Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

500x500

Više od 1.100 građana do sada podržalo peticiju za poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i traženje odgovornosti za njenu zloupotrebu

Pokrenuta je <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw/viewform">peticija</a> za hitno poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.
Potpisnici ove inicijative zahtijevaju i jasnu i javnu odgovornost onih koji su omogućili zloupotrebu najvišeg državnog priznanja u političke svrhe, te ukazuju na činjenicu da bi Vukoviću, za navodno djelo koje nije dostupno javnosti, poreski obveznici isplatili 14.500 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 1673px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fdocs.google.com%2Fforms%2Fd%2Fe%2F1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw%2Fviewform&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Smatramo da je ova odluka: nagrada onima koji otvoreno negiraju postojanje crnogorske nacije i identiteta, što je direktno protivno Ustavu i sredstvo za negiranje svega što Crna Gora simbolizuje; institucionalni pokušaj revizije istorije i redefinisanja antifašističkog narativa Crne Gore; finansijska zloupotreba javnih sredstava - jer se novac poreskih obveznika daje za djelo koje nije zvanično registrovano niti dostupno javnosti, čime se obesmišljava čitav koncept nacionalnih priznanja - ističe se u peticiji.
Potpisnici su decidni i da Trinaestojulska nagrada mora ostati simbol slobode, antifašizma i dostojanstva - a ne sredstvo za političke igre i urušavanje temelja crnogorske državnosti.
- Potpisivanjem ove peticije potvrđujemo da se protivimo politički motivisanim pokušajima kulturne i istorijske revizije, te zahtijevamo odgovorno upravljanje javnim resursima i poštovanje temelja antifašističke Crne Gore - zaključuje se u peticiji.
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove.
Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.
I direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbeciru-vukovicu-trinaestojulska-nagrada-za-knjigu-koje-nema&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.
Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.
- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.
Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.
- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.
Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.
<h2>SKUPŠTINA DUŽNA DA REAGUJE</h2>
Na to su ukazali u Udruženju pravnika ističući da je jedini zakonit put ponavljanje postupka izbora - čime bi se otklonilo evidentno kršenje zakona i sačuvala dostojanstvenost ovog visokog državnog priznanja.
Oni su podvukli i da Skupština Crne Gore, koja imenuje predsjednika i članove žirija, ima dužnost da reaguje ukoliko oni ne isprave propuste.
- Ne smije se zaboraviti da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore, a da je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) taj koji je dodjeljuje. On, kao najviši predstavnik zakonodavne vlasti, ima posebnu obavezu da se stara o zakonitosti postupka, koja je u ovom slučaju nesumnjivo narušena - istakli su u Udruženju pravnika.
Predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, inače, je Nikola Rakočević, a članovi Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica.
<h2>UPRAVNI SUD MOŽE DA PONIŠTI ODLUKU</h2>
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, nju bi mogao da poništi Upravni sud - ako mu se neko u međuvremenu obrati. Da će to učiniti, ako žiri ne prizna kršenje zakona i ponovo odluči o laureatima 2025, već je najavio crnogorski naučnik Dragan Hajduković.
On je žiriju to saopštio u otvorenom pismu.
- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković.
Međutim, kako je i on konstatovao, Zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.
- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je crnogorski naučnik.
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član Danilo Marunović.
On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.
Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.

Anja Ivanović

Pokrenuta peticija za poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i traženje odgovornosti za njenu zloupotrebu

U susret 13. julu, Danu državnosti Crne Gore i Trinaestojulskog ustanka, simbola narodnog otpora protiv fašizma i borbe za slobodu, grupa građana pokrenula je peticiju kojom pozivaju sve da dignu glas protiv, kako navode, opasne i sistemske revizije istorije.
Peticijom “STOP reviziji istorije: Zahtijevamo protest 13. jula i hitno usvajanje zakona o zabrani fašističkih simbola!” upozorava se na pokušaje rehabilitacije četničkog pokreta, za koji podsjećaju da je istorijski dokazana kolaboracionistička struktura u službi fašističkih režima tokom Drugog svjetskog rata.
- Učešće četničkog pokreta u fašističkim strukturama nije stvar mišljenja, već istorijska činjenica - &nbsp;navodi se u tekstu peticije.
Inicijatori peticije pozivaju sve društvene i političke aktere, kao i građane, da se pridruže masovnom protestu koji će biti organizovan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.
- Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora - poručuju organizatori.
Ključni zahtjev ove inicijative jeste, kako naglašavaju, da Skupština Crne Gore, po hitnom postupku, usvojiZakon o zabrani fašističkih organizacija, simbola i govora mržnje, s posebnim naglaskom na zabranu veličanja četničkog pokreta, njegovih simbola i ličnosti.
- Na protestu ćemo jasno i odlučno uputiti ultimatum Skupštini da djeluje bez odlaganja. Istina nije stvar pregovora, fašizmu nema mjesta u Crnoj Gori -poručuje se u saopštenju.
Inicijativa završava pozivom svim građanima da svojim potpisom podrže ovu borbu za istinu, pravdu i očuvanje antifašističkih vrijednosti. Potpiši ovu peticiju i budi dio borbe za istinu, pravdu i antifašističke vrijednosti!“, navodi se u tekstu peticije koja se može poptisati <a href="https://www.peticije.online/stop_reviziji_istorije_zahtijevamo_protest_13_jula_i_hitno_usvajanje_zakona_o_zabrani_faistikih_organizacija_i_simbola" target="_blank">OVDJE.</a>

1084x550

„Ćutanje danas znači zaborav sjutra, stop reviziji istorije": Grupa građana peticijom poziva na protest 13. jula ispred Skupštine

Festival Internacionalnog Alternativnog Teatra pokrenuo je peticiju da se Buksovcima - Aleksandru Radunoviću (Popaju), Veselinu Gajoviću (Gaju), Goranu Vujoviću i Zoranu Markoviću (Zonju) dodijeli Trinaestojulska nagrada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.peticije.online%2Fpeticija_za_dodjelu_trinajstojulske_nagrade_za_2025_organizaciji_the_books_of_knjige&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U obrazloženju peticije su ukazali da je The Books of Knjige - emisija "Petkom u ponoć" na radiju Antena M trideset godina najslušanija radio emisija u Crnoj Gori i jedan od najdugovječnijih radio programa na Balkanu.
- TBOK devedesetih godina činio je okosnicu odgovora crnogorske antiratne mladosti na ratnu propagandu, ali i na nadiruću kič kulturu u kojoj se gušila ondašnja Crna Gora - podvukli su oni.
TBOK, kako se dodaje, su umjetničkim performansima i instalacijama učestvovali na Cetinjskom bijenalu 1992. 1993. godine, a u okviru projekta Italijanske umjetničke trupe "Mestre", 1999. godine na Venecijanskom Bijenalu.&nbsp;
- TBOK dobitnici su više lokalnih i regionalnih i međunarodnih nagrada za svoje stvaralaštvo. Muzički album "Moja Domovina" objavljen 2000. godine, po kvalitetu i uticaju jedan je od najznačajnih muzičkih albuma izdatih u Crnoj Gori. TBOK objavili su veliki broj singlova: "Daj mi ličnu kartu", "Dobar je stran", "Dobar dan čiko Vido", "Ja suludan neću biti" (duet sa Edom Majkom), "Nasmijan i zdrav", "Svuda oko tebe"... - dodaje se u obrazloženju.
TBOK su, kako se dalje navodi, kreirali fiktivnu zvijezdu "Puraševića" koji simpatije regionalne publike skupja pjesmama "200 eura", "Da poigramo", "Mjasečev put" (duet sa Ekremom Jevrićem), "Tužna pjesma" (duet sa Who See).&nbsp;
- TBOK 2022. godine objavljuje pjesmu i spot "Zlatno More" koja na You Tube ima preko 150,000 pregleda koja nakon pjesme "Moja domovina" postaje jedan on najvećih crnogorskih muzičkih hitova. TBOK imaju bogato video stvaralaštvo. Napisali su producirali, režirali i glumili u brojnim TV emisijama parodijskog karaktera. 2004 godine osmišljavaju i snimaju igranu seriju od deset polusatnih epizoda pod nazivom "Emisija koja se emituje oko devet sati uveče" koja je premijerno emitovana na RTCG - ukazuje se u obrazloženju.
Na poziv TV Prva 2012. snimaju pilot epizodu "Slučajevi pravde", a 2017. &nbsp;dugometražni film istog naziva.
- Premijera filma bila je na Hercegnovskom filmskom festivalu, a film je prikazan i na Sarajevo Film Festivalu. Na Balkan Film Festivalu u Stokholmu film je osvoijo nagradu za najoriginalniji filmski pristup u 2018 godini. U okviru bioskopske i festivalske produkcije film je vidjelo više od 50.000 gledalaca - ističe se u obrazloženju peticije.&nbsp;
TBOK se od 2000. godine bave marketinškim kampanjama, a pored velikog broja realizovanih radio reklama - veliku pažnju publike izazvali su reklamni spotovi za TV i internet platforme.&nbsp;
- Takođe važno je istaći djelovanje organizacije TBOK na svijest ljudi kada su u pitanju sociološki, ekološki, politički i mnogi drugi aspekti na polju rada koji se tiče promovisanja najviših civilizacijskih vrijednosti. Kultna radio emisija "Petkom u ponoć" emituje se 30. godina i iz godine u godinu ima sve veću slušanost - piše u obrazloženju peticije.
Njihov Jutjub kanal ima više od 47,500 pratilaca, a kako poručuju u FIAT, svojim plodnim i originalnim stvaralačkim radom, brojnim kulturno umjetničkim oblastima TBOK su postali svojevrstan crnogorski brend po kome se prepoznajemo izvan granica Crne Gore.&nbsp;
- O tome najbolje govori &nbsp;3,860,000 rezultata koje pretraživa Google nudi na jedinsveni upit: "The Books of Knjige" Važno je pomenuti i činjenicu da su sva četvorica članova TBOK veoma aktivni kao samostalni umjetnici i na taj način daju veliki doprinos razvoju crnogorske kulture - navodi se u obrazloženju.
Imajući u vidu ovako bogat stvaralački opus u brojnim oblastima umjetnosti i kulture, koji prepoznaju milioni gledalaca na svim platformama, a koji imaju desetine miliona pregleda i pozitivnih reakcija, uvjereni su da je neformalna grupa samostalnih umjetnika TBOK koju čine: Aleksandar Radunović, Goran Vujovič, Zoran Markovič, Veselin Gajović, zaslužila najveće državno priznanje - godišnju Trinaestojulsku nagradu.

Pokrenuta peticija da se Buksovcima dodijeli Trinaestojulska nagrada

Mještani Grahovca potpisali su peticiju kojom &nbsp;zahtijevaju institucionalnu reakciju na, kako navode, govor mržnje bivšeg predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, upozoravajući da država ne smije ostati nijema pred javnim podjelama i zloupotrebom funkcije. U saopštenju koje potpisuju građani Grahovca i okolnih sela, upućen je jasan apel nadležnim institucijama – Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Višem i Vrhovnom državnom tužilaštvu, Skupštini Crne Gore i njenom Administrativnom odboru – da u okviru svojih zakonskih nadležnosti obezbijede djelotvoran pravni odgovor na, kako se navodi, zlonamjerni govor tadašnjeg predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića. Pomenuti govor održan je 13. juna 2024. godine tokom ceremonije obilježavanja 166 godina od Bitke na Grahovcu, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, a mještani tvrde da je sadržaj obraćanja bio direktno usmjeren na podjele, targetiranje i širenje netrpeljivosti među građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528230540_5d0823216fbc0e87b64590a572840a1b123878edaea3427942fd14c3dc7ba24e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528230540_5d0823216fbc0e87b64590a572840a1b123878edaea3427942fd14c3dc7ba24e" data-rendition-name="original" width="245" height="237" loading="lazy" alt="tekst"> </figure>  - Osuđujemo svaki poziv i sve oblike javnog podsticanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, jer to predstavlja podsticaj na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje prema bilo kom dijelu društva - &nbsp;navodi se u saopštenju. Mještani podsjećaju da je Više državno tužilaštvo već formiralo predmet protiv Marka Kovačevića i zvanično zatražilo od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da mu bude ukinut poslanički imunitet radi pokretanja krivičnog postupka zbog pomenutog govora. - Politički i društveni kontekst u vrijeme obraćanja, očigledna zloupotreba javne funkcije, kao i sadržaj govora, izazivaju našu trajnu uznemirenost, kao i ogromne većine građana Crne Gore. Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon godinu dana nemamo obezbijeđenu adekvatnu policijsku, tužilačku i sudsku zaštitu - &nbsp;navode potpisnici. Zbog toga apeluju da se ovogodišnje obilježavanje Spasovdana na Grahovu, 29. maja, ne smije iskoristiti za, kako ističu, nove zloupotrebe, niti neposredno ni posredno od strane Marka Kovačevića. - Zahtijevamo hitno djelovanje svih nadležnih organa u skladu sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim dokumentima, kako bi se spriječila krivična djela, narušavanje javnog reda i mira, te ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda - zaključuje se u apelu mještana Grahovca.

Grahovljani uoči obilježavanja Spasovdana: Tražimo zaštitu države i procesuiranje Marka Kovačevića

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor osaopštio je da će u narednim danima započeti potpisivanje peticije za očuvanje Crnogorske plovidbe AD, preduzeća koje, kako su rekli u toj stranci, ima neprocjenjiv značaj za Kotor, Boku Kotorsku i cjelokupno crnogorsko pomorstvo.
- Crnogorska plovidba, kao nasljednik nekadašnje Jugooceanije, predstavlja vezu našeg grada sa međunarodnim pomorskim krugovima, značajnu tačku obrazovanja pomorskih kadrova i stub egzistencije za više od stotinu porodica. Gašenje ovog preduzeća bilo bi direktan udar na pomorsku tradiciju i budućnost našeg regiona - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.
Zbog toga, Opštinski odbor DPS Kotor će pokrenuti peticiju koja će biti dostupna elektronski, ali i kroz fizičko potpisivanje na više lokacija, o čemu će, kako su rekli u toj partiji, građani biti blagovremeno informisani.
Ovom peticijom traže da Odbor direktora Crnogorske plovidbe odmah zabrani i suspenduje sve zahtjeve Barske plovidbe prema Crnogorskoj plovidbi, koji nemaju zakonsko utemeljenje, a tiču se već planiranih radnji “primo-predaje” brodova.
Takođe, zahttijeva se da se odustane od predloženog Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji i da se otkažu vanredne skupštine akcionara oba društva na kojima je planirano njegovo zaključenje.
- Da se Ministarstvo pomorstva obaveže da organizuje tribine, tematske sastanke i okrugle stolove sa stručnom javnošću iz oblasti pomorstva, uključujući i međunarodne eksperte, kako bi se izradile smjernice za oporavak kompanije bez njenog gašenja; da se odmah izvrši depolitizacija i profesionalizacija Odbora direktora Crnogorske plovidbe, što je jedan od ključnih preduslova za uspješno poslovanje i da novi Odbor direktora obezbijedi profesionalizaciju menadžmenta, angažujući priznate i kredibilne stručnjake iz oblasti pomorstva – ukoliko je potrebno i iz inostranstva - navedeno je u zahtjevima.
Ukoliko se nadležne institucije ne povuku od namjere da, mimo javnog interesa i struke, Crnogorsku plovidbu pripoje Barskoj plovidbi, Opštinski odbor DPS Kotor će razmotriti preduzimanje radikalnijih koraka u cilju zaštite dostojanstva, tradicije i budućnosti našeg grada i regije.
- Ovo nije samo borba za jedno preduzeće – ovo je borba za očuvanje pomorskog identiteta Kotora i Boke Kotorske, za pravo na rad, znanje i dostojanstvo - zaključeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.

Kotorski DPS pokreće peticiju za spas Crnogorske plovidbe

Peticiju za zaštitu Velike plaže, koja je pokrenuta 3. aprila, do sada je potpisalo već 11.229 građana. 
 
Pokrenuli su je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo, NVO KANA / ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Oni su ukazali da će potpisani sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) omogućiti dugoročni zakup i "valorizaciju" naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta, te da se njime investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 kilometara Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke - navedeno je, između ostalog, u tekstu koji prati peticiju.
Peticiju možete potpisati<a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink"> ovdje.</a>

1250x600

Peticiju za očuvanje Velike plaže za dvije sedmice potpisalo više od 11.000 ljudi

Broj izraelskih građana koji potpisuju peticije za povratak talaca iz Gaze, čak i ako to znači zaustavljanje rata protiv Palestinaca, narastao je na 128.000, dok je trenutno u opticaju skoro 50 različitih peticija, prenosi Anadolija.
Prema platformi "Restart Israel", koja objavljuje onlajn peticije dostupne izraelskoj javnosti, broj potpisnika u petak je dosegao 128.114, što je znatan porast u odnosu na 120.000 dan ranije.
Broj aktivnih peticija takođe je porastao, sa 43 u četvrtak na 47 u petak.
<h2>Većina potpisnika civili</h2>
Peticije dolaze iz različitih izvora, uključujući rezervne i penzionisane pripadnike izraelske vojske, kao i civilne grupe koje podržavaju vojsku. Ipak, većinu potpisnika čine civili.
Prema podacima, više od 11.000 rezervista i penzionisanih vojnika potpisalo je 20 peticija unutar različitih vojnih jedinica.
Prošle sedmice, premijer Benjamin Netanjahu optužio je potpisnike iz redova vojske za neposlušnost i zaprijetio im otkazima. Takođe je tvrdio da strane organizacije finansiraju pokušaje rušenja njegove vlade, koja je na vlasti od kraja 2022.
<h2>Pritisak desničarske koalicije</h2>
Pokret potpisivanja peticija uslijedio je nakon kolapsa prve faze dogovora o primirju i razmjeni talaca i zatvorenika, koji je započeo 19. januara uz posredovanje Katara i Egipta, te podršku SAD. Dok je Hamas ispunio obaveze iz sporazuma, Netanjahu je, pod pritiskom desničarske koalicije, odbio preći u drugu fazu. Izrael je obnovio vojne operacije 18. marta.
U izraelskim napadima na Gazu, ubijeno je više od 51.000 Palestinaca od oktobra 2023. godine, većinom žena i djece.
Međunarodni krivični sud u novembru je izdao naloge za hapšenje premijera Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se takođe suočava sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svojih akcija u toj enklavi.

Raste pritisak na Netanjahua: Peticiju za povratak talaca potpisalo više od 128.000 Izraelaca

Jedini cilj uvođenja vjeronauke u osnovne i srednje škole je dodatno i totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije. Arhitekte takozvanog &nbsp;srpskog sveta u Crnoj Gori vide samo vladikat i to žele da ostvare - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić za Portal Analitiku.
On je stava da peticija za uvođenje vjeronauke, koja nije prošla skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu, te neće biti upućena Vladi, nema veze sa vjerskim praznicima, već više sa nedavnim izborima.&nbsp;
- Iz ovoga vidimo da se vladajućoj većini, kao i Crkvi Srbije, žuri i da žele da iskoriste svaku priliku. Otuda i ubrzani postupak oko peticije, kao i njeno jedva legalno sastavljanje - podvlači Vukotić i dodaje da ih zato nije briga što već imamo predmete koji obrađuju religije u školama.
Podsjećamo, sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu obilježila je burna rasprava o tome da li bi se uvođenjem vjeronauke u osnovne i srednje škole u potpunosti obesmislili ustavno definisani principi sekularne države i građanskog društva.
Premda je peticiju podržao veći dio parlamentarne većine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović mišljenja je da vjerskoj nastavi nije mjesto u obrazovnim ustanovama.
Čak 114 nevladinih organizacija i devetoro građanskih aktivista i aktivistkinja oštro su se usprotivili nametanju vjeronauke kao predmeta zasnovanog na dogmama, umjesto na činjenicama i kritičkom promišljanju, na kakvom se temelje naučne discipline koje su sastavni dio kurikuluma definisanog Zakonom o opštem obrazovanju i vaspitanju.&nbsp;
I dok dio javnosti smatra simboličnim to što se ova tema ponovno pokreće baš između dva vjerska praznika, politikolozi i istoričari uglavnom su saglasni u ocjenama da je u pitanju neka vrsta zakulisne postizborne igre, nakon nedavno lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom.&nbsp;
<h2>Na sceni silovanje ljudskih prava radi uvođenja retrogradnih ideologija</h2>
Vukotić kaže da je ovo čin da nas sve pretvore u veliko pravoslavno bratstvo i svežu u nacionalističke torove.&nbsp;
- Jer kroz taj predmet naša djeca dobijaće više nacionalističke naobrazbe nego vjerske - izričit je Vukotić.
Iako inicijativa za prosljeđivanje peticije Vladi nije dobila zeleno svijetlo na matičnom skupštinskom odboru, uvjeren je da se od nauma za uvođenje vjeronauke neće odustati.&nbsp;
- Za parlamentarnu većinu i Crkvu Srbije čini se sad ili nikad - naglašava Vukotić.&nbsp;
Kako ističe, svakako treba pozdraviti to što se ministarka Jakšić-Stojanović usprotivila, ali, kako kaže, to ne znači da su odustali.&nbsp;
- Što vidimo i po obrazloženju predsjednika skupštinskog odbora. Iz izjava predstavnika većine izlazi da treba da učimo dogmu radi kritičkog mišljenja, što je apsurdno - kategoričan je Vukotić.&nbsp;
Ukazuje da je na sceni silovanje koncepta ljudskih prava kojim se pokušavaju uvesti retrogradne ideologije.
<h2>Korak unazad kad je riječ o konceptu građanskog i sekularnog društva&nbsp;</h2>
Analizirajući ovu tematiku s istorijskog aspekta, Vukotić napominje da nam je trebalo dosta vremena da se odmaknemo od uticaja crkve.&nbsp;
- Ipak, još od knjaza Danila Petrovića postali smo društvo koje se zasniva na građanskom i sekularnom konceptu društva - pojašnjava Vukotić.&nbsp;
Odatle se, kako ukazuje, jasno vidi koliki bi ovo bio korak unazad.&nbsp;
- Zato je jasno da se iza svega krije politički interes koji bi da potčini Crnu Goru - podvlači Vukotić.
<h2>Propao projekat pravoslavnih gimnazija pa se šapa stavlja na cijelo obrazovanje&nbsp;</h2>
Upitan da li se ovakvom peticijom po ko zna koji put neskriveno daje primat jednoj vjerskoj zajednici, odnosno, Srpskoj pravoslavnoj crkvi odgovara potvrdno.&nbsp;
- Definitivno, jer izgleda da je propao projekat pravoslavnih gimnazija, pa se sada ide na stavljanje šape na cijelo obrazovanje. Očigledno je da se Crkva Srbije i pored svih privilegija ne osjeća sigurno, pa želi da ugrabi svaku priliku - izričit je Vukotić.
Govoreći o posljedicama koje bi moglo proizvesti uvođenje vjeronauke u škole, navodi kako je siguran da bi došlo do potpunog zbunjivanja djece jer bi se na jednom času tvrdilo jedno, a na drugom nešto suprotno.&nbsp;
- Sve bi to bio ogroman korak unazad. Uz to, otvorio bi se put za nacionalšovinističku propagandu na kojoj počiva svetosavlje - rekao je Vukotić.&nbsp;
Kako ukazuje, sve ono što smo uspjeli da izbjegnemo u posljednjih 40 godina, sada bi se vratilo uz jedan agresivni revizionizam prošlosti.&nbsp;
- Sve to bi sasvim sigurno vodilo ka getoizaciji države - upozorava Vukotić.
<h2>Nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar&nbsp;</h2>
On poručuje da bi se ovime na mala vrata srušio ustavni poredak Crne Gore i sve ono što je tamo zapisano da su temeljni principi na kojima počiva ovo društvo.&nbsp;
- Ako ovakve peticije prođu, od ustavnih načela bi ostalo samo prazno slovo na papiru papiru. Vrlo je teško očekivati neki građanski otpor, jer trenutno nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar koji nam se desio 2020. godine - zaključuje Vukotić.

Vukotić: Cilj uvođenja vjeronauke je totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Republike Srbije su večeras u Beogradu u taktičkoj akciji uhapsili članove visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore V. U. (32) i I. T. (28), za kojima je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodne potjernice, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su uhapšeni, kako je precizirano, po direktnim i preciznim informacijama SBPK - NCB Interpola Podgorica i Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" nakon višemjesečnog temeljitog planiranja i koordinisanog postupanja.
- V. U. se u Crnoj Gori traži zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, za koje se protiv njega vodi krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici, kao i zbog izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na koje je osuđen presudom Osnovnog suda u Baru - precizirano je u saopštenju.
I. T. se traži zbog obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnih djela ubistvo u pokušaju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nasilničko ponašanje.
- Uprava policije ovim još jednom potvrđuje da snažno i odlučno preduzima aktivnosti na neutralisanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i predvodi regionalne inicijative u borbi protiv organizovanog kriminala. Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnom regionalnom i međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem lociranja i hapšenja međunarodno traženih lica uz potpunu posvećenost Crne Gore borbi protiv kriminala i jačanju vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.

U Srbiji uhapšena dva člana visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, traže se zbog napada na službeno lice, ubistvo u pokušaju...

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: peticija