U Srećnom danu govorimo o prvom solističkom koncertu izuzetno nadarenog gitariste Petra Nikolića koji će biti održan u okviru jubilarnog, desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici. Petar, već prepoznat kao jedan od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi, govori o pripremama, muzici koja ga oblikuje i očekivanjima pred veliki nastup u KIC-u „Budo Tomović“.
Najavićemo i Podgoričke priče u KIC-u Budo Tomović i razgovarati o tome kako se danas oblikuje savremena vizuelna umjetnost u Crnoj Gori. Gost je Dejan Kalezić, fotograf, koji otkriva svoj stvaralački put, međunarodna iskustva, razvoj umjetničke scene i zašto je fotografija moćan medij izražavanja.
Ponedeljkom jutarnji ritual koji volite – Vježbajte sa Sanjom. Instruktorka joge Sanja Čolić vodi vas kroz jednostavne pokrete za razbuđivanje tijela i uma.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Srećnom danu o koncertu Petra Nikolića, Podgoričkim pričama, vizuelnoj umjetnosti...

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Nakon izvanrednog nastupa u čuvenoj Franc List dvorani u Mađarskoj, mladi crnogorski gitarista Petar Nikolić nastavlja niz uspjeha sjajnim nastupom na 34. Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu, jednom od najznačajnijih festivala klasične muzike u Češkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803180848_f20c47cb779dac84d13632ef2e5b42277442e386cba89ce2132739d17cb16f4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803180848_f20c47cb779dac84d13632ef2e5b42277442e386cba89ce2132739d17cb16f4e" data-rendition-name="original" width="2913" height="3884" loading="lazy" alt="Petar Nikolić na Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu"> <figcaption>Petar Nikolić na Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Nikolić je pred brojnom publikom izveo kompoziciju Asturias španskog kompozitora Isaaca Albéniza, u aranžmanu posebno napisanom za njega od strane mađarskog kompozitora Ota Renza. Nastup je izveo uz pratnju Južnočeškog simfonijskog orkestra, pod dirigentskom palicom uglednog Petra Valentinoviča, ostavljajući snažan utisak i na publiku i na stručnu javnost. Pored Nikolića, na koncertu je nastupio i Jan Mráček, jedan od najistaknutijih čeških violinista svoje generacije, kao i troje pobjednika prestižnog takmičenja Virtuosos 2025, što je dodatno podiglo umjetnički nivo i međunarodni značaj događaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803180848_2287e993a8ae9797dc93ea5e51b2182a89bdbd427065dc96a4989c38853ad11d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250803180848_2287e993a8ae9797dc93ea5e51b2182a89bdbd427065dc96a4989c38853ad11d" data-rendition-name="original" width="3060" height="4080" loading="lazy" alt="Petar Nikolić na Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu"> <figcaption>Petar Nikolić na Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Nakon izuzetno uspješnog koncerta punog pozitivne energije, virtuoznih nastupa i toplog prijema publike, učesnici su govorili na konferenciji za novinare, gdje su podijelili utiske o nastupu i značaju festivala. Ovaj nastup predstavlja sjajan nastavak izuzetno uspješnog perioda za mladog gitaristu, koji je u proteklih nešto više od godinu dana osvojio 14 nagrada, od čega 12 prvih, uključujući pobjede na međunarodnim festivalima u Grčkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Petar Nikolić ima 16 godina, dolazi iz Podgorice i učenik je Muzičke škole „Vasa Pavić“ u klasi profesora Marka Prentića. Njegovi rezultati, posvećenost, talenat i umjetnička zrelost već ga svrstavaju među najperspektivnije mlade gitariste u regionu i šire. Petar je ovim nastupom još jednom je potvrdio da pripada samom vrhu mladih evropskih gitarista, a njegovi nastupi ostavljaju snažan dokaz uspjeha i talenta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803180848_29f106f52acd22567161096b216cd5097c34eec45aff44b1947b0db2c96937e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250803180848_29f106f52acd22567161096b216cd5097c34eec45aff44b1947b0db2c96937e9" data-rendition-name="original" width="1913" height="2551" loading="lazy" alt="Petar Nikolić na Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu"> <figcaption>Petar Nikolić na Međunarodnom muzičkom festivalu u Krumlovu(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Mladi gitarista Petar Nikolić oduševio publiku na prestižnom festivalu u Češkom Krumlovu

Nastupati u dvorani Franz Liszt sa jednim od najboljih orkestara u Evropi je nevjerovatan osjećaj, jer nikad nije osjetio da negdje publika toliko voli i poštuje klasičnu muziku - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, gitarista Petar Nikolić.
Imao je čast da nastupi na gala koncertu Virtuosos talent show uz briljantni simfonijski orkestar Mađarskog radija pod dirigentskim palicom legendarnog Janše Kovača.
Nevjerovatan je osjećaj izaći na takvu scenu, kaže Nikolić, u jednoj od najljepših i najznačajnijih dvorana u Evropi, kao što je dvorana Franc List i sa jednim od najboljih orkestara u Evropi.
- Uvijek je prisutna doza pozitivne treme, ali izborim se nekako, čim izađem na scenu to polako nestaje. I greške mogu da se dese, to je normalno, to je živi nastup i dešava se i najboljim gitaristima - rekao je Nikolić.
Nikad nije osjetio publiku kao u Budimpešti, kaže Nikolić, jer svi u sali zaista uživaju u klasičnoj muzici i žao mu je što nije u Crnoj Gori tako poštovana i slušana ta muzika.
- Mislim da je moguće da se i ovdje organizuju takvi koncerti, ali svakako treba malo više približiti muziku široj publici - istakao je Nikolić.
Da krene na prvo takmičenje, prisjeća se Nikolić, odlučio se prije godinu dana u Pančevu, zatim su slijedili Šabac, Beograd, a ove godine je bio i na takmičenju u Grčkoj.
- Takmičenje u Grčkoj je jedno od najboljih takmičenja u Evropi, u žiriju su bili najbolji gitaristi Evrope, tako da i tamo sam nagrađen solističkim koncertom koji ću održati u oktobru ove godine, u Grčkoj, Veriai blizu Soluna - naglasio je Nikolić.
Sa njim je u Budimpeštu, dodaje, putovao i profesor gitare Marko Prentić, od koga je učio sviranje na gitari od svoje sedme godine.
- Veoma mi je bitna takva podrška, i sada u Budimpešti bio je tu i dok smo razgovarali sa dirigentom da malo meni pomogne, da sve to razumijem - ističe Nikolić.
Iako ima samo šesnaest godina i već velike uspjehe na takmičenjima i nastupe na najvećim scenama, mladi gitarista nađe vremena i za odmor i druženje.
- Bitna je organizacija. Nađem vremena i da vježbam, da izađem napolje sa društvom, za sve nađem vremena. Igrao sam i košarku aktivno do prije godinu dana, onda sam shvatio gitaru ozbiljno i morao sam s košarkom prestati da ne bih povrijedio ili polomio prst - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Trebalo bi klasičnu muziku približiti široj publici

U dosad neviđenom potezu, Iran traži vode kao zvaničnu strategiju za suočavanje s jednom od najgorih vodnih kriza u svojoj modernoj istoriji, objavio je 3. decembra ministar energetike Abas Aliabadi.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada se Iran suočava s onim što zvaničnici nazivaju najsušnijom godinom u više od pola vijeka.
Padavine širom zemlje su naglo opale, rezervoari iza velikih brana približavaju se kritičnim nivoima, a decenije prekomjerne ekstrakcije iscrpile su vodonosnike. Veliki gradovi, uključujući glavni grad Teheran, već su uveli racionalizaciju vode.
Nova strategija predviđa kupovinu viška vode od susjeda koji to žele i proširenje uvoza robe koja intenzivno koristi vodu kako bi se očuvali domaći resursi, što je poznato kao transfer "virtualne vode".
Koncept "virtualne vode", koji se odnosi na prebacivanje potrošnje vode drugima, kroz uvoz usjeva ili proizvoda za čiju proizvodnju su potrebne velike količine vode, označava značajno odstupanje od dugogodišnjeg naglaska Islamske republike na poljoprivrednoj samodostatnosti.
Većina iranskih susjeda, uključujući Afganistan, Irak i pogranične regije Pakistana, i sami se bore sa sušom i nestašicom vode. Armenija, na sjeverozapadu Irana, ima relativno obilnije vodne resurse.
Ipak, klimatolog sa sjedištem u Norveškoj Naser Karami rekao je za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa (RSE) da će Iran najvjerovatnije pristupiti Afganistanu i nastojati postići trgovinski ili barter aranžman.
- Afganistan ima mnogo rijeka koje teku s njegove teritorije, uključujući tri koje teku u Iran i potrebni smo im za stvari koje nas ne koštaju mnogo, poput pristupa međunarodnim vodama - naveo je Karami.
Doveo je u pitanje višedecenijsku težnju Irana za poljoprivrednom samodovoljnošću, tvrdeći da zemlji nedostaju vodni resursi da bi bez uvoza mogla prehraniti svoju populaciju od oko 90 miliona.
- Mi nismo zemlja koja može proizvoditi hranu za oko 100 miliona ljudi. S našom plodnom zemljom i vodom, možemo uzgajati hranu najviše za 40 do 50 miliona ljudi, a ostatak moramo uvoziti. Ovo je vrlo dobar i logičan potez - ocijenio je Karami.
Krizu je takođe pogoršalo ono što lokalni mediji i ekolozi nazivaju iranskom "vodnom mafijom" - mrežom politički povezanih poljoprivrednih lobija, izvođača radova na branama i lokalnih moćnika koji su dugo profitirali od neograničene upotrebe vode, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i velikih poljoprivrednih subvencija.
Za mnoge Irance, ideja o kupovini vode je uznemirujuća i dovodi u pitanje nacionalni narativ izgrađen oko nezavisnosti i otpornosti. Ali stručnjaci kažu da ova promjena odražava neophodno suočavanje s problemom. Nestašice vode u Iranu nisu uzrokovane samo dugotrajnom sušom, već i decenijama lošeg upravljanja i ubrzanim klimatskim promjenama.

Iran se okreće uvozu vode dok se kriza produbljuje

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je uoči odlaska u Evropu iduće sedmice htio da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije 2022. godine do povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, te da je bio iznenađen ogromnom prevagom ukupne sume date Rusiji.
Računica se bazira na prilično neobičnom upoređivanju plaćanja za energente Rusiji i davanja vojne i druge pomoći Ukrajini.
Landau je sinoć, u objavi na mreži Iks, naveo da je zatražio od Stejt departmenta da mu pripremi podatke koliko su zemlje dale za pomoć Ukrajini, a koliko za ruske energente u tom trogodišnjem periodu.
- Bio sam iznenađen da je odgovor bio Rusija, i to daleko više. Znao sam da su mnoge od ovih zemalja povezale svoje energetske prilike sa Rusijom, ali nisam imao ideju u kojoj mjeri, ili kako je (ukupno) to bilo daleko više od njihove pomoći Ukrajini - napisao je Landau i priložio tabelu.
Njemačka je tako za pomoći Ukrajini u tom periodu dala nešto više od 15 milijardi dolara, a više od 20 milijardi dolara za rusku naftu i gas. Holandija je takođe dala znatno više za rusku naftu i gas, 25 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod deset milijardi dolara i spada u zemlje koje su za ruske energente najviše izdvojile. Razlika u korist Rusije je najveća za Italiju koja je dala oko 27 milijardi dolara, a za pomoć Ukrajini nešto ispod pet milijardi dolara.
Srbija, kako pokazuje ta tabela, dala je za naftu i gas oko pet milijardi dolara u tom periodu i ništa za pomoć Ukrajini.
Među zemljama koje su dale novac za rusku naftu i gas, a ništa ili gotovo ništa za Ukrajinu su, Turska, Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska, Češka, Slovačka.
S druge strane pomoć za Ukrajinu, a gotovo ništa za ruski naftu i gas dali su Danska (oko 10 milijardi eura), Švedska (oko sedam milijardi eura), Norveška (oko pet milijardi eura) i Velika Britanija koja je izdvojila 15 milijardi eura za Ukrajinu, mada je dala i za naftu i gas u tom periodu oko pet milijardi eura.

Zamjenik državnog sekretara SAD: Evropljani dali mnogo više Rusiji nego Ukrajini

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Javni dug 
 
- Mještani Botuna održali masovni protest pod sloganom “Protiv kolektora - da Zeta živi”. 
 
- Mještani Spuža traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem zbog zagađenja koje vjeruju da uzrokuje farma svinja. 
 
- Analiziramo: Da li podaci Ministarstva finansija o smanjenom javnom dugu oslikavaju realno stanje ili je riječ o marketingu? 
 
- Nakon trodnevnih razgovora u Majamiju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sprema za sastanak sa evropskim liderima. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
Gost emisije je Milika Miličković, profesor na UDG-u.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Miličković, tema dana "Javni dug"

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: petar-nikolic