježavajuća je i jedinstvena, a njen nastup na Evroviziji imao je sličan konceptualni pristup kao njena sunarodnica i umjetnička inspiracija Marina Abramović. Evrovizijski hit „In corpore sano“ je dio projekta Triptih u okviru kojeg su i pjesme „Nobl“ i „Mekano“, a autorka svih tekstova je Konstrakta. Triptih, pored društveno angažovanih poruka, donosi i vizuelni koncept koji je takođe osmislila i dizajnirala Ana Đurić.
Ulaznice se po cijeni od 20 eura mogu kupiti na biletarnici KIC-a (9-20h), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Autentičan spoj muzike, umjetničkog performansa i inovativne upotrebe najnovijih tehnologija

Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić izjavila je danas da nikada nije dobila poziv na ročište po tužbi predsjednika Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, po kojoj je osuđena da mora da mu plati 300.000 dinara (2.560) zbog tvrdnji koje je iznosila.
- Sad su me osudili da platim 300.000 dinara Draganu Đilasu. Ja jedan poziv za ročište nisam dobila. Ne znam uopšte da je pokrenuo čovjek bili šta protiv mene. Zamislite, naše pravosuđe nije moglo da me pronađe. Od svih ljudi, mene nije moglo da pronađe, i presudilo mi bez ijednog ročišta u Đilasovu korist - rekla je Brnabić za televiziju Pink.
Ocijenila je da opozicija ima potpuno poverenje u pravosudni sistem Srbije, jer su brojne funkcionere SNS – Sandru Božić, Jelenu Žarić Kovačević, Žarka Mićina, Miloša Vučevića – tužili po četiri, pet, pa čak i osam puta.
- Mene je dva puta tužio (Nemanja) Šarović, (Đorđe) Miketić jednom… Našao me je i Miketić, pa me i Šarović dva puta našao, ali baš za Đilasa me niko nije našao - navela je Brnabić.
Đilas je nekoliko dana ranije na društvenoj mreži X objavio da je Brnabićevu tužio jer je pričala da je ukrao 619 miliona eura, uz tvrdnju da je ona dobila tužbu, ali da se nikada nije pojavila na suđenju, kao i da se nikada nije žalila na presudu.
Najavio je da će možda morati da angažuje izvršitelje jer dva mjeseca, od kada je presuda postala pravosnažna, nije platila 300.000 dinara i dodao da će i taj iznos, kao i sve prethodne, uplatiti u humanitarne svrhe.
Brnabić u svom gostovanju na televiziji Pink nije precizirala da li će Đilasu platiti taj iznos.

Brnabić će morati da plati Đilasu 2,5 hiljade eura

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Ðukanoviċ je uputio telegram saučešća porodici Vuka Dragaševiċa, povodom nejove smrti.
- Poštovana porodice Dragašević, sa iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti vašeg cijenjenog roditelja i djeda Vuka Dragaševića, učesnika NOR-a istaknutog, dosljednog antifašiste, visokog crnogorskog i jugoslovenskog rukovodioca i diplomate, posljednjeg nosioca ‘Partizanske spomenice ’41.’ s kojim sam izgradio i godinama održavao bliske, prijateljske odnose međusobnog uvažavanja - istakao je Đukanović.
Crna Gora se, kako je naveo, oprašta i od posljednjeg vršnjaka vijeka, pripadnika generacija koje su taj vijek oplemenile i učinile boljim i za crnogorski i za sve jugoslovenske narode, pregaoca koji je dao neprocjenjiv doprinos socijalističkoj izgradnji Crne Gore i zajedničke države.
- Tokom svog dugog i časnog života Vuko je obavljajući najodgovornije dužnosti u Crnoj Gori i Jugoslaviji uzdignuta čela, dostojanstveno, prolazio kroz brojne istorijske izazove, nikada ne zaboravljajući svoja Pljevlja, svoj Herceg Novi i svoju Crnu Goru, koje je nosio u srcu do posljednjeg dana - napiisao je Đukanović.
Dalje ističe da je u prelomnim trenucima novije crnogorske istorije Vuko, svojim iskustvom, svojim znanjem i ugledom davao značajan doprinos i podršku obnovi državnosti Crne Gore, kao i izgradnji modernog crnogorskog građanskog društva, utemeljenog na multietničnosti i multikulturalnosti, što je oduvijek krasilo našu zemlju.
- Zajedno s vama Vuka žale brojni prijatelji, poznanici i poštovaoci. Budite ponosni na njegov život i djelo, i što ste njegovi. Molim vas da primite izraze mog najdubljeg saučešća - zaključuje se u telegramu.

Đukanović: Vuko je dostojanstveno prolazio kroz brojne istorijske izazove, nikada ne zaboravljajući Crnu Goru

Predizborna kampanja u Nikšiću protiče mirno i prilično je mlaka i neinspirativna, naročito u poređenju sa onom iz 2021. godine, kada je uticaj inostranih aktera bio izrazito dominantan, što sada nije slučaj zbog društveno-političkih dešavanja u Beogradu i Republici Srpskoj – ocijenio politikolog i bivši predavač na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Marko Savić.
On, u razgovoru za Pobjedu, procjenjuje da će rezultati predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću veoma uticati na djelovanje državnog aparata, prvenstveno na konstituente vlasti.
Jer u zavisnosti od njih, kako objašnjava, lako može doći do trvenja, odnosno cijepanja neke od partija, prvenstveno Demokratske Crne Gore.
<h2>STRANI UTICAJ&nbsp;</h2>
Iako se očekivalo da će se sa promjenom bivše vlasti promijeniti i ranija praksa vođenja kampanja, to se, smatra Savić, nije dogodilo.
Zbog toga, dodaje on, i kampanja za ove lokalne izbore ima obilježja funkcionerske, jer, „naši političari nisu na nivou da razumiju da je obavljanje državnih funkcija u službi opštih, a ne partikularnih interesa“.&nbsp;
– Predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik zbog konkretnih problema u svojim državama ovog puta lokalne izbore u Nikšiću nijesu stavili u fokus, što je više nego očigledno. Ipak, to ne znači da stranog uticaja nema, već da je samo promijenio oblik – dodao je Savić uz konstataciju da su predstavnici opozicije građanima i glasačima Nikšića nakon izbora 2021. godine ostali dužni konkretnu analizu aktivnosti kada je riječ o stranom miješanju u izborne procese u tom gradu.
On je kazao da se nada da će informacije koje se ovih dana plasiraju, a koje se odnose na duple birače u biračkom spisku i veze sa pograničnim djelovima Republike Srpske, odnosno, selima koja gravitiraju ka Trebinju, razriješiti do kraja, odnosno, da javnost neće ostati uskraćena za istinu.
Savić je ocijenio da kampanja na lokalnom nivou nije pokazala nikakav iskorak ni promjenu političkih partija i koalicija sa državnog nivoa kada je riječ o načinima njihovog vođenja te da su mahom na sceni replike prethodnih kampanja i da partije i dalje nijesu ponudile model kako da utiču na smanjenje broja apstinenata.
S druge, strane, kao pozitivan iskorak naveo je primjer Evropskog saveza koji, kako kaže, nastavlja da insistira na nezavisnim kandidatima.
– U Nikšiću to može biti put da ljudi koji su lokalno prepoznati i iz perspektive nezavisnog kandidata utiču na birače koji neće da se odlučuju na osnovu ideoloških i nacionalnih podjela – rekao je Savić.
Što se tiče prognoza rezultata, kaže da je o tome veoma kompleksno govoriti, jer partije ne izlaze sa istraživanjima što, prema njegovoj ocjeni, znači da će ove sedmice „teren biti maksimalno upregnut“.
– Mislim da ne može doći do krupnijih iznenađenja u raspodjeli političkih snaga većih aktera, ali će fokus biti na rubnim promjenama velikih takmičara. Očekujem iznenađenja u smislu lokalnih listi, jer ih u prethodnim izbornim ciklusima nije bilo u ovom broju i, uz izuzetak, da nisu ideološki uvezane sa nekom od velikih koalicija. Biće zanimljivo vidjeti koje će preći cenzus i na koji način će se ponašati nakon objavljivanja rezultata – kazao je Savić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, za ukupan politički i društveni ambijent u Nikšiću je veoma značajno da postoji svijest o političkom angažmanu građana kroz nezavisne liste.
– To je sada slučaj i u regionu, ne samo u Crnoj Gori. Taj talas je jako zanimljiv za istraživanje. Na primjer, u Hrvatskoj su te liste najjače i najglasnije i one su upravo kroz lokalni nastup došle do ostvarenja boljih rezultata na državnom nivou – dodao je Savić.
<h2>PROGNOZE</h2>
Odnosi političkih snaga nakon izbora u Nikšiću, kako je kazao, pokazaće određene trendove prvenstveno negativne i to kroz rezultate Demokrata i Građanskog pokreta Ura.
– Pad koji te partije doživljavaju na lokalnim izborima pokazaće da moraju da konsoliduju snage na državnom nivou. Pad Demokarta mogao bi značiti da će se baš zbog tog pada čvrsto držati ostanka na vlasti, jer ta partija drugačije teško da može da se održi, bilo na lokalnom, bilo na državnom nivou – ocijenio je Savić.
On je dodao da će, takođe, biti zanimljivo vidjeti koliko je pragmatična politika lidera bivšeg Demokratskog fronta Andrije Mandića uticala na njihovo biračko tijelo u Nikšiću.
Na pitanje kako će angažman u kampanji počasnog predsjednika DPS-a i bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića uticati na rejting stranke u gradu pod Trebjesom, Savić smatra da to može biti mač sa dvije oštrice.
– U prvom dijelu kampanje svi učesnici su opipavali teren. Iz vizure politikologije vidimo da bivši DF ozbiljno radi terenski. Međutim, DPS i dalje ima vrlo snažnu partijsku infrastrukturu koja nije držana konsolidovano pogotovo u ruralnim djelovima grada, što je i bio jedan od faktora gubitka vlasti u Nikšiću. Počasni predsjednik DPS-a je svakako faktor konsolidacije tvrdog glasačkog tijela jer oko njegovog angažmana, koliko se može vidjeti u javnosti, ne postoji rasprava u okviru partije. On je i na državnom nivou, a sada i kao rođeni Nikšićanin vrlo percipiran kao faktor koji može da utiče na konsolidaciju partije – naveo je Savić.
S druge strane, činjenica da se Đukanović uključio u kampanju, prema ocjeni Savića, može doprinijeti da se konsoliduju i protivnički glasovi.
Nedavna izjava lidera DNP-a Milana Kneževića, u kojoj poručuje biračima da „ukoliko se DPS vrati na vlast u Nikšiću bolje da se sele“, prema ocjeni Savića, služi za konsolidaciju najtvrđih birača.
Za predizbornu kampanju Pokreta Evropa sad, Savić kaže da se isključivo oslanja na funkcionere.
– Nosilac njihove liste je čovjek koji je prošao političke angažmane od tvrdo prosrpskih, preko antievropskih, do Socijaldemokratske partije, da bi na kraju došao u PES. Zapravo, on je slika onoga što danas čini taj pokret i kakav sastav ljudi i ideoloških svjetonazora ima u njemu. Njihova kampanja je nevidljiva i nije protivna nosiocima vlasti u Nikšiću, nema kapacitet da da nešto novo zbog čega se i oslanja na funkcionersku kampanju – zaključio je Savić.
<h2>Šavnik kao prst u oku</h2>
Šavnički scenario pokazao je sve manjkavosti izbornog sistema zbog čega, smatra politikolog Marko Savić, njegovo ponavljanje nakon izbora u Nikšiću ostaje otvoreno pitanje.
– Šavnik je stavio prst u oko svima koji je godinama trebalo da se bave rješavanjem problema u izbornom sistemu i ukazao koliko je neophodna reforma u Državnoj izbornoj komisiji, koja bi u ovim slučajevima, kao drugostepeni organ, imala nadležnost da rješava pitanja sa lokalnog nivoa – objasnio je Savić.

Savić: Trend pada rejtinga Demokrata i Ure biće nastavljen

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: peticija