Značajnijih ekonomskih pomaka od smjene vlasti u Crnoj Gori nije bilo. Štoviše, možemo reći da smo nazadovali u samoj strukturi ekonomije. Strukturni problemi su i dalje prisutni, ništa nije učinjeno na polju diverzifikacije ekonomije, dok su pojedini raniji izazovi postali još izraženiji i produbljeni, kazao je u razgovoru za Portal ETV ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Period od kraja avgusta 2020. do danas obilježen je promašenim politikama i izostankom strateškog pristupa. Umjesto diverzifikacije i jačanja realne ekonomije, oslonili smo se na potrošnju i administrativne poteze koji nijesu proizveli novu vrijednost, niti otvorili radna mjesta.&nbsp; Strane investicije su gotovo nestale, infrastrukturni projekti su stali, dok je javni sektor postao glavna konkurencija realnoj ekonomiji. Produktivnost stagnira, cijene rastu, profesionalizacija državnih kompanija nije sprovedena, a uvozno-izvozni bilans dostigao je istorijski minimum. U takvoj situaciji obećanje da ćemo za nekoliko godina postati Luksemburg Balkana i Singapur Evrope zvuči kao utopija, jer im za sada možemo parirati jedino po visini troškova života. Takve politike, smatra Mulešković, guraju Crnu Goru u sve dublju zavisnost od potrošačkog modela, stvarajući iluziju rasta uz trajno urušavanje konkurentnosti i održivosti privrede. <h2>Nazadne reforme</h2> Na početku razgovora za naš portal, Mulešković je konstatovao da je javni sektor postao konkurentniji u odnosu na realnu ekonomiju po pitanju zarada - pruža veću sigurnost, pa samim tim predstavlja dalji problem za razvoj ekonomije.&nbsp; - Takođe, iako statistika pokazuje da je došlo do rasta BDP-a, treba biti veoma obrazriv prilikom analize tih podataka. Rast BDP-a nije prouzrokovan stvaranjem novih ekonomskih vrijednosti, tj. otvaranjem novih radnih mjesta u realnoj ekonomiji, već isključivo povećanjem potrošnje, koja je produkt reformi koje smo imali 2022. i 2024. – kazao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830200816_f2014d5b57099b1d3f197bb3fa31955afe4b7b973f8e4a7019ccd5ec56df59f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250830200816_f2014d5b57099b1d3f197bb3fa31955afe4b7b973f8e4a7019ccd5ec56df59f3" data-rendition-name="original" width="1001" height="563" loading="lazy" alt="Mirza Mulešković"> <figcaption>Mirza Mulešković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, te reforme su donijele negativne efekte... Zarade jesu rasle, ali je, napominje Mulešković, životni standard građana unaprijeđen svega nekoliko procentnih poena u odnosu na prosjek EU. - Tako smo 2019. godine bili na nivou od 50 odsto, danas na 54 odsto što jasno ukazuje da je kompletan rast zarada, koji je bio velik, zanemaren zbog velikog rasta cijena. Samim tim, nijesmo mogli osjetiti neke veće boljitke – istakao je Mulešković. Iz ugla planiranja, Mulešković kaže da imamo ekonomiju sa kojom se ne upravlja strateški, odluke se donose bez konsultacija, suprotno principima transparentnosti, što, kako ističe, stavlja u nepovoljan položaj kompletnu poslovnu zajednicu. Upozorava da su direktne strane investicije u preduzeća i banke u prethodnih pet godina zabilježile pad od preko 70 odsto. - Nekad su direktne strane investicije u strukturi učestvovale sa oko 35-40 odsto. U prvih šest mjeseci 2025. godine taj procenat je 8,5 odsto. To jasno ukazuje da Crna Gora nije prepoznata kao kod investitora kao destinacija u koju treba ulagati – napominje Mulešković. Naš sagovornik naglašava da je Crna Gora imala pozitivan efekat od rata u Ukrajini po pitanju povećanja BDP-a, jer u našoj zemlji od 2022. godine živi i radi više od 100.000 stranaca koji su povećali potrošnju. S druge strane, svjedočimo rastu cijena koje je proisteklo iz administrativnog povećavanja zarada. Mulešković upozorava da se ne mogu povećavati zarade bez rasta ekonomskih vrijednosti i produktivnosti.&nbsp; - Produktivnost crnogorske ekonomije se nije povećala, tako je bilo za očekivati da se desi sve ovo. Mogli smo sve često čuti da ćemo u ovih nekoliko godina postati Luksemburg Balkana i Singapur Evrope. Uspjeli smo u jednom - da postanemo Luksemburg i Singapur samo po pitanju cijena. To je rezultat takvih politika i to je bilo za očekivati jer su se te reforme sprovele bez ikakve ekonomske analize, strateškog upravljanja – dodaje Mulešković. <h2>Dugoročne posljedice</h2> Upozorava i da ovaj tip reformi ne daju kratkoročne efekte, već će se njihovi negativni uticaji vidjeti i i osjetiti u narednom periodu.&nbsp; - Crna Gora je sa tim reformama prešla u sistem upravljanja ekonomijom potrošačkog društva, što znači da kompletna ekonomija i javne finansije zavise od potrošnje. Ukoliko imate bilo kakav problem sa potrošnjom imate problem sa javnim finansijama – pojasnio je ekonomski analitičar. Mulešković poručuje da ne treba zaboraviti da je u prethodnih pola godine udvostručen dug privrednih subjekata, da je povećan broj blokiranih preduzeća, te da se otvoreno krše principi zapošljavanja u javnom sektoru. To, ističe on, jasno govori da se ne vodi računa o realnoj ekonomiji i da postoji problem sa upravljanjem. Prema njegovim riječima, nije se ništa uradilo po pitanju profesionalizacije menadžmenta državnih kompanija, već su se nastavile stare prakse i produbile sa novim modalitetima koji negativno utiču na konkurentnost crnogorske privrede. Takođe, u prvih šest mjeseci pokrivenost uvozom i izvozom je na istorijskom minimumu, svega 13,6 odsto. Jasno je, ističe Mulešković, da se ništa nije uradilo po pitanju jačanja crnogorskog proizvoda, već svjedočimo regresiji. - Sa ovakvim načinom upravljanja velika količina novca izlazi iz zemlje, a manja ulazi što ne daje mogućnost ekonomskog rasta i razvoja i smanjuje mogućnost dodatnih investicija i ulaganja u tehnološki napredak koji je neophodan za Crnu Goru – stava je Mulešković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052615054_bc72d9b0168bc385eeaf72be02fca059788a98633641b5e81eafe4f609e87a51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025052615054_bc72d9b0168bc385eeaf72be02fca059788a98633641b5e81eafe4f609e87a51" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="novac"> </figure>  <h2>Bez strateških investicija</h2> Mulešković podsjeća i da u prethodnom poludecenijskom periodu Crna Gora nije imala nijednu stratešku investiciju, osim otvaranja prve dionice auto-puta Bar-Boljare 2022, a čiji ja je gradnja počela 2015. godine. - Do danas nijesu zaključeni ugovori o realizaciji infrastrukturnih projekata, što znači da smo i u tom dijelu imali stagnaciju – napominje Mulešković. Podsjetio je i na zatvaranje državnih kompanija, naglašavajući da je cijeli postupak mogao biti sproveden drugačije.&nbsp; - Imali smo otvaranje firmi čiji je cilj bio unaprijeđenje rada državnih organa, a kao rezultat smo za godinu dana dobili trošak jer nijesu uspjele da obave makar jednu analizu poslovanja crnogorskih preduzeća koja su u vlasništvu. Bilo je dosta stvari koje nijesu implementirane na pravi način. Veliki problem je nestrateško upravljanje ekonomijom, kao i to što se prilikom donošenja odluka ne rade ekonomske analize, projekcije, analize rizika kako bi država i ekonomija mogle lakše da reaguju na sve ono što mogu biti negativne posljedice – dodao je naš sagovornik. <h2>Talas protesta logičan slijed događaja</h2> Kada se reforme sprovode po modelu kakav imamo u Crnoj Gori - izjednačavanjem zarada bez sistemskog pristupa, prirodan je slijed događaja talas protesta i zahtjeva radnika. - Imate takvu situaciju da su određenim zaposlenima u javnoj upravi i državnim preduzećima zarade po nekoliko hiljada eura, dok su s druge strane dominantno zarade ostale minimalne od 600 ili 800 eura. Samim tim se stvara osjećaj nezadovoljstva i očekujete da imate svakodnevne zahtjeve – istakao je Mulešković. Konstatuje da je problem trebalo riješiti sistemski, tako da reforme povećaju plate i penzije u skladu sa radom i doprinosom, a ne sve svoditi na isti nivo. - Reprekusije ovakvih politika će se vidjeti u dugom roku i rano je pričati da li imamo stabilne javne finansije. Znaćemo to nakon svih reformi kad dođe do stabilizacije samog tržišta i vidjećemo koliko smo unaprijedli crnogorsku ekonomiju, a strah me je da nismo puno – zaključuje Mulešković. <h2>Cjenovno nekonkurentni</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Mulešković kaže da se i prošloj i ovoj sezoni pogrešno pristupilo. Ove godine, dodaje, u ljetnju sezonu smo ušli još nepripremljeniji, suočeni s nizom izazova - od loše infrastrukture do neuređenih plaža.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250607110616_94c6d93ddc68fbf0a3788f32c94f4ad7591b89faf0d9803430a3afb8b2825c6d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250607110616_94c6d93ddc68fbf0a3788f32c94f4ad7591b89faf0d9803430a3afb8b2825c6d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Crnogorske plaže 6. jun 2025."> <figcaption>Stanje na crnogorskim plažama u junu ove godine(Photo: Portal ETV/M.D.)</figcaption> </figure>  - Uvijek upozoravam da podatke o broju turista i noćenja u posljednje tri godine moramo uzimati sa rezervom jer smo u turiste uračunavali strance koji su došli ovdje da žive i borave zbog rata Ukrajini. Kada su dobili papire više se nijesu tretirali kao turisti, pa smo dobili pad u broju noćenja. Treba biti pažljiv i po pitanju tranzitnih turista – kazao je Mulešković. Dodaje da smo strateški pomogli razvoj ekonomije Albanije sa odlukom da povećamo aerodromske takse i tako prebacili putnike iz Crne Gore u tu zemlju. - Samim tim smo svi zajedno učestvovali u izgradnji aerodroma u Tirani i razvoja turizma i ekonomije te zemlje. S druge strane, dobili smo sve ono što su najveći problemi crnogorske privrede, a to su loša infrastruktura i nedovoljna avio-povezanost – ocijenio je naš sagovornik. Zbog svih politika na nacionalnom nivou Crna Gora je, napominje Mulešković, postala cjenovno nekonkurentna.&nbsp; - Zbog migracija radnika i svih problema sa kojima se suočavaju turistički poslenici, zbog rasta troškova, komunalija i svega onoga što prati njihovo poslovanje - cjenovna politika ne iznenađuje. Ona nije dobra za građane Crne Gore, ne možemo očekivati da budemo konkurentni i dugoročno ne može donijeti koristi crnogorskom turizmu. Da smo povećali cijene, ali uz to unaprijedili infrastukturu i kvalitet usluge i ponudu tek onda bi mogli da govorimo da smo konkurentni – dodao je Mulešković. On podsjeća da javne finansije zavise od turizma i da je teško očekivati veći prihod ove godine. Poručuje da treba sačekati septembar i oktobar sa podacima kako bi dobili jasnu sliku šta je realizovano od planiranog.&nbsp; - Ovo su jasne lekcije na kojima treba da učimo jer već je trebalo da se počne sa planiranjem sljedeće turističke sezone. Međutim, to treba da se desi saradnjom svih relevantnih institucija i privrednika. Ono što je karakteristično za prethodnih pet godina je da je upravo taj proces konsultacija sa privredom i privrednim udruženjima bio nedovoljno razvijen, pa samim tim i imamo odluke koje su na snazi u Crnoj Gori – ocijenio je Mulešković. <h2>Realna ekonomija za novu vrijednost</h2> Da bi se popravila ekonomska slika države, Mulešković preporučuje tri ključna poteza koja bi Vlada trebalo da povuče, a jedan od njih je reforma javne uprave i preusmjeravanje dominantnih sredstava - 717 miliona za plate u javnom sektoru i svega 280 miliona za kapitalni budžet - u infrastrukturne projekte i investicije koje otvaraju nova radna mjesta u realnoj ekonomiji.&nbsp; - Treba se vratiti strateškom upravljanju ekonomije, povezati institucije i konačno otpočeti njihovu saradnju koje nema u posljednje vrijeme. Takođe, kreirati listu prioritetnih projekata i sektora gdje Crna Gora ima potencijal i na taj način poslati poruku investitorima da je država otvorena za investicije u određenim oblastima. Nužan je povratak održivim politikama, transparentnom donošenju odluka i dugoročnom planiranju. Ne možete povećati poreze, dažbine, ili mijenjati određene zakonske odredbe sredinom godine jer se tako privrednim subjektima stvara neizvjesnost, netransparentnost i ugrožava njihovo poslovanje – objašnjava Mulešković Sagovornik Portala ETV smatra i da treba izdvojiti veća sredstva za subvencionisanje i podršku privrednih subjekata, otvaranje novih posebno onih kojima su u fokusu žene, mladi, poljoprivrednici. Na taj način će se, ocjenjuje, aktivirati i oni manje razvijeni djelovi Crne Gore, posebno sjever.&nbsp; Ipak, svjestan je da je sve navedene ideje teško implementirati ako se ne bude dalje radilo na razvoju infrastrukture.&nbsp; - Često možemo čuti da sjever ima velike potencijale, posebno u oblasti turizma i poljoprivrede, a stanje na terenu je takvo da više od 60 odsto domaćinstava nema dobru putnu infrastrukturu, kako bi se došlo do njih. Upravo to su problemi koji zahtijevaju akciju. Moramo se osloboditi sistema da je država najveći poslodavac i treba da shvatimo da je realna ekonomija ona koja stvara novu ekonomsku vrijednost, koja unapređuje kvalitet života, koja treba i mora da bude okosnica razvoja jednog društva – zaključio je Mulešković.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora postala obećani Luksemburg i Singapur, ali samo po troškovima života

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, ocijenio je da 30. avgust 2020. nije označio početak oslobođenja, već organizovani i sa strane pomognuti projekat urušavanja temelja crnogorske države i društva.
- Od tada se Crna Gora suočava sa najdubljom političkom, institucionalnom i društvenom regresijom od obnove nezavisnosti. Događaj koji je mnogima bio predstavljen kao nova šansa pokazao se kao početak najopasnijeg perioda sistemske erozije državotvornih vrijednosti u njenoj savremenoj istoriji - naveo je Šehović u saopštenju.
On je ocijenio da umjesto obećane demokratizacije Crna Gora ima vlast „koja je brutalno urušila demokratske standarde i obesmislila institucije države“.
- Državne institucije, koje su morale biti čuvari suvereniteta, stavljene su u funkciju zvaničnog Beograda i pretvorene u mehanizme kojima se Crna Gora sistematski razgrađuje i potčinjava tuđoj politici i interesima. Bezbjednosni sistem je potpuno razoren, lišen funkcije zaštite države i građana koju bi morao da ima - istakao je on.
Šehović smatra da je multietnički karakter Crne Gore izložen stalnim i organizovanim udarima, te da svjedočimo „najprimitivnijem istorijskom revizionizmu čiji je cilj da se izbrišu nesporne činjenice naše prošlosti, da se afirmiše ideologija četništva kao ‘državni narativ’ i da se Crna Gora odrekne antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva njena savremena državnost“.
- Na javnoj sceni dominira klerošovinizam, anticivilizacijska retorika i prostakluk koji je postao model ponašanja. Umjesto kulture dijaloga i odgovornosti, promovisana je kultura podjela, uvreda i ponižavanja. Umjesto politike ideja, dobili smo politiku jeftinih parola. Umjesto dostojanstva, dobili smo normalizaciju vulgarnosti i primitivizma - naglasio je lider SD-a.
Govoreći o ekonomiji, ocijenio je da je dovedena u stanje potpune improvizacije.
- Umjesto jasne strategije razvoja i koordinisane politike vodi se politika na parče, svedena na bilbord ekonomiju i marketinške trikove. To je zapravo kockarska ekonomija u kojoj se umjesto reformi nude jednokratne potrošačke mjere, a umjesto vizije puko preživljavanje. Ishod takvog modela je uvijek isti: zaduženija država, slabija privreda i neizvjesna budućnost - rekao je on.
Šehović je naglasio da 30. avgust nije bio korak ka demokratiji, već organizovana operacija urušavanja temelja crnogorske države i društva, ali i dodao da građanska Crna Gora, uprkos svemu, nije nestala.
- Naprotiv, ona postaje sve svjesnija svoje snage i značaja, ne samo kroz opozicione snage koje nose emancipatorsku misiju, već još snažnije kroz slobodne pojedince, predstavnike civilnog društva i mlade ljude koji odbijaju da pristanu da im budućnost i identitet budu moneta za političku trgovinu - rekao je Šehović.
On vjeruje da će Crna Gora ponovo pronaći snagu da se odupre.
- Naša istorija nas uči da Crna Gora nikada nije posrtala kada je vjerovala u sebe. Opstajala je jer je znala šta brani. Vjerujem da će i ovog puta građanska, evropska i antifašistička Crna Gora povratiti snagu i izgraditi društvo dostojno svojih vrijednosti i svojih ljudi. To nije samo politički zadatak. To je istorijska obaveza prema prošlim i budućim generacijama - zaključio je Šehović.
&nbsp;

Portal ETV

Šehović: 30. avgust bio organizovani projekat urušavanja države, a ne njeno oslobođenje

Tako to izgleda kad država padne u ruke onima koji nijesu željeli da ona uopšte postoji. A većinu im namiču oni kojima su lične frustracije iznad interesa domovine. Samo je politički duduk mogao očekivati da će frulica svirati drugačiju muziku.
Možda se na operativnom nivou i desilo ponešto neočekivano. Na strateškom baš ništa. Prijetnja novom Crnom Gorom "na koju ćemo se morati navići" najispunjenije je obećanje što ga je zvanični Beograd dao u posljednjih 30-ak godina.
Kažem zvanični Beograd iako su (mu) glas i prste pozajmile ovdašnje marionete i masa koja je te noći orgijala u anticrnogorskom, a bogami i u anticivilizacijskom transu. Kažem najispunjenije jer je, prosto, tako! Ovo što je, nakon pet godina, ostalo od Crne Gore nema mnogo veze sa onim prije toga i sve je bliže onome što je planirano da bude.
Bilo bi, danas, pretjerano reći da se Crnoj Gori desila repriza Podgoričke skupštine, 102 godine nakon "premijere". Ali da stvari idu u tom smjeru, očigledno je. Konačan cilj još nije zakucan i u formalnom smislu, jer Crna Gora još postoji. Zakucavaju se, i to macom, posljednji ekseri suštine do koje treba da dovede pretvorba koja teče - Crna Gora treba da postane srpska. Država, regija, 27. izborna jedinica... zavisiće od okolnosti u trenutku kad bude sviran kraj. Nijanse konačnog rješenja, međutim, neće biti mnogo bitne.
Brzinom realizacije projekta autori mogu biti zadovoljni. Na petu godišnjicu "oslobođenja" litijaškom kontrarevolucijom, Crna Gora je država ograničenog suvereniteta, ugroženog identiteta, razorenog bezbjednosnog sistema, neodržive ekonomije, rastućeg klerošovinizma, nenaučne revizije bliže i dalje prošlosti, estetike prostakluka i izopačenog sistema vrijednosti.
Svim ovim elementima i ukupnom procesu snažan zamajac daje činjenica da je Crna Gora, de facto, i medijska kolonija. Što omogućava da se razaranje države i društva obavlja prijevarno, pod maskom obračuna sa lošim nasljeđem starog sistema i režima. Nije baš jedinstven paradoks, i kod nas i u inostranstvu izdaja se često najbolje podvaljivala kao patriotizam.
Mudri i pokvareni Baja Pašić, notorni mrzitelj svega crnogorskog, znao je da su Crnogorci "gladnovi gladni" ne samo imovine nego i velikih ideja. I da im je potreban alibi za izdaju, nešto što će ih učiniti subjektivno ponosnim na objektivno sramotan odnos prema otadžbini. Zato im je, lako i efikasno, uz kese dukata i položaje, savjest anestezirao tlapnjama o zaslugama za ujedinjenje srpstva i sl.
Proces uspješno teče i zato što mu na ruku ide politika Vašingtona i Brisela. SAD i EU, glupošću ili zlom namjerom, pet godina saučestvuju u obračunu sa Crnom Gorom pod firmom obračuna sa Demokratskom partijom socijalista. Realno, teško da je neko baš toliko glup da ne vidi kako kažnjavajući političku stranku/koaliciju - kažnjava državu. I njene istinski prozapadno orijentisane građane.
Istine radi, ne svi iz EU, ali svakako svi najuticajniji. Plus Velika Britanija. Što zaključak da niko manje od Kvinte nije zainteresovan za ustrojstvo Crne Gore na zapadnim vrijednostima čini tačnim i trajnim. (Preciznije na izvornim zapadnim vrijednostima, jer sa Donaldom Trampom u Bijeloj kući od njih ne ostaje ni obucak.)
Pa, ipak, Crna Gora ima većih problema i od bivših "zapadnih prijatelja", i od susjeda sa imperijalnim ambicijama, i od njihove domaće posluge. Najveći problem Crne Gore je neotpornost suverenista na metode i instrumente agresorske "meke moći". Ogromna je i odvratna naša mentalitetska predisponiranost za nasijedanje na propagandne obrasce kojima se prljavi stvarni cilj, kamuflira zašećerenim populističkim narativom. Montenegrinski apetit za konzumiranje praznih parola - veting je najnovija, nezasit je kroz istoriju pa nije veliko čudo šta i danas halapljivo guta sve što mu se servira.
Otud je, i nakon pet godina recikliranja istog demagoškog sadržaja, previše građana koji ne žele zlo Crnoj Gori, sklono da više vjeruje svojim ušima nego svojim očima. I da ne zamara mozak obradom audio-imputa. Od zaglušujuće buke o borbi protiv kriminala i korupcije iz vremena stare vlasti, ne (žele da?) vide razaranje svoje države i društva. Tačnije, društva i države. Jer, planeri su ovoga puta pametno okrenuli red poteza i ispravno zaključili da, kad zbune i slude društvo, kad ga udese po matrici Pinka i popova, država će im pasti u ruke po zakonu političke gravitacije.
Zato se, iz ugla premalog broja onih koji se bore za njenu slobodu i vrijednosti, Crna Gora, grubo je i tužno ali istinito reći, doima kao onaj kukavički gradić iz vesterna "Tačno u podne", čiji stanovnici iza spuštenih škura gledaju kako se Gari Kuper sam suprotstavlja bandi koja je došla da ubija i pljačka. Premalo ljudi brani, da budem i pomalo patetičan, pravo, čast i slobodu Crne Gore nakon 30. avgusta. A previše kibicera čeka da im drugi sačuvaju državu, antifašizam i pravo na identitet. I da im donesu slobodu u kafanu, u kojoj triput dnevno junački ginu za crnogorsku stvar, u najboljem maniru operisanih nedavača Kosova.
I opet je to stvar, koliko svijesti, toliko mentaliteta. Da je neko na Crnu Goru krenuo tenkovima, nema sumnje da bi bilo skroz drugačije. Barem bi korisni idioti odbili kolaboraciju. Ovako, svaka mrtva uš može ih demotivisati peckanjem da brane tuđe pare, a državu niko neće ponijeti u Čačak.
Možda, ipak, ne treba prestrogo suditi propagandom prepariranim mozgovima suverenista, kad glavata gospoda iz Brisela i Vašingtona ubrzano potonuće Crne Gore u klerošovinizam sa sve krupnijim natruhama klerofašizma, vide kao siguran korak ka Evropskoj uniji. I ne pominju potrebu reformisanja obožavalaca lika i djela ratnih zločinaca, starih i novih, Putina ponajvećma, iako ta struktura dominira aktuelnom vladajućom većinom. Vaistinu cirkus - što se više realno dajkoizujemo, to nas evropskijim percipiraju.&nbsp;
Odužio se tekst pa je vrijeme da se postavi pitanje: koliko ovo može da traje i ima li načina da mu se doskoči?
Legitimno je proces oročiti na izbore 2027. Pogotovo ako još ima naivnih da vjeruju kako bi Crna Gora do tada mogla zatvoriti sva poglavlja i samo čekati da države EU odrade procedure za prijem nove članice.
Pametnije je, po mom skromnom mišljenju, vrijeme koje dolazi razumjeti kao presudni period, ne mnogo dug, u kojem će se trkati i sukobljavati dva procesa: jedan za dokusurivanje, jedan za odbranu Crne Gore. Cilj je, najdalje, pomenuta 2027. Godina predviđena za izbore na svim nivoima.
Dakako, važnije je pitanje kako u tom opitavanju neravnopravnih totalni autsajder može da pobijedi? Grijeh pretencioznosti na dušu autora, evo kako...
Za početak, utuviti u suverenističke glave da Crna Gora nema u koga da se uzda osim u sebe samu. Čekanje da Satler i Ranke izbave Crnu Goru iz kaveza Srpskog sveta lišeno je smisla i nedostojanstveno. (Do dostojanstva se, nekad, ovđe jako držalo.) Smisleno je stvaranje fronta koji će pružiti otpor mirnodopskom kidisanju na multietnički karakter i nezavisnost Crne Gore.
A, da bi takav front bio formiran, neophodno je osvijestiti neke fundamentalne činjenice. U ovakvim okolnostima, u kojima je odnos snaga 20:1 na našu štetu, najprije se treba spremiti na izlazak iz zone komfora. Crnogorci, srećom, danas ne treba da ginu da bi odbranili državu, ali bi, za početak, mogli da pokažu spremnost da u toj borbi pokisnu, nazebu ili progutaju malo biber spreja i suzavca.
U svjetlu polazne činjenice da nas je "malo i sa mrtvima", mudro je ne otežavati iskreno iskupljenje onima koji su Crnu Goru 2020. doveli do ovoga, ali su, potom, shvatili šta su uradili. Čak ni Urašima, koji su počinili i ponovili magnum crimen, 30. i 03. avgusta. Mislim da je već neko vrijeme, ne samo brojnim tadašnjim glasačima, nego i nekim sadašnjim visokim funkcionerima, pogotovo bivšim poslanicima, jasno u šta se izrodilo njihovo paktiranje sa litijaškim pokretom. Ko je svjestan da je pogriješio, ko se opametio i iskreno pokajao - što se mene tiče - bujrum. (Makar mi neumoljivi Đorđe Šćepović posvetio śutrašnju kolumnu.) &nbsp;Uz važnu napomenu - Dritan Abazović nije pogriješio! On je sve uradio i radi sa umišljajem!
S kudikamo više opreza valjalo bi uzeti katkadni zaokret zlatnog medijskog sponzora litija. Nije da ne proizvodi "morbidno zadovoljstvo" kad u glasilu čiji se doprinos uspjehu litija može ravnati sa doprinosom Crkve Srbije, pročitate da baš u toj, partnerskoj im, organizaciji više ne vide "faktor emancipacije" Crne Gore, nego isto ono što Antena M piše decenijama. Ne smeta što su i oni otkrili Marka Parezanovića godinama nakon njegovih tajnih sastanaka sa njihovim i njegovim pulenom Dritanom. O čemu su neki drugi pisali u, što bi se reklo, realnom vremenu... Naglašavam, nemam pretenziju da odlučujem o indulgencijama, samo upozoravam da ima onih kojima je teško vjerovati i kad golom guzicom (a ona im je sve) śednu na vruć šporet.
Ne bih rekao da ima osnova očekivati išta od CANU ili UCG, kao institucija. Kamo sreće da nastave relativno tihovanje. No, uz nekolicinu koja se od prvoga dana hrabro i jasno isprsila pred mašinerijom institucionalne odmazde i integralnog olajavanja, tamo ima dosta samozatajnih pojedinaca koji bi mogli, a bogami i morali, jer je potonja ura, da pobijede strah od oboje (odmazde i olajavanja) i da se i oni isprse poput Olje, dvojice Nemanja, Marka... Vukića Pulevića, Sloba Backovića. Da ne pominjem čitav "roster" FCJK, grupicu istinskih intelektualaca i mali ali poštovanja vrijedan dio NVO sektora.
Pri kraju, ali nikako najmanje važni, na red dolaze politički subjekti...
Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj morali bi da pošteno odgovore na pitanje: je li do Brisela jedino moguće stići sa Budom Aleksićem kao saputnikom i sa svim ideološkim teretom što ga taj mr(a)čni potpredsjednik Vlade simbolizuje. Da još jednom, nakon sramoćenja države u Gornjem Zaostru, presaberu šta ih dijeli od Andrije Mandića i vezuje li ih išta sa njegovom politikom. Od Adrijana Vuksanovića mogu da nauče kako se ne prave truli kompromisi i foteljom ne gnječe vrijednosti. Ni pod sugestijama, unutrašnjim i spoljašnjim.
Vjerujem da i u Vladi Milojka Spajića i u PES ima poneko kome se stomak okreće od koalicije sa staljinistima i klerošovinistima. Šta, barem oni koji nijesu "više DF od DF-a", rade skupa sa liderima kojima treba staratelj čim kroče u Beograd? Sa onima koji šalju đecu iz Crne Gore u kampove za proizvodnju savremenih janjičara? Sa onima koji orgijaju u slavu Pavla Đurišića po Herceg Novom i Gornjem Zaostru? Što kasnije budu odgovarali na to pitanje, biće im sve teže da odgovore. A jednom će morati.&nbsp;
Evropski savez je fuzijom tri stranke povukao dobar potez. Sada treba da traži nove kanale i vještine komunikacije, kako bi ostvario ono što realno može - udvostručio procenat podrške.
A DPS? Za početak, čini se da bi pomoglo miru u toj kući kad bi filozofski prihvatili paradoks da ih gro suverenista između dva glasanja urniše kritikama, a na dan izbora očekuje da sam DPS kurtališe Crnu Goru bijede u kojoj je. Jer, zapravo, uopšte nije teško razumjeti tu neobičnu bifurkaciju emocija i smatranja u glavama suverenista, taj paralelizam traženja krivca za posrnuće države i nade u njeno izbavljenje na istoj adresi.
S druge strane, suverenistima ne bi škodilo malo više objektivnog sagledavanja pozicije najjače opozicione stranke. Nije to, odavno, više onaj stari, svemoćni DPS. Ovaj danas nema institucionalnu moć, nema novac, nema medije... jedino čega ima napretek su ostrašćeni neprijatelji i olake optužbe. U takvim okolnostima izborni rezultati te stranke u posljednjih godinu i po naprosto su nenormalno visoki. Što ne znači da DPS, uprkos svemu, ne bi trebalo da se zapita - je li ovo što su dosad uradili kao opozicija najbolje, najjače i najhrabrije što mogu? &nbsp;
Kvaka, podvlačim na kraju, nije u partiji ili pojedincu, nego u ključnoj riječi - Front. U osmišljenom okupljanju svih kojima je stvarno stalo do Crne Gore na kakvu bismo svi željeli da se zauvijek naviknemo. Frontu onih koji imaju petlju da ne daju na sebe i svoj dom. Onih koji će sa našeg stola skloniti Karađorđevu šniclu (gurmani praštajte na metafori) i servirati naš Mozak s domaćim jajima.
&nbsp;

Pet godina oslobobođenja od Crne Gore

Pet godina je od političkog zemljotresa 30. avgusta 2020. godine, a akteri na svim polovima crnogorske političke scene, i nakon promjene uloga, pokazali su se nedoraslima da u interesu države i njenih građana vode političko-društvene procese.&nbsp; Bezbjednosni sektor je izbušen još dolaskom Dejana Vukšića na čelo Agencije za nacionalnu bezbjednost u decembru 2020. godine, permanentno se narušavaju odnosi sa susjedima, a godinama unazad agenti BIA-e značajno i subverzivno utiču na društveno-političke procese u državi. Govor mržnje je u usponu, Crna Gora medijski je okupirana, sloboda medija sve više upitna, dok se čini da su jedini segmenti društva koji jačaju vjerske organizacije - dominantno Crkva Srbije. Sa druge strane nekadašnja vlast nije se snašla u ulozi opozicije. Više puta je pokazala nemoć i odsustvo svježih ideja. U više navrata je, kako se to kaže, „prosula“ energiju građanskog nezadovoljstva i otpora –od protesta povodom nasilnog ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, preko potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora, do demonstracija protiv neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku koji su se održavali od sloganom „Ima nas“, dok se „otpor“ promjeni identiteta Skupštine Crne Gore završio lijepljenjem stikera preko loga „Zetske banovine“. <h2>Institucije poligoni partijskog plijena</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421220448_da5445a33a6a075a24b998b1db852281f62fe590b22205ae44805e21c275898f" data-rendition-name="original" width="954" height="529" loading="lazy" alt="Daliborka Uljarević"> </figure>  Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević u razgovoru za Portal ETV kaže da je 30. avgust 2020. veoma važna tačka u političko-društvenoj istoriji Crne Gore, jer je unio koncept smjenjivosti vlasti u savremenu crnogorsku političku praksu.&nbsp; - Posebna vrijednost je što je do toga došlo mirnim putem, iako se suštinski radilo o svojevrsnom političkom zemljotresu. Za mnoge je 30. avgust bio i simbol nade da Crna Gora može postati funkcionalna demokratija u kojoj se vlast ne samo mijenja, već i odgovara građanima i građankama i posvećeno radi u javnom interesu – kaže Uljarević.&nbsp; Međutim, kako kaže, umjesto obećane i očekivane &nbsp;konsolidacije institucija, svjedočili smo njihovom daljem urušavanju i zarobljavanju, samo sada kroz nove partijske i partikularne interese.&nbsp; - To jasno pokazuje da smjenjivost vlasti sama po sebi ne znači i demokratizaciju, ako nema političke volje i vizije da se institucije izgrade kao stubovi opšteg dobra, a ne poligoni partijskog plijena – kaže ona. Mnogo je bilo priče o tome kako u Crnoj Gori nijesmo dobili „promjene“, vać samo „zamjene“. Uljarević smo pitali da li je to baš tako, te što je suštinski drugačije i sa kojim novim fenomenima se suočava crnogorsko društvo. - U ovoj prvoj petoljetki nije bilo suštinskih i kvalitativnih promjena, jer je logika odnosa prema institucijama i javnim resursima ostala ista – i dalje se tretiraju kao poligon za jačanje partijskih infrastruktura i zadovoljenje privatnih interesa. Dodatno, sada imamo zabrinjavajuću i otrovnu radikalizaciju javnog prostora, ideološki revizionizam usmjeren na mijenjanje nekih temeljnih vrijednosti, kao i nedopustiv upliv crkve u procesima donošenja političkih odluka, i uticaj susjedne Srbije, za čiju vlast je Crna Gora samo privremeno izgubljena teritorija – ističe Uljarević. Dodaje da je, iako su se promijenili akteri, model ostao isti, ali u mnogo čemu ogoljeniji, agresivniji i beskrupulozniji, sa sve slabijim institucijama i sve dubljim društvenim podjelama. Komentarišući poruke Andrije Mandića iz predsjedničke predizborne kampanje kada je govorio kako mu sopstveni potezi iz prošlosti, koji su dijelili društvo, „leže na duši“ uz obećanje da će uraditi sve „da se pomirimo“, Uljarević kaže da su te poruke bile providan marketinški trik, a ne iskrena namjera.&nbsp; - Uostalom, i nakon te kampanje u kojoj je Mandić neuvjerljivo glumio pomiritelja imali smo niz postupaka kojima je pokazao da mu je zapravo cilj osnaživanje podjela, uz nametanje jedne ideologije. Njegova politička snaga ne počiva na pomirenju, već upravo na održavanju konflikta i priču o ugroženosti jednog naroda, jer bez njega nema ni njegove političke relevantnosti – ističe ona. <h2>EU agenda</h2> Osvrćući se na činjenicu da je sve očiglednije da današnja vlast, makar velikim dijelom, nije iskreno evropska, već da se EU koristi kao paravan za sprovođenje raznih partijskih agendi, Uljarević kaže da se Crnoj Gori, zbog međunarodne konstelacija odnosa, otvorila izvanredna šansa.&nbsp; - Naime, EU je, u svojoj želji da revitalizuje politiku proširenja, u mnogo čemu počela da favorizuje Crnu Goru, kako bi motivisala i stimulisala vlasti da proces pristupanja dinamiziraju. Vlasti to zloupotrebljavaju, od poklonjenog IBAR-a do mnogih drugih prednosti, stalno testirajući strpljenje institucija EU i država članica – kaže ona.&nbsp; Prema njenom mišljenju, to, naravno, nije dugoročno održivo, i zato sve češće kroz izvještaje različitih institucija EU imamo vrlo kritički ton, ali i to vlast bagateliše. ž - Problem je što aktuelna vlast živi u iluziji da se legitimitet može beskonačno održavati pukim simuliranjem reformi i lokalnim trikovima. Takva politika ne približava nas EU, a Crnu Goru može, kada se međunarodne okolnosti promijene, skupo koštati i gurnuti nas unazad – smatra Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025083009080_6ec242e1b93da27918940e83e568ebd08a84180055f00f234b69358e6221362b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025083009080_6ec242e1b93da27918940e83e568ebd08a84180055f00f234b69358e6221362b" data-rendition-name="original" width="1173" height="600" loading="lazy" alt="Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović"> <figcaption>Sjednica Ustavnog odbora na kojoj je konstatovan prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović</figcaption> </figure>  Na pitanje da li je EU, kroz pritiske i intervencije, jedini pravi garant da Crna Gora ne sklizne u potpunu autokratiju, te koliko je ispravan pristup da crnogorsko društvo čeka na tu vrstu „vanjske intervencije“, posebno kada imamo u vidu najsvježiji primjer u slučaju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović - da mišljenje Venecijanske komisije na kraju nije rezultiralo nikakvom konkretnom akcijom, odnosno rješenjem – Uljarević kaže da EU jeste ključni akter, ali nikako ne i garant Crna Gora neće skliznuti u nedemokratski režim.&nbsp; - Spoljni pritisci i preporuke su dragocjeni, ali bez unutrašnje energije i spremnosti na otpor oni ostaju mrtvo slovo na papiru. Mišljenje Venecijanske komisije u slučaju sutkinje Đuranović to je najbolje pokazalo - bez unutrašnje volje za akcijom, spoljne preporuke ne mijenjaju realnost. Znači, presudan je građanski duh, odvažnost, dosljednost i stalna budnost i rad onih koji brane demokratske vrijednosti. Ako društvo čeka da Brisel obavi njegov posao, onda smo već na klizavom terenu, jer se demokratija gradi i brani iznutra – ističe Uljarević. <h2>Tačka bez povratka?</h2> Na pitanje da li je crnogorsko društvo, nakon pet godina od političkih promjena, došlo do „tačke bez povratka“ kada se u obzir uzmu činjenice o urušenom bezbjednosnom sektoru, narušavanju odnosa sa susjedima, porastu govora mržnje, ugrožavanju medijskih sloboda i građanskih aktivista, te zabrinjavajućem rastu uticaja crkve, ili je ipak taj proces reverzibilan, Uljarević kaže da još uvijek nismo na tački bez povratka, ali da se krećemo u lošem pravcu. &nbsp; - I to nije samo subjektivna ocjena, empirijski podaci to potvrđuju. Po CG pulsu, istraživanju koje CGO i Institut DAMAR periodično sprovode, početkom ove godine oko 45% građana i građanki ocijenilo je da se Crna Gora kreće u pogrešnom smjeru, dok je manje od 36% smatralo da ide u dobrom, a gotovo petina nije imala stav. Podsjećanja radi, 2020. godine, neposredno pred smjenu vlasti, 35.5% je vjerovalo da zemlja ide u pogrešnom, a 34.7% u pravom pravcu. Dakle, nakon prve petoljetke od promjene vlasti, percepcija da država ide pogrešnim putem značajno je porasla – kaže Uljarević. Izvršna direktorica CGO ističe da je opasno i što institucionalni vakuum sve češće popunjava crkva, koja želi da preuzme ulogu regulatora društvenih i političkih procesa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830080852_6ad9765d1c391295b75229b7988e545c750b5b7f8e6fa554912d73e091c77edb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250830080852_6ad9765d1c391295b75229b7988e545c750b5b7f8e6fa554912d73e091c77edb" data-rendition-name="original" width="1440" height="960" loading="lazy" alt="Državni vrh u Hramu u Podgorici"> <figcaption>Državni vrh u Hramu u Podgorici</figcaption> </figure>  - Time se slabi autoritet države i produbljuju podjele, a Crna Gora rizikuje da umjesto demokratije dobije teokratizovanu politiku i permanentnu nestabilnost. Ipak, na pozitivnoj ravni - društvo pokazuje otpornost. Građanski protesti, inicijative civilnog sektora i sve jasniji zahtjevi građanstva za nezavisnim institucijama i vladavinom prava potvrđuju da postoji potencijal za otpor autoritarnim tendencijama – navodi ona. &nbsp; <h2>Opozicija – čekanje bez strategije</h2> Komentarišući bivšu vlast u ulozi opozicije, Uljarević navodi da je prvi mandat u opoziciji bivša vlast uglavnom provela u lamentiranju i niskom startu, čekajući da se okolnosti „same od sebe“ promijene i vrate ih na stare pozicije.&nbsp; - Taj trend se, nažalost, nastavlja i danas: bez proaktivnosti, bez nametanja tema u javnosti i bez potrebne agilnosti da svakodnevno prate i koriste slabosti novih vlasti. &nbsp;Umjesto da se transformišu u odgovornu i konstruktivnu opoziciju, ostali su zarobljeni u narativu „vlasti u egzilu“. Time ne grade novi politički kapital, već ga rasipaju u čekanju bez strategije, pretvarajući se u pasivne posmatrače umjesto u relevantne aktere političkih procesa – kaže Uljarević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830080856_86095f9f0a508226d6988506d3798d57027a6b73c690614ed55e24ab59c30c05.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250830080856_86095f9f0a508226d6988506d3798d57027a6b73c690614ed55e24ab59c30c05" data-rendition-name="original" width="1907" height="1075" loading="lazy" alt="Poslanici opozicije lijepe naljepnice preko novog loga Skupštine"> <figcaption>Poslanici opozicije lijepe naljepnice preko novog loga Skupštine(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Opozicija, kako kaže, nije znala da kanališe energiju građanskih protesta i građanskog otpora u održiv politički proces.&nbsp; - Protesti su korišćeni ad hoc, često bez vizije, plana i jasne strategije, pa su se pretvarali u kratkotrajne performanse koji nijesu ostavljali trajniji politički trag. Time je potrošena dragocjena energija građana i građanki koji su bili spremni da se bore za principe, a njihova volja obesmišljena kroz improvizaciju i simboličke geste, umjesto ozbiljne političke artikulacije – ističe Uljarević. Prema njenom mišljenju, do sada je opozicija propuštala šansu da od spontanog otpora stvori organizovan pokret za promjenu, a to je nerijetko vodilo razočaranju i pasivizaciji dijela građanskog korpusa.&nbsp; - Vidjećemo da li je iz toga izvukla neke lekcije – kaže Uljarević. Na pitanje kako objašnjava to da opozicija nikada nije prihvatila prijedloge određenih intelektualnih krugova o formiranju vlade u sjenci, te što se, potencijalno, moglo postići takvim djelovanjem i da li se na to može gledati kao na propuštenu priliku, ili se ipak radilo o ispravnoj odluci, Uljarević kaže da je „presudno bilo da opozicija pokaže rad i posvećenost, a to je izostalo“.&nbsp; - Nije suština u formi - da li se ona zove „vlada u sjenci“ ili drugačije - već u tome da se kroz konkretan angažman, stručne prijedloge i dosljedno praćenje vlasti, građanima i građankama ponudi uvjerljiva alternativa i pokaže spremnost za preuzimanje odgovornosti. Umjesto toga, opozicija se uglavnom zadržala na sporadičnim kritikama, što je premalo da bi se izgradila ozbiljna politička snaga, jer građani i građanke očekuju da vide spremnu alternativu, a ne samo opoziciju koja reaguje iz defanzive – ocjenjuje Uljarević. <h2>Aktivno građanstvo</h2> Na pitanje gdje građani danas mogu tražiti izlaz – u novim političkim pokretima, u civilnom društvu ili u pasivnom otporu, ako ni vlast ni opozicija nijesu ponudile suštinsku alternativu, izvršna direktorica CGO kaže da je jedini stvarni izlaz aktivno građanstvo.&nbsp; - To je dug i zahtjevan proces, ali nema prečica - demokratija se ne gradi čekanjem na spasioca, već time što svaki građanin i građanka preuzimaju svoj dio odgovornosti i daju konkretan doprinos da izabrani predstavnici budu u punoj mjeri odgovorni – kaže Uljarević. To, kako kaže, znači: tražiti transparentnost, podržavati inicijative koje jačaju vladavinu prava i slobodu medija, a ne povlačiti se u apatiju ili pasivni otpor.&nbsp; - Nova politička energija može doći i kroz građanske inicijative, društvene pokrete i civilni sektor, ali samo ako građani i građanke ostanu istrajni i pokažu da ne pristaju na politiku bez sadržaja i bez odgovornosti. Tek tada se otvara prostor za istinske promjene – zaključuje Uljarević.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Uljarević: Javni prostor otrovno radikalizovan, opozicija pasivni posmatrač bez strategije

Božena Miljić

''Opterećeni'' prošlošću, ali iz nje ne učimo: Istorija Crne Gore se brutalno prekraja i zloupotrebljava za tuđe interese

Od promjene vlasti 30. avgusta 2020. godini u Crnoj Gori nije bilo kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema koji su pokazatelj napretka. Naprotiv, bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda, ocijenio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić. <h2>Privid blagostanja</h2> Pet godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori ekonomska slika stvara privid ozbiljnih reformskih iskoraka koji u praksi rezultiraju dubokim socijalnim nestabilnostima. Programi Evropa sad 1 i 2, kojim se, nekad ministar finansija, a sad premijer Milojko Spajić koristi kao glavnim adutom u odbrani učinka nove vlasti, donijeli su rast plata i penzija, ali i otvorili dileme o dugoročnoj održivosti i realnom životnom standardu građana.&nbsp; Građani se mogu pohvaliti debljim novčanicima, ali su su im računi i potrošačka korpa postali teži za podnošenje.&nbsp; Prosječna neto zarada u Crnoj Gori porasla je sa 527 eura prije pet godina na 1.014 eura danas. Minimalna penzija je povećana sa oko 300 eura na 450. Ipak, minimalna potrošačka korpa rasla je znatno više: sa 640 eura 2020. godine skočila je na više od 2.000 eura u 2025. Inflacija je "pojela" povećanja zarada i usporila osjećaj ekonomskog napretka.&nbsp; Osvrćući se na na prethodni petogodišnji period, Kostić smatra da je crnogorska ekonomija tamo gdje je i bila. Međutim, napominje da bitnu razliku čini protok vremena od pet godina. <h2>Bez suštinskih promjena</h2> - Ne možemo, a da u obzir ne uzmemo novih pet godina izgubljenih za razvoj pa se, stoga, slobodno može reći da je naša pozicija danas, ukupno, gora nego li prije 2020. godine. Razumljivo, sa ovom ocjenom, jedan broj ljudi (naročito onih iz vlasti i oko vlasti) neće se složiti, navodeći pri tom pokazatelje izražene nominalnim ali ne i realnim veličinama koje u stvari (radi javnosti da kažemo) stvaraju iluziju višeg, a vrijede manje. Realne veličine su ono što odražava stvarnost. Nominalne veličine su često sredstvo obmane – kazao je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241021151052_82b31025b70a3220a8531fd999e7d28bd83e7ee4e4e53723e60d0190453c943c" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vasilije Kostić"> <figcaption>Prof. dr Vaslije Kostić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ako zanemarimo i brojke, koje se kod nas bez ustezanja i prigovora savjesti tumače različito, nemoguće je, ističe Kostić, ne uočiti da suštinskih, kvalitativnih promjena u strukturi ekonomskog sistema nema.&nbsp; - Naprotiv. Rekao bih da bilježimo regres. Svi problemi su i dalje prisutni, a negativne tendencije uzimaju obilježje trenda. Neko će prigovoriti da ipak nije tako i da je prisutan ekonomski rast. Tačno, no pitanje rasta GDP nije kvalitativnog nego kvantitativnog karaktera. Rast GDP je vještački kreiran povećanom potrošnjom usljed rasta plata i penzija (mimo opšte produktivnosti) i rasta javne potrošnje, dodatno podržanog rastom eksterne neravnoteže u vidu izrazito negativnog rasta uvoza. Od takvog rasta gotovo da nema koristi, čak bi se moglo reći da ima štete – stava je Kostić. Takođe, iako bi se moglo prigovoriti da je dug smanjen, naš sagovornik ističe da to nije rezultat kvalitativnih promjena u ekonomiji i tvrdog budžetskog ograničenja-discipline, već posljedica vještački izazvanog rasta BDP-a i inflacije. - Rast zaposlenosti najvećim dijelom nije posljedica novog zapošljavanja u privredi već, prije svega, legalizovanog već postojećeg zapošljavanja i velikog zapošljavanja u već preglomaznoj državnoj administraciji – pojasnio je Kostić. <h2>Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja...</h2> Vlada, kako ocjenjuje Kostić, nije imala promašaja u ekonomskoj politici, ne zato što je nepogrješiva, već zato što nema definisanu politiku sa jasnim ciljevima koji bi omogućili ocjenu njenog uspjeha ili neuspjeha. Ovo što je na djelu, smatra on, moglo bi se nazvati „ad hoc reaktivnom politikom“ - inspirisanom kratkoročnim političkim populizmom koji sam po sebi govori o dubini opšte-društvene krize u kojoj se crnogorsko društvo nalazi.&nbsp; Tako, ističe Kostić, u ekonomskoj sferi imamo permanentnu nestabilnost u pogledu planova i prioriteta (čas putevi, brze ceste, pa auto-put, „značajna ulaganja u infrastrukturu“, gradska naselja – novi gradovi, sedmočasovno radno vrijeme, Velika plaža…).&nbsp; Logično je, ističe Kostić, da je obilježje takve nestabilnosti i stalna promjenjljivost politika. - Nepredvidivost, iznenađenja, nerealna obećanja postaju obrazac ponašanja i obilježje ambijenta. Fiskalna politika, na primjer, je izraz takvog obrasca ponašanja. Svaki čas se mijenja bez imalo pokušaja da se učini predvidivom i da se utemelji na određenim kriterijumima koji se zovu fisklano sidro, uprkos tome što bi to bilo od izuzetne važnosti. Lista sličnih nabrajanja bi bila duga: deficit budžeta, odsustvo reformi, zaduživanje,deficit platnog bilansa… - navodi Kostić. Takođe, dodaje da se fiskalna politika sve vrijeme posmatranog perioda vodi u funkciji dnevno-političkih potreba partija na vlasti, a ne kao jedan od najznačajnijih instrumenata društveno-ekonomskog razvoja.&nbsp; - Pitanja održivosti i razvoja su sekundarnog karaktera – napominje on. Ipak, ključnom strateškom greškom Vlade, na što je u kontinuitetu upozoravao, smatra povećanje plata i penzija, nezavisno od ekonomskih rezultata ili ekonomski utemeljenih kriterijuma. Posljedice ćemo, smatra Kostić, osjećati dugi niz godina. - Time je raspodjela kao ključna ekonomska poluga u realizaciji društvene pravde dobila diskrecioni karakter. Time je, dugoročno, napravljena ozbiljna, ne samo ekonomska, već šteta sa ozbiljnim socijalnim posljedicama po društveno biće Crne Gore u budućoj izgradnji harmonične i prosperitetne zajednice – dodao je sagovornik Portala ETV. <h2>„Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“&nbsp;</h2> Prema njegovim riječima, posljedice ovakvih rješenje osjećamo kroz inflaciju, štrajkove, blokade i sve veći stepen nezadovoljstva građana.&nbsp; Takođe, nezadovoljstvo radnika iz više sektora, demonstirano na ulicama širom Crne Gore i pozivom nadležnih na reakciju, ukazaju da rast zarada nije jednako osjetio svaki sektor. - Zahtjevi radnika mogu biti i nerealni sa stanovišta ekonomskih mogućnosti države, ali oni nijesu dužni da o tome vode računa. Pravo je pitanje da li su ti zahtjevi opravdani, a ne da li su u skladu s ekonomskim moćima države. Rekao bih da su ti zahtjevi u najvećem dijelu opravdani, mada ima i nerealih. No, da ne bi to bila samo moja impresija postaviću glasno pitanje: na osnovu čega se može utvrditi opravdanost zahtjeva ili ne? Prvo su činjenice, a drugo su relativni odnosi između pojedinih kategorija zanimanja koji odražavaju odnose vrijednosti pomeđu njih. Zato se ljute policajci, medicinsko osoblje, prosvjetari, željezničari… jer nijesu plaćeni adekvatno drugima – naglasio je Kostić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250830050840_11b50408c45a5056267bd47295f9f963f29e85391266b7ec62a8c50ce87e3c45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1445" loading="lazy" alt="Sa jednog od protesta prosvjetara"> <figcaption>Sa jednog od protesta prosvjetara(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Pravedno utvrđeni relativni odnosi su u osnovi raspodjele društvene pravde, a ona je, cijeni Kostić, programima ozbiljno narušena.&nbsp; - Ne kaže slučajno naš narod: „Ne kriva mi se na mali no na „krivi“ dio“ – navodi Kostić. <h2>Dugoročna šteta</h2> Uprkos tome što su, kako kaže Kostić, Evropa sad 1 i 2 imali nesporno i neke dobre strane, posebno u dijelu legalizovanja zaposlenja i smanjenja značajnog obima sive ekonomije u tom segmentu kao i izvjestan pozitivan „socijalni otisak“ na duh nacije, smatra da je šteta izazvana njima već velika, ali daleko od toga da je konačna. - Rekao bih, čak, da smo na početku tog procesa. Šteta će biti dugoročna jer karakter mjera onoga što se zove Program Evropa sad 1 i 2 nije ograničen ekonomskom sferom. Raspodjela, kao što rekoh, se ne iscrpljuje samo na procesu podjele materijalnih dobara već ona predstavlja najznačajniji (ili jedan od najznačajnijih) mehanizama ostvarenja učešća u „raspodjeli društvene pravde“ – pojašnjava Kostić. <h2>Iskrivljeno poimanje turizma</h2> Komentarišući stanje u turizmu, Kostić naglašava da već dugi niz godina sa stručnjacima upozorava na neadekvatno upravljanje ovim sektorom. Prema njegovim riječima, izostanak stvarnog strateškog plana razvoja i podređivanje turizma dnevno-političkim potrebama doveli su do urušavanja jedne od ključnih grana crnogorske ekonomije. - Naime, pod pritiskom platno-bilansne neravnoteže i potrebom za održavanjem visokog deviznog priliva, akcenat se stavlja na broj gostiju, odnosno na turistički promet, a ne na potršnju po gostu i dužinu zadržavana kod nas. Time se nanosi dugoročna šteta crnogorskom turizmu jer Crna Gora sve više postaje tranzitna destinacija i destinacija masovnog turizma čije je glavno obilježje niska platežna moć, odnosno slaba - mala potrošnja – objašnjava Kostić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250611170656_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Najbolji dokaz da se u Crnoj Gori ne razumiju turizam i njegove potrebe jeste to što se, ocjenjuje Kostić, ključnim kriterijumom uspješnosti, odnosno neuspješnosti sezone smatra promet turista. To je, poručuje, potpuno pogrešno.&nbsp; - Valjda bi trebalo ključni kriterijum da bude profit. Ekonomske aktivnosti (biznis) se ne preduzimaju radi prometa već zbog profita – istakao je naš sagovornik. <h2>Dobitak-gubitak i ključni potezi</h2> Na pitanje da izdvoji jedan najveći dobitak crnogorske ekonomije od 2020. do danas, Kostić kaže da je teško dati odgovor, ali je oporavak nakon pandemije koronavirusa označio kao najvažniju stvar. Sa druge strane, kao najveći gubitak vidi nastavak vođenja crnogorske ekonomije na bazi dnevno-političkih potreba uz odsustvo strukturnih reformi koje bi za rezultat imale promjenu strukture crnogorske privrede što je, podsjeća, uslov njenog oporavka. - Preduslov svakog smislenog djelovanja jeste stabilnost. Ako nema stabilnosti nije moguće imati kontinuitet politika i djelovanja koje razvoj treba. Bez stabilnosti, dakle, nema ni uslova da donosite dobre i promišljene odluke. Nema uslova za strateško planiranje bez koga se proces razvoja svodi na tumaranje i reaktivnost, a ne na proaktivnost. Loše odlučivanje je nužan ishod nestabilnosti ili bolje rečeno loše odlučivanje ide ruku pod ruku sa nestabilnošću i čestim političkim promjenama – podvlači Kostić. Upitan da navede tri ključna poteza koja bi Vlada morala odmah da preduzme kako bi se ekonomska slika popravila, Kostić je odgovorio da nije jednostavno izdvojiti prioritete. - Naravno da je teško izdvojiti bilo šta kada su ovakve stvari u pitanju, ali eto da odgovorim: fiskalna disciplina – tvrdi targeti u zaduživanju i budžetskom deficitu; strukturne reforme i ulaganja u visoko produktivne – zaključio je Kostić.

Ekonomija između iluzije i stvarnosti: Bez konkretnog napretka, negativne tendencije postaju pravilo

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 17 sati glasalo 48,4 odsto birača

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić osudio je teroristički napad u Australiji i izjavio saučešće predsjednicima Predstavničkog doma i Senta Parlamenta Australije.
- Najoštrije osuđujem brutalni teroristički napad u Bondi biču, Australiji, u kojem je tokom proslave Hanuke ubijeno 12 nedužnih ljudi, a više njih ranjeno. Tim povodom uputio sam pisma saučešća predsjednicima Predstavničkog doma i Senata Parlamenta Australije - napisao je Mandić na mreži X.
Crna Gora, istakao je Mandić, stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma.
- U ovim teškim trenucima moje misli su uz porodice žrtava, a povrijeđenima želim brz oporavak - naveo je on. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2000233116430922185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000229377460625874%7Ctwgr%5E516933d6d053e03d0dcacacd7423f4a1b810f074%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić osudio napad u Sidneju: Crna Gora stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma

Začuđeni smo medijskim navodima koje plasira bivši menadžment Crnogorske plovidbe, a u vezi sa poslovanjem te kompanije, saopštili su iz Ministarstva pomorstva.
- Biznis plan na koji se pozivaju, a koji su ranije dostavili Ministarstvu pomorstva, u potpunosti pokazuje nedovoljno znanje tadašnjeg menadžmenta za rukovođenjem jednom državnom kompanijom- poručili su iz ministarstva.
Iz resora pomorstva su kazali da, radi objektivnog informisanja javnosti, žele da pojasne, kako navode, "potpunu suludost" ideje tadašnjeg menadžmenta, a za koju su smatrali da je spasonosno rješenje za Crnogorsku plovidbu.
- To rješenje se ogleda u u činjenici da su predlagali uzimanje novog kredita za kupovinu novih brodova, a da su zaboravili, namjerno ili ne, da ni kredit uzet kod Exim banke za kupovinu prva dva broda, nije vratila Crnogorska ploviba, već je veći dio platila država kao garant po kreditu, po kom osnovu Crnogorska plovidba duguje oko 37 miliona eura državi Crnog Gori- kazali su.
Ako u medijskim navodima, uz potpuno odsustvo sluha za realne argumente i mogućnosti, kao mantra se ponavlja da je Crnogorska plovidba mogla uzeti kredit kod domaćih/stranih banaka za nabavku novih brodova “bez ikakvog daljeg učešća ili garantovanja države kao vlasnika kompanije”, pokazuje se vrlo otvoreno, da nije cilj informisanje javnosti o istini, već kontinuirano manipulisanje neistinama i u tom duhu kreiranje javnog mnjenja.
- Ko iole poznaje bankarski sektor, može reći da takav potez nije moguć iz razloga što je realna tržišna vrijednost brodova skoro pa duplo manja od obaveza koje Crnogorska plovidba ima, a što je vrlo jednostavno provjeriti. Kada svi prihvatimo tu činjenicu, da Crnogorska plovidba nije kreditno sposobna, onda svako dalje predlaganje biznis planova koji su bazirani na toj osnovi, pada u vodu, što se direktno odnosi i na biznis plan koji se pominje u medijima, a koji je pripremljen od strane tadašnjeg odbora direktora. Dakle, u mjeri koliko je besmislen biznis plan na kom osnovu se baziraju određeni tekstovi u medijima, toliko je besmisleno i reagovanje na same navode, ali isto je potrebno radi objektivnog informisanja javnosti- navode iz ministarstva.
Navedeno, kako dodaju, potvrđuje i činjenica da Crnogorskoj plovidbi od strane komercijalne banke, nije odobreno ni produženje tada postojećeg overdraft kredita u iznosu od oko 400.000 eura, što "jasno ukazuje na opšte finansijsko stanje i potpunu kreditnu nesposobnost kompanije".
- Shodno tome, predlozi bivšeg menadžmenta bili su zasnovani na paušalnim pretpostavkama, bez ikakvog konkretnog uporišta i operativnog plana finansiranja, koji podrazumijeva validnu potvrdu banke kojom bi se istakla spremnost finansiranja i potvrdila izvodljivost predloženog rješenja. Dakle, ako već dostavljate biznis plan, osnovno što bi trebalo da se podrazumijeva, jeste izvodljivost predloženih pravaca djelovanja…- navodi se u saopštenju.
Iz ministarstva ističu da se, u odnosu pisanja određenih medija i naslov “Materijal im bio odličan a potom rekli da ništa ne valja”, još jednom potvrđuju "konstantni pokušaji manipulacije".
- Istina je da je gospodin Lazarević, u ime odbora direktora, predao biznis plan / analizu u Ministarstvu pomorstva u Podgorici, ali ne i da je ona prvobitno 'odlično ocijenjena', pa naknadno prezentovana sa zaključkom da 'ništa ne valja'. Impresije o nekom dokumentu se ne donose u momentu kada ga preuzimate (naročito ako ima 30-ak strana), već nakon što ga detaljno izanalizirate- &nbsp;poručuju iz resora kojim rukovodi Filip Radulović.
Iz ministarstva konstatuju da čak ni pomenuti biznis plan nije produkt samoinicijativnosti tadašnjeg odbora direktora, čiji je predsjednik bio Jovo Lazarević, već nešto "što je rezultat upornog insistiranja Ministarstva pomorstva da se animiraju članovi odbora direktora da rade svoj posao i daju održivo rješenje za nastavak poslovanja Crnogorske plovidbe, što,nije bio slučaj".
Pružanjem konstantnog otpora da se napravi analiza stanja od strane nezavisnog tijela, poslata je očigledna poruka da je naslonjenost na državnu kasu i održavanje statusa quo uz dugovanja od blizu 40 miliona eura, bilo najprihvatljivije rješenje. Takođe je bilo prihvatljivo i rješenje da se na brodovima 'Kotor' i '21. maj', nezakonito ukrcavaju članovi posade iz zemalja sa kojima Crna Gora nema potpisan sporazum, što je direktno kršenje zakona.
- A takođe, odgovornost za tehničku ispravnost brodova i odnos posade u ključnim momentima, nosi tadašnji odbor direktora na čelu sa Jovom Lazarevićem i ostatak menadžmenta, a čijeg rada rezultat su i tri zadržavanja broda 'Kotor' u nekoliko mjeseci, za koje se vezuju i enormni nagomilani troškovi po svjetskim lukama u ukupnom iznosu od oko 2.4 miliona eura i na kraju, kao jedino rješenje, odluka Vlade o prodaji brodova kako bi se kontrolisala šteta i sačuvao barem dio državne imovine- kazali su iz ministarstva.
Podsjećaju da su u prethodnom periodu podnijeli i krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u društvu, za šta očekuju i reakciju nadležnih institucija.
- Iako u potpunosti razumijemo pomorsku tradiciju Boke i značaj pomorstva, ne samo za Boku već i za državu Crnu Goru, tim prije smatramo da pribjegavanje manipulacijama u ovom slučaju nije pravi put. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno razvoju i temeljnoj reformi pomorstva u Crnoj Gori, ali na zdravim osnovama, što će i vrijeme pokazati- zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo pomorstva: Tražili kredit za nove brodove, a da pri tom ni stare nisu platili

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: pet-godina-od-promjene-vlasti