Odavno su prošla vremena u kojima je većina ljudi u Mađarskoj mogla da na jedan od tri nacionalna praznika makar donekle prevaziđe političke razlike. Mađarski premijer Viktor Orban počeo je još prije mnogo godina da na te dane - koji bi zapravo trebalo da pripadaju cijelom narodu - žigoše, vrijeđa i otvoreno napada svoje kritičare. Tako su nacionalni praznici u Mađarskoj danas svaki put iznova prilike kada se otrovna atmosfera u javnosti osjeća na naročito mučan način, piše Dojče vele. Ovogodišnji 23. oktobar prevazišao je sve dosadašnje. Na dan kada se obilježava antikomunistička revolucija iz 1956. godine, koju je Sovjetski Savez krvavo ugušio, u Budimpešti su desetine hiljada pristalica dva politička tabora marširale na dvije ogromne predizborne manifestacije - što je oličenje one dvije Mađarske koje će se suočiti na parlamentarnim izborima u aprilu sljedeće godine. Sa strane Viktora Orbana, ovog 23. oktobra radilo se o tome da se svim protivnicima i neistomišljenicima ospori pravo da pripadaju zemlji i naciji. „Ko je Mađar, stoji uz nas“, pisalo je na ogromnom zidu ispred parlamenta, gdje je Orban održao govor. One Mađare koji njega i njegovu stranku Fides (Savez mladih demokrata) ne podržavaju, premijer je nazvao „zavedenim ljudima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63" data-rendition-name="original" width="3508" height="2338" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Orbanov izazivač Peter Mađar, koji sa svojom strankom Tisa (Poštovanje i sloboda) ima dobre šanse da porazi dugogodišnjeg premijera, trudio se u svom govoru na Trgu heroja u Budimpešti da uglavnom zadrži pomirljiv ton. Kada su se među njegovim pristalicama začuli uobičajeni povici „Prljavi Fides!“, brzo je pojačao glas govoreći u mikrofon kako bi nadjačao te parole. Ipak, dobar dio njegovog govora bio je posvećen tome da sebe i sopstvenu stranku proglasi za pobjednike na izborima i da ujedno najavi radikalne promjene sistema. <h2>„Demonstracija moći“ dva tabora</h2> Orbanov skup zvao se „Marš mira“, a onaj Petera Mađara „Nacionalni marš“. Nezavisni mađarski mediji zato su ovogodišnji 23. oktobar od samog početka tretirali kao „meč“ i „demonstraciju snage“ dva politička tabora, pitajući se: „Ko je bio pobjednik dana – Mađar ili Orban?“ ili: „Gdje je bilo više ljudi?“. Javni mediji, koji su zakonom obavezani na uravnoteženo izvještavanje, ali su u stvarnosti lojalni Orbanu, skup opozicione stranke Tisa pomenuli su samo posredno. Privatni Orbanovi mediji, kao i obično, širili su propagandu protiv Mađara nazivajući ga „marionetom Brisela“ i „ratnim huškačem“. Nezavisni stručnjaci procijenili su broj učesnika Fidesovog skupa na 85.000 do 90.000, a onog stranke Tisa na 160.000 do 170.000 ljudi. <h2>Perfidan retorički trik</h2> Mađarska revolucija iz 1956. bila je antikomunistički ustanak koji je ujedno bio otvoreno usmjeren protiv Rusije kao imperije i kolonijalne sile. To se, između ostalog, odražavalo u legendarnom sloganu „Rusi, idite kući!“ (Ruszik haza!), koji je 1956. bio ispisivan po zidovima i sovjetskim tenkovima. „Ruszik haza!“ bio je 1989/90. i izborni slogan tada još radikalno-liberalnog Orbana i njegove stranke Fides. Sam Orban je u junu 1989. postao preko noći poznat kada je u govoru zatražio povlačenje sovjetske armije iz Mađarske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d" data-rendition-name="original" width="3799" height="2533" loading="lazy" alt="Peter Mađar"> <figcaption>Peter Mađar na skupu u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ove godine na 23. oktobar, Orban je izveo perfidan retorički manevar: slavio je borbu Mađara za slobodu 1956. kao jedinstvenu, ali nijednom riječju nije pomenuo Moskvu, brutalan sovjetski upad u Mađarsku te godine, niti današnji rat Rusije u Ukrajini. Umjesto toga, optužio je tadašnji svijet da je „ostavio Mađarsku na cjedilu“. Istovremeno je oklevetao današnju borbu Ukrajine za slobodu, rekavši da Mađarska jedina u Evropi stoji „na strani mira“.&nbsp; - Brisel je odlučio da krene u rat - tvrdio je Orban.&nbsp; Finansijsku podršku Ukrajini od strane EU nazvao je „investicijom Brisela“. Pošto Brisel, prema njemu, „nema novca“, želi da ga „izvuče iz džepova evropskih građana, pa i Mađara“. Prvi put u nekom govoru, Orban je indirektno priznao da u zemlji postoji raspoloženje za promjene.&nbsp; - Postoji mnogo Mađara koji vjeruju da se bore za dobru stvar kada podržavaju Brisel i kandidate briselske marionetske vlade - rekao je premijer aludirajući na svog protivnika Petera Mađara.&nbsp; "Zavedenim ljudima“ treba, po njegovim rečima, objasniti da Brisel „nije pomoć, već opasnost“. <h2>Populizam, ali bez mržnje</h2> Konzervativno nastrojeni Peter Mađar posjeduje talenat da Orbanove i Fidesove narative suprotstavi njihovim sopstvenim oružjem - uz dozu populizma, ali bez upadanja u govor mržnje. Tako se, na primjer, u vezi s podrškom Ukrajini ili migracijom ne distancira potpuno od Orbanovih stavova, ali ističe njegovu dvostruku igru, ukazujući da premijer huška protiv migranata i promoviše etnički čistu Mađarsku, a istovremeno u zemlju pušta desetine hiljada neevropskih radnika. U cjelini gledano, Mađar na neki način predstavlja demokratsku verziju Fidesa. To se poklapa sa široko rasprostranjenim nezadovoljstvom Orbanovim režimom, korupcionaškim i luksuznim aferama i zamorom od pretjerane polarizacije koju Orban neprestano podstiče.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97" data-rendition-name="original" width="4727" height="3151" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  U svom govoru 23. oktobra, Mađar je povukao paralelu između 1956. i današnje situacije i obećao da će poslije svoje izborne pobjede – koju je samouvereno već sada proglasio – sprovesti potpuni raskid s Orbanovim režimom, ali i sa postkomunističkom erom socijalno-liberalnih vlada. U novoj Mađarskoj će, rekao je, ono što se računa biti „iskrenost, pristojnost, poštovanje i solidarnost“ – to će biti Mađarska bez oligarha, zemlja koja se neće okretati ka istoku, već će ostati u EU i NATO-u. Za ovo posljednje obećanje dobio je najveći aplauz, dok su se iz mase čuli snažni povici „Rusi, idite kući!“. <h2>Više je to bio uspjeh za Tisu</h2> Mađar, koji je nekada i sam bio član Fidesa, zakoračio je na političku scenu Mađarske prije samo godinu i po. Od tada je sebe i svoju stranku Tisa uspio da dovede na vrh istraživanja javnog mnjenja. Neki izborni stručnjaci smatraju čak mogućim da bi njegova stranka mogla da osvoji dvotrećinsku većinu. Od ljeta je Mađar bio na velikoj, 80-dnevnoj predizbornoj turneji po Mađarskoj. Sada najavljuje da će od 5. novembra do dana izbora ponovo putovati kroz zemlju. Taj izborni maraton nazvao je „Put ka pobjedi“. Posmatrači su skupove koji su održani ovog četvrtka uglavnom ocijenili kao uspjeh za Mađara i njegovu stranku Tisa. Politikolog Gabor Terek rekao je da je Orbanov izazivač dokazao da po pitanju mobilizacije masa može da parira Fidesu - što do sada nije pošlo za rukom nijednoj opozicionoj stranci. Portal HVG u naslovu je sumirao: „Mađarska nije Fides“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban protiv Mađara: Jedan praznik, dva marša u Budimpešti

Lider najveće mađarske opozicione stranke rekao je u nedjelju hiljadama pristalica da će izvesti svoju zemlju iz međunarodne izolacije ako pobijedi premijera Viktora Orbana na izborima zakazanim za sljedeću godinu.
Lider stranke Poštovanje i sloboda (Tisza) Peter Mađar predstavlja najozbiljniji izazov Orbanovoj moći od kada je desničarski populistički lider preuzeo vlast 2010. Nedavne ankete sugerišu da je Tisza pretekla Orbanovu partiju Fides, dok se Mađarska bori sa stagnirajućom ekonomijom, te je politički skrajnuta u Evropskoj uniji zbog Orbanove politike.
Govoreći na skupu u Budimpešti u nedjelju, 13. aprila, Mađar je rekao da će, ako budu izabrani, on i njegova stranka obnoviti odnose i ugled Mađarske među njenim saveznicima, koji su spali na niske grane jer je Orban zauzimao napadački stav prema Evropskoj uniji, istovremeno gajeći bliske odnose sa autokratijama poput Rusije i Kine.
- Konačno ćemo naše zajedničke poslove dovesti u red. Naša domovina, Mađarska, ponovo će biti ponosan i pouzdan saveznik NATO-a. Mađarska će ponovo biti punopravni član Evropske unije - rekao je Mađar.
Orbana, samoproglašenog "neliberalnog" lidera, kritičari optužuju da je izveo Mađarsku iz zajednice evropskih demokratija narušavanjem demokratskih institucija, kršenjem nezavisnosti pravosuđa i preuzimanjem većeg dijela mađarskih medija.
Otkako je preuzeo vlast 2010. godine, on i njegova stranka Fides su vodili zemlju sa dvotrećinskom većinom u parlamentu i lako su pobijedili svaku opoziciju.
Ali nedavne ankete pokazuju da se Tisza po popularnosti popela ispred Fidesa, jer se kampanja Mađara fokusira na ekonomska i socijalna pitanja sa kojima se zemlja suočava, kao što su stalna inflacija, loš zdravstveni sistem i navodna korupcija u vladi.
Mađar je u nedjelju rekao da se Orbanov sistem "ne može reformisati, popraviti, poboljšati. Ovaj sistem može samo da se zamijeni, i to je ono što ćemo uraditi - zakonito, demokratski, ali odlučno ćemo srušiti režim".
Nora Farkaš, pristalica Mađara na mitingu, rekla je da se nadala Orbanovom porazu na posljednjim nacionalnim izborima u Mađarskoj 2022. godine, ali da je još oko godinu do sljedećeg glasanja uvjerena da je promjena moguća.
- Svako ko misli da stvari idu dobro u ovoj zemlji je slijep. Orban i njegov krug su glavni razlog za probleme - rekla je ona.

Lider mađarske opozicije obećava "obnovu ugleda" zemlje u EU

Hiljade Mađara okupilo se u Budimpešti 5. oktobra da protestuju protiv, kako su naveli, "fabrike propagande" koju vodi državna televizija autoritarnog premijera Viktora Orbana.
Lider opozicione partije desnog centra Tisa Peter Mađar pozvao je demonstrante da se okupe kod sjedišta državne televizije MTVA u glavnom gradu Mađarske.
Demonstranti su, između ostalog, zahtijevali demontažu "fabrike propagande" i obnavljanje pravih javnih medija, uz momentalno smjenjivanje šefa MTVA Danijela Papa.
- Dosta nam je zlobe, laži, propagande, ponestalo nam je strpljenja. Mediji javnog servisa u Mađarskoj danas su međunarodni skandal. Dosta nam je - rekao je Mađar okupljenima.
Otkako je preuzeo vlast 2010. godine, Viktor Orban je ograničio građanska prava i veliki dio medija ima pod svojom kontrolom.
Tokom proteklih mjeseci, Mađar je od nepoznatog supruga bivše ministarke pravde postao velika nova nada mađarske opozicije. On je takođe vjerovatno najopasniji protivnik sa kojim se Orban suočio otkako je preuzeo vlast.
"Human Rights Watch" je saopštio da je sloboda medija "na udaru u Mađarskoj" otkako je Orban preuzeo vlast u zemlji.
- Miješanje mađarske vlade u slobodu i pluralizam medija dio je njenog sistematskog napada na vladavinu prava, kojim ometa rad nezavisnih novinara u pozivanju vlasti na odgovornost i sprečava javnost da pristupi informacijama - navodi se u saopštenju.

Protest u Budimpešti protiv "fabrike propagande" državnih medija

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: peter-madar

Orban protiv Mađara: Jedan praznik, dva marša u Budimpešti

Lider mađarske opozicije obećava "obnovu ugleda" zemlje u EU

Protest u Budimpešti protiv "fabrike propagande" državnih medija

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Tramp: Kuba će uskoro propasti

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO