Nikšićka i pljevaljska policija podnijele su krivične prijave protiv pet osoba zbog nedozvoljene trgovine i posjedovanja narkotika.
- Preduzimajući aktivnosti u cilju suzbijanja tzv. ulične prodaje narkotika, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi G.V. (44) pronašli 300 komada tableta različitih vrsta, za koje se sumnja da su namijenjene uličnoj prodaji. Policijski službenici su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv G.V. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su u policiji.
U nastavku aktivnosti, policijski službenici su u saradnji sa službenicima Uprave carina i službenicima Tržišne inspekcije, izvršili pretres i kontrolu trgovinskih objekata kao i objekata stanovanja i tom prilikom &nbsp;od B.B. (49) oduzeli 170 paklica cigareta različitih proizvođača bez akcizne markice, od M.D. (43) 206 paklica cigareta različitih proizvođača bez akcizne markice i od R.J. (49) oko 400 litara alkoholnog pića različitih proizvođača, takođe bez akcizne markice.
- Protiv B.B, M.D. i R.J, je Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena trgovina - istakli su u policiji.
Pljevljska policija pretresom objekta M.S. (65) pronašli su oko 28 kg rezanog duvana. Protiv njega je po nalogu tužioca podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pet krivičnih prijava zbog nedozvoljene trgovine i narkotika u Pljevljima i Nikšiću

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je nakon kontrole spiska osoba koji je Upravi policije dostavio lider i poslanik Demokratske partije socijalista &nbsp;(DPS) Danijel Živković da je utvrđeno da je pet osoba u birački spisak upisano nakon 31. decembra 2020. godine, četiri 2021. i jedna 2022.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-predali-smo-spisak-od-2-300-imena-ljudi-za-koje-sumnjamo-da-glasaju-u-srbiji-republici-srpskoj-i-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Živković je Centru bezbjednosti Podgorica predao spisak sa 2.300 imena onih za koje u DPS-u sumnjaju da ostvaruju biračko pravo u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.&nbsp;
Iz MUP-a su saopštili da je u mandatu 44. Vlade sa spiska koji je Živković dostavio "ukupno upisano 0 lica".
- Ministarstvo će tokom sjutrašnjeg dana dostaviti sve ostale informacije. Ministarstvo unutrašnjih poslova u okviru svojih zakonom definisanih nadležnosti dužno je da vodi birački spisak na tačan, ažuran i pouzdan način, odnosno da garantuje zakonitost biračkog prava za svako lice koje ostvaruje biračko pravo u Crnoj Gori. Za eventualne upise van naše zemlje i zakonitost upisa na teritoriji druge zemlje, Ministarstvo nije nadležno - piše u saopštenju MUP-a.

1250x600

1084x550

MUP: Sa spiska koji je dostavio Živković samo pet osoba upisano nakon 31. decembra 2020.

Uprkos ranijim najavama da će izborna reforma na kojoj radi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biti okončana do kraja ove godine to se, kako sada stoje stvari, ipak neće dogoditi. Prioritetna pitanja i zakonska rješenja poput čišćenja biračkih spiskova i uvođenje otvorenih lista, i dalje ostaju neriješena, piše Pobjeda.
Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.
Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.
“Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.
“Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.
Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je Pobjedi potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.
On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.
Iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.
Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.
CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
“Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.
U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Izvjesno produženje roka za reformu izbornih zakona

Predstavnici Francuske u radnoj grupi Savjeta Evropske unije (COELA) blokirali su juče pregovaračka poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, a koja je Crna Gora pripremila za zatvaranje na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji, koja je zakazana za utorak u Briselu.
Crna Gora će tako, umjesto planiranih pet, zatvoriti svega tri poglavlja.
Francuski predstavnici u radnoj grupi Savjeta EU smatraju da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje, jer nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama Unije, ali taj stav nijesu detaljnije obrazložili.
Odluka Francuske juče je potvrđena i na zasijedanju Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
Teorijski, Francuska bi svoju odluku mogla da preinači na Međuvladinoj konferenciji, ali dosadašnja praksa govori da se to ipak neće desiti.
Crna Gora je planirala da u utorak, osim dva koja je Francuska u međuvremenu blokirala, zatvori još tri poglavlja. Riječ je o poglavljima 3 - koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, 4 - koje se tiče slobode kretanja kapitala i 6 - iz oblasti privrednog prava.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević juče je, na zasijedanju Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore, rekla da je ispunjeno svako završno mjerilo za zatvaranje tih pet poglavlja i da je to konstatovala i Evropska komisija.
- Sa naše strane ispunjenost postoji. Sada je neophodna samo politička volja 27 država članica EU. Kao što to biva, postoje države koje su postavile neka pitanja. Ovo nije ništa novo. Neke interesuje možda malo više poljoprivreda, pa postavljaju pitanje o tome, druge možda zanima prelazni period za Poglavlje 13. Dakle, sva ta poglavlja mi smo riješili i na tehničkom i političkom nivou. Svaka država donosi odluku za sebe. Urađen je ogroman posao kada govorimo o ovih pet poglavlja – naglasila je ministarka Gorčević.
Odluka Francuske da Crnoj Gori ne da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13, uslijedila je dan nakon što je srpski lider Aleksandar Vučić crnogorskom premijeru Milojku Spajiću poručio „prvo skoči pa reci hop“.
Podsjećanja radi, Vučić je tu poruku uputio nakon što je Spajić prethodno, reagujući na njegov prijedlog da sve zemlje regiona Evropskoj uniji pristupe u isto vrijeme, kazao kako će „Crna Gora Srbiju u EU čekati već od 2028. godine“.
Komentarišući novonastalu situaciju u ovim okolnostima, politički konsultant iz Zagreba Aleksandar Musić ističe da odluka zvaničnog Pariza ipak nije rezultat Vučićevog lobiranja preko saveznika u Francuskoj.
Musić objašnjava kako „nema potrebe za trenutnim lobiranjem, jer je lobiranje već obavljeno Vučićevom kupovinom i zaduživanjem za milijarde eura francuske vojne opreme i projekata“.
- U tom odnosu svako zna šta mu je činiti. Ovo je prirodni nastavak toga. Francuskoj ulazak Crne Gore same i prve u EU nije nikakav prioritet, dok je Crnoj Gori to dubinsko i previše važno pitanje – kaže Musić.
On navodi i da je objašnjenje za blokadu zatvaranja dva poglavlja „vrlo nemušto i neuvjerljivo“ što, kako kaže, znači da je proradila „dobra stara unutarevropska geopolitika“.
- Ovo potvrđuje tiho rivalstvo njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Francuska ipak najviše od svih tetoši Vučićev režim – naglašava on.
U tom kontekstu Musić objašnjava i da ovakvom odlukom Francuska postiže dva cilja.
- Usporava njemački momentum i šalje poruku Vučiću da ipak misli i na njega. Time prećutno daje malo novog života u priču o kolektivnom ulasku Crne Gore u EU, odnosno u paketu sa ostalima – zaključio je Musić.
Crna Gora je od početka pregovora za članstvo u EU otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila njih sedam.
Odlukom Francuske da onemogući zatvaranje poglavlja 11 i 13, broj blokiranih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU povećao se na tri, budući da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme blokirala zatvaranje još jednog poglavlja.
Riječ je o Poglavlju 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku i za čije su zatvaranje bili ispunjeni svi tehnički uslovi, što su više puta konstatovali i najviši evropski zvaničnici, ističući da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom bloka.

Musić: Crna Gora kolateralna šteta Makronovih političkih ambicija i Vučićeve trgovine francuskog naoružanja

Crna Gora živi u paradoksu: nikada više političkih aktera nije izgovaralo riječ “Evropa” i nikada manje istinskog evropskog ponašanja nije bilo u institucijama. Evropski put je postao scena na kojoj se govori jedno, a radi drugo; projekt na kojem se prave političke dekoracije, dok se suština sistematski odlaže.
Zato je neophodno postaviti pitanje koje se u javnosti sve rjeđe čuje, a sve glasnije osjeća: ko je danas u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?
<h2>Vladajuća koalicija: Evropa kao maska, ne uvjerenje</h2>
Iako se vlast u cjelini deklarativno zalaže za Evropu, unutar nje postoje tri jasno prepoznatljiva sloja otpora koji određuju stvarne domete evropskog puta.
Tri sloja otpora Evropi u vlasti
Prvi sloj čine oni koji žele sistem kakav EU nikada ne bi dozvolila.
To su akteri kojima odgovara neuređena država, partijsko zapošljavanje, zatvorene institucije i moć stečena mimo zakona.
Oni znaju da bi stvarna Evropska unija razgradila temelje njihovog političkog opstanka. Zato reforme prihvataju na nivou rečenice, a blokiraju u praksi. Evropa za njih nije razvojna šansa, već prijetnja gubitku kontrole.
Drugi sloj su oni koji se identitetski oslanjaju na Beograd i SPC.
Za njih je Evropa ideološki i identitetski konkurent. Sekularna, građanska, moderno uređena Crna Gora ugrožava njihovu vezanost za političke i vjerske centre izvan zemlje.
Zato evropski narativ koriste kao obavezu, ali njihova stvarna gravitacija ide ka modelima društva koji su suprotni evropskim vrijednostima.
Treći sloj čine oportunisti koji nijesu za ništa, osim za ostanak na vlasti.
To su političari bez jasnih uvjerenja, kojima je ideologija zamjenjiva, a evropski put samo korisna ambalaža. Oni Evropu ne žele ni iz straha ni iz uvjerenja, nego zato što ih ništa što zahtijeva promjenu ne zanima.
Njihova ravnodušnost prema reformama jednako je opasna kao i otvoreni otpor.
Zajedno, ova tri sloja proizvode političku dinamiku u kojoj se Evropa priziva, ali joj se u praksi zatvaraju vrata. To je vlast kojoj Evropa treba, samo ako ne traži promjenu njih samih.
<h2>Koalicioni partneri: Između deklaracije i crkveno-političke gravitacije</h2>
Među koalicionim partnerima postoje stranke koje nominalno podržavaju evropski put, ali zavise od biračkih tijela koji Evropu vide kao prijetnju tradiciji, identitetu ili ulozi SPC u društvu. Njihova evropska retorika je često taktička, a ne suštinska.
Drugi partneri preživljavaju samo u neuređenom sistemu i zato, iako priznaju EU, čine sve da do promjena ne dođe. To je politika stajanja u mjestu, dovoljna da zadrži privilegije, ali nedovoljna da se pokrene država.
Opozicija: Između želje, nemoći i stare političke kulture
Dio opozicije je autentično proevropski, ali preslab da utiče.
Drugi dio nosi nasljeđe političke kulture koja se teško uklapa u evropski okvir: populizam, politika ličnog interesa i personalni sukobi umjesto programa.
&nbsp;Treći dio, oportunistički, vidi Evropu kao smetnju spontanosti i neuređenosti na kojoj grade političku vidljivost.
U zbiru, opozicija često više doprinosi konfuziji nego jasnom evropskom kursu.
<h2>Nevidljivi akteri protiv Evrope</h2>
Crnu Goru od Evrope najviše razvlače nevidljive sile:
- Uticaj SPC koja gubi moć u sekularnom modelu EU,
- Beograd koji računa na Crnu Goru kao dio svog političkog prostora,
- I istočni modeli koji nude identitetsku sigurnost, ali ne i institucionalni napredak.
Te strukture ne nastupaju otvoreno protiv EU, ali rade sve da je Crna Gora nikada ne dosegne u punom kapacitetu.
A ko je ZA Evropu - građani, inteligencija i platforme koje ne traže moć nego mjeru
Uprkos političkim zastranjivanjima, jeftinim obećanjima i manipulacijama jezikom “evropskog puta”, postoji u Crnoj Gori jedna druga, tiša, ali čvršća linija odbrane evropskih vrijednosti.
To su građani, politički neopredijeljeni, umorni od partijskih sukoba, ali ne i od ideje moderne države. To su ljudi koji u Evropi vide red, institucije, dostojanstvo i znanje, a ne dekoraciju pred izbore.
U toj liniji otpora nalaze se i oni koji su u Crnoj Gori najčešće previđeni: crnogorska inteligencija, profesori, ljekari, arhitekte, ekonomisti, umjetnici, čitav sloj stručnjaka koji se svjesno distancirao od partijske pripadnosti, ali nije odustao od svoje zemlje. Oni rijetko govore, ali njihova tišina nije znak povlačenja, već znak nezavisnog mišljenja koje odbija da se ukalupi u dnevnopolitičke okvire.
Upravo iz tog sloja nastaju i platforme kao što je STEGA: građanske, sekularne, kulturne i moralne zajednice koja ne traži mandate, funkcije niti moć, nego mjeru, red, odgovornost i institucije.
STEGA ne pripada nikakvim centrima van Crne Gore, niti crkvenim ili partijskim autoritetima; ona pripada građanima koji vjeruju da je budućnost ove zemlje evropska upravo zato što je evropska, po vrijednostima, a ne po retorici.
Zato je zaista opravdano reći da je danas najstabilniji oslonac evropskog puta Crne Gore upravo ono što ne pravi buku: slobodni građani, stručna i moralna inteligencija, i platforme koje Evropu ne koriste kao slogan, nego kao civilizacijski kompas.
To je energija koja ne okuplja oko lidera, nego oko načela; ne oko moći, nego oko odgovornosti; ne oko obećanja, nego oko vizije. I upravo zato ima najveću šansu da Crnu Goru povede tamo gdje se o Evropi ne govori, već se živi.
Evropa nije deklaracija nego karakter
Protiv Evrope su oni koji žive od nereda, identitetskih strahova i ličnih povlastica.
Za Evropu su oni koji u njoj vide red, mogućnost, sigurnost i dostojanstvo.
Evropska Crna Gora neće nastati na papiru, nego u savjesti. Neće je donijeti poglavlja, nego navike.
A među tim navikama najvažnija je jedna: da država pripada njenim građanima, a ne strukturama koje je vuku unazad.
U tom smislu, STEGA nije samo ideja, ona je putokaz.

Ko je sve u Crnoj Gori protiv Evrope i zašto?

Na Univerzitetu Crne Gore 12. decembra, zvanično je počela primjena tzv. prelaznog rješenja za studente dvogodišnjih master studija, čime se omogućava izdavanje diplome postdiplomskih specijalističkih studija u skladu sa članom 172 novog Zakona o visokom obrazovanju, kazali su iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG).
Kako je saopšteno iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG), ovaj korak predstavlja suštinski početak primjene novog Zakona o visokom obrazovanju i rezultat je višegodišnjeg zalaganja tog tijela, institucionalnih i vaninstitucionalnih pritisaka, kao i peticije koju je potpisalo više od 3.700 studenata UCG.
Primjena ovog zakonskog rješenja odnosi se na studente dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu studija i položili sve ispite predviđene nastavnim planom i programom u obimu od 60 ECTS kredita. Time se, kako navode iz Studentskog parlamenta, konačno ispravlja sistemska nepravda koja je godinama onemogućavala veliki broj studenata da steknu formalno priznatu kvalifikaciju i ravnopravno učestvuju na tržištu rada.
- Ovo rješenje znači ne samo pravdu za nekoliko hiljada kolega, već i mogućnost njihovog daljeg karijernog napredovanja i profesionalnog usavršavanja – upravo ono što bi država morala da garantuje pri upisu studija - poručuju iz SPUCG.
Studentski parlament najavljuje i nastavak borbe za dodatne reforme u visokom obrazovanju, među kojima je i akreditacija studijskih programa po novom modelu. Iz tog tijela ističu da se postojeći model studija 3+2+3 pokazao kao nepravedan i neprimjeren crnogorskom kontekstu, te da je neophodno jasno se udaljiti od njegove dalje primjene.
Podsjećaju i da je, na njihovu inicijativu, u novom Zakonu o visokom obrazovanju pravo na obavljanje studentskih poslova prepoznato kao dio studentskog standarda. Dodatno, zakon predviđa mogućnost da visokoškolske ustanove osnivaju centre za posredovanje u obavljanju studentskih poslova.
SPUCG najavljuje da će u narednom periodu intenzivirati aktivnosti na donošenju posebnog Zakona o obavljanju studentskih poslova, čiji će nacrt uskoro biti upućen nadležnim ministarstvima.
Prema njihovim riječima, studentski servisi ili centri za obavljanje studentskih poslova omogućili bi studentima da legalno obavljaju privremene i povremene poslove, steknu prvo radno iskustvo, upoznaju se sa zahtjevima tržišta rada i za svoj rad budu adekvatno plaćeni, bez ugrožavanja uspjeha na studijama.
- Na ovaj način bi se Crna Gora pridružila razvijenim evropskim i svjetskim državama, ali i zemljama regiona koje već imaju jasno regulisan sistem studentskog rada - zaključuju iz Studentskog parlamenta UCG, uz poruku da će uz podršku studenata dosljedno nastaviti višegodišnje zalaganje za unapređenje studentskog standarda i položaja mladih u društvu.

SPUCG: Nekoliko hiljada kolega sa master studija zasluženo dobija diplomu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;