Iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora, kazala je Dragana Kažanegra Stanišić, zamjenica nacionalnog koordinatora Na regionalnoj konferenciji „Podrška nakon puštanja na slobodu – kontinuitet podrške i zaštitnih mjera nakon puštanja na slobodu nasilnih ekstremističkih prestupnika na Zapadnom Balkanu“, održanoj u Sarajevu u organizaciji Savjeta Evrope i u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility“, Crnu Goru su predstavljali Kažanegra Stanišić, Petar Koprivica, nacionalni koordinator za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma i Dragica Rajković ispred Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Konferencija je okupila predstavnike institucija pravosuđa, zatvorskih sistema, probacije, policije, socijalnih službi i organizacija civilnog društva iz regiona, s ciljem razmjene iskustava u oblasti postpenalne podrške i reintegracije. Na četvrtoj sesiji konferencije, posvećenoj međuinstitucionalnoj saradnji i multisektorskim timovima, državna sekretarka Kažanegra Stanišić predstavila je crnogorski model koordinacije i ključne reforme koje se sprovode u ovoj oblasti. Istakla je da je uloga Nacionalnog operativnog tima da poveže sve institucije uključene u postpenalnu fazu – od zatvorskog sistema i probacije, preko policije, socijalnih i zdravstvenih službi, do obrazovnih ustanova i civilnog sektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207141244_3aea2f0833246a37297a1afbef33099f9e91706c7bcb43c3fc68e1f4e39aa868" data-rendition-name="original" width="1599" height="1600" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Naglasila je da, iako Crna Gora bilježi mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman i zasnovan na stabilnim, dugoročnim mehanizmima podrške i nadzora. Kao primjer dobre prakse, predstavila je predotpusni program namijenjen zatvorenicima koji nose rizik radikalizacije ili nasilnog ekstremizma razvijen od strane Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, a koji uključuje individualne post-penalne planove, procjenu rizika, preporuke za intervencije i jasne faze vođenja slučaja. Sekretarka je ukazala na značaj formiranja multisektorskih lokalnih timova na nivou lokalnih samouprava i njihovu ulogu u ranom prepoznavanju rizika, pružanju psihosocijalne podrške i uključivanju povratnika u život zajednice. Najavila je i da će nova Strategija za sprečavanje i suzbijanje terorizma, radikalizacije i nasilnog ekstremizma 2025-2030 čiji je nacrt teksta u završnoj fazi, predvidjeti obavezno formiranje ovih timova u svim opštinama, uz standardizovane protokole razmjene informacija i procedure reintegracije. - Naš cilj je model koji kombinuje bezbjednost, društvenu podršku i dugoročne reintegracijske mjere. Svaki povratnik treba da ima jasnu putanju reintegracije, a zajednica jasne mehanizme zaštite i praćenja - poručila je Kažanegra Stanišić, naglašavajući da se balans između nadzora i podrške postiže individualnim procjenama, proporcionalnim mjerama i bliskom saradnjom svih aktera. Nacionalni koordinator Petar Koprivica istakao je da do sada u Crnoj Gori nijesu postojali multisektorski lokalni timovi koji bi na terenu pratili rane pojavne oblike nastanka radikalizacije i koordinisali rani odgovor institucija, što je dovodilo do fragmentisanih aktivnosti i nedovoljnog ranog prepoznavanja rizika.&nbsp; Takođe, raniji Tim za pomoć i zaštitu, iako formalno uspostavljen, nikada nije zaživio jer je bio koncipiran od istih članova koji su činili Nacionalni operativni tim, čime je bio onemogućen njegov operativni rad. - Novi model koji se planira sada uvesti formiranjem međusektorskih lokalnih timova u gotovo svim opštinama i Tima za pomoć i zaštitu, predviđa jasno razdvojene nadležnosti operativnih struktura, čime se otklanjaju ranija sistemska ograničenja i uspostavlja održiv, reaktivan i terenski zasnovan mehanizam institucionalnog odgovora - istakao je Koprivica. Učesnici konferencije saglasili su se da je postpenalna faza jedan od najosjetljivijih segmenata borbe protiv nasilnog ekstremizma i da održivi modeli reintegracije predstavljaju ključ za smanjenje rizika i dugoročnu bezbjednost zajednica u regionu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kažanegra Stanišić: Iako bilježimo mali broj osuđenih za nasilni ekstremizam, sistem mora biti spreman

Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički su interes Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Fronteksa - poručeno je sa sastanka državnog sekretara MUP-a Petra Koprivice i regionalnog koordinatora Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks) za Zapadni Balkan - Denisa Knauera.
Kako je saopšteno iz MUP-a, Koprivica zahvalio je Fronteksu na kontinuiranoj podršci koju pružaju Sektoru granične policije, naglašavajući da zajedničke operacije doprinose ne samo zaštiti crnogorskih granica, već i jačanju ukupne bezbjednosti regiona.
Saopštio je da, u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije, na granicama naše države trenutno je prisutan 81 pripadnik Fronteksa koji operativno djeluju sa crnogorskim graničnim policajcima.&nbsp;
- Istakao je da Fronteksovi timovi pružaju ključnu podršku u prikupljanju i analizi podataka o rutama kretanja, krijumčarskim mrežama, kao i u identifikaciji lica koja predstavljaju bezbjednosni rizik - uključujući krijumčare, strane borce i lica povezana sa terorizmom - naveli su u MUP-u.
Koprivica je izrazio zadovoljstvo najavljenim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o mehanizmima žalbe u vezi sa postupanjem Fronteksa.
- Takav dokument unaprijediće institucionalni okvir saradnje i dodatno osnažiti zaštitu ljudskih prava u svim fazama graničnih procedura - istakao je Koprivica.
On je, takođe, informisao sagovornike da je početkom 2025. godine Vlada Crne Gore usvojila Strategiju integrisanog upravljanja granicom za period 2025 - 2028. godine, čime je dodatno potvrđena odlučnost institucija da usklade nacionalni sistem sa savremenim evropskim standardima.
- Crna Gora je naš pouzdan i posvećen partner, a saradnja sa crnogorskim institucijama primjer dobre prakse u regionu - istakao je Knauer.
On je predstavio dva ključna projekta koja se trenutno sprovode u saradnji sa Fronteksom - prvi je usmjeren na jačanje kapaciteta Sektora granične policije, dok je drugi posvećen upravljanju migracionim tokovima.
Knauer je izrazio spremnost pružanja dodatne podrške Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno u pogledu unapređenja znanja i vještina policijskog kadra i tehničke opremljenosti, čime bi se ojačala postojeća saradnja, a sve u cilju efikasnije kontrole crnogorskih granica.
V.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte, Tijana Šuković, podsjetila je, kako su naglasili u MUP-u, da su pitanja bezbjednosti granica i upravljanja migracijama ključne komponente pregovaračkog poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, te naglasila da saradnja sa Fronteksom predstavlja važan doprinos ispunjavanju završnih mjerila i daljem napretku Crne Gore na evropskom putu.
Sastanku su prisustvovali i Bogdan Živaljević, oficir za vezu Fronteksa za Zapadni Balkan, te Liselot Isakson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Koprivica - Knauer: Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički interes MUP-a i Fronteksa

Crna Gora je u potpunosti posvećena sprovođenju mjera usmjerenih na smanjenje nezakonitog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine oružjem i municijom - poručio je državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Petar Koprivica na 12. lokalnom koordinacionom sastanku u okviru Mape puta za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja (SALW) na Zapadnom Balkanu. 
 
Koprivica je, kako je saopšteno iz MUP-a, istakao da globalni bezbjednosni ambijent nameće potrebu koordiniranog rada na suzbijanju nezakonite proizvodnje, nabavke, posjedovanja, trgovine i krijumčarenja malokalibarskog i lakog oružja. 
 
To je, kako je naveo, prepoznato kako međunarodnim, tako i nacionalnim dokumentima u borbi protiv organizovanog kriminala i terorizma. 
 
- Riječ je o vrlo složenom procesu koji zahtijeva međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju, kao i učešće civilnog društva u cilju postizanja maksimalnog učinka - dodao je Koprivica. 
 
Iz MUP-a su kazali da je sastanak bio prilika i za potvrdu uspješne realizacije Mape puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malokalibarskim i lakim oružjem i pripadajućom municijom na Zapadnom Balkanu 2019-2025. 
 
- Te očekivanje da će Mapa puta za period 2025-2030 godine, usvojena na Ministarskom forumu zemalja Zapadnog Balkana i EU, dodatno osnažiti borbu protiv zloupotrebe vatrenog oružja - dodaje se u saopštenju. 
 
U tom smislu je, kako se navodi, najavljena i izrada nove Strategije za suzbijanje i smanjenje posjedovanja SALW za period 2025-2030 godine. 
 
Koprivica je ukazao na količinu dobrovoljno vraćenog oružja i naglasio da su građani time pokazali svijest o rizicima koje oružje može predstavljati, promovišući tako kulturu sigurnosti. 
 
- Na ovaj način zajedničkim naporima gradimo sigurnije društvo - za naše građane, za region, i za budućnost koju dijelimo - zaključio je Koprivica. 
 
Sastanku je, kako je saopšteno iz MUP-a, okupuo sve relevantne institucije, a prisustvovali su mu i ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske, predstavnik Ambasade Njemačke, kao i predstavnici Delegacije Evropske unije u Podgorici, Kancelarije UNDP-a i SEESAC-a.

Koprivica: Crna Gora snažno posvećena suzbijanju nezakonitog oružja

Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece, pored edukacije mlađe populacije o sigurnom korišćenju interneta, neophodno je u kontinuitetu raditi i na podizanju svijesti među odraslima i jačanju stručnih kapaciteta profesionalaca koji su uključeni u ovu borbu, poručio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica na otvaranju dvodnevne obuke za trenere na temu zaštite djece od online seksualne eksploatacije i zlostavljanja, koja se održava u Podgorici.
Koprivica je istakao da je savremeno digitalno doba, pored mnogih benefita, otvorilo prostor i za negativne prakse, među kojima nas posebno brinu one koje prijete da ugroze djecu i njihovu bezbjednost.&nbsp;
- Svjesni činjenice da djeca gotovo svakodnevno provode vrijeme u sajber prostoru, ona su danas ranjivija nego ikad i bez adekvatnog nadzora mogu lako upasti u zamke onih koji traže načine kako da manipulišu njima, ucjenjuju ih i zlostavljaju. Zato je ova obuka prilika ne samo za sticanje i prenošenje znanja u oblasti zaštite djece već i korak ka održivom i efikasnom odgovoru na ovaj vid nasilja - poručio je on.
Državni sekretar je ovom prilikom izrazio zahvalnost Savjetu Evrope, koji kontinuirano pruža podršku nacionalnim naporima u ovoj oblasti.&nbsp;
Kroz zajednički rad i povjerenje možemo graditi sistem otporniji na prijetnje online zlostavljanja.&nbsp;
- Vjerujem da će ova obuka biti dodatan prilog snažnom savezništvu u borbi protiv jednog od najtežih oblika nasilja i potvrditi posvećenost zajedničkom cilju – pravovremenoj zaštititi svakog djeteta - kazao je on.&nbsp;
Obuka se sprovodi u okviru projekta Savjeta Evrope “End Online Child Sexual Exploitation and Abuse @Europe Plus (EndOCSEA@Europe+) a okuplja predstavnike policije, tužilaštva i sudstva, sa ciljem jačanja kapaciteta profesionalaca i obezbjeđivanja efikasne multidisciplinarne reakcije.

Koprivica: Za efikasnu borbu protiv onlajn seksualne eksploatacije neophodno raditi i na podizanju svijesti među odraslima

"Bezbjednost bez kompromisa" nije samo slogan, već suštinski princip rada institucija koje su odgovorne za zaštitu građana i društva u cjelini, poručio je državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica na Drugoj međunarodnoj konferenciji crnogorskih menadžera bezbjednosti, koja je okupila stručnjake i lidere iz oblasti bezbjednosti kako bi zajednički razmotrili ključne izazove i inovativna rješenja u ovom sektoru. Konferenciju, koju organizuje Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore u saradnji sa Asocijacijom menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne Evrope (SEECSA), podržali su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Opština Budva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041119044_f26a8418393d2b450a936245b8a0b7b936f1f3391c0ae875f02ed0a31dc772fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041119044_f26a8418393d2b450a936245b8a0b7b936f1f3391c0ae875f02ed0a31dc772fd" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Sa konferencije"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  Pored državnog sekretara Koprivice, Ministarstvo unutrašnjih poslova predstavljali su i načelnik Službe za informacione tehnologije Daro Bečanović, te načelnik Direkcije za civilnu zaštitu i smanjenje rizika od katastrofa Ljuban Tmušić.&nbsp; Koprivica je istakao da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije ulažu ogromne napore u jačanje integriteta institucija, borbu protiv organizovanog kriminala, unapređenje kapaciteta za hitno reagovanje i modernizaciju policijskih struktura.&nbsp; - Neumorno radimo na suzbijanju teškog kriminala, ali i na prevenciji i brzom reagovanju u kriznim situacijama. Naša strategija nije usmjerena samo na pojedinačne slučajeve, već na sistemsko jačanje bezbjednosne strukture – od unapređenja saobraćajne bezbjednosti i zaštite kritične infrastrukture, do implementacije najmodernijih tehnoloških rješenja u sektoru bezbjednosti - zaključio je Koprivica.&nbsp;

Koprivica: Neumorno radimo na suzbijanju teškog kriminala i brzom reagovanju u kriznim situacijama

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica kazao je da spisak koji je juče predao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić sadrži 206 imena bez ijednog dokaza da su ona upisana u birački spisak drugih država.&nbsp;
- Dostavljeni spisak sadrži samo imena i datume rođenja ovih lica i jednu rečenicu u kojoj iznose sumnju da su ova lica upisana u birački spisak Bosne i Hercegovine - tvrdi Koprivica u saopštenju za javnost.
Očigledan je, dodaje on, identičan modus operandi poput onog iz septembra prošle godine u predvečerju izbora u Podgorici.&nbsp;
- Podsjećamo da su u to vrijeme prvobitno tvrdili da postoji 3.300 birača upisanih u biračke spiskove tri države. Nakon toga je spisak spao sa 3.300 na 2.300, pa sa 2.300 na 1.910, a detaljnom provjerom je utvrđeno da je od 1.910 lica čak 1.905 upisano u birački spisak u vrijeme Vlada DPS-a i da ni jedno lice nije upisano u birački spisak za vrijeme aktuelne Vlade. Ni tada, kao ni sada, DPS nije podnio ni jednu krivičnu prijavu, iako su tvrdili da će to učiniti, jer naravno, za isto nemaju osnova - naglasio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, iako je spisak sa ovim imenima dostavljen nakon zaključenja biračkog spiska, službenici Ministarstva su izvršili detaljnu provjeru i utvrdili da je od 206 osoba, preko 90 odsto odnosno njih 186, upisano za vrijeme vlasti DPS-a. Sa druge strane, kako tvrdi, 20 osoba je upisano u birački spisak nakon 2020. godine u skladu sa zakonom, a dominantno zbog sticanja punoljetstva.
Koprivica napominje da Ministarstvo unutrašnjih poslova, niti bilo koji drugi državni organ ili subjekt, ne smije vršiti provjere javnih portala drugih država, jer bi na taj način bio kršen Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.&nbsp;
- U tom smislu, podsjećamo na mišljenje AZLP br. 06-11-2731-4/21 od 29.4.2021. godine u kojem se kaže da provjera od strane Državne izborne komisije da li je lice sa biračkim pravom u Crnoj Gori upisano u birački spisak druge države uvidom u javne portale druge države u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti - naveo je on.
Koprivica je pozvao DPS da odmah dostave dokaze prikupljene u skladu sa zakonom i u skladu sa Mišljenjem AZLP iz 2021. godine da su ove osobe nezakonito upisane u birački spisak ili da u suprotnom, kako je rekao, prestanu sa političkim zloupotrebama.&nbsp;
- Prošlo je vrijeme etiketiranja građana, lažnih optužbi, zastrašivanja i nezakonitih upisa - naglasio je Koprivica.
On je podsjetio da je MUP u prethodnom periodu tražio od nadležnih organa drugih država podatke o navodnim upisima određenih lica u birački spisak tih država, dodajući da nadležni organi tih zemalja to nijesu potvrdili, "jer saglasno njihovom pravnom poretku takve informacije nije moguće dostaviti".
- DPS ovo odlično zna i baš zato dostavlja ovakve spiskove lica, navodno upisanih u biračke spiskove drugih država, bez jednog jedinog dokaza zasnovanog na zakonu i to nakon zaključenja biračkog spiska, jer u suprotnom, to ne bio bio još jedan u nizu predizborni politički performans - istakao je Koprivica.
On je konstatovao da se, u skladu sa zakonom, iz biračkog spiska brišu birači koji su izgubili biračko pravo smrću, gubitkom crnogorskog državljanstva i odjavom prebivališta.
- Političke konstrukcije, pokušaji medijskog pritiska i manipulacije javnošću neće imati nikakav uticaj na naš rad. Ministarstvo ostaje otvoreno za svaki dobronamjeran dijalog, ali odlučno odbacuje pokušaje da se kroz već viđene performanse i saopštenja retroaktivno prikrije odgovornost bivše vlasti za stanje u kojem je sistem zatečen. Ujedno pozivamo sve subjekte da ne krše zakone, mišljenje AZLP i ne zloupotrebljavaju lične podatke građana Crne Gore. Ukoliko DPS ne dostavi dokaze to će biti potvrda da su prekršili Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Mišljenje AZLP - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Nema dokaza da 206 ljudi ima pravo glasa u drugim državama, njih 186 upisano u birački spisak za vrijeme DPS vlasti

Trgovina ljudima i krijumčarenje migranata predstavljaju ozbiljan globalni bezbjednosni izazov, ali i direktnu prijetnju osnovnim ljudskim pravima. Suočeni sa sve organizovanijim kriminalnim grupama koje koriste sofisticirane tehnologije, naše zemlje moraju udružiti snage kako bi odgovorile na savremene izazove, kazao je državni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, Petar Koprivica na otvaranju Godišnjeg regionalnog sastanka ključnih aktera u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu. Koprivica je naglasio važnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv ovih kompleksnih oblika kriminala. On je podsjetio da je Crna Gora u proteklom periodu ojačala institucionalne kapacitete i saradnju u borbi protiv ovih krivičnih djela, formiranjem Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, koji je svoj mandat proširio i na suzbijanje nedozvoljenog prelaska granice i krijumčarenja ljudi. Prema njegovim riječima, sve aktivnosti Ministarstva i Uprave policije dale su mjerljive rezultate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408100432_f74effdd7c3f0b4c1535a62ffd2cda2d6105a1020933e76039edc0b3cbe15e3f" data-rendition-name="original" width="5091" height="3344" loading="lazy" alt="Sa događaja"> </figure>  - U prethodnoj godini Uprava policije podnijela je 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva su podigla 14 optužnica protiv 25 lica, dok je kroz rad Tima za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima status žrtve dobilo 28 lica, gdje su kao oblici eksploatacije prepoznati radna eksploatacija i prisilno prosjačenje - kazao je Koprivica. Posebno je istakao predmet „Alibaba“, koji je rezultirao procesuiranjem 15 lica, zbog krijumčarenja 352 migranta preko teritorije Crne Gore.&nbsp; Državni sekretar je naglasio i važnost obuka za službenike granične policije, uspostavljanje elektronske evidencije o predmetima trgovine ljudima, te puštanje u rad Operativnog centra SPOC – kao prvog takvog modela u regionu, koji je otvoren prošle sedmice zahvaljujući podršci projekta EU4FAST. - Ministarstvo unutrašnjih poslova će, u saradnji sa međunarodnim partnerima i relevantnim organima, nastaviti da jača institucionalne odgovore na ove pojave, štiteći osnovna ljudska prava i doprinoseći očuvanju bezbjednosti regiona - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Zajednički odgovor ključan u borbi protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata

Komisija Ministarstva zdravlja biće jedina nadležna u državi za izdavanje ljekarskih uvjerenje za posjedovanje oružja, kazao je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica u emisiji “Naglas”, na TVCG.
To je, kako je pojasnio, Koprivica jedna od novina Zakona o oružju i municiji, a rad komisije biće detaljnije definisan podzakonskim aktima i pravilnikom.
- Biće formirana komisija Ministarstva zdravlja koja će biti na nivou države jedina nadležna za izdavanje ljekarskih uvjerenje za posjedovanje oružja i vršiti u kontinuitetu psihološku i psihijatrijsku procjenu podnosioca zahtjeva - naveo je Koprivica.
Koprivica podsjeća da je Nacrt Zakona o oružju i municiji od 24. januara na javnoj raspravi, koja će trajati 30 dana.
Biće, kako kaže, organizovane i tri javne rasprave u tri grada, Budvi u Podgorici u Beranama. Pored toga građani mogu svoje sugestije i redlog da šalju MUP-u u pisanoj formi.
- Dobili smo već dosta sugestija na nacrt zakona i vjerujem da ćemo doći do dobrih rješenja u zakonu - kazao je Koprivica.
On je saopštio i da radna grupa koja je predložila ovaj zakon radi od marta prošle godine. Zakon, kako kaže, donosi brojne novine.
- Mi smo vodeći se i direktivama uveli brojne novine - kazao je Koprivica i naveo najznačajnije.
Neke od njih su podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva sa 18 na 25 godina, smanjenje perioda važenja odobrenja za nabavku oružja sa godinu na šest mjeseci. Pored toga, kako je naveo Koprivica, oružni listovi će važiti pet umjesto dosadašnjih 10 godina, a predviđene su i strože psihološke procjene i obavezna obuka za korišenje oružja.
On je kazao i da su u nacrt tog zakona inkorporirani i predlozi iz inicijative za donošenje „Markovog i Mašanovog zakona“.

Šta donosi novi zakon: Do oružja samo preko komisije Ministarstva zdravlja

Ideja parlamentarne većine, već četiri godine, je da sistemski urušava sektor bezbjednosti. Akcenat je na Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Posljednji primjer je smjena Borisa Milića, v.d.načelnika ANB-a, i imenovanje Ivice Janovića na tu funkciju, koji nema iskustva u sektoru bezbjednosti. U kontinuitetu se ovaj sektor prošiva stranim uticajima. Sjetimo se kako je Savo Kentera ekspresno smijenjen sa čela ANB-a kada je počeo obračun sa stranim, odnosno, ruskim uticajem u ovom bezbjednosnom sektoru – kazao je za "24 sata" Televizije E poslanik Demokratske partije socijalista, Nikola Rakočević.
Odluka da se na tako važno mjesto postavi čovjek bez ikakvih kompetencija, koji redovnom procedurom ne bi ni mogao da se zaposli u ANB-u, nastavak je, poručuje Rakočević, planskog razaranja bezbjednosnog sektora, koji treba da našteti nacionalnim interesima Crne Gore.
- Nije riječ o neznanju, već o planski osmišljenoj ideji da određeni interesni krugovi oko premijera (Milojka Spajića) instaliraju osobu sa kojom su u rodbinskim i prijateljskim vezama i da se, vrlo vjerovatno, nastavi neodgovorna politika prema bezbjednosnom sektoru i, ponavljam, nacionalnim interesima Crne Gore - napominje Rakočević.
Govoreći o iznenada otkazanoj posjeti predsjednika Skupštine Briselu, gdje je trebalo da se sastane sa predsjednicom Evropskog parlamenta, Robertom Metsolom, Rakočević smatra da je riječ o jasnoj poruci Andriji Mandiću.
- Da li je to poruka da predsjednik Skupštine, kao dio parlemantarne većine, nije prihvatljiv za Brisel? Da. I nije prva. Svojevremo je i predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, odgodio ili, bolje reći, otkazao posjetu Crnoj Gori, jer nije htio da se sastane sa predsjednikom Parlamenta, Mandićem, a vrlo vjerovatno i sa premijerom Spajićem, već je u posjetu Briselu pozvao predsjednika države, Jakova Milatovića. Milatović je tada objašnjavao zbog čega je Crna Gora svjesno skrenula s evropskog puta usvojivši rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu) koja nas je koštala. E ta rezolucija košta nas u produženom trajanju. Vrlo vjerovatno Crna Gora neće biti sposobna da ostvari svoje ciljeve, koji su usko vezani za državni interes, progres na evropskom putu, kako bi bili prva naredna članica - kaže Rakočević.
Smatra da premijer Spajić vrlo vješto uspijeva u ideji da svojim izjavama zavara crnogorsku javnost.
- Najavio je da će Crna Gora do kraja godine zatvoriti osam ili devet poglavlja. U posljednjih nekoliko mjeseci govori se o samo četiri. Na kraju godine ne govorimo ni o četiri pregovaračka poglavlja. Opozicija u Parlamentu i u Crnoj Gori je sve ovo vrijeme, od kada je napravljen konflikt sa članicom Evropske unije (Hrvatskom), kao i drugim državama u regionu, pokušavala onim što je u njenoj moći da ni EU, ni Hrvatska ne utiču negativno na naš evropski put. Jer, to bi odgovaralo onima koji su tu svađu počeli. Ne zaboravite, to je učinio režim u Beogradu, ako hoćemo pošteno da vidimo, preko svojih eksponenata u Crnoj Gori. Rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu) koji nije usvojio Parlament u Srbiji, jer su znali da će im to napraviti probleme na evropskom putu, podmetnuli su svojim izvršiteljima u Crnoj Gori – kaže poslanik DPS-a.
Važno je, napominje Rakočević, ne dopustiti onima koji su u regionu na platformi antievropske politike da zakoče Crnu Goru na njenom evropskom putu. Vjeruje da je platforma koju nudi premijer Spajić, Barometar 26, kako kaže, mrtvo slovo na papiru.
- To je prašina koju premijer hoće da baci u oče građanima, ne bi li ih zaslijepio pred jasnom činjenicom. Ta činjenica je jasna čak i sa prašinom u očima, da je najznačajniji dio parlamentarne većine na antievropskoj platformi i da koristi svaku priliku da opstruira naš evropski put. Premijeru bi bilo najpametnije da, prije svih, sa samim sobom potpiše taj dokument. Kad već shvata da nema podršku za evropski put, u sazvežđu svojih koalicionih partnera, treba da razumije i shvati da je za Crnu Goru, trenutno, najznačajnije da se raspišu vanredni parlamntarni izbori, da bi dobili suštinski proevropsku vlast. Ta vlast će državu uspraviti i iskoristiti veliku šansu, zbog geopolitičkih dešavanja, da Crna Gora postane prva naredna članica EU – zaključio je Rakočević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpIwYDZm1RpQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakočević: Novo imenovanje u ANB-u nastavak je planskog razaranja sekotra bezbjednosti

Interesi crnogorske Vlade i interesi EU su komplementarni, što je vidljivo u odnosu na prioritete koji su nam zajednički, a to su, u oblasti unutrašnjih poslova, borba protiv iregularnih migracija i krijumačrenja i jačanje upravljanja granicom - kazao je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Petar Koprivica.
On je, na sastanku sa specijalnim izaslanikom premijera Mađarske za Zapadni Balkan Žoltom Bunfordom koji boravi u posjeti Crnoj Gori, izrazio zadovoljstvo povodom kontinuirane podrške koju Mađarska Vlada pruža Crnoj Gori.
- Pogotovo u kontekstu evropskih integracija kao najvažnijeg vanjsko političkog cilja, a što potvrđuje i nedavno održavanje Foruma ministara EU – Zapadni Balkan u oblasti unutrašnjih poslova i pravde, čiji je domaćin, uslijed predsjedavanja Mađarske savjetom EU, bila Crna Gora - navodi se u saopštenju MUP-a.
Žolt je istakao su napori koje Crna Gora preduzima i rezultati koje postiže na planu ispunjavanja preporuka EK evidentni i da je Mađarska spremna da proširi i ojača saradnju sa Crnom Gorom u oblasti bezbjednosti.
- Zajednički je konstatovano da Memorandum o razumijevanju koji je potpisan između ministarstava unutrašnjih poslova Crne Gore i Mađarske predstavlja snažnu osnovu za dalje unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, posebno u oblasti migracija i azila, policijske saradnje, borbe protiv terorizma i prekograničnog organizovanog kriminala, kao i u oblasti upravljanja vanrednim situacijama - kazali su iz MUP-a.

Koprivica sa Bunfordom: Interesi crnogorske Vlade i EU komplementarni

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: petar-koprivica